Get Adobe Flash player

Podijeljene zahvalnice prvim donatorima Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU-a

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 16. studenog podijeljene su zahvalnice prvim donatorima Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU zahvaljujući kojima je omogućen početak rada najnovijeg muzeja u sastavu Akademije. Prve donacije pristigle su od Hrvatskog liječničkog zbora, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske liječničke komore te Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Zahvaljujući darovateljima, nabavljena je inicijalna oprema za rad Muzeja, oprema za muzejsko spremište, primjerenu pohranu i preventivnu zaštitu muzejskih predmeta, te je omogućeno izvršavanje prioritetnih muzejskih zadataka kao što su izrada primarne dokumentacije i zaštita građe. Hrvatski muzej medicine i farmacije sada je usmjeren prema realizaciji svoga najvećeg i najvažnijeg zadatka – adaptaciju prostora za Muzej i uređenje stalnog postava.
http://narod.hr/wp-content/uploads/2015/11/HAZU-16-studenoga-2015008-580x387.jpg?0c5358
Kako je podsjetila upraviteljica Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, Hrvatski muzej medicine i farmacije osnovan je 7. srpnja 2014. rješenjem Ministarstva kulture. U ožujku 2015. viša kustosica Silvija Brkić Midžić imenovana je upraviteljicom Muzeja, a za voditelja Muzeja imenovan je akademik Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti HAZU-a. Inicijativu za osnutak Muzeja pokrenuo je Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU-a koji je jedina institucija u Hrvatskoj koja se profesionalno bavi istraživanjem medicinske baštine. Na Odsjeku se čuva Zbirka za povijest medicine i farmacije koja je nastajala tijekom 20. stoljeća uglavnom entuzijazmom ljekarnika i liječnika, pripadnika starije generacije medikohistorika zainteresiranih za dokumentiranje razvoja medicine, farmacije i zdravstvene kulture Hrvatske, među kojima se ističu: dr. sc. Hrvoje Tartalja, prof. dr. sc. Lavoslav Glesinger, prof. dr. sc. Mirko Dražen Grmek i mag. pharm. Zdenka Šušnjić-Fliker.
 
Smještena u radnim prostorijama Odsjeka, Zbirka je tijekom desetljeća funkcionirala poput malog muzeja, a kako bi se adekvatno smjestila i stručno obradila, Predsjedništvo HAZU je još 2006. donijelo odluku o utemeljenju Hrvatskog muzeja medicine i farmacije koje je realizirano osam godina kasnije nakon ispunjenja svih potrebnih zakonskih uvjeta. Kako je u svom govoru kazala upraviteljica Muzeja Silvija Brkić Midžić, Muzej bi trebao biti mjesto susreta i novih projekata te multimedijska platforma za stjecanje novih spoznaja o razvoju medicinskih znanosti, kao i za uklanjanje predrasuda o zdravlju i bolesti, životu i smrti. „Nekad su hrvatski liječnici pomicali granice mogućeg i stjecali međunarodni ugled, o čemu zna struka, ali ne i šira javnost“, rekla je Silvija Brkić Midžić.
 

Marijan Lipovac

SAD nije potpisao dva od ukupno osam sporazuma ILO-a

 
 
Europa pokušava u pregovorima o Transatlantskom sporazumu o trgovini i investicijama (TTIP) obvezati SAD na visoku razinu zaštite. Time želi spriječiti da SAD slabi standarde na području socijalne politike i zaštite okoliša kako bi se pojeftinio izvoz. EU će tražiti od SAD-a da se TTIP-om eksplicitno obveže na poštivanje prava na štrajk.
http://polpix.sueddeutsche.com/bild/1.2687811.1444595422/860x860/ttip-berlin-usa-handel-eu.jpg
Masovni prosvjedi održani tijekom vikenda u Berlinu pokazuju da su se njemački kritičari okomili na TTIP. Oni se, naime, boje da će planirani sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om rezultirati padom standarda na području socijalne politike i zaštite okoliša. Europa sada pokušava izaći kritičarima u susret poglavljem pod nazivom „Trgovina i održivi razvoj“ i obvezati SAD na poštivanje visoke razine zaštite, iako on dosada nije ratificirao brojne međunarodne sporazume o radu i zaštiti okoliša. Sve to proizlazi iz prijedloga koji je EK dogovorila sa zemljama članicama i koji je podastrijela američkoj vladi na pregovorima 19. listopada. U poglavlju o održivom razvoju Europa želi postići to da EU i SAD imaju pravo zaštitu okoliša i socijalna prava svojim zakonima održati na razini koja im se čini primjerenom. Pritom bi se svaka od strana trebala obvezati da će zakonima i političkim mjerama postići visoki stupanj zaštite. Uvjet za to je da se odrede pravila koja bi bila u skladu s međunarodno priznatim načelima.
 
Europa planira u svom članku eksplicitno spriječiti SAD u tome smanjuje standarde na području socijalnih prava i zaštite okoliša kako bi njegove tvrtke mogle jeftinije izvoziti u EU i time ostvarivati veće tržišne udjele. Tako EU želi spriječiti utrku za pojeftinjenjem proizvoda čije bi posljedice najviše snosili građani. Obje strane bi prema europskom prijedlogu trebale priznati da je nedopustivo poticati izvoz i privlačiti investicije na taj način. Nadalje, obje strane bi se trebale obvezati da neće ponuditi svojim tvrtkama izuzeća od primjene standarda na području socijalne politike i zaštite okoliša. Što to znači? Ako Europa i SAD ugovore tu zaštitnu klauzulu, svaki put kada bi SAD oslabio spomenute standarde, Europa bi se mogla pozvati na kršenje sporazuma. Europa također planira od SAD-a dobiti dodatna jamstva na području zaštite na radu. U sporazumu Međunarodne organizacije rada (ILO) dogovoreno je više temeljnih načela koja su usmjerena protiv prisilnog rada, rada djece, diskriminacije na radnom mjestu na osnovi spola ili boje kože. Osim toga, oni propisuju prava zaposlenika na osnivanje sindikata i kolektivno dogovaranje plaća.
 
SAD nije potpisao dva od ukupno osam sporazuma ILO-a koji se upravo odnose na ta pitanja. Europa sada planira potaknuti SAD da se TTIP-om obveže na poštivanje svih temeljnih načela zaštite na radu. A to bi u praksi moglo imati nekoliko posljedica. Američki sindikati tuže se, primjerice da južne savezne države kompliciranim pravilima u tvornicama otežavaju osnivanje sindikata i održavanje štrajkova.
 
EU također planira u okviru pregovora o TTIP-u primorati SAD da eksplicitno prizna pravo radnika na štrajk. SAD bi tada po prvi put u jednom trgovinskom sporazumu bio primoran na poštivanje standarda ILO-a za dostojanstven rad koja između ostaloga predviđaju zaštitu na radi, primjerenu plaću i radno vrijeme. Sličan cilj Europa želi ostvariti na području zaštite okoliša. Tako primjerice planira obvezati SAD na poštivanje načela iz međunarodnih sporazuma o kemikalijama i opasnom otpadu koje SAD još uvijek nije ratificirao. Briselski prijedlog o održivom razvoju također predviđa poboljšanje uvjeta rada na globalnoj razini – primjerice kada se proizvodi za Zapad proizvode u zemljama u razvoju.
 
Europa i Sjedinjene Američke Države trebale bi se u TTIP-u također obvezati da će i s drugim zemljama sklapati sporazume o uvjetima rada. Kao uzor bi trebao poslužiti sporazum koji su EU i SAD zaključili s Bangladešom nakon što je 2013. pri urušavanju tvornice tekstila Rana Plaza stradalo više od 1100 ljudi. Taj dobrovoljni sporazum predviđa između ostaloga da tvornice u Bangladešu kontroliraju obučeni inspektori i da se se poštuju propisi o sigurnosti gradnje i propisi o zaštiti od požara. Europa još nikada u jednom trgovinskom sporazumu donijela toliko opsežne prijedloge za zaštitu socijalnih prava i okoliša, saznaje se iz jedne države članice. Pregovori će pokazati je li američka vlada spremna prihvatiti te prijedloge. SAD općenito uglavnom sklapa vrlo slične trgovinske sporazume koji se temelje na kompromisu demokrata i republikanaca iz 2006. A da bi ispunili zahtjeve EU-a,  oni će od tog kompromisa morati odustati.
 

Alexander Hagelüken, Süddeutsche Zeitung, München

U Centru će se kreirati inovativni proizvodi – prototipi za potrebe industrije, temeljeni na znanstvenim istraživanjima

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 17. studenog održana je skupština Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj HAZU na kojem je prof. dr. sc. Nedjeljko Perić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu održao predavanje o Inovacijskom centru Nikola Tesla (ICENT) koji će početi s radom u narednih 15 dana. ICENT će biti smješten u prostoru FER-a koji je i njegov osnivač, a 2019. trebala bi započeti izgradnja Centra na zagrebačkoj Martinovki. Očekuje se da će se u upravljanju Centrom u narednom razdoblju FER-u priključiti i drugi fakulteti i institucije. Prema riječima prof. dr. sc. Perića, djelovanje ICENT-a bilo bi u interesu Hrvatske i cijele podunavske regije. „Osnovna uloga Inovacijskog centra Nikola Tesla bila bi da premosti jaz između istraživanja u akademskoj i istraživačkoj zajednici i potreba industrije tako što će se u Centru kreirati inovativni proizvodi – prototipi za potrebe industrije, temeljeni na znanstvenim istraživanjima.
https://www.fer.unizg.hr/_news/icons/d012f566f530a23dc74af252cf5d83be7294_icon.jpg
Nikola Perić
 
Time bi ICENT pomagao hrvatskom gospodarstvu povećanjem prihoda od novih proizvoda, otvaranjem novih radnih mjesta visoke dodane vrijednosti i unošenjem novih tehnologija u hrvatsku industriju. ICENT će predstavljati zaokruženi koncept koji će umrežavati akademsku zajednicu, istraživačke institute, hrvatsku industriju, lokalnu i širu zajednicu te državnu upravu“, kazao je prof. dr. sc. Perić. Pritom je istaknuo da će se interakcijom navedenih sudionika osigurati prostor za multidisciplinska primijenjena istraživanja i razvoj, racionalizaciju primjene i komercijalizacije rezultata te posljedično kreiranje i unapređenje industrije visoke dodane vrijednosti. „Kako bi ICENT mogao učinkovito raditi i opravdati svoju društvenu ulogu, mora raspolagati odgovarajućom razvojnom infrastrukturom smještenom u prikladne prostore i vrhunskim ljudskim potencijalima u područjima koja su strateški važna za gospodarski razvoj: u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, energetici, robotici, transportnome sustavu, biomedicinskome inženjerstvu i tehnologiji naprednih komponenata. Time se Inovacijski centar svojom vizijom i misijom uklapa u društvene izazove Hrvatske, ali i EU. ICENT će svojim ustrojem i djelovanjem aktivno pridonositi snažnom umrežavanju svih bitnih čimbenika istraživačko-inovacijsko-inkubacijskog lanca u inovacijsko-poduzetničku mrežu radi komercijalizacije inovacija, a time i stvaranja komplementarnog inovacijskog ekosustava“, poručio je prof. dr. sc. Nedjeljko Perić.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Četvrtak, 01/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 6490 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević