Get Adobe Flash player

Predstavljene publikacije izašle iz tiska u 2015. godini

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je u utorak 2. veljače na konferenciji za novinare publikacije koje je izdala prošle godine. Akademija je u 2015. objavila je 95 svezaka raznih publikacija: 15 knjiga, 14 zbornika radova, 41 svezak časopisa, 12 kataloga izložbi, 3 knjige sažetaka i 10 spomenica preminulim akademicima. Od navedenih 95 publikacija, Hrvatska je akademija samostalno objavila 78 svezaka, a kao suizdavač 17 svezaka. Pod pokroviteljstvom Akademije u 2015. godini objavljeno je još 5 publikacija. Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti poduprla je izdavanje 125 publikacija, od kojih je 27 Akademijinih izdanja, a članovi HAZU-a su izvan Akademije u 2015. objavili 68 knjiga, tako da je u 2015. zahvaljujući Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti objavljeno ukupno 266 publikacija.
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić osvrnuo se na rad Akademije u 2015. kada je u HAZU-u održano ukupno 325 događanja, od toga 123 znanstvena skupa, kongresa, simpozija i okrugla stolaposvećena aktualnim društvenim problemima na kojima su doneseni zaključci utemeljeni na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima. „Time se Akademija potvrdila kao glas razuma i stabilnosti“, dodao je akademik Kusić. Podsjetio je da je lani objavljen 30. zbornik radova iz edicije Modernizacija prava te da se Akademija javnosti obratila s pet svojih izjava: o presizanjima srpske filologije, o presudi Međunarodnog suda pravde o tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid, o provedbi reforme obrazovanja, o prosvjedu branitelja te o rješavanju graničnog spora sa Slovenijom. Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa završio je dio posla koji se odnosi na izradu popisa prirodnih dobara Hrvatske, u Akademiji su dodijeljeni Oskari znanja i stipendije „Za žene u znanosti“, a ostvarena je i značajna međunarodna aktivnost pa je u HAZU održana i rasprava o budućnosti Europske unije u organizaciji Instituta za razvoj i međunarodne odnose i inicijative New Pact for Europe te sastanak Upravljačkog ministarskog odbora Europskog procesa za okoliš i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije.
 
„Prvi put se u javnosti osjetio utjecaj Akademije, a ne samo njena otvorenost. Mnoga ministarstva i organizacije traže našu suradnju i pokroviteljstvo, a stavovi Akademije se citiraju. Iako ti stavovi, doneseni još prije nekoliko godina, nisu senzacionalistički, oni kapilarno ipak postaju prihvaćeni u društvu u kojem prevladava nepovjerenje prema institucijama i njihovo urušavanje. Akademija je uspjela odoljeti tom trendu i osigurala poziciju institucije čiji stavovi nisu vezani uz dnevnu politiku te se nije uvukla u bolesne svađe koje priječe razvoj društva. Hrvatska akademija je danas stabilna, otvorena i okrenuta budućnosti te je uključena u rješavanje aktualnih društvenih problema u cilju napretka i razvoja Hrvatske“, zaključio je akademik Kusić.
 
O nakladničkoj djelatnosti Akademije detaljnije je govorio njen glavni tajnik akademik Pavao Rudan koji je od publikacija posebno istaknuo Ljetopis HAZU koji izlazi već 118 godina i na 1147 stranica donosi pregled Akademijine aktivnosti u protekloj godini, zatim Planove rada za 2016. te treći svezak edicije Hrvatska i Europa na engleskom jeziku posvećen razdoblju baroka i prosvjetiteljstva. Akademik Rudan predstavio je i nakladničku djelatnost Razreda za prirodne znanosti istaknuvši antropološki časopis Collegium anthropologicum i biološki časopis Periodicum biologorum. O nakladničkoj djelatnosti drugih Akademijinih razreda govorili su njihovi tajnici, odnosno predstavnici.
 
Akademik Franjo Šanjek, tajnik Razreda za društvene znanosti, posebno je istaknuo zbornike s okruglih stolova posvećenih pravnim temama, kao i knjige s povijesnom tematikom koje su objavili Akademijini zavodi izvan Zagreba. Akademik Andrej Dujella, tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, naglasio je važnost časopisa Rad HAZU – Matematičke znanosti koji je lani indeksiran u međunarodnoj znanstvenoj bazi Scopus te zbornik radova posvećenih stotoj godišnjici rođenja akademika Ivana Supeka. Akademik Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti, istaknuo je zbornike radova sa znanstvenog sastanka Bolesti dojke koji je lani održan po 25. put, sa skupa Prevencija ateroskleroze održanog po 22. put te sa znanstvenog sastanka Tumori prostate koji se održao po treći put. Spomenuo je i časopis Rad HAZU – Medicinske znanosti koji posljednjih godina izlazi samo na engleskom te knjigu o utemeljiteljici hrvatskog hospicijskog pokreta Anici Jušić.
 
Akademik August Kovačec, tajnik Razreda za filološke znanosti, upozorio na važnost časopisa Filologija koji je bio posvećen hrvatskoj ćirilici te časopisa Folia onomastica Croatica kao i Hrvatskog dijalektološkog zbornika, dok je akademkinja Dubravka Oraić Tolić iz Razreda za književnost istaknula četiri sveska časopisa Forum. Tajnik Razreda za likovne umjetnosti akademik Vladimir Marković istaknuo je tri knjige koje se odnose na Josipa Jurja Strossmayera kao sakupljača umjetnina te na knjigu akademkinje Vere Horvat Pintarić Umijeće opisivanja koja je izazvala velik interes javnosti. Članica suradnica prof. dr. sc. Vjera Katalinić predstavila je izdavačku djelatnost Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju u sklopu kojeg su izdana dva sveska hrvatskog muzikološkog zbornika Arti musices i dva broja časopisa International review of the aesthetics and sociology of music. Akademik Stjepan Jecić, tajnik Razreda za tehničke znanosti, istaknuo je časopis Rad te uputio na još neke publikacije koje se odnose na djelokrug ovog Razreda.  
 

Marijan Lipovac

Za hrvatske znanstvenike tekst objavljen u 14.500 primjeraka u stranom magazinu ne znači ništa

 
 
Koliko za hrvatske znanstvene veleumnike vrijedi tekst objavljen u 14.500 primjeraka u stranom magazinu? Vjerojatno ništa. Zato i raspravljamo o stezanju remena, a ne o mogućnostima stvaranja nove vrijednosti. A ovaj portal je demonstrirao dvije stvari. Otvorenost prema novim idejama i da znanost ne pripada samo kulama bjelokosnim.
http://zg-magazin.com.hr/wp-content/uploads/2016/01/Cad_radilica-500x353.jpg
CADM je nova, složena kratica, neki bi rekli akronim, od Computer Aided Development of Materials. U prijevodu: Razvoj materijala s pomoću računala. Zašto o toj temi koja pripada prije nekom tehničkom časopisu, upravo na ovom portalu? Razlozi su brojni, od kojih će biti navedene samo neki. No razmotrit će se i putovi od ideje do neke nove spoznaje.
 
U svom prvom ovogodišnjem broju magazin Materials World, glasilo britanskog društva Institute of Materials, Minerals and Mining (IOM3), objavilo je članak svog doživotnog člana pod nazivom: Plastics manufacturing expert talks new classifications in materials design. U prijevodu: Stručnjak za plastiku razmatra novu razredbu razvoja materijala. Zašto CADM na ovom portalu? Najprije zašto o toj temi na ovom portalu? Najvažniji razlog je taj što je prva ideja o toj razredbi ili klasifikaciji objavljena upravo na njemu 7. travnja 2015. Drugi važan razlog je taj što se portal profilirao i kao popularizacijsko-znanstveni. S težištem na tehničkim znanostima i njihovoj primjeni u praksi. Treći, također važan razlog je taj što je Urednik portala jedan od pionira portalnog objavljivanja. Radio je to još odavno, u meni nikada prežaljenom Vjesniku.
 
Kako se dolazi do znanstvenih spoznaja. Najsuvremeniji put je, zahvaljujući inače zapaženim znanstvenicima, ali ne i znanstvenim osobnostima, sljedeći. Imam ideju. Moram pronaći novac i realizirati ideju. I sada upadam u ralje najgorih eksploatatora, kako ih naziva britanski Guardian. To su vlasnici raznih časopisa i podatkara koji naplaćuju visoke sume za objavu. Pa ostvaruju godišnji profit od 36 posto. Nezamislivo u materijalnoj proizvodnji. Zašto im šaljete na objavu radove? Zato jer tražite žig da biste dokazali npr. hrvatskim znanstvenicima koji propisuju kriterije napredovanja da vaš rad vrijedi. I onda oni smišljaju neke čudne kriterije izbora, poput faktora odjeka (IF-faktor) ili rad mora biti u prvom kvartilu navedenog područja.
 
Zašto to sve? Zato kako bi glasovita majmunica Ai koja zna računati na računalu, umjesto njih procijenila koliko ste važni. Pri čemu je vjerojatnost da će rad biti objavljen u toliko veća, u koliko radite nešto što popunjava sliku koju su zacrtali strani moćnici. Zato je sve više radova koji popunjavaju sliku, ali nitko ne radi da to poveže u cjelinu. A izvornih ideja je sve manje.
 
Sintezologiska istraživanja – jeftini put do novih znanja i spoznaja
 
Postoji i drugi put i to često bitno jeftiniji. A to je da se do novih znanja i spoznaja dolazi uočavanjem zakonitosti u tim pointilističkim slikama i stvaranjem novih znanja i spoznaja. To su tzv. sintezologijska istraživanja. Predložena su već 2011. tijekom priprema za jednu konferenciju o razvoju znanosti u Hrvatskoj. Nigdje još nisu kodificirana. Stoga ih naši veleumni znanstveni moćnici nemaju od kuda prepisati. Pa ne će valjda to nama predlagati neki domaći profesor. I tako je tekst otišao besplatno u svijet.
 
O čemu je riječ? Čitatelji Portala znaju da je na njemu posvećena velika pozornost aditivnim postupcima, poznatijim po nazivu jednog postupka, 3D-tiskanje. Teško prodire taj naziv jer naši veleumni znanstvenici i stručnjaci radije printaju i to rezine (e. resins). Naime, ne znaju to prevesti kao smola.
 
Zato ne začuđuje da se upravo na ovom portalu pojavio tekst na kojem je priča i započela. Na izvrsno organiziranom i provedenom završnom izvještavanju o rezultatima projekta Aditivne tehnologije, a kojeg je vodila Katedra za preradu polimera Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu govorila je i predstavnica isporučitelja opreme koju je nabavila Katedra. I upotrijebila je pojam digitalni materijali.
http://zg-magazin.com.hr/wp-content/uploads/2016/01/stratasys_haljina_3d_tisak.jpg
Haljina načinjena 3D tiskom
 
Za uvod nekoliko misli iz navedenog teksta Analogni i digitalni materijali. »Pita vas vaš školarac: A što je to materijal? Pomislit ćete, kakvo je to pitanje? Ako zavirite u neki medij koji vam je dostupan, vidjet ćete da je odgovor na to pitanje zapravo vrlo težak. … Zaključak je, postoje dvije skupine materijala. U prvoj skupini su materijali poput drva, metala ili plastike od koji se prave hvatljiva tijela, poput drvene ručke, metalnog vjedra ili plastične vrećice. Drugu skupinu čine npr. arhivski materijali, zapisnici raznih sjednica itd.«.
 
Slijedila je nova faza istraživanja objavljena u članku Što su materijali danas (Svet polimera, 3/2015.). Analogni materijali nazvani su fizičkim, a arhivska građa i ono što jedna tvrtka naziva digitalnim materijalima, informacijski materijali. Pritom cedulja na koju nešto napišete i može se digitalizirati je informacijski analogni materijal, a podatci potrebni za tiskanje ove prekrasne haljine su postali informacijskim digitalnim materijalima. Oni postoje samo u računalu i želi li se dobiti realna haljina mora ih se pretvoriti i fizičku tvorevinu, hvatljivo tijelo. Fizički i informacijski materijali. I sada je trebalo načiniti samo još jedan korak. I zainteresiranim laicima za tehniku poznate su složene kratice CAD i CAM. CAD je Computer Aided Design ili hrvatski konstruiranje s pomoću računala. Značenje CAM je izradba s pomoću računala (Computer Aided Manufacturing).
 
Tijekom sintezologijskih istraživanja ustanovljene su dvije činjenice. Prvo, premda apsolutno prevladavajuća složena kratica, nije dovoljna. Treba i CAPR (Computer Aided Production, 1989.). Samo kratko objašnjenje. Naziv CAM je primjeren kada izrezujete iz drva neki kip. Od brašna i sastojaka pravi se tijesto za kruh koje u pravilu nije jestivo. Mora se ispeći. Tako se pravi većina proizvoda aditivnim postupcima (CAPR). Takvim pečenjem prave se svi duromerni, elastomerni i keramički proizvodi. Drugo, uvođenjem koncepta CADM otvara se novo znanstveno i inženjersko područje. Sve je učestalije konstruira proizvod u računalu. Ako nema odgovarajućeg materijala za tu svrhu, sada se razvije materijal u računalu. Moguće su istodobno provjera naprezanja i deformacije. A zatim slijedi pravljenje hvatljivog tijela, fizičke ili analogne tvorevine. Znatno skraćenje vremena rada na novom proizvodu od zamisli do njegove isporuke tržištu.
 
Radi li se već sada tako? Radi, ali je u članku objavljenom u Materials World-u to po prvi puta definirano. I sada ključno pitanje. Koliko za hrvatske znanstvene veleumnike vrijedi tekst objavljen u 14.500 primjeraka u stranom magazinu? Vjerojatno ništa. Zato i raspravljamo o stezanju remena, a ne o mogućnostima stvaranja nove vrijednosti. A ovaj portal je demonstrirao dvije stvari. Otvorenost prema novim idejama i da znanost ne pripada samo kulama bjelokosnim. I da ne treba za plasiranje novih ideja odvajati tisuće eura ili dolara da im se udari žig. Ali bi povjerenstva trebala obavljati svoj posao, a ne majmunica Ai.
 

Prof. emeritus Igor Čatić, Zg-magazin,http://zg-magazin.com.hr/zasto-o-cadm-u-upravo-na-portalu-zg-magazin/

Ovogodišnja tema je Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i ove će godine sudjelovati u tradicionalnoj manifestaciji Noć muzeja sa svojih pet jedinica – sa četiri muzejsko-galerijske ustanove i s Knjižnicom Akademije, u petak 29. siječnja. U palači HAZU-a održat će se i svečanost otvorenja Noći muzeja čija ovogodišnja tema je Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena. Tema je odabrana s ciljem odavanja počasti jednom od najznamenitijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća, političaru i biskupu čija je 200. godišnjica rođenja obilježena prošle godine. Stoga će se u Noći muzeja 2016. još jednom posebno naglasiti utjecaj biskupa Strossmayera na formiranje pojedinih muzeja i stvaranje zbirki.
U Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU-a moći će se razgledati njen stalni postav s djelima slavnih europskih slikara od 14. do 19. stoljeća, kao i izložba Biskup Strossmayer kao sakupljač slika starih majstora postavljena u povodu 200. godišnjice Strossmayerova rođenja. Cilj je ove dokumentarno-likovne izložbe autorica dr. sc. Ljerke Dulibić i dr. sc. Ive Pasini Tržec ukazati na sustav i način biskupova nabavljanja umjetnina. Obimnu dokumentaciju tvori prije svega Strossmayerova korespondencija sa svojim povjerenicima za nabavku slika, a uz pisma izložene su i slike na koje se ona odnose. Posebnost izložbe čine slike kod kojih je omogućeno vidjeti njihove poleđine, uglavnom sakrivene od očiju promatrača, na kojima kataloški brojevi prijašnjih zbirki ili izložaba, pečati vlasnika ili galerija te zapisi koji upućuju na autora doprinose saznanju o povijesti slike i vrijedan su dokument pri utvrđivanju njene provijenijencije.
 
U Gliptoteci HAZU-a, uz stalni postav, moći će se razgledati i izložba Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića koja tematizira Meštrovićev opus promatran kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotike. Popratni dio izložbe je i dokumentarni film o životu i radu Ivana Meštrovića iz 1985., autora Vladimira Malekovića i Antuna Vrdoljaka. U Gliptoteci je postavljena i izložba Boris Bućan - Što slikati? na kojoj akademik Boris Bućan predstavlja slike svog novog ciklusa, nastalog tijekom 2015. Izloženo je 66 slika, akrila na platnu, u izboru i postavu akademkinje Vere Horvat Pintarić. Za posjetitelje je organiziran i koncert benda Jantar koji izvodi francusku šansonu i jazz.
 
U Hrvatskom muzeju arhitekture izložit će se 150 karikatura arhitekta Zdenka Kolacia koje na stilski vrlo različite načine izražavaju duh i karakter portretiranih osoba. Karikature su nastale u razdoblju od 1930-ih do 1980-tih godina, a uglavnom predstavljaju osobe iz svijeta kulture, umjetnosti i znanosti hrvatske i inozemne scene, kao i povijesne ličnosti koje su se autora na poseban način dojmile te koje upućuju na njegove intelektualne izazove i interese. Organizirat će se i igraonica za djecu Nacrtaj karikaturu na kojoj će djeca uz animaciju voditelja i nakon stručnog vodstva po izložbi moći crtati karikature koje će potom biti izložene u prostoru Muzeja. U Hrvatskom muzeju arhitekture video-predavanje Strossmayer – promotor umjetnosti održat će akademik Andrija Mutnjaković koji će tematizirati obimno inicijalno, organizacijsko i donatorsko djelovanje biskupa Strossmayera.
 
Kabinet grafike HAZU-a u Noći muzeja predstavlja kazališne plakate hrvatske umjetnice i grafičke dizajnerice Nade Falout. Nekoliko antologijskih plakata (Labuđe jezero, Rajnino zlato, Trnoružica, Macbeth …/dimenzije 100x200 cm ) u reprint izdanju moći će se kupiti po povoljnim cijenama. U ponudi su i grafičke mape iz edicije Argola, s originalnim grafikama hrvatskih suvremenih grafičara, otisnutih tehnikama dubokoga, visokoga i plošnoga tiska (Maja Franković, Nevenka Arbanas, Karina Sladović, Stanislav Marijanović, Igor Čabraja, Ana Vivoda).
 
U Knjižnici HAZU za posjetitelje Noći muzeja pripremljen je čitav niz programa pod nazivom Gutenbergova galaksija. U velikoj dvorani Knjižnice bit će izložena replika Gutenbergovoga tiskarskog tijeska koju će predstaviti akademski slikar i grafičar prof. Frane Paro prema čijem nacrtu je tijesak izradio Bogdan Solić. Prof. Paro će predstaviti i tiskarski postupak kakav se obavljao na prvom tiskarskom stroju koji je sredinom 15. stoljeća izumio Johannes Gutenberg. U posebnoj vitrini bit će izloženo i faksimilno izdanje Gutenbergove Biblije u 42 retka iz 1961. koju je 2015. Hrvatskoj akademiji donirao iseljenik iz Kanade Mihajlo Starčević.
 
Akademkinja Anica Nazor održat će predavanje na temu Tiskara Šimuna Kožičića-Benje u Rijeci (1530.-1531.), uz projekciju filma o tom značajnom hrvatskom tiskaru. Doc. dr. sc. Igor Majnarić i doc. dr. sc. Miroslav Mikota održat će predavanje na temu Tiskarstvo od Gutenberga i Baromića do danas, dok je tema predavanja prof. dr. sc. Ivane Žiljak Stanimirović Gutenbergova inovacija u kontekstu infracrvene tipografije. Predavanje o trendovima u tiskarstvu održat će prof. dr. sc. Igor Zjakić. Organiziran je i niz radionica: Mali majstori iluminacije, radionica oslikavanja početnih slova-inicijala na način kako se to radilo u starim knjigama te izrade preslika iluminacija iz Gutenbergove Biblije u 42 retka pod vodstvom mag. likovne edukacije Marije Lopac.
 
Pod vodstvom restauratora Maria Kauzlarića održat će se radionica uveza i popravaka knjiga, a u organizaciji Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će se radionice Linorez i tipografija, 3D tisak i tipografija te Tipografija danas. Moći će se razgledati i izložba knjiga o tiskarstvu iz fonda Knjižnice HAZU te izložba Josip Juraj Strossmayer u građi Arhiva i Knjižnice HAZU. Posjetitelji će u Noći muzeja moći razgledati muzejske eksponate hrvatskih nobelovaca-kemičara Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga u Memorijalnoj sobi hrvatskih nobelovaca, uz vodstvo akademika Vitomira Šunjića. Za posjetitelje Knjižnice HAZU-a organiziran je tradicionalni Mali besplatni antikvarijat te promotivna prodaja suvenira Knjižnice, kao i razgledavanje Knjižnice uz stručno vodstvo.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Jeste li iznenađeni izbornim rezultatima?

Utorak, 07/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1055 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević