Get Adobe Flash player

Uporaba alata u matematici "izoštrava" pojmove i stavlja u prvi plan bitno, a ne sporedno ili "receptualno"

 
 
U ovom ću tekstu pokušati naznačiti koje matematičke sadržaje treba informatika i koji se i kada poučavaju (ili ne poučavaju) u nastavi matematike. I koji se sadržaji i kada poučavaju u nastavi informatike. Moje veliko iskustvo u nastavi matematike ukazuje na oprez kako se ne bi, zbog objektivnih, ali i subjektivnih loših poteza postigao suprotan efekt od namjeravanog. Između ostalog, uporaba alata u matematici "izoštrava" pojmove i stavlja u prvi plan bitno, a ne sporedno ili "receptualno". Kako se matematika planira uporabiti u nastavi u informatike u RH meni se čini da je u prvom planu "receptualna" matematika.
https://d1x7wtd7o9kqaz.cloudfront.net/app/uploads/2013/05/mladini%C4%87_petart-2.jpg
Petar Mladinić
 
Možete li me uputiti(pitao sam jednog od stručnjaka koji "guraju" informatiku u naše školstvo) na neki izvor/izvore u kojem ću naći konkretne primjere povezanosti informatike i matematike koji su i vremenski i sadržajno usklađeni u nastavnom planu? Ili takvih primjera baš i nema? Nisam nikada dobio odgovor na tu zamolbu! Zato sam se potrudio vidjeti matematičke sadržaje koji trebaju informatici i zaključiti o čemu je riječ u Republici Hrvatskoj.
 
1. Matematika za digitalno doba
 
Pođimo prvo od naznake koji matematički sadržaji trebaju u nastavi informatike. To se vrlo lijepo vidi u knjizi Matematika za digitalno doba i programiranje u Pythonu, koju su napisali Maria i Gary Litvin. Naslovi poglavlja i popis pojmova na kraju poglavlja u knjizi ukazuju na te matematičke sadržaje:
1. Skupovi i funkcije - skup, konačni skup, beskonačni skup, podskup, prazan skup, funkcija, preslikavanje, domena, slika domene, argument, prirodna domena, algoritam () 
2. Uvod u programiranje
3. Varijable - varijabla, izraz, brojevi s pomičnim zarezom, lokalna i globalna varijabla, argument funkcije, formalni parametar, definirajući argument ()
4. Nizovi, zbrojevi, iteracije - niz, član (niza), konvergentni niz, limes niza, aritmetički niz, geometrijski niz, sigma označavanje, redovi, parcijalne sume, konvergentni redovi, divergentni redovi () 
5. Brojevni sustavi - pozicijski brojevni sustav, baza brojevnog sustava, binarni sustav, oktalni sustav, heksadecimalni sustav, dvije komplementarne prezentacije negativnih brojeva, racionalni broj, iracionalni broj, zlatni rez () 
6. Boolova algebra - sud, konjunkcija, disjunkcija, negacija, Boolova algebra, operator "i", operator "ili", operator "ne", tablica istinitosti, de Morganovi zakoni, predikat, istiniti skup, presjek skupova, unija skupova, komplement skupa, Vennov dijagram, racionalni operatori, logički operatori 
7. Digitalni krugovi i bitstream operatori
8. Računanje - kombinatorika, pravilo umnoška, permutacije, faktorijela, kombinacije, n-povrh-k, ,   
9. Nizovi, liste i datoteke
10. Paritet, invarijante i konačne strategije
11. Rekurentne relacije i rekurzije - rekurentna relacija, Fibonaccijevi brojevi, zlatni rez, rekurzija, rekurzivne funkcije, rekurzivne procedure, matematička indukcija 
12. Polinomi - polinom, koeficijent polinoma, stupanj polinoma, linearni polinom, kvadratni polinom, dijeljenje polinoma, poučak o ostatku, poučak o faktorizaciji, binomni koeficijent, Pacsalov trokut 
13. Vjerojatnost - vjerojatnosni prostor, nezavisni događaji, pravilo umnoška u vjerojatnosti, pravilo zbroja i razlike u vjerojatnosti, simulacije Monte-Carlo 
14. Matrice, skupovi i rječnici - matrica, element matrice, vektor, skalarni umnožak, umnožak matrica () 
15. Grafovi - graf, vrh ili čvor (uzao), brid ili luk, multigraf, petlja, jednostavni graf, potpuni graf, ciklus, izomorfizam, izomorfni grafovi, relacija ekvivalencije, klase ekvivalencije, povezani graf, stupanj vrha, Eulerova staza, Eulerov ciklus, Hamiltonov ciklus, usmjereni graf, graf s težinom, optimalni put 
16. Još grafova - adjungirana matrica, ravninski graf, pravilno bojanje, potpuno triangulirani graf, poučak o četiri boje, Kempeov lanac, poučak o pet boja 
17. Teorija brojeva i kriptografija - teorija brojeva, ostatak, djelitelj, najveći zajednički djelitelj, Euklidov algoritam, relativno prosti brojevi, diofantska jednadžba, temeljni poučak aritmetike, kongruencije po modulu , djelitelji, Fetmatov mali poučak, svojstvo eksponenata, diskretni algoritam
 
Već ovaj "površinski" osvrt, tj. samo nabrajanje matematičkih pojmova koji trebaju informatici ukazuje na dva bitna problema koja trebaju riješiti moderni kurikuli i matematike i informatike. Prvi je problem da se veliki dio ovih sadržaja ne nalazi u prijedlogu našega matematičkog kurikula i da bi ga trebalo osuvremeniti/"popuniti" ovim sadržajima.
Dakle, matematika treba "prirediti" temelje koje će onda informatika uporabiti u svojoj domeni Računalno razmišljanje i programiranje. Od nabrojenih pojmova tek se vrlo mali dio poučava u sadašnjoj nastavi matematike (kao i u prijedlogu novog kurikula). A i taj dio tek u srednjoj školi i to u višim razredima.
Drugi je problem tko će, kada i kako poučavati ove sadržaje u hrvatskom školstvu. Mogu li se vremenski, sadržajno i sukladno uzrastu učenika uskladiti poučavanje matematičkih sadržaja i potrebe informatike u spomenutoj domeni?
 
2. Matematika u prijedlogu kurikula Informatike u RH
 
Pogledajmo koji se od ovih matematičkih sadržaja i kada nalaze u prijedlogu kurikula iz informatike. U domeniRačunalno razmišljanje i programiranje u kurikulu pišu sljedeći sadržaji:
·                                                                                                                                                             od 1. do 4. razreda OŠ
- logički zadatci, brojevni nizovi (brojevni pravac, tablica), komutativnost i asocijativnost u zbrajanju, veza zbrajanja i oduzimanja, magični trokut i kvadrat, jednostavni Sudoku, pravila sa zagradama, stvaranje nizova, veza množenja i dijeljenja, prikazivanje podataka tablicama i dijagramima prema primjerima iz matematike, klasificiranje likova prema broju stranica, opseg likova, prikazivanje podataka s pomoću simbola, kodiranje kratkih poruka skupom simbola, broj kombinacija (mogući ishodi događaja kod vjerojatnosti), logički zadatci, rješavanje složenijih zadataka, razvijanje strategije za rješavanje problema (Polya, Descartes), iskazivanje i opisivanje vjerojatnosti ishoda
                                                                                                                                                          5. razred
- razumijevanje naredbe pridruživanja i pojma varijable, zadatci logičkog tipa                                                                                                                                                              6. razred
- nizovi brojeva ili brojeva s određenim svojstvima, kretanje likova, koordinatni sustav s cjelobrojnim koordinatama, računanje opsega, površine trokuta i četverokuta, računanje postotnog iznosa, razvijanje strategije za rješavanje problema (Polya, Descartes), zadatci logičkog tipa, logičke zagonetke, zadatci s kombinacijama                                                                                                                                                          7. razred
- jednostavnije funkcije, sekvencionalno pretraživanje, razlikovati parametre, analizirati/predvidjeti trend, podatke oblikovati, grafički prikazati i analizirati, analizirati i argumentirati različite trendove proučavanjem grafičkih prikaza podataka (n.pr. put i vrijeme u različitim vrstama gibanja)
8. razred
- izrada računalnog programa/scenarija za uvježbavanje pojedinih matematičkih/fizikalnih operacija, postupaka, trokut Sierpinskog, Kochova pahuljica, rekurzivni fenomeni iz svakodnevnog života, opisati i pokazati osnovne korake rekurzivnog postupka
 
Pitanja i komentar - Što se od ovoga do sada učilo u matematici? I ako jest kada se to učilo? U matematici se samostalno ne poučava logika, niti se ovako rano ne poučava pojam funkcije, vjerojatnost, kombinacije i rekurzije. Autori očito ne znaju ili ne uvažavaju argumente matematičke protiv ranog poučavanja ovih sadržaja nego ih "hrabro" uvode u školstvo i na ovim razinama.
                                                                                                                                      1. razred (sve vrste gimnazija i strukovne škole) 
- podatci, cijeli i realni brojevi, logičke vrijednosti, operatori, izrazi: matematički, relacijski, logički, funkcije: ulaza i izlaza, korijeni, apsolutne vrijednosti, matematičke i fizikalne formule (opseg, površina, volumen, oplošje, brzina), djelitelji nekog broja, rastav prirodnog broja na znamenke, provjera je li broj prost, NZD
2. razred (sve vrste gimnazija i strukovne škole) 
- zbrajanje/ množenje prirodnih brojeva unutar određenog intervala, unos i zbrajanje/množenje  brojeva, prebrojavanje po zadanom kriteriju, vizualizacija jednostavnih problema, uvesti pojam rekurzivne funkcije, Fibonaccijevi brojevi, jednodimenzionalne strukture
3. razred(sve vrste gimnazija i strukovne škole) 
- primjenjuje osnovne funkcije odabranog grafičkog modula pri crtanju kompozicija, prikaz matematičkih funkcija, crtanje matematičkih funkcija u različitim koordinatnim sustavima, skup, lista, vektor, rekurzivni postupak, rekurzivna funkcija, rekurzivna relacija, vizualne rekurzije, odrediti zbroj prvih  članova reda: , Fibonaccijevi brojevi, kamata, binarno pretraživanje, približna matematička funkcija, kornjačina grafika za crtanje rekurzivnih crteža (fraktali), "spore" rekurzije (omotači), kriptografija, kriptografski osnovni pojmovi, tradicionalni kriptografski algoritmi, kriptoanaliza, Cezarovo kriptiranje, kriptiranje s pomakom, afino kriptiranje, Vigenereovo kriptiranje, transpozicijsko kriptiranje
4. razred(sve vrste gimnazija i strukovne škole) 
- apstraktne strukture podataka (red, stog, stablo, graf), binarno stablo, kombinatorni problemi: permutacije, kombinacije, interpretacije, particije, procesi i trendovi, numeričko integriranje, rješavanje sustava linearnih jednadžbi, iterativni postupci, interpolacijski polinom 
 
Pitanja i komentar - Što se od ovoga do sad učilo u srednjoškolskoj matematici i u kojim školama? I ako jest, kada se (u kojemu razredu) to učilo? U matematici se ne poučava kriptografija i kriptoanaliza, numeričko integriranje, interpolacijski polinom, fraktali, teorija grafova itd. Autori očito ne znaju ili ne uvažavaju argumente matematičke protiv poučavanja ovih sadržaja (a posebice ne na ovaj "prigodničarski"/ nesustavni način) nego ih "hrabro" uvode u školstvo i na ovim razinama. I, uspoređujući sa sadržajima u osnovnoj školi, čini se, kao da autori nisu čitali što tamo piše, pa ponovo uvode iste pojmove. Naravno, sve na razini "praktičnosti" i podređeno računalnom programskom jeziku. Što će od svega takvog pristupa ostati kad učenici budu (u budućnosti) mogli izravno komunicirati s računalom, tj. usmeno mu zadavati probleme koje računalo treba riješiti?
 
3. Očiti problemi i pitanja o kurikulima
 
Vrlo je očit problem da informatika u domeni Računalno razmišljanje i programiranje "prisvaja" vrlo veliki dio matematičkih sadržaja koji se danas ne poučavaju u školskoj matematici, a i onaj sadržaj koji se poučava u školskoj matematici vremenski ne korespondira s informatičkim poučavanjem. Bez te "matematike" ova informatička domena nema smisla, tj. ne može funkcionirati. Informatički pristup matematičkim sadržajima je na razini "uporabne" vrijednosti (da ne kažem "trika"), a ne na smislu matematičkih ideja i procedura (matematičkom razmišljanju) prilagođenih (ako je moguće) uzrastu.
 
Iz prezentiranih prijedloga kurikulnih dokumenata vidljivo je da ne postoji osmišljeni i zajednički pristup matematičkim sadržajima u informatici. Ovo "prisvajanje" i/ili ranija uporaba u sebi sadrži neistinitu poruku da je "računalno razmišljanje" u srži informatičkog poučavanja i da matematika s time nema nikakve veze. Zašto u osuvremenjivanju matematičkog kurikula nisu ugrađeni i ovi sadržaji (koje je pragmatično i preuranjeno "uzurpirala" informatika)?
Više je mogućih odgovora na ovo pitanje. No, to izlazi iz okvira ovog članka! Meni se čini da autori prijedloga matematičkog kurikula nisu uopće bili (niti su to danas) svjesni što su radili i pisali informatičari, tj. nisu imali uvida, niti komunikaciju s autorima  Računalnog razmišljanja. Niti je ovih bilo briga što matematičari pišu u svojem kurikulu (osim u naznakama nekih poveznica s matematikom).
 
Nesporno je da matematička zajednica nema pojma što se dogodilo/događa i niti ne iskazuje namjeru za modernizacijom matematičkog kurikula (koji je takav kakav jest već više od 100 godina) i ovakvog "prakticiranja" matematike.
 
4. Zaključci i predviđanje
 
1. Prijedlozi kurikula informatike i matematike nisu međusobno usklađeni.
2. Matematički kurikul je sadržajno zastario i treba ga osuvremeniti.
3. Informatički kurikul u domeni Računalno razmišljanje i programiranje u osnovnoj školi loša je i preuranjena te uzrastu neprilagođena nadopuna srednjoškolskog matematičkog kurikula.
U srednjoj školi niz matematičkih postupaka koje bi učenik trebao upoznati metodom "olovke i papira" i na taj način stekao nužno iskustvo i razumijevanje postupka eliminiraju se i svode se na virtualno. Učenik bez razumijevanja matematike poučava se programirati računalo da radi/rješava matematički problem o kojem učenik nema ni znanje, a ni iskustvo.
4. Matematički sadržaji u  Računalnom razmišljanju i programiranju na razini su "recepata" koji se ugrađuju u odabrani programski jezik.
5. Preranom i uzrastu neprilagođenom uporabom matematičkih pojmova i procedura iskazuje se nepoznavanje matematike, a učenicima "poručuje" da je matematika skup "recepata" koje onda računalo bolje procesuira od učenika.
6. Na ovaj se način tvrdi da je matematika dio računalne znanosti, a ne obrnuto da je računalna znanost dio matematike i da je iz nje nastala.
7. Razmatrajući scenarije poučavanja (sukladno sadržaju i uzrastu), samo se od sebe nameće predviđanje: nepoznavanjem (ili nerazumijevanjem) ovih matematičkih sadržaja učenici će u "potrazi" za boljim ocjenama u predmetu informatika izlaz tražiti u privatnim instrukcijama i receptima 'dajte mi gotovu formulu/program', a ne u promišljanju problema i odabiru prihvatljivih alata za njegovo rješavanje. Da bi se alat (u ovom slučaju je to matematika) mogao uporabiti mora ga se poznavati! A to u ovom predloženom kurikulu nije slučaj! Učenik nema ni teoretsku mogućnost na pravi način upoznati i razumjeti matematičke pojmove i procedure koji mu trebaju za programiranje.
8. U naslovu spomenute knjige nalazi se matematika za digitalno doba i programiranje, a ne matematički recepti za digitalno doba i programiranje. I time je sve u startu rečeno!
9. Ovaj će dio informatičkog kurikula izazvati u našem školstvu "kreativni" kaos i suprotan efekt od namjeravanog. Posebice kad se dovedu u vezu nabrojeni matematički sadržaji i predviđeni brojevi sati nastave za domenuRačunalno razmišljanje i programiranje.
 
5. Pitanje za kraj
 
 Zanimljivo bi bilo saznati što o svemu ovome znaju nastavnici, roditelji i ostala javnost. Ja mislim da vrlo malo znaju ili ništa! Što mislite: hoće li ovako koncipiran dio informatičkog kurikula ostvariti dobre namjere i ciljeve koje su autori javno obznanili? Ili ne će? (Tekst je objavljen u Školskim novinama, broj 2 (3087) od 23. siječnja 2018. (str. 10.-11.).)
 

Petar Mladinić, prof.

Socijalizam je destruirao brojne odgojne stečevine obrazovnim nasiljem

 
 
Obrazovanje je sposobnost pojedinca, a odgoj je društvena obveza svih predmeta koji se uče. Obrazovani i neobrazovani moraju biti socijalno usuglašeni. Svatko mora znati što je lijepo i ružno, dobro i loše, dopušteno i zabranjeno, korisno i štetno. To je uvjet za stvaranje discipline rada i odgovornosti. Oslonac na društvenu svijest je velika zabluda socijalističke pedagogije koju praktični um ne poštuje. Očuvanje prirode trebalo bi njegovati filozofijom  života koja bi bila uključena u sve nastavne predmete , a valjalo bi je prvo pokrenuti odabirom i odlaganjem smeća; ono nije samo fizičko nego političko, obrazovno i znanstveno.
http://2.bp.blogspot.com/-ZzAOOg7CnQw/VWvu7GFTMEI/AAAAAAAAmrM/PaplGUEuUAo/s1600/labriola%2Bantonio%2Btondo.jpg
Antonio Labriola
 
Hrvatska ima ljepotu prirode. Bilo bi mudro pretvoriti ljepotu u bogatstvo sintagmom: "Zrak i voda su besplatni, ali do čiste vode i zraka će biti skuplje doći!" Reforma samo u naslovu ima odgoj, a ne u sadržaju. Poznato je da se, rad i odgovornost kojoj pripada i očuvanje prirode ne mogu postići bez discipline odgoja koji formira mentalitet.
 
Stranice hrvatske povijesti okoliša
 
Znanost u nas, uz rijetke iznimke, još se uvijek pretežno bavi političkom poviješću zaboravljajući pri tome na čovjeka i njegovu ovisnost o prirodnom okolišu. Upravo razumijevanje te ovisnosti moglo bi nam pomoći da objasnimo ljudsko ponašanje i oblikovanje «narodnog karaktera» te narodnoga kulturnog stvaralaštva do naših dana. Ovisnost o okolišu u narodu je dobro poznata, ali narodnu mudrost.... Silvestar Kutleša[1] navodi kakve snage po narodnom vjerovanju ima u svijetu: „....Čovik je od zemlje i na zemlji živi i zemlja ga rani....“
 
Autor ovog priloga se u prijedlogu Cjelovite krikulne reforme zalaže za mjesto i sadržaj odgoja primjeren  očuvanju prirode i građanskih vrlina kao i zdravlja naroda uz upit: Može li se biti zdrav u društvu koje boluje od bolesti sustava u kojem je socijalistička pedagoška vodilja gotovo pola stoljeća destruirala građanske i odgojne vrline?
 
Predgovor
 
Diskurs nema namjeru optuživati nego konstatirati posljedice neuspješne prakse; ona nastoji reformirati (nikad formirani) obrazovani proces kojeg karakterizira, doslovce, invazija pisanih udžbenika i literature, a da nije prisutan odgojni sadržaj. Cjelovita kurikulna reforma je neka vrst nastavka nastojanja u mandatu ministra Željka Jovanovića koji je, slično obitelji ptica koje odlažu jaja u tuđa gnijezda,  ostavio Borisu Jokiću, kreatoru CKR sadržajni i didaktično - metodički sudar u svim nastavnim predmetima ponuđene Cjelovite kurikulne reforme; ona je, onako kako je ponuđena bez odgoja u sadržaju nastavnih predmeta, zabluda koju podržavaju svi koji su se u njoj našli kao sukreatori.[2]
 
Teško se ograditi od davne konstatacije marksiste i filozofa Antonija Labriole (1843. – 1896.) koji veli:”..verbalizam skriva smisao problema. Verbalizmu je srodna frazeologija u kojoj su pojmovi pomiješani i stopljeni u communis opinio obrazovanih ljudi. Raspravljajući o pedagogiji, taj teoretičar napomenuo je da ona pretpostavlja opće uvjete ljudske mogućnosti usavršavanja, konstruira apstraktna pravila posredovanjem kojih bi ljudi, koji su u formiranju, postali jaki, odvažni, iskreni, pravedni, dobrodušni.... po cijeloj širini osnovnih i drugostupanjskih  vrlina... No, da li može subjektivna pedagogija da konstruira sama po sebi društvenu sredinu u kojoj bi se sve te lijepe stvari imale realizirati? Ako konstruira, ona stvara utopiju.”[3]
 
Nije u pitanju je li ikad bilo bolje nego zašto nam danas ne valja? Cjelovita kurikulna reforma (u nastavku CKR) našla se u prostoru formiranih mišljenja iz prvih pedeset godina socijalizma. U njima je stvoren mentalitet gospodarskih, društvenih i političkih naputaka u kojima se gubio nacionalni smisao. U spomenutoj reformi sve je teže ustanoviti nacionalne vrijednosti; one su od kraja Prvog svjetskog rata (1918.) zanemarene, zamračene čak i destruirane, a od 1941. do 1945. opterećene konstrukcijama koje su hrvatsku ideološki stigmatizirale fašizmom umjesto nacionalnom težnjom njene neovisnosti što se i danas zlorabi ideološkim stereotipima ili borbom protiv fašizma ili anonimnog neprijatelja.
 
Hrvatska je u svojoj povijesti bila stalno ovisna, pa se zbog toga ni kao neovisna i samostalna ne osjeća sposobnom osloboditi brojnih utjecaja negativnih posljedica. Nisu u pitanju programi egzaktnih predmeta kao što su matematika, kemija, fizika i uskoro informatika. Riječ je o sadržajima koji interpretiraju hrvatsku povijest kao predmet i kao socijalno-književni prikaz koji je prolazio utjecaje ranijih država u kojima su ostali tragovi mađarizacije, talijanizacije, austrijanizacije, pa i francuske (Marmont u Dalmaciji) uz dvije Jugoslavije. Hrvatska se od svega toga teško oporavlja, a još i teže od povijesti obje Jugoslavije. 
 
Nije riječ o socijalističkom moralu ili skupu postupaka čiji smo svjesni ili nesvjesni sljednici. Nisu u pitanju ni politička, pa ni ideološka sukobljavanja u kojima  golemom dijelu obiteljskih iskustava prkosi oficijelna povijest. Problem je u tome što ima previše pitanja zbog kojih se javlja nacionalna tragika borbe protiv nekoga ili protiv nečega, a nikad za nešto svoje izvorno što nas može u nastojanjima ujediniti. Ne samo u reformi što se sučeljava dvojbom u kojoj je teško ustanoviti mjeru kojom se osobni interes, a možda i profit, nudi kao društvena potreba. Je li nabava e-opreme za škole vrlina napretka ili je u pitanju iskorak digitalnog doba  koje ugrožava autore Gutenbergove galaksije?
 
Uvođenje informatike u naše škole u duhu je vremena i nije upitno vladanje informatikom. Upitni su sadržaji programa u „knjigama bez korica.“ Od kvalificiranosti je važnije shvatiti da se odgoj nalazi samo u naslovima, a nigdje u sadržajima didaktično-metodskih postupaka. Ponuditi odgoj kao nastavni predmet je vjerodostojni dokaz o apsurdu „non plus ultra“. Odgoj je socijalni imperativ svakog nastavnog predmeta za njegovanje vrlina: discipline rada, poštovanja normi uzajamnog komuniciranja i odgovornosti za obveze i postupke što je i samo školovanje. 
 
Uvod
 
Kako ostvariti društvo nakon pedeset godina obrazovanja bez odgoja i poštovanja građanskih normi? Socijalizam je destruirao brojne odgojne stečevine obrazovnim nasiljem što je lako prepoznati odijevanjem i ponašanjem ondašnje, a i današnje mladosti. Nije li CKR reciklirana „mudrost“ kojoj uz državnu nedostaje nacionalna komponenta kao čimbenik konsenzusa neovisan o političkim strankama i ideološkim uvjerenjima?  Istina i laž prkose praksi u očekivanju napretka započetim građanskim i zdravstvenim odgojem kao nastavnim predmetima što je nonsens. Kad se nakanom građanskog i zdravstvenog odgoja nije uspjelo[4] prešlo se na CKR bez ijednog postulata pedagoške doktrine kojom bi se obrazovni programi i odgojni zahtjevi potvrdili nacionalnom identifikacijom. U našim obrazovnim ustanovama nema odgojnih nastojanja; ono što je u nastavi od pamtivijeka dominiralo za sve, a obrazovanje samo za one koji su mu dorasli u nas nije prisutno. U nas se još uvijek misli da je svako sposoban  završiti školu i fakultet. Naravno da može, ali društvo će trpjeti posljedice jer se praksa oslanja na diplomu kao dokument, a ne na znanje kao osposobljenost. O tome posebno svjedoči najbrojniji visokoobrazovani kadar diplomiranih ekonomista s traljavim gospodarstvom, pa onda diplomirani pravnici sa suspektnim pravosuđem. Kad toj skupini diplomiranih dodamo fakultet političkih znanosti i filozofski fakultet moralo bi biti  jasno da gospodarstvo, pravo i politika nisu plod znanosti što ne znači da u spomenutim disciplinama ne postoje pojedinci sa znanstvenim sposobnostima ili dometima koje praksa ne respektira. Što je onda u pitanju? Nastava u školi ili  praksa u društvu? Najvjerojatnije i jedno i drugo. Nastava se provodi bez odgoja, a praksom upravljaju ministarstva, svojevrsnim, kadrovskim odlagalištima činovničkih navika u koje spada i njihova diploma kao posljednji akt školovanja koji do mirovine umjesto znanja vlada rutinom.
 
Naši učenici osvajaju brojne medalje na međunarodnim natjecanjima internetskim aplikacijama, u govorništvu, u matematici i u dizajniranju? To je dokaz da obrazovni sustav nije odgovoran u mjeri koja mu se pripisuje. Očekivanja označena akronimom CKR upitnik je, ako se nudi bez odgoja, socijalnog imperativa. Ljudske sposobnosti su, koje zovemo darovitost, genetički testament ili dar prirode - Božji dar, što nije slučaj s odgojem; on je društvena obveza koja ako se ne poštuje traži osudu koja giba od ignoriranja do izolacije onih koji društvo ugrožavaju nasiljem ili zločinom.
 
Bilješke:
 
[1] KUTLEŠA, Silvestar (1997.2) Život i običaji u Imockoj krajini. Imotski: Matica Hrvatska, Ogranak Imotski; 1997., str. 376 Hrvatska
[2] U kreiranju reforme uključen je broj oko 500 osoba brojnih struka.
[3] Antonio LABRIOLA, o istoriskom materijalizmu (prema: Del materialismo storico, Roma, Loscher, 1896. Sa popratnom studijom G. V. Plehanov O materjalističkom shvatanju istorije: Beograd, Kultura 1958., str. 87
[4] Idejni i  politički improvizator ministar Željko Jovanović iznjedrio je dr. sc. Borisa Jokića za nastavak započete reforme, ali iznova bez odgoja.
 
(Nastavak slijedi)
 

Željko Mataja, prof.

Neučinkovitost cjepiva protiv gripe u sezoni 2017./2018.

 
 
Na pisanje ovog teksta potaknuo me članak objavljen u Glasu Koncila (br. 4 od 28. 1. 2018.) u rubrici (Pri)govor znanosti čiji autor je prof. dr. sc. Valerije Vrček. Naslov članka je: „Cjepivo za ovosezonsku gripu nije djelotvorno“ a temelji se na podatcima koje je objavio ugledni britanski medicinski časopis „British Medical Journal“ (BMJ 2018; 360:k78 od 5. siječnja 2018.) u kojem je mjerodavna javnozdravstvena institucija „Public Health England“ službeno upozorila i priznala da ovosezonsko trovalentno cjepivo protiv gripe nije djelotvorno.
https://typeset-beta.imgix.net/2017/2/7/125767555.jpg?w=700&h=394&fit=crop&crop=faces&auto=format&q=70
Odluka o cjepivu protiv virusa sezonske gripe donosi se prema preporukama mjerodavnih institucija koje prate, procjenjuju i odlučuju o tome koje cjepivo će se primijeniti u sezoni gripe. Odluka o cjepivu protiv sezonske gripe donosi se u veljači za sjevernu hemisferu te u rujnu za južnu hemisferu na sastanku stručne skupine Svjetske zdravstvene organizacije, a odluka se temelji na podatcima koje prikupljaju i analiziraju Nacionalni centri za gripu i mjerodavni laboratoriji koji su umreženi u sustav javnozdravstvenih laboratorija (GIRS).
 
Svake godine ad-hoc Radna skupina za gripu Europske agencije za lijekove (EMA) izdaje preporuke Europskoj uniji za sastav cjepiva protiv sezonske gripe na temelju praćenja i opažanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o cirkulirajućim sojevima virusa sezonske gripe. Tako je početkom travnja 2017. EMA objavila ažurirane preporuke za sojeve virusa gripe koje proizvođači cjepiva trebaju uključiti u sastav cjepiva protiv sezonske gripe 2017./2018. U ažuriranu preporuku uvršten je virusni soj sličan virusu A/Michigan/45/2015 (H1N1)pdm09, inače poznatiji kao virus svinjske gripe (živi virus, atenuirano cjepivo). Tako je za ovosezonsku gripu emitirana preporuka za trovalentno cjepivo koje će pružiti zaštitu od cirkulirajućih sojeva virusa gripe: A/Michigan/45/2015 (H1N1)pdm09, A/Hong Kong/4801/2014 (H3N2) i B/Brisbane/60/2008.
 
Međutim, u ovosezonskoj gripi u Europskoj uniji prevladava virus gripe tipa B, linija Yamagata, koji nije uvršten u trovalentno cjepivo protiv ovosezonske gripe. Stoga svi koji su cijepljeni protiv ovosezonske gripe nisu zaštićeni od gripe čiji uzročnik je virus tipa B, linija Yamagata koji prevladava kako u Ujedinjenom kraljevstvu tako i diljem EU-a, uključujući i Hrvatsku. Prema podatcima koje je 20. 12. 2017. objavio Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u ovoj sezoni dominantan je virus gripe tipa B (61 %), a tip A svega 39%, s time da prevladava podtip A/H3N2 (66 %). Od virusa gripe tipa B, linija Yamagata, zastupljena je s 96 %.
 
Međutim, problem s neučinkovitosti cjepiva protiv sezonske gripe pojavio se u južnoj hemisferi, točnije u Australiji 2017., dakako, kada su stanovnici sjeverne hemisfere 'uživali' u ljetnim mjesecima. A ono što se dogodilo u Australiji bio je znak upozorenja stručnjacima u SAD-u pa su oni uoči početka sezone gripe 2017.-2018. upozorili na neučinkovitost cjepiva.
 
Naime, australski časopis za medicinu „New England Journal of Medicine, NEJM“ objavio je 29. studenog 2017. tekst čiji autori su stručnjaci Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti i WHO-a u kojem opisuju „rekordno visok broj slučajeva gripe dokazanih laboratorijskom pretragom kao i iznadprosječno veliki broj hospitaliziranih i umrlih osoba“ u vrijeme trajanja australske sezone gripe 2017. godine. Upravo zbog toga je objavljeno i upozorenje da cjepivo protiv sezonske gripe u Australiji nije bilo djelotvorno. No, dominirajući cirkulirajući virus gripe u Australiji u sezoni 2017. bio je virus tipa A (H3N2), a učinkovitost cjepiva prema podatcima australskog Ministarstva zdravstva bila je svega 10 %. Stoga su odgovorni zdravstveni radnici i stručnjaci upozorili da će u području sjeverne hemisfere (SAD, Europa itd.) učinkovitost ovogodišnjeg trovalentnog cjepiva protiv sezonske gripe biti vrlo niska, a cjepivo je, citiram: „potpuni promašaj, pravi fijasko.“ Američki zdravstveni stručnjaci upozorili su na slijedeće: „Uzimajući u obzir da je sastav cjepiva protiv gripe u sezoni 2017./2018. koje se koristi na području sjeverne hemisfere potpuno identičan onome u Australiji, možemo pretpostaviti da će učinkovitost cjepiva protiv ovosezonske gripe biti vrlo slaba protiv virusa gripe tipa A (H3N2) pa možemo očekivati ozbiljnu situaciju ako će ovaj tip virusa biti dominantan.“
 
Već početkom prosinca 2017. u SAD-u je laboratorijski potvrđeno 7.000 slučajeva gripe što je dvostruko više od prethodne godine. Razlozi neučinkovitosti cjepiva protiv sezonske gripe su brojni i različiti. Naime, svake godine odgovorne institucije i zdravstveni radnici Nacionalnih centara za gripu i javnozdravstvenih laboratorija u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom na temelju sakupljenih podataka procijenjuju koji tip ili tipovi virusa će biti dominantni u slijedećoj sezoni gripe, pa se na temelju toga donosi odluka o sastavu cjepiva. Međutim, posljednjih 12 godina cjepiva protiv sezonske gripe nisu dovoljno učinkovita – njihova učinkovitost se procijenjuje između 40 % do najviše 60 %, upozorili su stručnjaci u tekstu koji je objavio NEJM.
 
No, ove godine stručnjaci nisu dobro procijenili pa je učinkovitost cjepiva čak manja i od 10 %, navodi se u NEJM-u. Isto tako navode da problem predstavlja još jedan faktor, a to je substrat koji se koristi u proizvodnji cjepiva protiv gripe (kao i nekih drugih cjepiva). To su – jaja koja se u ovu svrhu koriste već desetljećima u SAD-u ali i drugdje. Osim jaja, virusi gripe za cjepiva uzgajaju se i na kulturi stanica ili se koriste rekombinantne DNK tehnologije (tj. genetski inženjering). Znanstveni istraživači sada upozoravaju da korištenje jaja u svrhu uzgoja vakcinalnog soja virusa za cjepivo može potaknuti virus na mutaciju zbog čega cjepivo može biti slabo učinkovito. Studije koje se sustavno provode od 2005. pokazuju da se učinkovitost cjepiva protiv gripe tipa A i B kreće od nule do ispod 50 % (US National Vaccine Information Centre, 26.04.2016.).
 
I dok se učinkovitost ovosezonskog cjepiva protiv gripe pokazala vrlo slabom, odgovorni u javnozdravstvenim institucijama usprkos svemu nastavljaju sa znažnim pritiskom na građane da se cijepe protiv gripe, posebno ističući potrebu za cijepljenjem djece u dobi od 6 mjeseci na dalje, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Pojedini stručnjaci sada ističu i još jedan problem koji se u pravilu prešućuje a to su dugoročni učinci cjepiva protiv gripe na cjelokupno zdravlje čovjeka kao i evolucija virusa gripe što do sada nije istraženo. Isto tako stručnjaci već bilježe brojne dokaze koji upućuju da osobe koje se svake godine cijepe protiv gripe imaju slabiju zaštitu od te bolesti i češće obolijevaju od težih oblika gripe za razliku od onih koji se ne cijepe.
 
Na 105. Međunarodnoj konferenciji „American Thoracis Society“ (područje zanimanja su oboljenja grudnog koša) održanoj u San Diegu u svibnju 2009. znanstvenici su predstavili dokaze da djeca koja se cijepe protiv sezonske gripe češće budu hospitalizirana zbog komplikacija za razliku od djece koja nisu cijepljena: rizik od hospitalizacije zbog komplikacija trostruko je veći kod cijepljene djece u odnosu prema necijepljenoj. A kod djece koja boluju od astme taj je rizik još i veći (objavio: Science Daily, 20.05.2009.). Potrebno je istaknuti da svaka prehlada odnosno respiratorna infekcija (tj. infekcija dišnog sustava) u sezoni gripe ne znači da je ona uzrokovana virusom gripe tipa A ili B. Naime, postoji veliki broj virusa i bakterija koje u mnogim slučajevima uzrokuju infekcije tj. bolest sličnu gripi: povišena tjelesna temperatura i groznica, slabost i umor, glavobolja, bol u mišićima, curenje iz nosa, grlobolja, kašalj i dr. Stoga samo laboratorijska pretraga može potvrditi je li virus gripe uzročnik bolesti. A to potvrđuju statistički podatci: tako je u sezoni gripe 2015.-2016. u SAD-u bilo svega između 3 do 4% laboratorijski potvrđenih slučajeva bolesti uzrokovane virusom gripe.
 
Zagovaratelji i promotori cjepiva i cijepljenja prisiljavaju ljude
 
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (US CDC) je početkom prosinca 2017. objavio da je do tada bilo ispitano ukupno 170.372 uzoraka zbog sumnje na gripu, a od toga je 7.178 uzoraka bilo pozitivno na virus gripe tipa A ili B, od čega je čak 74 % bilo pozitivno na virus gripe tipa A. To dokazuje da je u najvećem broju slučajeva uzročnik respiratorne infekcije neki drugi virus ili bakterija, a ne virus gripe tipa A ili B koji se obično nalaze u sastavu cjepiva protiv sezonske gripe. Nadalje, pojedini američki medicinski stručnjaci upozoravaju kako usprkos svim ovim saznanjima o (ne)učinkovitosti cjepiva protiv gripe, američke vlasti vrše snažan pritisak na potrebu cijepljenja djece i odraslih protiv gripe. Štoviše, otišlo se već tako daleko da ljudi dobivaju otkaz ili čak završe u zatvoru jer su odbili cijepiti sebe i /ili djecu protiv gripe.
 
U Australiji je početkom 2018. stupio na snagu zakon koji omogućuje kažnjavanje dječjih vrtića i drugih sličnih ustanova s 4.000 dolara ako prime dijete koje nije cijepljeno. Isto je u Italiji i u još nekim drugim državama. Zagovaratelji i promotori cjepiva i cijepljenja strogo diktiraju pravila o cijepljenju prisiljavajući ljude da vjeruju u sigurnost i učinkovitost cjepiva, iako je sve više znanstvenih podataka i dokaza o slaboj učinkovitosti ili čak neučinkovitosti cjepiva kao i o njihovoj štetnosti.
 

Rodjena Marija Kuhar

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Ponedjeljak, 19/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 639 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević