Get Adobe Flash player

Zaslugom akademika Pavla Rudana 1974. održan prvi znanstveno-radni skup pod naslovom "Škola biološke antropologije"

 
 
U atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 28. kolovoza održana je svečanost otvorenja 22. europskog kongresa Paleopatološkog društva (Paleopathology Association – PPA) koji se do 1. rujna održava u Zagrebu pod Akademijinim visokim pokroviteljstvom. Na kongresu se okupilo oko 200 znanstvenika i stručnjaka iz različitih znanstvenih područja iz 29 zemalja. Kongres je otvorio ministar zdravstva Milan Kujundžić, izaslanik premijera Andreja Plenkovića koji je kazao da paleopatologija može pomoći u razotkrivanju i prevenciji bolesti u 21. stoljeću na temelju iskustava iz davne prošlosti. Po njegovim riječima, paleopatologija je aktualna i zbog nedavne izbjegličke krize, kao i jačanja antivakcinalnog pokreta koje je rezultiralo ponovnom pojavom bolesti za koje se donedavno smatralo da su iskorijenjene.
http://hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/wp-content/uploads/2016/11/140518_clip_image010.jpg
Pavao Rudan
 
Na otvorenju kongresa govorio je i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo zasluge glavnog tajnika Akademije i predsjednika Hrvatskog antropološkog društva akademika Pavla Rudana za razvoj hrvatske antropologije. Zaslugom akademika Rudana 1974. je u Hrvatskoj održan prvi znanstveno-radni skup pod naslovom „Škola biološke antropologije", a on je 1978. održao prvo predavanje iz antropologije. U Zagrebu je 1976. osnovano i Europsko antropološko društvo, a 1977. i prvi kongres Europskog antropološkog društva.
 
Paleopatologija je znanstvena grana koja proučava ljudske biološke ostatke (kosti, zube, genetičke uzorke) arheoloških populacija kako bi odgovorila na mnoga pitanja o zdravlju, nasilju i drugim biološkim i socijalnim odlikama i pojavama. Iz tog razloga, u paleopatološkim istraživanjima naglašen je interdisciplinarn i multidisciplinarni pristup koji  se ponajviše ogleda u kombinaciji društveno-humanističkih s prirodno-medicinskim znanostima i metodama. Paleopathology Association osnovali su 1973. znanstvenici iz Kanade i SAD-a i ono danas predstavlja globalnu znanstvenu zajednicu koju čine brojni stručnjaci i znanstvenici iz različitih područja znanosti. Budući da paleopatologija obuhvaća širok raspon  znanstvenih disciplina (biološka antropologija, povijest znanosti, arheologija, medicina, molekularna biologija, genetika i sl.), sudionici skupa pokušat će rekonstruirati utjecaj bolesti ali i drugih patoloških stanja na opće zdravlje i način života drevnih ljudi u njihovom biološkom i kulturnom kontekstu.
 
Glavne teme kongresa su uz ostalo parazitske infekcije i zarazne bolesti u prošlosti, paleoradiologija i proučavanje mumija te upotreba biomolekularnih metoda (analiza drevne DNK) u otkrivanju bolesti u arheološkim populacijama. Znanstveni program kongresa organiziran je kroz 80 usmenih predavanja, 74 poster-prezentacije, jednu radionicu  i  tri  plenarna predavanja. Predavači na ovom znanstvenom skupu dolaze  iz  nekih od najjačih svjetskih znanstvenih centara kao što su sveučilišta u Oxfordu, Cambridgeu, Tel Avivu, Zürichu i Padovi, sveučilišta Arizona State i Notre Dame, sveučilište Sapienza u Rimu, institut Max Planck, i dr. Među sudionicima svakako se ističu prof. dr. sc. Frank Rühli s Instituta za evolucijsku medicinu Sveučilišta u Zürichu, vodeći svjetski autoritet na prodručju paleoradiologije i proučavanja  mumificiraniih ostataka, dr. sc. Kirsten Bos, voditeljica grupe za molekularnu paleopatologiju na Institutu za znanost ljudske povijesti Max Planck, prof. dr. sc. Fred Smith sa Sveučilišta Illionis State, jedan od vodećih znanstvenika na području proučavanja neandertalaca i evolucije anatomski modernih  ljudi, dr. sc. Piers Mitchell sa Sveučilišta u Cambridgeu, stručnjak na području paleoparazitologije te prof. dr. sc. Jane Buikstra, jedna od vodećih paleopatolognja današnjice sa Sveučilišta Arizona State.
 
Glavni organizator skupa je Institut za antropologiju u suradnji s Paleopatološkim društvom, Znanstvenim vijećem za antropologijska istraživanja HAZU te udrugom Gea Croatica. Predsjednik kongresa je dr. sc. Mario Novak, znanstveni suradnik Instituta za antropologiju. Osim značaja za razvoj hrvatskog turizma i gospodarstva, kongres će poslužiti i kao platforma za formiranje nekoliko novih međunarodnih projektnih konzorcija u kojima će Institut za antropologiju sudjelovati u bližoj budućnosti u područjima paleopatologije, analize drevne DNK, paleoantropologije, arheologije, rekonstrukcije prehrane kroz analizu  stabilnih  izotopa, promocije znanosti i sl., što će rezultirati budućim projektnim prijavama s ciljem povlačenja sredstava prvenstveno iz EU fondova, a posljedično i jačom integracijom hrvatskih stručnjaka u vrhunsku europsku i svjetsku znanost. 
 

Marijan Lipovac

Još uvijek najveći proizvođači mliječnih dojenačkih formula godišnje zarađuju oko 70 milijardi dolara

 
 
Svake godine u prvom tjednu kolovoza diljem svijeta obilježava se Međunarodni tjedan dojenja. Tako je ove godine obilježen 28. Međunarodni tjedan dojenja, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Ovogodišnja tema bila je: „Dojenje: Temelji za život“. Povodom Međunarodnog tjedna dojenja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je 31. srpnja 2018. tekst iz kojeg izdvajam: „Potpisivanjem Innocenti deklaracije 1990. predstavnici brojnih zemalja svijeta i čelnih organizacija poput Svjetske zdravstvene organizacije/WHO, UNICEF-a, UNDP-a, UN-a, US AID-a, Svjetske banke i dr. obvezuju se činiti brojne aktivnosti s ciljem zaštite, promicanja i pružanja podrške dojenju...“
https://www.momspumphere.com/images/easyblog_articles/339/breastfeeding-baby.jpg
Uoči obilježavanja Međunarodnog tjedna dojenja pojedini svjetski mediji objavili su početkom srpnja tekstove o navodnim prijetnjama američke Administracije upućene Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, točnije njezinom tijelu – Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije. U svibnju (2018.) su se u Genevi sastali brojni članovi Skupštine i tada je trebala biti usvojena Rezolucija o dojenju. Rezolucija o dojenju temelji se na višedesetljetnom istraživanju o učinku dojenja, a zaključak je jedinstven – majčino mlijeko najbolja je hrana za dojenče i malo dijete. Američka, tj. Administracija predsjednika Donalda Trumpa nastojala je spriječiti usvajanje međunarodne rezolucije o promicanju i zaštiti dojenja djeteta. Dakako, svi zagovaratelji promicanja dojenja djece izrazili su svoje duboko ogorčenje zbog toga, uključujući medicinske i javnozdravstvene stručnjake.
 
Američka delegacija prema pisanju vodećih, „mainstream“ medija (The New York Times, The Guardian, CNN, USA Today i dr.) navodno je upućivala prijetnje s namjerom zastrašivanja država u svrhu njihovog odustajanja od navedene međunarodne rezolucije o dojenju. Prema izvornom tekstu Svjetske zdravstvene organizacije, države bi trebale poticati, promicati i štititi dojenje djece jer sve više provedenih istraživanja 'govori' u prilog dojenja koje ima brojne pozitivne zdravstvene učinke kako za dijete tako i za majku, dok je prehrana dojenčadi i male djece s tzv. mliječnim dojenačkim formulama problematična, a u javnosti se iznosi niz netočnosti o zamjenskim formulama za prehranu dojenčadi i male djece. O navodnom protivljenju američke Administracije predsjednika Trumpa prvi je pisao „The New York Times“ te istaknuo snažnu reakciju Administracije protiv navedene rezolucije koju su inače u većini prihvatili članovi Skupštine, uključujući i Rusiju. Trumpova Administracija zahtijeva brisanje teksta iz nacrta rezolucije i to u dijelu u kojem se izričito naglašava da će vlade poticati građane, prvenstveno majke i očeve na „zaštitu, promicanje i pružanje podrške dojenju“.
 
Američka Administracija također koristi diplomatsku mrežu kako bi izvršila pritisak na države u svrhu njihovog odustajanja od rezolucije. Najsnažniji pritisak prema pisanju „The New York Timesa“ vršen je na južnoameričku državu Ekvador zahtijevajući njezino povlačenje iz rezolucije ili će u protivnom biti kažnjena određenim „trgovinskim mjerama“, a bit će im uskraćena i vojna pomoć u borbi protiv organiziranih bandi i nasilja. Na pisanje „The New York Timesa“ odmah je reagirao američki predsjednik Donald Trump koji je na twitteru između ostalog napisao sljedeće: „Sjedinjene Države snažno podupiru dojenje ali isto tako smatramo da 'formule' moraju biti dostupne ženama. Mnoge žene trebaju 'formulu' zbog pothranjenosti i siromaštva...“
 
Lucy Sullivan, izvršna direktorica „1.000 Days“ („1.000 dana“), međunarodne grupe sa sjedištem u SAD-u koja se zalaže za poboljšanje prehrane dojenčadi i male djece na twitteru je napisala sljedeće: „...Suprotstavljanje SAD-a usmjereno je protiv javnog zdravlja a u korist privatnog profita. A u pitanju je: dojenje spašava živote žena i djece. Dojenje je loša stvar za globalno tržište proizvođača dječje hrane, prvenstveno dojenačkih formula, a koje ostvaruje golem profit vrijedan više milijardi US dolara...“ Slično su reagirale i druge organizacije koje podupiru dojenje, npr. „Moms Rising“ – mreža majki koje zagovaraju dojenje, zatim britanska organizacija „Baby Milk Action“ i dr. Prema internom kodeksu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kompanije koje proizvode „dojenačke formule“ nemaju izričito pravo obraćati se majkama i njihovim liječnicima, a oglašavanje ove hrane također je pod određenom kontrolom.
 
Časopis „The Guardian“ i organizacija „Save the Children“ početkom 2018. proveli su istraživanje koje je otkrilo da proizvođači mliječnih dojenačkih formula koriste agresivne metode u svrhu pritiska na majke, liječnike i druge zdravstvene stručnjake kako bi preporučivali „mlijeko u prahu“ a ne dojenje. Nažalost, ove mjere vrlo agresivno se primjenjuju u siromašnim zemljama ili regijama diljem svijeta, gdje se sada najviše koncentrira promocija i rast prodaje mliječnih dojenačkih formula, a time i posao vrijedan više milijardi US dolara. Proizvođači mliječnih dojenačkih formula za prehranu dojenčadi i male djece posljednjih godina bilježe stagniranje prodaje svojih proizvoda u bogatijim državama jer sve više majki odlučuje dojiti svoje dijete. Stoga se tržište okreće zemljama u razvoju pa se usprkos svemu na globalnoj razini očekuje rast tržišta za oko 4 % u 2018., prema pisanju Euromonitora. Usprkos svemu, najveći proizvođači mliječnih dojenačkih formula godišnje zarađuju oko 70 milijardi US dolara. Potrebno je napomenuti kako je samo manji broj velikih proizvođača dojenačkih mliječnih formula koncentriran u SAD-u i Europi. A jedan od njih je i „Abbot Nutrition“ (u sastavu „Abbot Laboratories“) koji je financijski „pomogao“ svečanu inauguraciju predsjednika Trumpa u siječnju 2017.
 
Prema pisanju „The New York Timesa,“ u vrijeme vijećanja o rezoluciji za promicanje dojenja, američka Administarcija prijetila je s „rezanjem“ financijske potpore WHO-u; s obzirom da su SAD najveći pojedinačni donator (845 milijuna US dolara u 2017.), ova prijetnja ne može se prihvatiti tako olako.
 
Brojni medicinski i javnozdravstveni stručnjaci diljem svijeta suprotstavili su se Trumpovoj Administraciji i njihovom protivljenju rezoluciji o promicanju i zaštiti dojenja, izvjestio je 9. srpnja 2018. „The New York Times“ te naglasio važnost dojenja djece u siromašnim zemljama ili regijama gdje je opskrba pitkom vodom problematična a voda je često onečišćena što nikako nije pogodno za pripremu dojenačke formule. Štoviše, ove formule su skupe pa siromašne majke često previše razvodnjavaju hranu kako bi što duže trajala – a to, dakako, ima dodatne negativne učinke na zdravlje djeteta, upozoravaju medicinski stručnjaci. Štoviše, „American Academy of Pediatrics“ smatra dojenje novorođenčadi „standardnom normom“ te majkama preporučuje isključivo dojenje djeteta u prvih šest mjeseci života. Nadalje, dojenje podržavaju i stručnjaci „American College of Obstetricians and Gynecologists“ te ističu brojne pozitivne učinke dojenja za dijete i majku, a broj tih dokaza neprekidno se povećava.
 
Stručnjaci koji su proveli znanstveno-istraživačku analizu troškova, izvijestili su da kada bi 90 % američkih obitelji slijedilo upute i medicinske preporuke o isključivom dojenju prvih šest mjeseci, tada bi Sjedinjene Države godišnje uštedjele oko 13 milijardi US dolara i spriječila bi se smrt barem 911 dojenčadi (napomena: studija je objavljena u svibnju 2010. u časopisu „Pediatrics“ 2010 May; 125(5); autor: Department of Medicine, Cambridge Health Alliance and Harvard Medical School, Boston). Stručnjaci nadalje ističu da dojenje dojenčadi u siromašnim zemljama ili regijama znatno smanjuje bolesti probavnog sustava s proljevom čime se spašavaju životi djece.
 
Mnoštvo studija dokazuje brojne zdravstvene dobrobiti za dijete i majku – i to kako u SAD-u tako i diljem svijeta. Dojenje ima dugoročne pozitivne zdravstvene učinke na svako dijete – sve do njegove odrasle dobi. Svaka, pa i najmanja količina majčinog mlijeka ima pozitivan učinak na dijete i njegovo zdravlje: što duže dojite dijete, zaštita od bolesti traje duže i veća je zdravstvena dobrobit. Upravo iz navedenih razloga Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje djeteta prvih šest mjeseci (26 tjedana) – pod isključivim dojenjem smatra se prehrana dojenčeta samo s majčinim mlijekom. Nadalje, WHO preporučuje dojenje djeteta do dobi od dvije godine pa čak i duže – dakako, u tom slučaju dijete već polagano jede i drugu hranu ali majčino mlijeko ostaje kao neizostavan obrok.  Dojenje također osigurava mnoge zdravstvene dobrobiti za majke dojilje jer snizuje rizik od karcinoma dojke, karcinoma jajnika, osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti i prekomjerne tjelesne težine.
 
Kod djece dojenje smanjuje rizik od infekcija, proljeva i povraćanja, zatim od iznenadne dojenačke smrti, pojave leukemije u dječjoj dobi, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi i dr. Također je dokazano da dojenje štiti od kroničnih bolesti kao što su celijakija, upalne bolesti crijeva, astma i kancerogene bolesti kod djece, značajno smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 1 ili tzv. juvenilnog dijabetesa i dr. Nadalje, dojenje omogućuje stvaranje vrlo snažne emotivne povezanosti između majke i djeteta. Mliječne dojenačke formule kao zamjena za majčino mlijeko ne osiguravaju zaštitu od bolesti i infekcija niti imaju ikakvu zdravstvenu dobrobit za majku i dijete.  
 
Majčino je mlijeko najbolja i najhranjivija hrana za dijete: bogato je nutrijentima i zaštitnim antitijelima (imunoglobulinima) koja štite dijete od bolesti te potiču razvoj njegovog osjetljivog imunog sustava. Proteini tj. bjelančevine majčinog mlijeka lakše su probavljive od onih iz 'mliječne dojenačke formule' od kravljeg mlijeka, a kalcij i željezo iz majčinog mlijeka najlakše se apsorbiraju. Humano tj. majčino mlijeko sadrži dva tipa proteina: proteine sirutke i kazein. U ranoj fazi dojenja oko 90 % čine proteini sirutke a 10 % je kazein, dok kasnije, u zrelom majčinom mlijeku taj odnos se mijenja pa ima 60 % proteina sirutke i 40 % kazeina. Upravo ovi proteini imaju veliku značajnu ulogu jer imaju zaštitna svojstva te štite od infekcija. U majčinom mlijeku važne su i masti, osobito dugolančane masne kiseline koje su neophodne za razvoj mozga i nervnog sustava, razvoj retine, apsorpciju vitamina topivih u mastima (A, D, E i K) a ujedno su primarni izvor energije. Lizozim je enzim u sastavu majčinog mlijeka koji štiti novorođenče od infekcija E.coli i Salmonella jer ima protuupalnu funkciju te potiče razvoj zdrave crijevne mikroflore. Majčino mlijeko sadrži također i bifidus faktor koji je važan za razvoj laktobacila (Lactobacillus sp.) koji štite od razvoja štetnih bakterija i virusa.
 
Na održanoj Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska je potpisala u svibnju 2018. navedenu Rezoluciju za prehranu dojenčadi i male djece koja preporučuje isključivo dojenje u prvih šest mjeseci te dojenje uz odgovarajuću nadohranu od šestog mjeseca na dalje, tj. do prve godine života ili čak duže. Do kraja 2018. najavljeno je osnivanje banke humanog mlijeka u Hrvatskoj. Prirodni bioaktivni sastojci majčinog mlijeka su jedinstveni i ne može ih se umjetno proizvesti u industrijskom laboratoriju – stoga dojenje djece treba promicati, podržavati i štititi.
 
Izvori:
 
Roni Caryn Rabin: „Trump stance on breastfeeding and formula criticized by medical experts“ – The New York Times, 9. 7. 2018.;
The Guardian: „Trump Administration's opposition to breastfeeding resolution sparks outrage,“ autor: Ed Pilkington in New York (8. 7. 2018.).
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

EU sud pravde: GMO pravila obuhvaćaju i nove tehnike uređivanja biljnih gena

 
 
Usjevi dobiveni tehnikom mutageneze trebali bi biti pod kontrolom zakona koji ograničavaju uporabu genetski modificiranih organizama (GMO), priopćio je Europski sud pravde što je označeno kao pobjeda aktivista za zaštitu okoliša. Biotehnološka industrija je tvrdila kako je velik dio mutageneze ili genetskog uređivanja, u stvarnosti malo drugačiji od mutageneze koja se javlja prirodno ili je inducirana zračenjem - standardnom metodom uzgoja biljaka od pedesetih godina prošlog stoljeća, ali se sud nije složio sa ovim objašnjenjenjem. Organizmi dobiveni mutagenezom su GMO i u načelu su podložni obvezama koje su propisane GMO legislativom", objavio je Sud. "Sud smatra, prije svega, da su organizmi dobiveni mutagenezom GMO u smislu usklađivanja sa GMO legislativom, ukoliko tehnike i metode mutageneze mijenjaju genetske materijale organizma na način koji nije prirodan", stoji u objašnjenju. 
https://ep.bmj.com/content/edpract/101/4/213/F1.large.jpg?width=800&height=600&carousel=1
Odluka Europskog suda protivna je mišljenju odvjetničkog suda, koji je u siječnju tvrdio da bi se trebale dopustiti nove tehnike. Genetsko uređivanje ima potencijal da kreira otpornije usjeve koji će biti bogati nutrijentima - isto tako i da nudi farmaceutskim tvrtkama nove načine za borbu protiv ljudskih bolesti. Ekološke udruge, anti-GM skupine i poljoprivrednici zabrinuti zbog mogućih utjecaja na okoliš i zdravlje svih genetski inženjerskih proizvoda, te su se složili kako bi omogućavanje genetskog uređivanja dovelo do nove ere "GMO 2.0" u uvođenja na "mala vrata". Njemačka udruga kemijske industrije VCI, koja predstavlja tvrtke kao što su Bayer, BASF i Merck KGaA, izjavila je kako je odluka suda "zaostala i neprijateljska prema napretku znanosti i tehnologije".
 
"Pozdravljamo ovu važnu odluku koja nastoji poraziti najnoviji pokušaj biotehnološke industrije da gura neželjene genetski modificirane proizvode na naša polja i tanjure", izjavio je Mute Schimpf, aktivist ekološke skupine Friends of the Earth.
Europska unija dugo je ograničavala upotrebu GMO-a široko prihvaćene diljem svijeta, ali je postojala pravna neizvjesnost o tome treba li moderno genetsko uređivanje usjeva spadati pod ista pravila i zakone. Dok starije GMO tehnologije obično dodaju novi DNK u usjev ili životinju, genetsko uređivanje može brzo uzrokovati mutaciju promjenom nekoliko komada DNK koda, kao što je CRISPR / Cas9 alat, vrsta molekularnih škara koje se koristiti za uređivanje DNK.
Ranije ovog mjeseca, znanstvenici koji proučavaju učinke CRISPR / Cas9 izjavili su kako ova tehnologija može prouzročiti neočekivana genetska oštećenja koja bi mogle dovesti do opasnih promjena u nekim stanicama.
 
Skupina francuskih poljoprivrednih udruga prijavila je slučaj Europskom sudu, navodeći da biljne vrste dobivene mutagenezom ne bi smjele biti oslobođene od GMO pravila pod francuskim zakonom. Sud je dodao da se može učiniti iznimka za tehnike koje su korištene uobičajeno i pokazale su se sigurne kroz duži niz godina.
 

Agrobiz, https://www.agrobiz.hr/agrovijesti/eu-sud-pravde-gmo-pravila-obuhvacaju-i-nove-tehnike-ure-ivanja-biljnih-gena-10270

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 783 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević