Get Adobe Flash player

Jeffrey M. Smith i Amy S. Hart kao autori filma istražuju i oštro kritiziraju opasnosti GMO-a i pesticida

 
 
Dokumentarni film „Tajni sastojci“ („Secret Ingredients“) premijerno je prikazan 18. listopada 2018. godine. Redatelji i producenti ovog višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma u trajanju od osamdeset minuta jesu Jeffrey M. Smith, osnivač i ravnatelj Instituta za odgovornu tehnologiju (Institute for Responsible Technology), te Amy S. Hart. Film osporava ideju o sigurnosti genetski modificiranih organizama, GMO-a, i pratećih pesticida: „Ukoliko vas zbunjuje što biste trebali jesti, novi dokumentarni film najvjerojatnije će pogoršati vašu zbunjenost.“ Dokumentarni film „Tajni sastojci“ govori o dramatičnim ali i emocionalnim zbivanjima u nekoliko obitelji koje su nakon svih dijagnoza donijele odluku o promjeni života – a odluka se odnosila na prehranu bez GMO-a.
https://images-na.ssl-images-amazon.com/images/I/91SdTPTvE0L._RI_.jpg
Jeffrey M. Smith i Amy S. Hart kao autori filma istražuju i oštro kritiziraju opasnosti GMO-a i pesticida te ispituju sigurnost ali i znanost u svezi hrane koju konzumiramo. Tajni sastojci u hrani naime, mogu biti pokretač različitih poremećaja i bolesti: prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, neplodnosti, karcinoma, probavnih problema, autizma, kožnih problema, osjetljivosti na gluten, alergija, umora i iscrpljenosti, anksioznosti, problemi pamćenja, koncentracije i pažnje i brojne druge. A liječnici u filmu svjedoče o poboljšanju zdravlja nakon promjene hrane – prehrana bez GMO-a i bez kultura tretiranih glifosatom, tvrde da to nije slučajno i objašnjavaju zašto. 
 
Film započinje pričom obitelji Kathleen DiChiara koja je bila suočena s brojnim ozbiljnim zdravstvenim problemima. Kathleen DiChiara iznenada je oboljela od neuropatije koja se očitovala „slabošću“ u nogama uz prijetnju potpunog gubitka pokretljivosti, tj. prijetila je nepokretnost. DiChiara se istovremeno borila protiv nekoliko kroničnih bolesti, uključujući sindrom miofascijalne boli, fibromijalgije i sindroma iritabilnog crijeva, zbog čega je na kraju izgubila i posao. Zatim upoznajemo njezina tri sina koji su imali različite zdravstvene probleme. Najstariji sin imao je dijagnosticiran poremećaj autističnog spektra, poremećaj u govoru i ponašanju, anksioznost. Drugi sin imao je ozbiljne poremećaje i tešku astmu, nadutost, osjećaj neugode i nadražaja. Najmlađi sin imao je po tijelu kožni osip i crvenilo. Suprug Stephen DiChiara, imao je benigni tumor u prsima. Sveukupno, kako DiChiara navodi u filmu, cijela obitelj, njih petero, imala je ukupno 21 kroničnu bolest. Nadalje, u filmu svjedoče i druge obitelji koje su također suočene s drugim i sličnim zdravstvenim problemima, ali i s drugim brojnim zdravstvenim poremećajima, uključujući pobačaj, alergije na hranu te još nekoliko slučajeva autizma.
 
Svi koji su izravno u kameru svjedočili o brojnim zdravstvenim problemima, na kraju su potvrdili slijedeće: kada su promijenili hranu i u potpunosti prešli na tzv. organsku prehranu bez genetski modificirane hrane, odn. bez genetski modificiranih organizama/GMO-a, došlo je do zdravstvenog poboljšanja. Tako na kraju filma saznajemo da je DiChiara vratila svoju pokretljivost a najstariji sin više nije imao dijagnozu poremećaja autističnog spektra. DiChiara izjavljuje: „Ne mislim da je svaki oblik autizma posljedica konzumiranja genetski modificirane hrane, ali isto tako smatram da prehrana s genetski modificiranom hranom ne će imati nikakav učinak na poboljšanje zdravstvenog stanja kod djece s autizmom.“ Znanost tvrdi da nema lijeka za autizam, ali najnovija znanstvena istraživanja dokazuju da posebna prehrana može imati pozitivne učinke kod osoba s autizmom (o tome sam već ranije pisala). Osim svjedočanstava obitelji, dokumentarni film također istražuje povijest i učinke genetski modificiranih organizama i herbicida glifosata na ljudsko zdravlje. Glifosat je najrašireniji herbicid u poljoprivrednoj proizvodnji i vezan je naročito uz uzgoj genetski modificiranih poljoprivrednih kultura koje su otporne/tolerantne na glifosat.
 
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvrstila je glifosat u skupinu tvari „vjerojatno kancerogen.“ Glifosat je, podsjetimo se, aktivan sastojak herbicida „Roundup“ čiji proizvođač je kompanija Monsanto (sada u vlasništvu Bayera), a genetski modificirani organizmi odnosno poljoprivredne kulture otporne na glifosat nazivaju se „Roundup Ready“ i one su, zahvaljujući tehnikama genetskog inženjeringa otporne na herbicid glifosat koji bi ih u protivnom – ubio, upozorava u filmu kardiolog Jeff Ritterman. Kardiolog Jeff Ritterman također ističe da rezidue glifosata nalazimo u našoj svakodnevnoj hrani i neminovno ovu kemijsku tvar, otrov, unosimo hranom u naš organizam.
 
Film otkriva i činjenicu kako je „glifosat bio proizveden za industriju kao sredstvo za čišćenje, a to sredstvo može uništiti metale i minerale, što nikako nije dobro,“ upozorava neurolog David Perlmutter. Inače prilagođen za čišćenje cijevi, glifosat može negativno i štetno djelovati na dobre crijevne bakterije, može zbog toga potaknuti upalni proces u mozgu, a također utječe i kontrolira nastajanje serotonina i dopamina, dvije dobre kemijske tvari koje imaju pozitivan učinak na naše raspoloženje, izjavljuje Perlmutter. No, film prema kritičarima, ima i dva važna propusta. Prvi je da organska (ekološka hrana) nije nužno bez rezidua glifosata jer je ovaj herbicid ubikvitaran tj. sveprisutan (u tlu, u zraku, u pitkoj vodi, u oborinama i dr.). Prema izvješću „Environmental Working Group“ (15.08.2018.) koje se temelji na prisutnosti glifosata u prehrambenim proizvodima na bazi zobi u kojima su pronađeni tragovi herbicida glifosata. No, ova kemijska tvar prisutna je u znatno manjoj količini u hrani iz organskog/ekološkog uzgoja nego što je to slučaj u konvencionalnoj hrani, uključujući i genetski modificiranu hranu.
 
Drugo, film je propustio navesti i barijere u opskrbi i dostupnosti organskih prehrambenih proizvoda: dok film sugerira da je organska hrana zdravija i da bi je svi trebali jesti, ne osvrće se na cijenu ili dostupnost hrane iz organskog/ekološkog uzgoja diljem SAD-a što sigurno varira zbog nekoliko, često nekontroliranih čimbenika. Dokumentarac „Tajni sastojci“ može pobuditi i strah kod gledatelja. „Da li znanstvenici i grupe poput američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) i Agencije za zaštitu okoliša (EPA) svjesno vode američke potrošače na toksični teritorij? Ovo nije pitanje na koje je moguće odgovoriti u jednostranom, 80-minutnom filmu. Ali vjerojatno je dobro nastaviti istragu.“
 
Izvor: Kate Bratskeir: „Food documentary 'Secret Ingredients' challenges the idea that GMOs and pesticides are safe,“ 14.11.2018., www.mic.com ;
https://secretingredientsmovie.com  - možete saznati više o filmu i pogledati  „trailer“ tj. inserte iz dokumentarnog filma.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Uz njegovo aktivno sudjelovanje 2009. godine u Rusiji je osnovana nova struka: rendgenovaskularna dijagnostika i liječenje

 
 
Bagrat Gegamovič Alekjan rođen je 15. travnja 1951. godine u Erevanu, glavnom gradu Armenije u obitelji službenika. Otac, Gegam, bio je društveni djelatnik, a majka, Astgik, učiteljica. Njegovi su predci bili poljodjelci iz gradića Vagaršapata, koji se nalazi dvadeset kilometara od Erevana. Slijedio je očevu pouku: ”Izaberi i pronađi sam svoj put u životu.” Godine 1974. završio je zdravstveni fakultet Erevanskoga medicinskoga instituta (veleučilišta) i preselio se 1975. godine u Moskvu. Od 1975. do 2016. radio je u odjelu rendgenokirurških metoda istraživanja i liječenja bolesti srca i krvnih žila u Institutu za srčano-žilnu kirurgiju Akademije medicinskih znanosti SSSR-a A. N. Bakuljeva (od 1993. godine – Znanstveni centar srčano-žilne kirurgije A. N. Bakuljeva Ministarstva zdravstva Ruske Federacije). Godine 1986. obranio je doktorski rad na temu ”Suvremeni aspekti dijagnostike potpune transpozicije magistralnih žila prema podatcima rendgenokirurških istraživanja”. Od 1993. godine profesor je srčano-žilne kirurgije, od 2011. akademik Ruske akademije medicinskih znanosti, a od 2013. akademik Ruske akademije znanosti. Od 2011. strani je član Nacionalne akademije znanosti Republike Armenije. Od 2002. godine predsjednik je Ruske znanstvene udruge stručnjaka za rendgenovaskularnu dijagnostiku i  liječenje. Od 2014. glavni je urednik časopisa “Endovaskularna kirurgija”. Bagrat Alekjan također je član uredništva američkoga časopisa “Structure Heart Diseases” i talijanskoga časopisa “Interventional Cardiology”.
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/18/Bagrat2.jpg
Uz njegovo aktivno sudjelovanje 2009. godine u Rusiji je osnovana nova struka: rendgenovaskularna dijagnostika iliječenje. Godine 2009. izabran je za člana Američkoga znanstvenoga društva srčano-žilne angiografije i intervencije (SCAI). Član je ruskoga Društva srčano-žilnih kirurga i Ruskoga društva za angiologiju i žilnu kirurgiju, a od 2012. godine član je i Europskoga znanstvenoga društva srčano-žilnih i endovaskularnih kirurga. Predsjednik je Društva armenskih liječnika u Rusiji.
 
Osnovni je smjer njegovih znanstvenih istraživanja– rendgenovaskularna dijagnostika i liječenje srčanih i žilnih bolesti. Mentor je mnogobrojnih magistarskih i doktorskih radova. Objavio je oko 900 znanstvenih radova, uključujući 11 monografija i knjiga, ima 4 znanstvena izuma. Autor je niza poglavlja u stranim izdanjima: Endovascular Therapy Course coronary and peripheral (Francuska, 1998.), Peripheral Vascular Interventions (SAD, 2004.), Peripheral Vascular Interventions (second edition, USA. 2008.).Odlikovan je mnoštvom različitih ordena i medalja. Oženjen je, ima kćer.
 
O odnosima liječnika i pacijenta dr. Bagrat Alekjan kaže: "U izboru struke liječnik mora biti pošten prema sebi i dobro procjenjivati svoje snage. Liječnik mora, ponajprije, biti dobar čovjek. Za bolesnika postaje bog. U vrijeme bolesti liječnik za bolesnika, možda na deset dana, možda na mjesec dana ili više, postaje sve. Liječnik mora posvećivati pacijentu vrijeme, razgovarati s njim, ne činiti neki svoj posao i prelaziti na drugoga bolesnika. Pacijent, sa svoje strane, mora vjerovati liječniku. Samo u tako  oni mogu zajedno postići rezultat."    (https://ru.armeniasputnik.am/society/20190706/19496180/My-vmesto-ya-znamenityy-kardiokhirurg-rasskazal-o-meditsine-v-Armenii-i-pervoy-potere.html). 
 
Kardiokirurg Bagrat Alekjan je akademik, profesor, doktor znanosti, glavni stručnjak Ministarstva zdravstva Ruske Federacije za rendgenovaskularnu dijagnostiku i  liječenje. Od 2016. godine voditelj je odjela za rendgenovaskularnu kirurgiju, zamjenik ravnatelja za znanost i inovacijsku tehnologiju Nacionalnoga medicinskoga istraživačkoga kirurškoga centra A. V. Višnjevski na čelu s akademikom Amiranom Š.Revišvilijem.  
 
Na pitanje je li sretan čovjek, kaže: “Ja sam vrlo sretan čovjek. Uopće liječnik, posebice onaj tko operira, najsretniji je čovjek u svijetu jer nema drugoga zanimanja gdje biste svaki dan osjećali zahvalnost onoga koga ste spasili. To je nevjerojatan osjećaj koji se ni s čim drugim ne može usporediti.”
 

Artur Bagdasarov, HKV

Drveće je genetski modificirano u svrhu dobivanja novih, neprirodnih karakteristika

 
 
Šume nisu samo drveća, stabla – šume su mnogo, mnogo više od toga. Šume imaju ključnu ulogu u regulaciji i stabilizaciji vodotokova i vremenskih uvjeta, one bitno obogaćuju tlo i sprječavaju njegovu eroziju, a imaju i ulogu u sekvestraciji ugljika. Nadalje, šume su izvor hrane, ljekovitog bilja, pružaju sklonište i zaštitu, izvor su zarade i opstanka ljudi, područja rekreacije i lječilišta za sve ljude diljem svijeta. Šume podupiru brojne različite oblike života. To su vrlo složeni, različiti i interaktivni sustavi koje mi jedva poznajemo i razumijemo. No, sada su sve autohtone šume i šumske zajednice kao i njihov opstanak značajno ugroženi jer korporacije i vlade u ime razvoja žele uzgajati genetski modificirana drveća na golemim plantažama za potrebe drvne industrije, zatim industrije papira, bioenergije i biokemijske industrije. Ukoliko biotehnološka industrija u suradnji s vladama uspije  u svojoj namjeri, tada će milijuni hektara prirodnih, autohtonih šuma diljem svijeta biti posječeno i raskrčeno, a na tim površinama uzgajat će se genetski modificirano / GM drveće.
https://images-na.ssl-images-amazon.com/images/I/51UZuxHU-IL._SY445_.jpg
Drveće je genetski modificirano u svrhu dobivanja novih, neprirodnih karakteristika kao što je sposobnost ubijanja štetnih kukaca ali i onih korisnih što biotehnološka industrija negira usprkos brojnim dokazima, otpornost na mraz i hladnoću, otpornost na toksične agrokemikalije – u prvom redu na herbicide, znatno ubrzan i abnormalan rast te smanjen sadržaj lignina za potrebe papirne industrije. Naime, lignin kao prirodni polimer mora se ukloniti iz drvne pulpe a to je najskuplji dio u procesu proizvodnje papira. No, sve ove „prednosti“ dobivene tehnologijama genetskog inženjeringa imaju nepredvidive posljedice i neprihvatljivo visoku cijenu.
 
Smanjena razina lignina u stablima predstavlja ozbiljan problem jer je lignin poput cementa koji omogućuje potpuni integritet stabala, osigurava uspravnost, snagu i otpornost na snažne vjetrove i druge nepovoljne vremenske uvjete, ima ulogu u otpornosti drveća na bolesti i oštećenja uzrokovana kukcima i drugim životinjama. Uginula GM drveća sa smanjenim sadržajem lignina mnogo brže se raspadaju i brže otpuštaju ugljikov dioksid / CO2 u atmosferu što doprinosi daljnjem pogoršanju klimatskih promjena. Sječa i krčenje šuma golemih razmjera već predstavlja ozbiljan globalni problem, a najveći, najglasniji zagovaratelji i promicatelji genetski modificiranog drveća jesu oni koji žele zgrnuti golemi profit u kratkom vremenu – njih uopće ne zabrinjavaju posljedice za okoliš i čovjeka. „Što možemo sa sigurnošću znati i očekivati?“ često je pitanje.
„Znademo da je genetski inženjering prepun nepredvidivih, neočekivanih učinaka... tako da možemo očekivati neočekivano,“ odgovara dr. David Suzuki, svjetski poznat i nagrađivani genetičar, autor više od 50 knjiga. Nadalje, dr. Suzuki je pripovjedač u dokumentarnom filmu: „A Silent Forest: The Growing Threat, Genetically Engineered Trees“ („Nijema šuma: rastuća prijetnja, genetski modificirana drveća“). Ovaj kratak, nagrađivani dokumentarni film objavljen 2009. u trajanju od 45 minuta ostavlja vrlo snažan dojam s isto takvom porukom.
 
U filmu dr. Suzuki objašnjava zablude i probleme genetskog inženjeringa koji stvara genetski modificirane biljke i životinje primjenom tzv. horizontalnog prijenosa gena koji podrazumijeva unos jednog ili više gena iz potpuno druge i različite vrste što daje neočekivane i nepredvidive rezultate i posljedice. „Najveća je zabluda genetskih inženjera koji smatraju da principe vertikalnog genetskog nasljeđivanja mogu jednako primijeniti u horizontalnom nasljeđivanju, a to je potpuno pogrješno, to je loša znanost,“ upozorava dr. Suzuki te dodaje: „Geni ne djeluju u vakuumu – oni djeluju u jasno određenom genomu. ...
Sigurnost genetski modificiranog bilja samo je hipoteza, a u znanosti hipoteze u pravilu završavaju loše. Tako se genetski modificirana hrana prikazuje i promovira kao sigurna što je daleko od istine. ...“
Zapitat će se mnogi: zašto se primijenjuju genetski modificirani organizmi prije nego što su znanstveno istraženi i ispitani? A odgovor je vrlo jednostavan: iza promocije genetskog inženjeringa nalaze se oni koji žele brzu i golemu zaradu: drvna industrija, industrija celuloze, papira i bioenergije te voćarstvo i voćarska industrija – svi oni snažno „napreduju“ s genetski modificiranim drvećem, a u naprijed navedenom dokumentarcu tvrdi se slijedeće: „Genetski inženjering drveća najveća je prijetnja prirodnim autohtonim šumama od pronalaska motorne pile.“
 
Papir se danas ne mora proizvoditi od drvne pulpe jer se može proizvesti od poljoprivrednog otpada, recikliranih materijala, konoplje, duhana pa čak i od lišća banane. Voćke su genetski modificirane kako bi bile otporne na određene bolesti. Međutim, genetski modificirana papaja koja se uzgaja na plantažama Hawaiia prouzročila je masovno genetsko onečišćenje divlje papaje i genetski ne-modificirane papaje u organskom uzgoju. Mnogi eko-proizvođači papaje zbog genetskog onečišćenja izgubili su certifikate i plantaže. Havajska genetski modificirana papaja sada je vrlo osjetljiva na pojavu jedne patogene gljivice (lat. Asperisporium caricae) koja uzrokuje crnu pjegavost zbog čega se drvo papaje mora tretirati s toksičnim fungicidima svakih deset dana! To je već dobro poznata karakteristika GM bilja – ona su mnogo slabija i izrazito osjetljiva na bolesti te se često moraju tretirati s golemim količinama toksičnih herbicida, insekticida, fungicida i dr. Neke vrste drveća, a osobito genetski modificirana drveća, u novim staništima pokazala su se visoko invazivnim – dobar primjer za to je eukaliptus čije širenje je u potpunosti izvan svake kontrole diljem Kalifornije.
 
Biotehnološka industrija je znala da će se genetska kontaminacija izazvana genetski modificiranim sjemenom širiti i na genetski ne-modificirane biljke pa su razvili tzv. „terminator gen.“ Ovaj gen treba potaknuti biljku na stvaranje toksina koji bi trebao onemogućiti vitalnost i klijavost sjemena. No, kao što je Terminator obećao „I'll be back“ / „Vratit ću se“ tako je i Majka Priroda svojim adutom potukla čovjekovu namjeru i omogućila dalje prirodno razmnožavanje i širenje genetski modificiranog sjemena s novim karakteristikama genetski modificiranog bilja. Ipak, na kraju su i sami izumitelji „terminator gena“ priznali kako nije moguće ostvariti 100-postotnu sterilnost sjemena. Neki biotehnolozi tvrde da će genetski modificirana drveća zaštititi prirodne autohtone šume jer će biti moguće na manjim površinama uzgojiti više drveća. Međutim, UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) provela je studiju kojom dokazuje da to nije istina. Nadalje, plantažni uzgoj genetski modificiranog drveća dodatno će pogoršati već postojeće ozbiljne posljedice uzgoja drveća na plantažama. Svi moraju znati: plantaže drveća nisu šume kako to prikazuju vodeći „mainstream“ mediji i druge interesne skupine.
 
Na plantažama drveća uzgaja se monokultura – samo jedna vrsta drveća iste dobi koja je najčešće i strana vrsta na području na kojem se uzgaja. Plantaže drveća ne podržavaju nikakvu biološku raznolikost. Štoviše, za potrebe ovih golemih plantaža prisilno se raseljavaju ljudi, domicilno stanovništvo protjeruje se iz svojih sela i domova, pa tako nestaju ruralne zajednice koje su stoljećima živjele u suživotu sa šumom, a time zauvijek nestaje višestoljetno znanje i iskustvo, tradicija i kultura. Plantaže drveća dodatno pogoršavaju onečišćenje zraka, vode i tla s visoko toksičnim agrokemijskim tvarima. Osim toga, plantaže drveća doprinose klimatskim promjenama jer pohranjuju i čuvaju mnogo manje ugljika od autohtonih, prirodnih šuma. Za potrebe plantažnog uzgoja genetski modificiranog drveća industrija planira monopolizaciju zemljišta i vode (!) što će imati visoku cijenu i nesagledive posljedice za lokalne zajednice i društvo u cjelini, kao i za okoliš, ubrzat će se i gubitak biološke raznolikosti te će se dodatno pogoršati globalna kriza vode, tla, hrane i klime.
 
„Mi ne trebamo lažna, kriva rješenja koja će stvoriti nove probleme, već trebamo stvarna i opravdana rješenja. Stvaranje i uzgoj genetski modificiranog drveća za potrebe bioenergije samo je još jedan korak u krivom smjeru.“ Genetsko onečišćenje autohtonih prirodnih šuma biti će neizbježno i neopozivo, nepovratno. Sve u svemu, negativni, štetni učinci genetski modificiranog drveća (npr. smanjenje razine lignina, stvaranje insekticida i dr.) proširiti će se na drveća u autohtonim šumama, a genetsko onečišćenje je nepredvidivo zbog nestabilnosti promjena izazvanih tehnologijom genetskog inženjeringa te zbog složenosti šumskih ekosustava. Uzgoj genetski modificiranog drveća ugrozit će i prehrambenu sigurnost i suverenost zbog otimanja zemljišta i nestajanja malih i srednjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a sve to će dodatno pogoršati glad i siromaštvo na globalnoj razini.
 
Neka genetski modificirana drveća, na primjer papaja, američki kesten, jabuka, agrumi, uljna palma jesu izvor hrane i dio su našeg prehrambenog sustava. Zdravstveni učinci konzumiranja plodova genetski modificiranog drveća su nepoznati. Genetski modificirane voćke mogu uzrokovati genetsko onečišćenje drugih, susjednih genetski ne-modificiranih voćaka, zatim meda i dr. Nacionalne (državne) politike i nametnuti režimi međunarodne trgovine u velikoj mjeri promiču razvoj i implementaciju plantaža za industrijski uzgoj genetski modificiranog drveća za kratkoročne ekonomske koristi nekoliko transnacionalnih korporacija, uključujući „ArborGen“ i „FuturaGene.“ Istovremeno, lokalno stanovništvo suočeno je s onečišćenjem vode i tla kao i s nedostatkom pitke vode; tako na primjer zajednica Mapuche indijanaca u Čileu zbog golemih plantaža GM drveća (eukaliptus) nemaju pristup pitkoj vodi! Plantažni uzgoj genetski modificiranog drveća, prvenstveno eukaliptusa i bora koji su jako zapaljivi, dao je velik doprinos požarima zastrašujućih razmjera koji su 2017. harali Čileom, Portugalom i Španjolskom te prouzročili goleme materijalne štete i stradanja ljudi, opustošili gradove.
 
Izvor:
  1. „A Silent Forest: The Growing Threat, Genetically Engineered Trees;“
www.youtube.com
  1. „The Dangers of the Genetically Engineered Trees,“ Global Justice Ecology Project

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Je li prijevara globalni prosvjed za zaštitu klime?

Subota, 21/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 809 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević