Get Adobe Flash player

I autizam povezan sa zdravljem crijevnog mikrobioma i mozga

 
 
Autizam se često definira kao razvojni poremećaj, iako je autizam složen neurobiološki poremećaj u razvoju koji zahvaća sve aspekte djetetove osobnosti – komunikaciju, ponašanje, sposobnost učenja i motoriku. Upravo zbog te složenosti stručnjaci govore o poremećajima autističnog spektra. Znakovi autizma opažaju se u prvim godinama djeteta. Posljednjih godina bilježi se porast broja slučajeva autizma. Nažalost, uzrok ili uzroci autizma navodno nisu poznati, a lijek ne postoji. Praćenje stope autizma u svijetu predstavlja izazov, jer mnoge države ne prate i ne prijavljuju postotak autizma, tj. broj oboljelih od autizma. Jednako tako još uvijek ne postoje ujednačeni kriteriji za procjenu autizma. Ipak, stopa autizma prema poznatim, dostupnim podatcima najviša je u razvijenim državama. Na samom vrhu popisa je Hong Kong gdje 372 djece od njih 10.000 ima dijagnosticiran autizam – drugim riječima, jedno dijete od 27 djece u Hong Kongu ima potvrđen autizam.
https://scx1.b-cdn.net/csz/news/800/2019/1-researchconf.jpg
Južna Koreja ima slijedeću najvišu stopu autizma: 263 djece od njih 10.000 ima dijagnosticiran autizam. Na trećem mjestu nalazi se SAD gdje 1 dijete od njih 45 ima dijagnosticiran autizam. Iza SAD-a slijede Japan (1 dijete od njih 55 ima autizam) i Irska (1 dijete od njih 65 ima autizam) itd. Osobe s autizmom vrlo često pate zbog nelagode u trbuhu odnosno zbog problema u funkciji crijeva ali nitko ne zna zašto. Sada su znanstvenici otkrili poveznicu – istu mutaciju gena u mozgu i crijevu koja bi mogla biti uzrok crijevnih problema kod osoba s autizmom. Naime, znanstveno otkriće potvrđuje povezanost crijevnog i moždanog sustava kod autizma, a ovo otkriće otvara nam nove smjernice u potrazi za odgovarajućim liječenjem koje bi moglo olakšati crijevne tegobe i poremećaje ponašanja kod autizma medicinskim tretmanom – i to crijeva. Glavna znanstvena istraživačica, izvanredna profesorica Elisa Hill-Yardin, Sveučilište RMIT (RMIT University, Australia) povodom ovog otkrića izjavila je kao su znanstvenici dugo vremena usredotočeni na istraživanje mozga i razumijevanje nastalih poremećaja kod oboljelih od autizma ali nitko do sada nije istražio povezanost nervnog sustava crijeva i mozga. „Mi znademo da mozak i crijevo dijele mnoge iste neurone a sada smo prvi puta potvrdili da dijele i iste mutacije gena kod oboljelih od autizma,“ izjavila je Hill-Yardin te dodala: „I do 90 posto osoba s autizmom pati zbog crijevnih problema što ima značajan negativan utjecaj na svakodnevni njihov život kao i njihovih obitelji.“
 
„Rezultati našeg istraživanja upućuju da ovi gastrointestinalni (tj. želučano-crijevni) problemi mogu biti povezani s mutacijom istih gena koji su odgovorni za mozak i za bihevioralne probleme kod osoba s autizmom. .... Sada imamo jedan posve drugačiji način razmišljanja – kliničari, obitelji i istraživači – a to proširuje naše vidike u istraživanju / traganju za medicinskim tretmanom koji će poboljšati kvalitetu života ljudi oboljelih od autizma,“ izjavila je prof. Elisa Hill-Yardin. Naime, znanstvena studija otkrila je gensku mutaciju koja utječe negativno na komunikaciju neurona u mozgu te također uzrokuje disfunkciju crijeva. Potrebno je istaknuti da su znanstvenici Sveučilišta RMIT svoje istraživanje temeljili na jednoj tzv. predkliničkoj studiji provedenoj 2003. a čiji rezultati nisu nikada objavljeni. Ovu studiju iz 2003. proveli su švedski znanstvenici i francuski genetičar: prof. Christopher Gillberg (University of Gothenburg), prof. Maria Råstam (Lund University) i prof. Thomas Bourgeron (Pasteur Institute) – oni su kod dva brata s autizmom prvi otkrili specifičnu mutaciju gena kao uzrok neurorazvojnog poremećaja. Ova mutacija gena negativno utječe na međusobnu komunikaciju neurona jer uzrokuje promjenu „na vezi“ između neurona, a tu vezu neuroznanstvenici slikovito opisuju kao „čičak traku“ koja održava blizak kontakt neurona. Iako je studija iz 2003. bila usmjerena na utvrđivanje genetske osnove u pojavi autizma, Gillberg i Råstam također su klinički detaljno opisali značajne gastrointestinalne probleme kod ova dva brata s autizmom. I upravo na temelju toga udruženi znanstvenici proveli su na Sveučilištu RMIT daljnja istraživanja koja su dokazala da ova otkrivena mutacija gena utječe na: kontrakcije crijeva, broj neurona u tankom crijevu, brzinu kojom hrana prolazi tankim crijevom te reakcije na kritični neurotransmiter važan u autizmu (dobro poznat u mozgu, ali prethodno nije otkriveno da igra i važnu ulogu u crijevima).
Suradnik provedene studije, izvanredni profesor Ashley E. Franks, La Trobe University (Melbourne, Australia) također je otkrio značajne razlike u crijevnim mikrobima miševa s mutacijama i onima bez mutacija, iako su obje grupe miševa držane u identičnom okruženju.
 
Prof. Hill-Yardin ističe kako je ova mutacija gena koja uzrokuje promjenu 'na samoj čičak vezi' između neurona rijetka mutacija, ali isto tako to je samo jedna od 150 mutacija gena koje su povezane s autizmom i koje mijenjaju veze između neurona. Na kraju prof. Hill-Yardin ističe: „Također smo otkrili kako je potrebno bolje razumijeti 'os crijevo – mozak' tj. kako postojeći lijekovi za autizam koji ciljaju neurotransmitere u mozgu utječu na crijevo. Još jedan obećavajući smjer budućih istraživanja je ispitivanje povezanosti mutacije gena u živčanom sustavu s crijevnim mikrobima. Znademo da ti mikrobi komuniciraju s mozgom preko osi mozak-crijevo, pa bi li njihovo podešavanje moglo poboljšati raspoloženje i ponašanje? Iako ovo ne bi djelovalo na nastalu mutaciju gena, možda bismo mogli umanjiti njegove učinke i stvarno promijeniti kvalitetu života kako ljudi s autizmom tako i njihovih obitelji.“
 
Izvor:
 
• Science Daily: „Research confirms gut-brain connection in autism,“ 30. 5. 2019.;
• Naslov izvornog originala: „Gastrointestinal dysfunction in patients and mice expressing the autism-associated R451C mutation in neuroligin-3.“ Autism Research, 2019.;
• World Population Review: Autism Rates by Country 2019.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Proizvodnja agrarnih proizvoda je u velikoj mjeri vezana uz razvojni ciklus biljaka i životinja

 
 
PRIRODNI PROCESI KOJI STVARAJU PROIZVODE I TEHNOLOŠKI POSTUPCI
 
Daljnja posebnost, specifičnost agrarne proizvodnje je usporednost proizvodnih prirodnih procesa i tehničkih postupaka. Svi tehnički procesi počivaju na ciljanom iskorištavanju prirodnih procesa. Tehnički uvjeti koje je stvorio čovjek izazivaju pritom takvo kompleksno zajedničko djelovanje prirodnih procesa da se postupak obrade odvija u određenom smjeru i radni predmet se mijenja na željeni način. To neograničeno vrijedi i za osnovne proizvodne postupke u agrarnoj proizvodnji. Za obradni postupak košenje može se dokazati kompleks prirodnih procesa, koji u svom radnom načelu doživljava svoju tehničku izraženost.
Slikovni rezultat za Parallelism of biological processes in organisms
Tehnički postupci u agrarnoj proizvodnji nisu međutim neposredno proizvodni. Oni u biološkim proizvodnim sustavima optimiraju odvijajuće prirodne procese u kojima nastaju željeni proizvodi. Zbog toga se u agrarnoj proizvodnji može utvrditi paralelnost bioloških procesa u organizmima koji stvaraju proizvode i tehničkih postupaka. Osim toga, oboje skupine postupaka se vremenski često jako razilaze. To je u agrotehnici dovelo do razlikovanja radnoga procesa od prirodnog procesa.
 
Odnosi između tehničkih postupaka i prirodnih procesa u proizvodnom sustavu prikazani su na slici 1 na primjeru proizvodnje krumpira.
 
 
Obrada tla prije sadnje
Priprema tla za sadnju
Obrada tla za njegu biljaka
Vađenje krumpira
 
 
Tehnički
AP tlo
 
oranje
 
 
osnovna gnojidba
 
kultiviranje
drljanje
 
 
ogrtanje
kopanje
 
gnojidba gomolja
 
iskapanje (vađenje krumpira)
transport
 
Biološki procesi u biljnim organizmima
 
dozrijevanje       mirovanje klica         klijanje          cvjetanje    dozrijevanje
                                  listanje           stvaranje                    rast                                                  gomolja        gomolja
 
Tehnički postupci
AP biljke
razvrstavanje u svrhu opskrbe
 
razvrstati biljno dobro
 
naklijati (izazvati klijanje prije sadnje)
 
posaditi krumpir
 
 
radovi za zaštitu biljke
 
uništiti zeljastu biljku
 
krumpire razvrstati i skladištiti
 
Slika 1 Odnosi između radnog procesa i prirodnog procesa
 
VEZANOST PROIZVODNIH PROCESA ZA BIOLOŠKE RITMOVE I CIKLUSE
 
Proizvodnja agrarnih proizvoda je zbog biološke determiniranosti organizmičnih proizvodnih sustava u velikoj mjeri vezana uz razvojni ciklus biljaka i životinja. Ti biološki razvojni ciklusi za proizvodne organizme imaju karakteristične vremenske veličine. Oni su se izgradili u evolucijskom procesu organizama i rezultat su dijalektičkih odnosa ekološkog sustava organizam – okoliš. Tijek klime kroz godišnja doba bitno određuje biološke tokove i razvojne procese biljaka. Spolni ciklusi koji su bitni za životinjski proizvodni sustav nisu tako usko vezani uz klimatske čimbenike. Oni su se pod utjecajem pripitomljavanja (domestikacije) domaćih životinja djelomično jako modificirali.
 
Biološki razvojni ciklusi organizama određuju u velikoj mjeri vrijeme proizvodnje proizvoda, i to kako s obzirom na njihovo vremensko trajanje tako i (kod biljne proizvodnje) njihovog položaja u godišnjem dobu. Leženje pileta iz oplođenog jajeta traje 21 dan, sasvim je svejedno je li se to odvija sjedenjem kvočke na jajetu ili u inkubatoru. Trajanje vegetacije, tj. vrijeme od početka klijanja pa sve do zrenja sjemena, iznosi kod ozime raži u prosjeku 285 dana, kod ljetne raži 130 dana. Šećerna repa ima vegetacijsko vrijeme od 210 dana.
 
Ova vremenska razdoblja su specifična za vrste i sorte i mijenjaju se sukladno tome unutar navedenih srednjih vrijednosti. Kod krumpira postoje posebno velike razlike, tako krumpirima iz staklenika (nije u dodiru s prirodom) vegetacija traje 70 dana, ranim krumpirima 111 dana, srednje ranim sortama 125 dana, srednje kasnim 132 dana i kasnim 140 dana. Na duljinu proizvodnog ciklusa promjenjivo djeluju i klimatski čimbenici.
 
Kod proizvodnje mesa dnevni prosječni prirast mesa određuje trajanje proizvodnog procesa. Čovjek prekida taj proces kada se postigne optimum s obzirom na planirano stvaranje proizvoda. U proizvodnji svinja pri optimalnoj opskrbi hranjivim tvarima računa se s dnevnim prirastom od najmanje 650 g. Odojci se tove nakon mase od 20 do 35 kg. Konačna masa od 105 do 120 kg se postiže u razdoblju od 120 do 150 dana.
 
Biološki ritmovi i ciklusi determiniraju mnoge tehničke postupke u agrarnoj proizvodnji i vremenski. Moraju se provoditi u agrotehnički povoljnim terminima odnosno vremenskim razdobljima, kako bi se optimalno postigao željeni učinak na radni predmet. To vrijedi npr. za unošenje sjemena u tlo, za posebne mjere njege i za žetvene radove.
 
I u životinjskoj proizvodnji su mnogi proizvodni postupci vremenski određeni. Ovdje su to prije svega dnevni ciklusi koji određuju procesno odvijanje: hranjenje, njega, mužnja i dr., ali i vremenska razdoblja kao tovljenje i odsječci držanja životinja.
 
Uz vremenski ovisne tehničke postupke u agrarnoj proizvodnji nalazi se i takve koji su neovisni o vremenu. Tu se ubrajaju postupci koji nisu povezani s biološkim procesima u organizmima, npr. postupak pripreme hrane.
 
Vremenska determiniranost agrarnih proizvodnih procesa biološkim ritmovima i ciklusima ima dalekosežne tehničke posljedice. Samo vrijeme proizvodnje – vrijeme u kojem se proizvod biološki stvara – tehničkim se sredstvima ne može skratiti. Glavna zadaća agrotehnike se stoga sastoji u optimiranju uvjeta za odvijanje prirodnih procesa.
Bitni učinak racionalizacije u tehničkom području agrarne proizvodnje leži u skraćivanju radnog vremena i u uštedi živog rada.
 
SUSTAVI STVARANJA TVARI I SUSTAVI PRETVORBE TVARI
 
U karakteristike agrarne politike spada i način dobivanja njenih proizvoda. Svi proizvodi se stvaraju neposredno u biološkom sustavu. Prema načinu dobivanja proizvoda može se razlikovati sustave stvaranja tvari i sustave pretvorbe tvari (tablica 4).
 
Tablica 4 Stvaranje proizvoda sustavima stvaranja tvari i sustavima pretvorbe tvari
 
Sustavi stvaranja tvari
Sjeme
hranjive tvari
 
Mlada životinja
hrana
 
 
 
 
biljka zrela za žetvu
 
životinja zrela
za klanje
Sustavi pretvorbe tvari
radni predmet
radno sredstvo
proizvod
hrana
 
hrana
 
hrana
 
hranjive tvari iz tla
nesilica
 
krava muzara
 
ovca
 
voćka
jaja
 
mlijeko
 
vuna
 
voće
 
Sustavi stvaranja tvari se mogu koristiti samo u jednom jedinom proizvodnom ciklusu jer u proizvod ulaze kao cjelina ili u bitnim dijelovima te se za dobivanje proizvoda moraju uništiti odnosno, jer je njihov ciklus završen. Sjeme u proizvodnji žitarica stvara biljku i s njom klasje. Za dobivanje zrna žitarica žitarice se moraju žeti i biljke se time uništavaju. Slične sustave stvaranja tvari nalazimo kod proizvodnje krumpira, kod dobivanja šećerne repe i u šumarstvu kod dobivanja drveta. U životinjskoj proizvodnji je proizvodnja mesa isto tako vezana uz sustave stvaranja tvari.
 
Sustavi pretvorbe tvarise suprotno tome koriste u više proizvodnih ciklusa. Proizvodi koje donose uzimaju se iz sustava, bez da se sustav oštećuje. On ostaje proizvodno sposoban i za sljedeći ciklus.
 
Voćke su primjer za sustave pretvorbe tvari iz biljnog područja. Životinjski sustavi pretvorbe tvari su krave muzare u proizvodnji mlijeka, nesilice kod proizvodnje jaja, ovce kod proizvodnje vune i pčele kod proizvodnje meda.
 
UZGOJ KAO PUT ZA DALJNJI RAZVOJ BIOLOŠKIH PROIZVODNIH SUSTAVA
 
Posebnost agrarne proizvodnje u odnosu na industrijsku proizvodnju neživoga je način daljnjeg razvoja bioloških proizvodnih sustava. Tehnički sustavi se konstruktivno poboljšavaju, optimiraju u svojim parametrima učinka ili iznova razvijaju. Temelj za to čine tehničke znanosti. To važi i za agrotehniku. Međutim biljke i životinje koje se rabe kao proizvodni sustavi na taj se način ne mogu promijeniti. To se može dogoditi samo zahvaćanjem (interveniranjem) u genetske kodove [farmaceutski uzgoj (e. molecular pharming)]. Relativna informativna zatvorenost bioloških sustava ne znači međutim da čovjek ne može djelovati promjenjivo na genetički kod. To se događa postupcima uzgoja a u novije vrijeme i genskim postupcima.
 
Općenito je poznato da uzgojene biljke i domaće životinje potječu od divljih oblika koji se po svojim svojstvima i obilježjima djelomično pa i znatno razlikuju od oblika koji se danas rabe u agrarnoj proizvodnji. Planskim postupkom uzgoja poboljšavala su se i poboljšavaju se osobine organizama povoljne za određeni proizvodni proces i postojeće uvjete okoliša ili se razvijaju nova. U načelu se postupcima uzgoja optimiraju genetski kod i aspekt proizvodnje.
 
(Nastavak slijedi)
 

Professor emeritus Igor Čatić

Objavljeno kapitalno djelo u povodu 75. obljetnice života akademika

 
 
U atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 24. listopada predstavljene su Sabrane pjesme I. – VI.akademika Luke Paljetka kapitalno djelo u šest svezaka objavljeno u povodu 75. obljetnice života akademika Paljetka u izdanju Naklade Bošković iz Splita. U šest knjiga na ukupno 3730 stranica obuhvaćeno je cjelokupno polustoljetno Paljetkovo pjesničko stvaralaštvo od 1968. do 2018. U pet svezaka nalaze se već ranije objavljene zbirke od 1968. do 2017., dok su u šestom svesku zbirke haiku pjesama, pjesme iz grafičko-pjesničkih mapa i art knjiga Pjesme u prozi.
Slikovni rezultat za Luko paljetak
Predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt kazao je da je ova promocija svojevrstan uvod u proslavu stote obljetnice Razreda za umjetnost HAZU koja će se održati 7. studenog. Za akademika Paljetka je rekao da kao pjesnik na zadivljujući način savladava protok vremena. „Kako sam kaže, kad treba biti dijete ili piše za djecu, onda bude kao dijete, a kad treba biti star i mudar onda je star i mudar. Smatra da treba poštovati unutrašnje vlastito vrijeme i prema njemu se ponašati“, rekao je akademik Neidhardt, podsjetivši na život i rad akademika Paljetka. Spomenuo je da je među ostalim kao književni prevodilac preveo neka od kapitalnih književnih djela: Uliksa Jamesa Joycea, Byronovog Childa Harolda, Sonetni vijenac Franca Prešerena, kao i Pinokija i Malog princa.
Na predstavljanju je govorio jedan od urednika Sabranih pjesama akademik Tonko Maroević te izdavač Zoran Bošković, a osim samog akademika Paljetka njegove stihove interpretirali su glumci Marija Sekelez i Joško Ševo. U glazbenom dijelu programa nastupio je pijanist Lovro Pogorelić, operna pjevačica Dubravka Šeparović-Mušović, pjevačica Ines Tričković u pratnji Gorana Končara (violina), Zvjezdana Ružića (klavir) i Ljerke Končar Gamulin (violončelo) te kantautor Darko Matičević, jedan od suradnika u uređivanju Sabranih pjesama.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Četvrtak, 21/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1601 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević