Get Adobe Flash player

Usklađivanje uporabe umjetne inteligencije treba biti sinergijsko

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj i Znanstvenog vijeća za istraživačku infrastrukturu Hrvatske u suradnji sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, u utorak 9. travnja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održan je okrugli stol Europska Izjava o suradnji u području umjetne inteligencije – kako usklađeno djelovati u Hrvatskoj? Kako je istaknuo predsjednik Znanstvenog vijeća za istraživačku infrastrukturu Hrvatske akademik Leo Budin, Hrvatska je lani potpisala strateški dokument o suradnji u području umjetne inteligencije nazvan Umjetna inteligencija za Europu čime se pridružila Koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji te preuzela obavezu u prvoj polovici 2019. donijeti Strategiju razvoja umjetne inteligencije. Akademik Budin je pojasnio da taj pojam obuhvaća sustave s inteligentnim ponašanjem koji izvode radnje s određenim stupnjem autonomije, a ne stvaranje umjetnog čovjeka. Po njegovom mišljenju, Strategija bi trebala obuhvatiti sva područja vezana uz digitalizaciju, poput računarstva u oblaku, digitalnih platformi, robotike i internet stvari. Spomenuo je primjer Njemačke gdje je osnovano na desetke centara kvalitete koji podupiru digitalizaciju malih i srednjih poduzeća uz primjenu umjetne inteligencije.
https://www.fer.unizg.hr/_news/icons/944a9da14e9a9f2a81eea1cf99c08b766023_icon.png
Leo Budin
 
Na skupu je istaknuto da se usklađivanje upotrebe umjetne inteligencije treba biti sinergijsko i odnositi se na znanstvena istraživanja i visoko obrazovanje, kao i na industrijski razvoj i poduzetništvo uz raznovrsne primjene s gospodarskim i društvenim utjecajem.
 
Okrugli stol otvorio je predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt koji je podsjetio na početke primjene umjetne inteligencije u području planiranja urbanističkog razvoja Zagreba. Prof. dr. sc. Sven Lončarić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva predstavio je aktivnosti Istraživačke jedinice za znanost o podacima Znanstvenog centra izvrsnosti u području umjetne inteligencije, a prof. dr. sc. Ivan Petrović s istog Fakulteta aktivnosti Istraživačke jedinice za kooperativne sustave, dok je dr. sc. Tomislav Šmuc s Instituta Ruđer Bošković govorio o aktivnostima Instituta u području umjetne inteligencije. Primjer poduzeća s proizvodima temeljenima na umjetnoj inteligenciji iznio je Damir Sabol iz tvrtke Microblink, a primjer poduzeća u robotskoj industriji koje ima potrebu za umjetnom inteligencijom dr. sc. Josip Ćesić iz Gideon Brothersa.
 

Marijan Lipovac

Vanda Grubišić održala predavanje na temu U blizini planina: vjetar, valovi, vrijeme i klima

 
 
U knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Vanda Grubišić, dopisna članica HAZU-a, u ponedjeljak 15. travnja održala je predavanje na temu U blizini planina: vjetar, valovi, vrijeme i klima.
https://matis.hr/wp-content/uploads/2019/04/vanda-170417.jpg
Vanda Grubišić spada u vodeće svjetske znanstvenike u području mezoskalne meteorologije. Rođena je u Slavonskom Brodu. Diplomirala je geofiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala je i doktorirala na Sveučilištu Yale. Poslijedoktorski je staž obavila na američkom Nacionalnom centru za atmosferska istraživanja. Nakon toga bila je gostujuća znanstvenica na istoj instituciji, docentica i izvanredna profesorica na Sveučilištu Nevada, te redovita profesorica na Institutu za meteorologiju i geofiziku Sveučilišta u Beču. Danas je pomoćnica direktora Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja i direktorica Laboratorija za opažanje Zemlje na toj instituciji. Ujedno je gostujuća profesorica na Sveučilištu u Zagrebu. Kao mentorica na različitim je institucijama vodila četiri dodiplomska studenta, jedanaest poslijediplomskih studenata te dva poslijedoktorska istraživača. Vanda Grubišić je do sada objavila 59 znanstvenih članaka te više od 180 kongresnih priopćenja – među kojima velik dio pozvanih priopćenja. Mnogi su joj znanstveni članci objavljeni u vrhunskim međunarodnim časopisima.
 
Prema bazi podataka Scopus, njeni su radovi do sada citirani više od 1600 puta uz h-indeks koji iznosi 22. Istraživački rad Vande Grubišić odvijao se u okviru petnaestak, uglavnom američkih projekata kojima je većim dijelom bila voditelj ili suvoditelj. Posebno valja naglasiti da je od 2003. do 2009. vodila dva projekta posvećena istraživanju atmosferskih rotora u području Sierra Nevada, u okviru kojih je obavljen jedan od najuspješnijih američkih eksperimenata posvećenih istraživanju gibanja zraka preko planina (T-REX). Težište njenog interesa je na mezoskalnoj atmosferskoj dinamici, a napose na strujanju zraka i oborinskim procesima u uvjetima kompleksne orografije, pri čemu često kombinira eksperimentalni pristup s rezultatima analitičkog i numeričkog modeliranja. Tako je, primjerice, istražila formiranje rotora, turbulenciju povezanu s takvom atmosferskom pojavom kao i vertikalno gibanje zraka koje se pri tom javlja. Također se bavila istraživanjem atmosferskih brazda iza otoka (Madeira, St. Vincent, Havaji). Uvijek je zadržala interes za atmosferske procese u području Hrvatske, a napose za buru, pa je objavila rezultate prvih avionskih mjerenja kojima je dokumentirana
promjenjivost bure uzduž naše obale, kao i niz drugih članaka u kojima je istraženo polje bure i pripadni turbulentni procesi. Naposljetku, nikad nije izgubila iz vida povijest struke pa je tako sudjelovala u istraživanju koje je ukazalo na pionirski doprinos što ga je Andrija
 
Mohorovičić dao istraživanju atmosferskih rotora. Vanda Grubišić sudjelovala je u radu dvadesetak savjetodavnih tijela, komisija i upravnih odbora kao i u organizaciji petnaestak znanstvenih kongresa. Članica je uredničkih odbora časopisa Atmosphere i Geofizika i recenzirala je za petnaestak međunarodnih časopisa kao i za neke od najuglednijih znanstvenih agencija. Članica je Američkog, Austrijskog i Hrvatskog meteorološkog društva te Američke geofizičke unije. Dobila je niz nagrada, 2013. je postala „fellow“ Američkog meteorološkog društva, a 2015. dobila je Medalju Spiridion Brusina Hrvatskog prirodoslovnog društva. Godine 2018. izabrana je za dopisnu članicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
 

Marijan Lipovac

Skupovi posvećeni izazovima migracija, energetskoj neovisnosti Hrvatske, ulasku u eurozonu…

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 11. travnja svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt predstavio djelovanje Akademije u razdoblju od prethodne skupštine održane 13. prosinca 2018. Među najznačajnijim Akademijinim aktivnostima izdvajaju se skupovi posvećeni izazovima migracija, energetskoj neovisnosti Hrvatske, ulasku Hrvatske u eurozonu, umjetnoj inteligenciji, razvoju turizma, javnom bilježništvu te o multiploj sklerozi. Glavni tajnik HAZU-a akademik Dario Vretenar podnio je izvješće o Akademijinom radu u 2018. koje je opširno prikazano u Ljetopisu Hrvatske akademije za godinu 2018.
https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/velimir-neidhardt-zvonko-kusic-fe1856e0978812661ae208a086cc0219_view_article_new.jpg?v=20
Akademija je lani izabrala 10 novih redovitih članova, 8 dopisnih članova i 10 članova suradnika, kao i novu Upravu i Predsjedništvo za mandat od 2019. do 2022. Tijekom prošle godine u HAZU je održano ukupno 403 događanja. Održano je 115 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 55 predstavljanja knjiga, konferencije za novinare, predstavljanja programa i prikazivanja filmova, 41 predavanje, 33 izložbe, 19 posjeta delegacija i događanja vezanih uz međuinstitucijsku suradnju, 23 svečane sjednice, dodjele nagrada i koncerta te 11 skupština i 6 komemoracija. U sklopu Danā otvorenih vrata u 35 Akademijinih jedinica u Zagrebu i u još 14 gradova održano je 100 različitih događanja. Održani su brojni skupovi posvećeni aktualnim pitanjima hrvatskog društva pa su u sklopu ciklusa Modernizacija prava obrađene teme europske budućnosti hrvatskog kaznenog i građanskog pravosuđa, pravnog uređenja luka nautičkog turizma, zakladništva u Hrvatskoj, hrvatskog prava društava te reforme znanosti i visokog obrazovanja. Hrvatska akademija je održala brojne znanstveno-stručne skupove i predavanja o liječenju i prevenciji bolesti. S Hrvatskom zakladom za znanost nastavljen je ciklus kolokvija na kojima se predstavljaju istaknuti znanstvenoistraživački projekti.
 
Održani su i znanstveni skupovi i predavanja o temama s područja energetike, gospodarstva, zaštite okoliša i primjene visokih tehnologija. Prigodnim skupovima obilježena je 450. godišnjica rođenja Marina Getaldića, 200. godišnjica rođenja Petra Preradovića, 150. godišnjica sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe i 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata.
S radom je započeo Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici.
 
Hrvatska akademija već tradicionalno bila je domaćin dodjela priznanja Oskar znanja učenicima osnovnih i srednjih škola te stipendija Za žene u znanosti. Zaklada HAZU dodijelila je Pjesničku nagradu „Dragutin Tadijanović“ i Književnu nagradu Stipana Bilića-Prcića. Iznimno uspješan bio je i Dan otvorenih vrata HAZU u sklopu kojeg je održano 100 manifestacija – predavanja, izložbe, promocije knjiga, stručna vodstva, prezentacije, radionice, projekcije filmova i koncerti. U Knjižnici HAZU bila je otvorena manifestacija Mjesec knjige, a Akademija i njene muzejsko-galerijske jedinice te Knjižnica sudjelovale su i u manifestacijama Noć muzeja, Međunarodni dan muzeja i Noć knjige, kada ih je posjetilo više tisuća građana. U muzejima i galerijama HAZU održan je niz značajnih izložbi, a u palači HAZU nekoliko koncerata.
 
Hrvatska akademija je lani objavila 94 sveska raznih publikacija: 25 knjiga, 20 zbornika radova, 34 sveska časopisa, 10 kataloga izložbi, 2 knjige sažetaka, 2 spomenice preminulim akademicima i 1 partituru. Od navedenih izdanja, 78 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 16 sveska kao suizdavač. Potporom Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljeno je 72 publikacija, a među njima je 9 Akademijinih izdanja. Članovi HAZU-a izvan Akademije objavili su još 56 knjiga, tako da je zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima u 2018. objavljeno ukupno 213 publikacija.
Skupština HAZU-a prihvatila je financijsko izvješće o poslovanju HAZU-a u 2018.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Znate li da je A. Plenković, zajedno s M. Pupovcem, omogućio Dejanu Joviću da sigurno ulazi u Europski parlament?

Srijeda, 22/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 999 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević