Get Adobe Flash player

Neovisni stručnjaci i liječnici tvrde da je broj potvrđenih infekcija Zika virusom i mikrocefalije irelevantan

 
 
„Što se zapravo prikriva, odnosno zataškava iza epidemije Zika virusa i mikrocefalije?“ – ovo pitanje postavljaju mnogi neovisni stručnjaci i znanstvenici, uključujući i one iz medicine. „Korelacija ne znači uzročnost. Koristi li se Zika virus kao žrtveno janje za štetne i opasne  nuspojave iz farmaceutske industrije?“ - gotovo istovremeno u svojim tekstovima navode stručnjaci, liječnici i novinari-istraživači koji su od samog početka vrlo sumnjičavi o povezanosti epidemije Zika virusa i mikrocefalije kod novorođenčadi. Naime, kao što je već u prethodna dva teksta navedeno, Zika virus se javlja u tropskim i suptropskim područjima i nikada do sada nije povezan s opasnim malformacijama kod novorođene djece. Stoga su mnogi liječnici odmah reagirali kada su državne institucije zadužene za javno zdravlje i Vlada u Brazilu predvođeni Svjetskom zdravstvenom organizacijom/SZO snažno podigli glas okrivljujući komarce kao prijenosnike opasnog Zika virusa koji kod velikog broja inficiranih trudnica izaziva kongenitalne mutacije i mikrocefaliju. Pojedini ugledni liječnici i novinari-istraživači proveli su neovisna istraživanja o ovoj iznenadnoj pojavi epidemije Zika virusa i mikrocefalije. Ono što su otkrili je zaista uznemirujuće, ali nije i iznenađujuće.    

Već na temelju objavljenih podataka neovisni stručnjaci i liječnici tvrde da je broj potvrđenih infekcija Zika virusom i mikrocefalije irelevantan, jer samo kod malog broja slučajeva mikrocefalije dijagnosički je potvrđena i infekcija Zika virusom. Juan Manuel Santos Calderón, predsjednik Kolumbije je objavio podatke kolumbijskih javnozdravstvenih stručnjaka. Naime, kolumbijski zdravstveni djelatnici potvrdili su infekciju Zika virusom kod 3.177 trudnica. No, ni u jednom slučaju nije otkrivena mikrocefalija. Svjetska zdravstvena organizacija također posve ignorira da je 35 zemalja diljem svijeta potvrdilo infekciju uzrokovanu Zika virusom, ali bez ijednog otkrivenog i potvrđenog slučaja mikrocefalije. 
 
Argentinski liječnici iz poznate organizacije „Physicians in the crop-sprayed towns“ (PCST) također su oprezni i sumnjičavi u povezanost brazilske epidemije Zika virusa i mikrocefalije. Prema liječnicima PCST-a, brazilsko Ministarstvo zdravstva je „propustilo“ utvrditi jednu vrlo važnu činjenicu. Naime, u sjeveroistočnom području Brazila koji je ujedno i „epicentar“ infekcije izazvane Zika virusom i mikrocefalije, 2014. u spremnicima za pitku vodu počeo se koristiti kemijski larvacid koji ubija larve/ličinke komaraca. Ovaj larvacid poznat pod nazivom „Pyriproxyfen“ koristi se u državnom programu suzbijanja komaraca s ciljem iskorijenjivanja bolesti koje prenose komarci. Proizvođač ovog larvacida je japanska kompanija „Sumitomo Chemical“ koja je ujedno i „strateški“ partner kompanije Monsanto. To je ujedno bio i najveći razlog zašto su argentinski liječnici vrlo oprezni i sumnjičavi, budući da Argentina ima velika negativna iskustva uzrokovana prekomjernom uporabom različitih herbicida i insekticida, osobito onih koji se koriste u uzgoju genetski modificiranih organizama.
 
Argentinski liječnici tvrde da se u brazilskom slučaju ne radi o koincidenciji pojave teških malformacija kod novorođenčadi čije majke žive u području gdje se u pitku vodu dodaje „Pyriproxyfen“ te naročito navode: infekcije izazvane Zika virusom u pravilu su blage naravi i uzrokuju benigno oboljenje koje traje najviše tjedan dana, a nikada do sada infekcija Zika virusa nije bila povezana s malformacijama kod novorođenčadi, čak i u područjima gdje je 75 % populacije inficiranom ovim virusom.
 
Brazilska vlada počela je koristiti larvacid „Pyriproxyfen“ na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije koja tvrdi da je on siguran za primjenu i nije štetan za ljude, dok medicinski stručnjaci tvrde da je poznat kao endokrini 'prekidač' te da je i teratogen, što znači da uzrokuje malformacije kod ploda (novorođenčadi). Za pojavu mikrocefalije može se okriviti i herbicid „Atrazin“ kompanije Syngenta koji ima vrlo veliku primjenu u Brazilu, a poznat je kao neurotoksičan i genotoksičan herbicid. Godine 2011. objavljeno je istraživanje u kojem se kao jedna od štetnih nuspojava atrazina navodi i smanjeni obujam glave, tj. mikrocefalija. Atrazin se prema primjeni i 'potrošnji' nalazi odmah iza monsantovog herbicida glifozata koji je najpoznatiji pod trgovačkim nazivom „Roundup“ i koji također ima golemu primjenu u Brazilu zbog uzgoja genetski modificiranih usjeva tolerantnih na glifozat.  
http://www.stuff.co.nz/content/dam/images/1/7/u/m/6/g/image.related.StuffLandscapeSixteenByNine.620x349.19ayhz.png/1453272501929.jpg
U Brazilu (država Pernambuco) provedeno je istraživanje o mogućim štetnim nuspojavama herbicida atrazina na zdravlje žena koje rade u uzgoju rajčica te je otkriveno slijedeće: 32 % žena bilo je trudno pet ili više puta, 71 % je zabilježenih/registriranih pobačaja, a 11 % žena potvrđuje mentalne i fizičke poteškoće kod djece. Slijedeći uzrok pojave velikog broja novorođenčadi s mikrocefalijom mogao bi biti insekticid iz grupe neonikotinoida - 'imidakloprid' koji je bio zabranjen u Brazilu. Međutim, u listopadu 2012. Brazil ukida zabranu primjene neonikotinoida putem zaprašivanja. Jedna znanstvena studija iz 2013. otkriva povezanost negativnih, štetnih učinaka neonikotinoida na razvoj embrija. U brazilskom slučaju stručnjaci smatraju da porast broja novorođene djece s mikrocefalijom može biti posljedica kontakta majke s više različitih pesticida prije ili tijekom trudnoće. Međutim, pojedini liječnici s golemim iskustvom tvrde da uzrok u pojavi mikrocefalije kod tako velikog broja novorođene djece moramo tražiti i u još jednoj nerazumnoj, neshvatljivoj odluci brazilske Vlade. Naime, u listopadu 2014. brazilska Vlada donijela je uredbu o obaveznom cijepljenju svih trudnica, a koja je stupila na snagu početkom 2015. Sve trudnice moraju se obavezno cijepiti trovalentnim cijepivom protiv tetanusa, difterije i pertusisa / hripavca cjepivom koje je poznato kao „TDaP“ ili „DPT.“ A uočljiv je jedan podatak kojeg svi, uključujući i „mainstream“ mediji uveliko prešućuju: nagli porast novorođene djece s mikrocefalijom počinje se bilježiti u drugoj polovici 2015., naglo raste krajem 2015. i početkom 2016.
 
Dr. Gary G. Kohls objavio je tekst u kojem jasno i argumentirano objašnjava posljedice cijepljenja trudnica s trovalentim cjepivom TDaP (tekst je objavio „Global Research“ 7. veljače 2016.). Dr. Kohls ističe: „Ne postoji nikakva znanstvena studija o dokazu sigurnosti cjepiva TDaP za trudnice.“ Štoviše, poznato je već od ranije da se cjepivo protiv hripavca povezuje s upalom i oštećenjem mozga kod male djece. U ljeto 2015. dr. Kathryn Edwards, direktorica Vanderbiltovog programa za istraživanje cjepiva (Vanderbilt Vaccine Research Program) primila je 307.000 USD kao financijsku potporu od Fondacije obitelji Gates (Bill and Melinda Gates Foundation) za istraživanje imunološke reakcije trudnica kod primjene cjepiva TDaP. No, već ranije znanstvene studije pokazale su da je vrlo loša zamisao cjepivom 'stimulirati' imuno-sustav kod trudnica. Stoga se postavlja pitanje zašto je brazilska Vlada donijela takvu odluku kada je procijepljenost brazilske djece vrlo visoka i kreće se između 90 i 95 %?
 
Razlog je slijedeći: usprkos visokoj procijepljenosti djece cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca (kod djece se koristi cjepivo DTaP), hripavac nije iskorijenjen, već naprotiv, kontinuirano se bilježi porast broja oboljele djece za koju je dokazano da su višekratno cijepljena. Stoga brazilska Vlada donosi odluku o obveznom cijepljenju trudnica pri čemu su vjerojatno mislili da će „novorođenčad u maternici biti automatski imunizirana protiv navedenih bolesti“ navodi dr. Kohls. Pri tome svi isključuju znanstvene dokaze o neurotoksičnosti aluminija kao adjuvansa u cjepivima što dokazuju znanstvenici diljem svijeta (npr. iz Izraela, Kanade, Francuske, Japana itd.). Nadalje, trudnice su cijepljene i trovalentnim cjepivom protiv ospica, mumsa/zaušnjaka i rubeole (MMR ili MoPaRu cjepivo). Aluminij kao adjuvans u cjepivima nije samo neurotoksičan, on je i genotoksičan jer štetno djeluje na DNK, ima i mutagena svojstva jer može izazvati mutacije te se smatra i fetotoksičnim jer može djelovati kao otrov na fetus, osobito na njegov mozak i kosti. Stoga dr. Kohls oštro upozorava: „... Neophodno je što prije zaustaviti daljnje cijepljenje trudnica s neurotoksičnim adjuvansom – aluminijem u cjepivima! Sve ostalo može se okarakterizirati kao bezobzirno ugrožavanje djece ili čak kao zločin protiv čovječnosti!“  
http://wrcb.images.worldnow.com/images/9794273_G.jpg
 Bilo bi naime, mnogo korisnije i opravdano donijeti odluku o obaveznom uzimanju kvalitetnih dodataka prehrani koji sadrže vitamin A i cink, čiji nedostatak u hrani pa i u organizmu se smatra endemskom pojavom u Brazilu. Obje ove esencijalne tvari, vitamin A i cink vrlo su značajni za normalnu funkciju organizma – njihov nedostatak uzrokuje smanjenu funkciju imunog sustava. I što je najvažnije, nedostatak vitamina A već je ranije povezan s povećanim rizikom za pojavu mikrocefalije, dok cink ima važnu ulogu u strukturi i funkciji mozga.
 
Nažalost, pored neodgovorne i bezobzirne primjene golemih količina brojnih pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji, goleme primjene antibiotika tetraciklina u brazilskom uzgoju domaćih životinja koji se ujedno smatra glavnim 'krivcem' za preživljavanje ličinki genetski modificiranih komaraca, nepotrebnog cijepljenja trudnica opasnim cjepivom TDaP, sada pojedini stručnjaci zahtijevaju i ukidanje zabrane primjene ozloglašenog insekticida DDT-a.
 
„Suvremena medicina je dobitnik u ovoj epizodi u kojoj će dodatno proširiti tržište prikrivajući svoje kriminalno djelovanje, nastavljajući provođenje svoje depopulacijske politike i jačanjem straha od bolesti kod stanovništva. Običan čovjek već je izgubio svoju obiteljsku slobodu, mogućnost izbora i zdravlje, a sada je u strahu od imaginarnog neprijatelja“ napisao je Chatterjee (Jagannath Chatterjee iz Indije autor je brojnih tekstova o štetnim nuspojavama cjepiva budući je i sam postao žrtvom cjepiva MMR u svojoj 17. godini života).
 
(Svršetak)
 

Odabrala i prevela: Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med. 

Hrvatska ne smije ratificirati ovaj ugovor

 
 
Hrvatska ne smije ratificirati ugovor o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i suradnju (TTIP) ako se njime otvori mogućnost da interesi kompanija budu iznad javnog interesa. Poruka je to iz Matice hrvatske nakon prekjučerašnje javne rasprave o dosadašnjem tijeku pregovora između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o sklapanju TTIP-a.
- Ako me pitate postoji li opravdan strah da će se europskim državama snagom TTIP-a oduzeti mogućnost da zaštite svoje vitalne interese, kao što su socijalna zaštita radnika, izvori vode ili nadležnost sudova u dosadašnjem opsegu, odgovor je potvrdan. Kako se tome suprotstaviti?
http://www.dw.com/image/0,,17609472_303,00.jpg
Angela Merkel i Barack Obama
 
To je moguće, osim odbijanjem da se takav ugovor ratificira u Saboru, i zalaganjem naših zastupnika u Europskom parlamentu protiv neprihvatljivih odredbi ugovora i medijskim osvješćivanjem naših građana o tome što im se sprema upozorio je pravni stručnjak i konzultant Neven Šimac. On je posebno problematičnim označio činjenicu da se, suprotno svim demokratskim pravilima i običajima suvremene Europe, o pregovaračkim pozicijama EU-a i SAD-a i sadržaju pregovora službeno ne zna ništa jer je, ističe, među pregovaračima dogovorena apsolutna tajnost pregovora.
- Nedopustivo je da se s manjim dijelom dokumentacije o pregovorima mogao upoznati dio zastupnika u Europskom parlamentu, i to tako da su samo pročitali dokumentaciju bez mogućnosti da prave bilješke ili fotografiraju građu. Ovdje nije riječ o bilo kakvom sporazumu, nego o ugovoru nakon kojega Europa više neće biti ista - ocijenio je Šimac. Komentirajući procjene da će TTIP za Europsku uniju zapravo dogovoriti Njemačka, kao lokomotiva europske ekonomije, Šimac je izrazio neslaganje s takvim raspletom jer, dodao je, to bi bio novi slučaj soliranja Njemačke u odnosu na druge članice Unije, prije svih u odnosu na Francusku.
 
Politolog Petar Popović ukazao je na geopolitičku dimenziju TTIP-a kao ugovora, istaknuo je, uperenog protiv Kine. Pomoću TTIP-a, kaže Popović, želi se smanjiti ili posve ukloniti uspjeh koji je Kina postigla u svojim bilateralnim trgovinskim sporazumima s partnerima u Aziji.
- Kina je svoje sporazume prilagodila interesima druge strane, bez unaprijed zadanog okvira u koji se zemlja s kojom Kina pregovara treba uklopiti. Amerika ima sasvim drugi pristup, postoje pravila u koja se zemlje potpisnice trebaju uklopiti. To je osnovni pristup SAD-a i u pregovorima s EU-om o TTIP-u i preostaje nam vidjeti kako će se dovršiti pregovori u kojima se žuri i jednoj i drugoj strani – komentirao je Popović. Naveo je kako Amerikanci žele dovršiti pregovore dok je u Bijeloj kući Barack Obama, budući da, primjećuje Popović, predsjednički kandidati Donald Trump i Bernard Sanders ne žele TTIP.
 
Europskoj uniji se, ističe Popović, žuri sklopiti TTIP jer njezina ekonomska moć kontinuirano pada.
- Postoje procjene da bi stupanjem na snagu ovog ugovora u razdoblju od deset godina BDP Europske unije porastao za 0,5 posto, da bi se otvorile na stotine tisuća novih radnih mjesta, a standard građana poboljšao. S druge strane, ugledni ekonomisti poput Josepha Stiglitza izražavaju sumnje u te procjene upozoravajući da su carine između EU-a i SAD-a već sada na vrlo niskoj razini, pa bi uvođenje bescarinske unije praktički bilo bez ikakvih učinaka - naznačio je Popović, izrazivši uvjerenje kako je tajnost pregovora uvedena i zbog nemogućnosti da se javnosti predoče uvjerljivi dokazi o blagodatima ugovora za Europu.
 
Pročelnik politološkog odjela Matice Jure Vujić najspornijim u pregovaračkim pozicijama SAD-a smatra famozni ISDS protokol unutar TTIP-a kojim se, među ostalim, regulira način razrješavanja mogućih sporova kompanije i zemalja primateljica njihovih investicija. Vujić je, kao i ostali sudionici u raspravi, ocijenio neprihvatljivim da se sporovi iz područja ISDS-a rješavaju arbitražnim postupcima koji bi bili izvan i iznad nacionalnih zakonodavstava.
Pregovori SAD-a i EU, kako se čulo na skupu u Matici hrvatskoj, ušli su u 12. krug, unutar kojega je tema upravo ISDS, a ne postoje utemeljene procjene kad bi se pregovori mogli dovršiti i kad bi se ugovor mogao potpisati.
 
Deset točaka neslaganja
1. Rješavanje sporova kompanija i država primateljica investicija arbitražom izvan sudova (zahtjev SAD-a)
2. Pravo države da zakonom određuje »najnižu nadnicu radnika (zahtjev EU-a)«
3. Plasman piletine tretirane klorom na europsko tržište (zahtjev SAD-a)
4. Označavanje zemlje podrijetla proizvoda na ambalaži (zahtjev EU-a)
5. Plasman govedine iz „umjetnog“ uzgoja na tržište (zahtjev SAD-a)
6. Pristup europskih tvrtki javnoj nabavi u SAD-u (zahtjev EU-a)
7. Izvansudsko pravo tvrtke da tuži zemlju primateljicu za izgubljenu dobit (zahtjev SAD-a)
8. Pravo države da javna dobra izuzme od privatizacije (zahtjev EU-a)
9. Teret dokazivanja štetnosti proizvoda koji se stavlja na tržište na državi (zahtjev SADa)
10. Pristup europskih tvrtki vojnim natječajima u SAD-u (zahtjev EU-a).
 

Vedran Marjanović, Slobodna Dalmacija

Obilježena 120. obljetnica rođenja hrvatskog skladatelja akademika Jakova Gotovca i 80. obljetnica praizvedbe njegove najpoznatije opere Ero s onoga svijeta

 
 
Svečanim koncertom u svojoj palači u Zagrebu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavila je u subotu 20. veljače 120. obljetnicu rođenja hrvatskog skladatelja akademika Jakova Gotovca i 80. obljetnicu praizvedbe njegove najpoznatije opere Ero s onoga svijeta. Na koncertu je nastupio Zbor Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem dirigenta Tončija Bilića koji je u pratnji instrumentalnog ansambla izveo Gotovčeve skladbe Zvonimirova lađa, tri narodne pjesme iz Dalmacije (O, more duboko, Marjane, Marjane i Omili mi u selu divojka), Jadovanka za teletom, Dobra večer, uzorita i Koleda.
http://www.hrt.hr/media/tt_news/Gotovac_foto.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg
Jakov Gotovac
 
Prije početka koncerta nazočnima se obratio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji je Jakova Gotovca nazvao jednim od najdominantnijih članova Akademije čiji značaj se zbog uloge u izgradnji hrvatskog identiteta može usporediti s nobelovcima Lavoslavom Ružičkom i Vladimirom Prelogom, Nikolom Teslom, Miroslavom Krležom, Ivom Andrićem, Vlahom Bukovcem i Ivanom Meštrovićem ili s najistaknutijim Akademijinim predsjednicima Franjom Račkim, Tadijom Smičiklasom, Andrijom Štamparom, Grgom Novakom, Ivanom Supekom i Ivom Padovanom. Podsjetio je na Gotovčev životni put, od školovanja u rodnom Splitu gdje mu je poticaje za inspiraciju folklorom dao njegov učitelj Antun Dobronić pa do dolaska u Zagreb gdje je Gotovac djelovao kao dirigent u HNK. "Svojim djelom inspiriranim folklorom i narodnim melosom, Gotovac je popunio jednu veliku prazninu stvorivši hrvatski glazbeno-umjetnički nacionalni identitet, prije svega sa svojih osam velikih opera od kojih je najpoznatija Ero s onoga svijeta, velebno glazbeno djelo usporedivo s Prodanom nevjestom Bedřicha Smetane, napisano na libreto Milana Begovića, koje je diljem svijeta izvedeno više od 3000 puta i prevedeno na devet jezika.
 
S tom operom Hrvati su mogli ući na svjetsku pozornicu jer radi se o jednoj od najboljih slavenskih komičnih opera kojom je Gotovac je pozicionirao Hrvatsku u sam svjetski vrh. Dijelovi iz opere Ero s onoga svijeta najizvođenija su djela hrvatske glazbe nakon hrvatske himne", rekao je akademik Kusić. Spomenuo je i druga važna Gotovčeva djela, poput Koleda, Simfonijskog kola i Himne slobodi koje je skladao na početku svojih tridesetih godina života. "U pet desetljeća djelovanja Gotovac je ostao vjeran stilu i načinu koji je razvio u prvih 20 godina i nije ga mijenjao. Po tome je sličan Ivanu Meštroviću koji je, kao i Gotovac, potjecao iz vrleti Dalmatinske zagore. Kao što je utemeljitelj Akademije Josip Juraj Strossmayer govorio da je sve što ima dobio od naroda i da to svojim velikim projektima narodu vraća, tako je i Gotovac govorio da svoju glazbu prima od naroda i vraća narodu. Narodnu glazbu nosio je u sebi, a nije se njome teoretski bavio. Svojim grandioznim djelom Jakov Gotovac ugradio se u same temelje hrvatske kulture i nacionalnog identiteta i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ponosna je na njega", poručio je akademik Kusić.
 
Tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Frano Parać kazao je da je hrvatska glazba nezamisliva bez Jakova Gotovca, istaknuvši da je bio iskreni skladatelj golemog talenta, naročito za folklor. "Folklorni idiom toliko izlazi iz njegova bića da je u njegovim djelima teško reći što je citat iz folklora, a što je Jakov Gotovac originalno skladao", rekao je akademik Parać.
 
Na koncertu su uz članove HAZU-a bili i sin Jakova Gotovac Pero Gotovac, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Drago Lovrić, predsjednica Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskog sabora prof. dr. sc. Gordana Rusak, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin, počasni građanin Zagreba general Mladen Markač, biskupski vikar za kulturu mons. Nedjeljko Pintarić, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i drugi predstavnici društvenog, kulturnog i javnog života.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Što je po Vama odluka Stožera civilne zaštite da svi moramo nositi maske na ustima i nosu?

Srijeda, 05/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1333 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević