Get Adobe Flash player

Stručna rasprava o akademskoj zajednici i fondovima EU-a

 
 
U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Sveučilišta u Zagrebu, u srijedu 15. travnja u Preporodnoj dvorani HAZU održana je stručna rasprava „Akademska zajednica i EU fondovi“ na kojoj se raspravljalo o mogućnostima ulaganja iz fondova Europske unije za financijsko razdoblje od 2014. do 2020., s naglaskom na program Obzor 2020. (Horizon 2020). Riječ je o  najvećem programu EU za istraživanje i inovacije s proračunom od nekoliko desetaka millijardi eura koji objedinjuje aktivnosti Sedmoga okvirnog programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i EU doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT). Misao vodilja novoga okvirnoga programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranje u buduće poslove i razvoj, rješavanje pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanje globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Stručna rasprava održana je u sklopu tribine „Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske" koju organizira Sveučilište u Zagrebu u suorganizaciji Znanstvenoga vijeća za tehnološki razvoj HAZU-a. Tribina je pokrenuta kako bi se razmatrale mogućnosti bolje suradnje znanosti i gospodarstva za gospodarski boljitak Hrvatske.
http://www.unizg.hr/typo3temp/pics/cf437b9992.jpg
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić istaknuo je važnost Obzora 2020. za razvoj znanstvenog sustava u Europi i poručio da se ne smije zanemariti nijedan njegov dio, ni izvrsna znanost, ni industrijsko vodstvo ni društveni izazovi. Kazao je da HAZU ima velikog iskustva kad je posrijedi korištenje fondova EU i podsjetio na međunarodni projekt Glazbene migracije u rano moderno doba: susret europskog istoka, zapada i juga koji se realizira u okviru europskog programa HERA, a koji koordinira Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU-a. U projektu sudjeluje 14 znanstvenika iz 6 institucija u 4 zemlje: osim HAZU-a sudjeluje Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Poljska akademija znanosti, Sveučilište u Varšavi, Sveučilište Johannes Gutenberg u Mainzu te Berlinsko-brandenburška akademija znanosti. Akademik Kusić podsjetio je i na aktivnosti akademkinje Milene Žic Fuchs koja je bila uključena u konačno oblikovanje Obzora 2020.
 
O obzoru 2020. opširnije je govorio prof. dr. sc. Ivan Pejić, pomoćnik za znanost ministra znanosti, obrazovanja i sporta koji je upozorio da u znanstvenoj zajednici ne postoji dovoljna motiviranost za mogućnosti koje pruža Obzor 2020., što je problem ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama. Nedostaci su i nedovoljna istraživačka infrastruktura i izvrsnost, prezauzetost drugim projektima i obavezama, te neadekvatna administrativna i tehnička podrška na nivou države i pojedine ustanove. „Sudjelovanje u Obzoru 2020. najčešće je individualni izbor pojedinog znanstvenika“, kazao je Pejić, koji je istaknuo da unutar Hrvatske postoje pozitivna iskustva u vezi korištenja Obzora 2020., ali da se ne čini dovoljno na njihovom prijenosu drugima. Stoga će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uskoro osnovati referentne skupine znanstvenika kako bi i time pomogli akademskoj zajednici da što aktivnije aplicira na projekte koji se financiraju iz fondova EU. „Šire referentne skupine koje ćemo uskoro osnovati po svim bitnim znanstvenim područjima, u kojima će biti najmanje po tri znanstvenika, a u nekim strateški važnijim područjima i više, pojačat će kompetenciju osoba koje odlaze na sastanke u Bruxelles“, rekao je Pejić. Na primjedbu nekoliko sudionika u raspravi da bi Hrvatska u Bruxellesu trebala imati Ured za znanost, Pejić je odgovorio da Ministarstvo ima predstavnika u Bruxellesu, ali da se, po informacijama koje su njemu dostupne, ne planira osnivanje spomenutoga ureda.
 
Akademkinja Milena Žic Fuchs izvijestila je o namjeri Europske komisije da smanji sredstva namijenjena Obzoru 2020., što je naišlo na proteste europskih akademija, nobelovaca i drugih istaknutih institucija i pojedinaca, tako da se još čeka rasplet tog pitanja. Spomenula je da ranija Europska komisija smanjujući stavke u proračunu EU nije dirala u Obzor 2020., s porukom da je znanost temelj gospodarskog razvoja. Upozorila je da nedostaje stručnih ljudi iz Hrvatske koji bi se angažirali u provedbi Obzora 2020., a uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kao ključno tijelo koje može pomoći znanstvenicima navela je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje bi trebalo evidentirati sve probleme i artikulirati način njihova rješavanja.
 
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras smatra da je ključan problem koji priječi veće sudjelovanje hrvatske akademske zajednice u europskim projektima administrativno-formalistički pristup, pa se zauzeo za promjenu mentaliteta, odnosno za veću fleksibilnost u apliciranju za europske fondove. Po njegovim riječima, važno je da sveučilišta potpišu programske ugovore s Ministarstvom koji će im onda omogućiti da novac ulažu u ljude koji će raditi u uredima za pomoć onima koji žele raditi na europskim projektima.
 

Marijan Lipovac

Opasnost nam dolazi s one strane Atlantskoga oceana

 
 
Europsko vino na policama trgovina u SAD-u puno je skuplje od američkog jer da bi dospjelo do kupaca, proizvođači moraju proći kompliciranu i skupu proceduru, koja diže cijenu njihovog proizvoda. Za vodu koja se prodaje u bocama proizvođači moraju prikupiti »vrlo skupu dokumentaciju«, iako su te »papire« već dobili u Europskoj uniji. Sir je u SAD-u moguće izvoziti u ograničenim količinama i uz visoke troškove dozvola za izvoz na američko tržište. Europski proizvodi ponekad dugo stoje na američkoj carini. U javnim nabavama, SAD često favorizira američke tvrtke.
http://www.projectcensored.org/wp-content/uploads/2014/02/ttip-no.jpeg
Sve su to prigovori uglavnom malih i srednjih tvrtki iz EU-a na prepreke s kojima se susreću kada izvoze u SAD. Njihove »žalbe« Europska komisija prikupila je internetskim istraživanjem u kojem je sudjelovalo 869 europskih poduzeća, izvoznika u SAD i onih koji bi to željeli postati. Rezultati ankete, u kojoj je sudjelovalo i 15 tvrtki iz Hrvatske, jučer su predstavljeni u Bruxellesu. Anketa je provedena kako bi se stvorila slika o tome što sve muči mala i srednja poduzeća iz EU-a na američkom tržištu. Cilj je da se prepreke, na koje tvrtke ukazuju, uklone u okviru pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Deveta runda pregovora o TTIP-u između SAD-a i EU-a upravo se održava u Washingtonu.
 
Prema Komisijinom izvješću, među problemima s kojima su se tvrtke suočavale bilo je i usklađivanje s američkim standardima za proizvode i carinskim pravilima, različiti propisi od jedne do druge savezne američke države, pristup informacijama o tome koja se pravila gdje primjenjuju. Tvrtke se žale i na viznu politiku SAD-a, jer je europskim stručnjacima ograničen boravak na tri mjeseca. Sve te probleme moguće je olakšati sklapanjem američko-europskog sporazuma o slobodnoj trgovini, uvjereni su u Komisiji.
 
I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) smatraju da bi uklanjanje tzv. ne-carinskih barijera predstavljalo najveću dobit od spomenutog sporazuma. »Očekivani dobici ne očekuju se nužno samo od smanjenja carina već i od uklanjanja regulatornih barijera u obliku skupih i dugotrajnih procesa certifikacije i značajnih razlika u tehničkim standardima, što bi uistinu donijelo značajne gospodarske dobiti i jednoj i drugoj strani. Potrebne procedure registracije i/ili certifikacije najčešće su preskupe za male i srednje izvoznike koji količinom svoje proizvodnje najčešće ne mogu ili teško pokrivaju tražene troškove. Ukoliko imaju potrebne certifikate za EU, TTIP-om bi se primjerice moglo definirati da isti vrijede i za SAD što bi im značajno olakšalo poslovanje i izvoz«, ističu u HGK-u.
 
Kakav bi konkretno učinak TTIP mogao imati na domaće gospodarstvo, u HGK-u još ne žele procjenjivati jer smatraju da je za to prerano. Napominju i da imaju relativno mali broj upita svojih članica vezano za poslovanje sa SAD-om, ali da stalno komuniciraju s domaćim tvrtkama koje su zainteresirane za američko tržište i bilježe »glavne prepreke u poslovanju« o kojima se onda raspravlja na sastancima vezanim uz TTIP.
 

Irena Frlan Gašparović, Novi list

Posvećene Strossmayeru, Supeku i Sorkočeviću

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 21. travnja javnosti su predstavljene prigodne marke Hrvatske pošte iz serije Znameniti Hrvati posvećene Josipu Jurju Strossmayeru, Ivanu Supeku i Luki Sorkočeviću. Kako je u uvodnom govoru kazao predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, izdavanje poštanskih maraka s likovima hrvatskih velikana doprinos je očuvanju i promicanju hrvatskog nacionalnog identiteta, što je jedan od glavnih ciljeva djelovanja Akademije. „Mi se premalo ponosimo našim velikanima, a ova trojica imala su međunarodni značaj te su povećali ugled i prepoznatljivost Hrvatske u svijetu“, kazao je akademik Kusić. Podsjetio je na zasluge Josipa Jurja Strossmayera koji je u Zagrebu utemeljio Akademiju, moderno Sveučilište i Strossmayerovu galeriju starih majstora te sagradio katedralu u Đakovu, čime je znatno pridonio uključenju Hrvatske u zapadnu europsku civilizaciju. „Zahvaljujući Strossmayeru Zagreb se potvrdio i kao kulturna, a ne samo politička metropola i time postao ravan drugim europskim metropolama“, rekao je akademik Kusić, istaknuvši da je i danas aktualna Strossmayerova misao da se samo znanošću Hrvatska može pozicionirati u svijetu, a kulturom i umjetnošću sačuvati svoj identitet. Za akademika Ivana Supeka kazao je da je nastavio Strossmayerovo djelo jer je bio na čelu obje institucije koje je osnovao, i Akademije i Sveučilišta u Zagrebu, te osnivač Insitituta Ruđer Bošković, najveće znanstveno-istraživačke ustanove u Hrvatskoj s europskim i svjetskim ugledom. Istaknuo je njegovu svestranost kao fizičara, književnika, filozofa, humanista i borca za mir i razoružanje. Akademik Ivan Supek kao predsjednik HAZU-a od 1991. do 1997. osnovao je Razred za tehničke znanosti i mnoga znanstvena vijeća, a član Akademije bio je ukupno 59 godina. Također je osnovao Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU. „Bio je gigantska figura kojoj puno duguje i Akademija i hrvatska znanost i hrvatski narod“, rekao je akademik Kusić koji je podsjetio i na značaj Luke Sorkočevića kao skladatelja prvih hrvatskih simfonija koje se po umjetničkoj vrijednosti mogu usporediti s djelima europskih glazbenih velikana.
http://www.posta.hr/UserDocsImages/hp/marke/0998.jpghttp://www.tportal.hr/ResourceManager/GetImage.aspx?imgId=786232&fmtId=20
O Josipu Jurju Strossmayeru kojem je ove godine 200. godišnjica rođenja opširnije je govorio akademik Nikša Stančić koji je istaknuo njegovo zalaganje za sjedinjenje hrvatskih zemalja i njihovu veću samostalnost u sklopu federalizirane Habsburške monarhije. „Smatrao je da radi toga Hrvatska treba nalaziti oslonac na razne čimbenike u Habsburškoj monarhiji i izvan nje, ali nije bio dogmatik niti nedosljedan, već se radilo o sposobnosti da nađe različita sredstva u interesu hrvatske politike“, rekao je akademik Stančić, pojasnivši da je zbog toga Strossmayer u jednom trenutku, kad je opstanak Monarhije 1866. došao u pitanje, sa Srbijom dogovarao stvaranje zajedničke južnoslavenske države, da bi kasnije nakon uspostave austro-ugarskog dualizma dogovarao suradnju s Poljacima u interesu svih slavenskih naroda u Monarhiji. Akademik Stančić istaknuo je i Strossmayerovo zalaganje za reforme u Katoličkoj crkvi i za zbližavanje s pravoslavnim crkvama, čime je anticipirao procese koji su se dogodili tek u 20. stoljeću.
 
O akademiku Ivanu Supeku kojem je ove godine stota godišnjica rođenja govorio je akademik Ksenofont Ilakovac koji je kao mladi asistent bio Supekov suradnik. On je istaknuo njegove zasluge za izgradnju Instituta Ruđert Bošković, kao i za utemeljenje teorijske fizike u Hrvatskoj te poslijediplomskog studija iz fizike, kemije i biologije, čime je pridonio razviju svih prirodnoznanstvenih grana. „Bio je borac za mir u svijetu i protivnik nuklearnog naoružanja čak i prije nego je ono bilo razvijeno i s time je nastavio do kraja života zalažući se za razumijevanje među narodima, pravdu i druge humane vrijednosti“, kazao je akademik Ilakovac.
http://www.posta.hr/UserDocsImages/hp/marke/0997.jpg
O Luki Sorkočeviću govorila je prof. dr. sc. Vjera Katalinić, članica suradnica HAZU-a, koja je spomenula da njegov opus sadrži 11 simfonija pretklasičnog tipa. Istaknula je njegov boravak u Beču kao dubrovačkog diplomata 1781. kad se družio sa slavnim skladateljima Josephom Haydnom i Christophom Wilibaldom Gluckom, o kojima je ostavio zanimljive dnevničke zapise koji su važan izvor za glazbenu povijest.
 
Na predstavljanju je govorila i dr. sc. Željka Čorak, članica suradnica HAZU-a i predsjednica Povjerenstva za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka Republike Hrvatske koja je istaknula važnost maraka kao obilježja državnosti i komunikacijskog sredstva. Govoreći o Strossmayeru, Supeku i Sorkočeviću, kazala je da svu trojicu povezuje to što su na određeni način plaćali cijenu svoga života i što su živjeli između znanosti i umjetnosti u svom prostoru slobode.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Četvrtak, 25/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 733 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević