Get Adobe Flash player

Epidemija se najčešće javlja u populaciji cijepljene djece i to često kod višekratno cijepljene djece

 
 
U Republici Hrvatskoj navodno se pojavila epidemija ospica. No, do danas javnost ne zna broj oboljelih kao ni njihovu dob, također nije poznato u kojim gradovima i županijama vlada epidemija ove virusne zarazne bolesti. Cijepljenje protiv ove bolesti obavezno je u Hrvatskoj, prema podatku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo procijepljenost u RH je iznad 95 % (2014.). U svrhu zaštite protiv ove virusne bolesti koristi se trovalentno cjepivo MMR – protiv ospica, mumpsa/zaušnjaka i rubeole (ili MoPaRu). Hrvatska međutim, nije jedina zemlja koja je suočena s epidemijom ospica.

Naime, posljednjih godina u SAD-u sve češće se javlja epidemija ospica i mumpsa, iako se američka djeca najviše cijepe protiv brojnih zaraznih bolesti, ali su istovremeno i žrtve brojnih ozbiljnih nuspojava uzrokovanih cjepivima. Za pojavu epidemije ospica i/ili mumpsa najčešće se okrivljuju roditelji koji ne cijepe svoju djecu. No, iako u SAD-u cijepljenje nije zakonom obvezno kao u Hrvatskoj, vlasti uz pomoć vodećih ('mainstream') medija vrše vrlo snažan pritisak na roditelje da obvezno cijepe svoju djecu protiv infektivnih bolesti, dok se ne-cijepljena djeca ne mogu upisati u vrtić ili školu. Međutim, istraživanja američkih stručnjaka pokazala su da se epidemija najčešće javlja u populaciji cijepljene djece i to često kod višekratno cijepljene djece.
 
S epidemijom ospica suočene su i druge zemlje diljem svijeta gdje je procijepljenost vrlo visoka (Francuska, Južnoafrička Republika, Kanada, Kina itd.). Kina je 2014. također bila ponovno suočena s pravom epidemijom ospica, iako je cijepljenje djece protiv ove bolesti propisano zakonom pa je procijepljenost iznad 99 %! Naime, Regionalno povjerenstvo Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Zapadno-pacifičku regiju donijelo je 2005. odluku o iskorjenjivanju ospica do 2012. stoga je kinesko Ministarstvo zdravstva donijelo odluku o zakonskoj obvezi cijepljenja djece protiv ospica kako bi iskorjenili ovu bolest. Nažalost, umjesto iskorijenjivanja zaraznih bolesti (ospica, mumpca i rubeole) Kina je danas suočena s pravom epidemijom ovih bolesti.
 
Naime, od 2007. Kina se svake godine suočava s epidemijom ospica, ali i mumpsa i rubeole, a broj oboljelih svake godine se povećava umjesto da se smanjuje. Stoga su kineski znanstvenici istražili uzrok epidemije ospica u populaciji cijepljene djece. Rezultate njihovog istraživanja objavio je znanstveni časopis PLoS, a rezultati su na svjetlo dana iznijeli istinu: zaprepašćujuću neučinkovitost oba cjepiva protiv ospica koja se nalaze u primjeni vakcinacije kineske djece. Prvo cjepivo je dvovalentno – protiv ospica i rubeole (MR) i njime se djeca cijepe prvi puta u dobi od 8 mjeseci, a drugo cjepivo je trovalentno (MMR) i djeca se cijepe u dobi između 18 i 24 mjeseci. Također su objavljeni i rezultati još jedne znanstvene studije i to u Biltenu Svjetske zdravstvene organizacije (Bulletin of the WHO) koja se bavila istraživanjem uzroka epidemije ospica kod kineske djece usprkos visokoj procijepljenosti (iznad 99%). Iako se očekivalo smanjenje broja oboljele djece od ospica, Kina bilježi porast broja oboljele djece i to na godišnjoj razini.
http://www.roditeljski.info/magazin/wp-content/uploads/2009/12/ospice.jpg
Međutim, sve naprijed navedeno, a osobito pojava epidemije ospica (ali i mumpsa i rubeole) kod cijepljene djece i visoke procijepljenosti populacije poznato je u znanstvenim krugovima već desetljećima. Naime, prije dvadeset godina znanstvenici CDC-ovog Nacionalnog centra za infektivne bolesti proveli su istraživanje financirano od strane WHO-a i Nacionalnog programa cjepiva te otkrili nešto zaista uznemirujuće o MMR cjepivu: infekciju uzročnikom ospica u velikoj većini cijepljenih. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su 1995. u časopisu za Kliničku imunologiju (Journal of Clinical Microbiology pod originalnim naslovom: „Detection of Measles Virus RNA in Urine Specimens from Vaccine Recipients“). Znanstvenici su analizirali uzorke mokraće/urina kod 'svježe' cijepljene djece u dobi od 15 mjeseci i kod mladih odraslih, a rezultati su im posve otvorili oči:
 
- RNK virusa ospica otkriven je kod 10 djece od njih 12 tijekom dvotjednog razdoblja uzimanja uzoraka urina; 
- U pojedinim slučajevima, RNK virusa ospica otkriven je već prvog dana ili najkasnije 14 dana nakon cijepljenja djece;
- RNK virusa ospica također je otkriven u uzorcima urina kod svih četvero osoba mlađe odrasle dobi i to između 1 i 13 dana nakon cijepljenja.
 
Autori navedene studije koristili su u svrhu istraživanja tada relativno novu tehnologiju – reverznu transkriptazu lančane reakcije polimeraze (RT-PCR). Danas, dvadeset godina kasnije, ova metoda je poznata i nalazi se u širokoj primjeni. Ovom metodom može se vrlo lako i točno odrediti pravi uzročnik ospica, tj. je li epidemiju uzrokovao prirodni („divlji“) virus ospica ili je uzročnik tzv. vakcinalni soj virusa. Stoga u slučajevima pojave epidemije ospica obvezno treba zahtijevati laboratorijsku analizu i potvrdu uzročnika bolesti, tj. je li uzrok epidemije prirodni virus ospica ili je to vakcinalni 'soj' virusa. To je vrlo važno pitanje i stoga treba zahtijevati točan odgovor, upozoravaju stručnjaci. Zašto? Ukoliko je uzročnik epidemije vakcinalni soj virusa tada to znači samo jedno: virus šire cijepljene osobe, bilo djeca ili odrasli, a ne ne-cijepljena djeca.
 
Svi koji se cijepe protiv ospica trovalentnim cjepivom MMR zapravo se cijepe cjepivom koje sadrži atenuirani ŽIVI VIRUS, a cijepljene osobe taj virus mogu širiti i prenositi dalje na druge osobe i to više tjedana nakon cijepljenja. Osim MMR cjepiva, postoje i druga cjepiva koja sadrže atenuirani/oslabljeni živi virus: nazalno cjepivo protiv gripe, cjepivo protiv herpes zostera, cjepivo protiv rotavirusa, zatim cjepivo protiv vodenih kozica i žute groznice. Nacionalni informativni centar o cjepivima (National Vaccine Information Center) također je objavio jedan značajan i važan dokument o navedenoj problematici i mogućem širenju virusa ospica od strane cijepljenih osoba. Originalan naslov dokumenta je: „The Emerging Risks of Live Virus & Virus Vectored Vaccines: Vaccine Strain Virus Infection, Shedding & Transmission.“ Od navedenih i opisanih slučajeva u ovom dokumentu svakako moram posebno izdvojiti dokument HRVATSKIH stručnjaka (Kaić B., Gjenero-Margan I., Aleraj B.) gdje je opisan slučaj ekskrecije vakcinalnog soja virusa (uzročnika ospica) kod djeteta cijepljenog s trovalentnim MMR cjepivom. Ovaj stručni 'dokument' odn. izvješće objavio je „Eurosurveillance“ 2010. 15(35). 
 
Naime, potpuno zdravo dijete u dobi od 14 mjeseci cijepljeno je trovalentnim MMR cjepivom protiv ospica, mumpsa i rubeole, a osam dana nakon cijepljenja pojavila se temperatura i osip. Laboratorijska analiza uzoraka mokraće i brisa grla uzetih između drugog i četvrtog tjedna nakon cijepljenja bila je pozitivna na vakcinalni soj virusa ospica. Isti slučajevi opisani su na primjer i u Kanadi 2012. u časopisu „Pediatric Child Health,“ a jedan poseban slučaj djeteta nakon cijepljenja MMR cjepivom, također iz Kanade, objavio je 2013. „Eurosurveillance.“
http://21stcenturywire.com/wp-content/uploads/2015/02/MMRvaccine.png
Sljedeće što zabrinjava je i dokument-upozorenje kompanije „Merck“ koja je jedan od najpoznatijih proizvođača MMR cjepiva, a odnosi se na vrlo važan i zabrinjavajući podatak:
Cjepivo MMR može uzrokovati encefalitis koji je pak uzrokovan virusom ospica, a radi se o rijetkom ali potencijalno smrtonosnom obliku infekcije mozga uzrokovane virusom ospica (časopis  'Clinical Infectious Diseases' objavio je 1999. tekst pod naslovom: „Measles inclusion-body encephalitis caused by the vaccine strain of measles virus.“
Također je objavljen još jedan značajan dokument povodom epidemije ospica u SAD-u 2013.:
„The 2013 Measles Outbreak: A Failing Vaccine, Not A Failure to Vaccinate“ („Pojava ospica 2013.: Mana cjepiva, a ne propust cijepljenja“).
Na kraju moram svakako skrenuti pažnju na jednu vrlo značajnu knjigu koja je po običaju prešućena u Hrvatskoj. Radi se o knjizi značajnog naslova: „Vaccine Illusion“ („Iluzija o cjepivu“) a autor je znanstvenica, imunologinja Tetyana Obukhanych (Ph.D.; Rockefeller University, New York).
 
I na kraju moram istaknuti ono na što upozoravaju sada već brojni stručnjaci: na temelju svih dokaza, dokumenata, opisanih slučajeva, epidemioloških studija pa sve do upozorenja samog proizvođača cjepiva, mi ne smijemo više nijemo promatrati i prihvaćati sve u što nas bez ikakvih konkretnih dokaza uvjeravaju vlada, mediji i medicinska elita – a to je da su necijepljeni krivi za pojavu epidemije ospica ali i drugih zaraznih bolesti. A tada najčešće možemo čuti neopravdani i opasan 'savjet': povećajte broj doza cjepiva, neka se cijepe i odrasli mlađe dobi.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.  

Otvorene Memorijalne sobe

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 20. travnja otvorila je za javnost Memorijalnu sobu nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga uređenu u zgradi Knjižnice HAZU-a u Zagrebu. Riječ je o multimedijskom postavu donosi najvažnije podatke o životu i djelu dvojice istaknutih hrvatskih kemičara koji su zbog svog doprinosa kemijskim znanostima nagrađeni Nobelovom nagradom za kemiju. Izloženi su brojni dokumenti, pisma, fotografije i osobni predmeti dvojice nobelovaca, a posjetitelji mogu pogledati i dokumentarne filmove o njima. U izložbenom postavu posvećenom Ružički nalazi se i original povelje o dodjeli Nobelove nagrade 1939., dok se u Prelogovom postavu nalazi i dio njegove stručne biblioteke, namještaj iz njegove radne sobe, odijelo koje je nosio na dodjeli Nobelove nagrade 1975. te zbirka kutija šibica iz svjetskih hotela koje je skupljao tijekom svojih putovanja. Na posebnom info-pultu prezentirani su i brojni detalji o postupku dodjele Nobelove nagrade, o Alfredu Nobelu i o dosadašnjim nobelovima. Autor muzeološke koncepcije i postava Memorijalne sobe je arhitekt Mario Beusan.
http://www.glas-slavonije.hr/Slike/2015/04/175625.jpg
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić u svom je govoru uoči otvorenja Memorijalne sobe istaknuo da su Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog višestruko zadužili Akademiju, kao i hrvatsku znanost, budući da su i nakon odlaska u Švicarsku zadržali vezu s domovinom te k sebi na studij pozivali hrvatske kemičare. „Jedan od glavnih cijeva Hrvatske akademije je promicanje i čuvanje nacionalnog identiteta, a Ružička i Prelog značajno su doprinijeli hrvatskom identitetu. Velika je stvar da jedna mala nacija ima dva nobelovca za kemiju“, kazao je akademik Kusić. Podsjetio je da je uz Ružičku i Preloga član Akademije bio i treći hrvatski nobelovac, književnik Ivo Andrić, kao i Nikola Tesla i Miroslav Krleža koji su bili kandidati za najuglednije svjetsko priznanje. Akademik Kusić podsjetio je i na nekadašnjeg predsjednika HAZU akademika Ivu Padovana na čiju inicijativu je i došlo do uređenja Memorijalne sobe, nakon što je Akademiji doniran dio Ružičkine i Prelogove ostavštine. Akademik Kusić je istaknuo da otvorenje Memorijalne sobe ima općekulturni značaj i da predstavlja značajan korak prema još većem otvaranju Akademije javnosti.
 
Na svečanosti je bio i švicarski veleposlanik u Hrvatskoj Stefan Estermann koji je kazao da su Ružička i Prelog važna poveznica između Hrvatske i Švicarske i istaknuo da je do sada ukupno 20 švicarskih državljana dobilo Nobelove nagrade, među njima je uz Ružičku i Preloga bio i Albert Einstein. Tajnik Razreda za matematičke, fizilke i kemijske znanosti akademik Andrej Dujella podsjetio je na značaj dvojice hrvatskih nobelovaca kemičara za kemijsku znanost i izrazio nadu da će Memorijalna soba biti poticaj mladima za bavljenje znanošću. O životu i djelu Lavoslava Ružičke govorio je akademik Vitomir Šunjić koji je kao Prelogov student imao priliku upoznati i prvog hrvatskog nobelovca. Istaknuo je da je velik Ružičkin uspjeh bio to što ga je na mjestu profesora na Saveznoj visokoj tehničkoj školi (ETH) u Zürichu naslijedio još jedan Hrvat Vladimir Prelog. „Unatoč razlici u temperamentu i karakteru, njih dvojica su se dobro slagali“, kazao je akademik Šunjić. O Vladimiru Prelogu govorio je njegov nekadašnji student akademik Mladen Žinić koji je istakno da se radilo o jednom od najvećih kemičara druge polovice 20. stoljeća. Podsjetio je na njegovo djelovanje u Zagrebu kada je kao docent na Tehničkom fakultetu dao važan doprinos nastanku Zagrebačke škole organske kemije te hrvatske farmaceutske industrije.
 

Marijan Lipovac

Stručna rasprava o akademskoj zajednici i fondovima EU-a

 
 
U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Sveučilišta u Zagrebu, u srijedu 15. travnja u Preporodnoj dvorani HAZU održana je stručna rasprava „Akademska zajednica i EU fondovi“ na kojoj se raspravljalo o mogućnostima ulaganja iz fondova Europske unije za financijsko razdoblje od 2014. do 2020., s naglaskom na program Obzor 2020. (Horizon 2020). Riječ je o  najvećem programu EU za istraživanje i inovacije s proračunom od nekoliko desetaka millijardi eura koji objedinjuje aktivnosti Sedmoga okvirnog programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i EU doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT). Misao vodilja novoga okvirnoga programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranje u buduće poslove i razvoj, rješavanje pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanje globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Stručna rasprava održana je u sklopu tribine „Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske" koju organizira Sveučilište u Zagrebu u suorganizaciji Znanstvenoga vijeća za tehnološki razvoj HAZU-a. Tribina je pokrenuta kako bi se razmatrale mogućnosti bolje suradnje znanosti i gospodarstva za gospodarski boljitak Hrvatske.
http://www.unizg.hr/typo3temp/pics/cf437b9992.jpg
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić istaknuo je važnost Obzora 2020. za razvoj znanstvenog sustava u Europi i poručio da se ne smije zanemariti nijedan njegov dio, ni izvrsna znanost, ni industrijsko vodstvo ni društveni izazovi. Kazao je da HAZU ima velikog iskustva kad je posrijedi korištenje fondova EU i podsjetio na međunarodni projekt Glazbene migracije u rano moderno doba: susret europskog istoka, zapada i juga koji se realizira u okviru europskog programa HERA, a koji koordinira Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU-a. U projektu sudjeluje 14 znanstvenika iz 6 institucija u 4 zemlje: osim HAZU-a sudjeluje Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Poljska akademija znanosti, Sveučilište u Varšavi, Sveučilište Johannes Gutenberg u Mainzu te Berlinsko-brandenburška akademija znanosti. Akademik Kusić podsjetio je i na aktivnosti akademkinje Milene Žic Fuchs koja je bila uključena u konačno oblikovanje Obzora 2020.
 
O obzoru 2020. opširnije je govorio prof. dr. sc. Ivan Pejić, pomoćnik za znanost ministra znanosti, obrazovanja i sporta koji je upozorio da u znanstvenoj zajednici ne postoji dovoljna motiviranost za mogućnosti koje pruža Obzor 2020., što je problem ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama. Nedostaci su i nedovoljna istraživačka infrastruktura i izvrsnost, prezauzetost drugim projektima i obavezama, te neadekvatna administrativna i tehnička podrška na nivou države i pojedine ustanove. „Sudjelovanje u Obzoru 2020. najčešće je individualni izbor pojedinog znanstvenika“, kazao je Pejić, koji je istaknuo da unutar Hrvatske postoje pozitivna iskustva u vezi korištenja Obzora 2020., ali da se ne čini dovoljno na njihovom prijenosu drugima. Stoga će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uskoro osnovati referentne skupine znanstvenika kako bi i time pomogli akademskoj zajednici da što aktivnije aplicira na projekte koji se financiraju iz fondova EU. „Šire referentne skupine koje ćemo uskoro osnovati po svim bitnim znanstvenim područjima, u kojima će biti najmanje po tri znanstvenika, a u nekim strateški važnijim područjima i više, pojačat će kompetenciju osoba koje odlaze na sastanke u Bruxelles“, rekao je Pejić. Na primjedbu nekoliko sudionika u raspravi da bi Hrvatska u Bruxellesu trebala imati Ured za znanost, Pejić je odgovorio da Ministarstvo ima predstavnika u Bruxellesu, ali da se, po informacijama koje su njemu dostupne, ne planira osnivanje spomenutoga ureda.
 
Akademkinja Milena Žic Fuchs izvijestila je o namjeri Europske komisije da smanji sredstva namijenjena Obzoru 2020., što je naišlo na proteste europskih akademija, nobelovaca i drugih istaknutih institucija i pojedinaca, tako da se još čeka rasplet tog pitanja. Spomenula je da ranija Europska komisija smanjujući stavke u proračunu EU nije dirala u Obzor 2020., s porukom da je znanost temelj gospodarskog razvoja. Upozorila je da nedostaje stručnih ljudi iz Hrvatske koji bi se angažirali u provedbi Obzora 2020., a uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kao ključno tijelo koje može pomoći znanstvenicima navela je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje bi trebalo evidentirati sve probleme i artikulirati način njihova rješavanja.
 
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras smatra da je ključan problem koji priječi veće sudjelovanje hrvatske akademske zajednice u europskim projektima administrativno-formalistički pristup, pa se zauzeo za promjenu mentaliteta, odnosno za veću fleksibilnost u apliciranju za europske fondove. Po njegovim riječima, važno je da sveučilišta potpišu programske ugovore s Ministarstvom koji će im onda omogućiti da novac ulažu u ljude koji će raditi u uredima za pomoć onima koji žele raditi na europskim projektima.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Utorak, 16/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1025 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević