Get Adobe Flash player

Studenti splitskog FESB-a osvajaju SAD bespilotnom letjelicom

 
 
Tim mladih znanstvenika i studenta splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje još je jednom pobudio pažnju medija i cjelokupne javnosti svojim projektom nazvanim Flow Design, bespilotnom letjelicom kojom su se u lipnju natjecali na smotri AUVSI SUAS u američkoj vojnoj bazi Patuxent River blizu Washingtona. Riječ je o natjecanju koje okuplja studentske projekte bespilotnih letjelica, a Hrvatska je prvi put - zahvaljujući timu FESB-a – sudjelovala na njemu. Splitsko sveučilište predstavljali su Petra Krhač, Mirko Borovac, Matej Šalinović i Vičenco Kosor kao članovi razvojnog tima, te Karlo Bosiljevac,Goran Gašparović i Branko Klarin kao mentori.
https://i0.wp.com/split-techcity.com/wp-content/uploads/2018/03/letjelica.jpg?resize=640%2C360&ssl=1
Flow Design Team osnovala je grupa studenata strojarstva i elektrotehnike kako bi dugogodišnji interes i znanja iz područja aerotehnike i bespilotnih letjelica iskoristili kao podlogu za pokretanje projekta izrade letjelice tipa leteće krilo. Počeci projekta sežu u 2016. godinu. Razvoj prve letjelice trajao je skoro godinu dana i uključivao je napredne inženjerske proračune kako bi se došlo do konačnog dizajna. Nakon što su simulacijama provjerili koncept i testirali model u zračnom tunelu na FESB-u, članovi tima proizveli su VX-1, koji je bio upola manji model, čija je zadaća bila dokazati da ono što su predvidjeli može funkcionirati u stvarnosti. Na tome su radili članovi tima – studenti strojarstva, elektrotehnike, računarstva, a savjetima su uvijek rado pomogli stariji članovi i kontakti iz industrije koje su stekli tijekom rada na projektu. Uz njihovu pomoć, kako znanjem i iskustvom, tako i financijski, uspjeli su sami proizvesti letjelicu VX-2 od karbona, raspona krila 2 metra, koju je moguće unaprijed programirati da izvršava određene zadatke. VECTOR VX-3 bespilotna letjelica, s kojom su se predstavili na AUVSI SUAS natjecanju može se primijeniti za preciznu agrikulturu, mapiranje terena, nadzor infrastrukture, civilnu zaštitu, te za traganje i spašavanje. Kako su njihove bespilotne letjelice u kategoriji za koju ne treba prijavljivati let Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, letjeti mogu doslovno svugdje.
 
Nakon prošlogodišnjeg uspjeha na Ericsson Innovations Awardu, za projekt bespilotne letjelice, sedmeročlani Flow Design Team sa splitskog FESB-a ove godine se s natjecanja AUVSI SUAS vratio s nagradom Dawn Jaeger Tenacity Award, te je bio najbolje plasiran europski tim, ostavivši iza sebe konkurenciju poput rimskog i münchenskog sveučilišta, Harvarda, Penn Statea i Berkeleya. Ovo natjecanje je pokrenuto 2002. godine kako bi se potakao interes studenata za područje bespilotnih sustava, pratećih tehnologija te inženjerskih znanja i vještina, a studente se potiče da razrade kompletni sustav, dizajniraju ga, proizvedu, prezentiraju te pokažu performanse svog rješenja.
 

Nives Matijević

Nagrađeni Branka Jelavić, Mate Rimac, Ante Elez, Darko Pavlović...

 
 
U četvrtak 5. srpnja u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je svečanost uručenja nagrada „Hrvoje Požar“ za 2018. koje dodjeljuju Hrvatsko energetsko društvo i Zaklada „Hrvoje Požar". Nagrada nosi ime akademika Hrvoja Požara (1916.–1991.), Akademijinog glavnog tajnika od 1978. do 1991., i dodjeljuje se od 1995. za popularizaciju energetike i interesa za energetiku.
http://dnevnik24.com/wp-content/uploads/2017/07/nagrade-hrvoje-pozar-1.jpg
Za značajnu stručnu i znanstvenu djelatnost u razvitku energetike nagradu je dobila dr. sc. Branka Jelavić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, za inovacije u području energetike nagrađeni su Mate Rimac, izumitelj prvog hrvatskog električnog automobila, i dr. sc. Ante Elez iz tvrtke Končar Generatori i motori d.d., a za za popularizaciju energetike doc. dr.s c. Darko Pavlović iz tvrtke Plinacro d.o.o.
Za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja nagrađeni su Goran Stunjek s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Helena Peći s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike Andreja Žužić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Stipendije za stručni dio studija dobili su Dominik Kevo,
Josip Ljubetić i Monika Miličević s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu te Robert Anderluh s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu
 
Kako je u uvodnom govoru kazao predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, akademik Hvroje Požar bio je jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih glavnih tajnika u povijesti Akademije koji je uz ostalo bio zaslužan za promjenu njenog imena iz Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 1991. Podsjetio je i na njegove zasluge kao osnivača Zagrebačke energetske škole, glavnog urednika Tehničke enciklopedije, prorektora Sveučilišta u Zagrebu  u vrijeme Hrvatskog proljeća i dekana Elektrotehničkog fakulteta.
Nagrade je uručio predsjednik Hrvatskog energetskog društva dr. sc. Goran Granić koji je kazao da ime Hrvoja Požara simbolizira izvrsnost u energetskoj znanosti i iznimna postignuća nagrađenih znanstvenika, inovatora i studenata koji su krenuli putem izvrsnosti na samom početku svojih karijera. Vjerujem da će svi nagrađeni, a osobito mladi, dati svoj doprinos tome, prepoznajući se u dinamičnom razvoju energetskog sektora u kojem ima dovoljno mjesta za svaku izvrsnost i kreativnost. Energetika je predivna stručna i znanstvena disciplina koja se odlikuje dinamičnošću, kontinuiranim tehnološkim razvojem, novim idejama i programima, to je nikad završena priča. Vjerujem da u velikom moru izazova možete naći i jedan dio za sebe. Energetika nije zemlja čudesa, već stručni, znanstveni, tehnološki i poslovni sektor koji zahtjeva rad, usklađenost i jasnu ekonomsku politiku. Svjedoci smo da se u energetici kontinuirano javljaju neusklađenosti i neodrživosti koje, naravno, zahtijevaju dodatne izdatke i ne vode k ostvarenju postavljenih ciljeva“, kazao je Granić. Istaknuo je da je tranzicija energetskog sektora prema niskougljičnoj proizvodnji i potrošnji velik izazov koji ima svoju cijenu.
 
„Možemo se prema tome postaviti kao prema nečemu što se nameće energetskom sektoru te odgađati promjene ili to shvatiti kao veliku mogućnost u svim njezinim aspektima: stručnim, znanstvenim, tehnološkim i poslovnim. Tranziciju zajedno trebamo iskoristiti kao veliku razvojnu i poslovnu šansu i započeti s njom odmah. Razdoblje od narednih tridesetak godina bit će različito po svojoj dinamici, uključenosti i komunikacijskim mogućnostima u odnosu na dosadašnja iskustva. Iz jedne statične situacije u kojoj se tek mali broj tvrtki bavio energetikom, a svi ostali su bili kupci, mijenja se dioništvo u participaciji u razvojnoj i poslovnoj dimenziji energetike. Energetika je postala izazov za svakog kupca, domaćinstvo ili trgovačko društvo, za svaku općinu ili grad, za zadruge i druge oblike povezivanja poduzetnika i građana, za inovatore, tehnološke centre i znanstvenike. Svi oni bit će jedna velika energetska obitelj koja će kreirati i mijenjati odnose u energetici. Svi su pozvani da sudjeluju u tom procesu“, zaključio je Goran Granić.
 

Marijan Lipovac

Sustavno raditi i na kvalitetnijoj primjeni postojećeg zakonodavnog okvira

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 28. lipnja održan je okrugli stol na temu Istine i zablude o reformi visokog obrazovanja kao doprinos raspravi u povodu sistemskih zahvata u zakone o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Kako je istaknuo potpredsjednik HAZU-a i predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić, hrvatski sustav znanosti i visokog obrazovanja trpi česte izmjene zakonodavnog uređenja. Temeljni zakon, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, doživio je dvanaest izmjena, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja upravo priprema potpuno novi zakon. U tijeku su i donošenje novog  Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te izmjene i dopune Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
https://pbs.twimg.com/profile_images/633008790040784896/joy4AP2t_400x400.jpg
Tome Antičić
 
„Budući da su navedeni zakoni iznimno važni za razvoj znanosti i visokog obrazovanja, od presudne je važnosti da prihvaćeni smjer bude pravilan i opravdan te da učinjeni odabiri budu utemeljeni na znanstveno provjerljivim činjenicama. Nužne promjene u sustavu potrebno je provesti, ali te promjene moraju biti ustavnopravno prihvatljive, s aspekta ustavnog jamstva autonomije sveučilišta, dobro osmišljene, djelotvorne i legitimne, a njihova provedba moguća u postojećim financijskim, kadrovskim i društvenim uvjetima. Osim na novom zakonodavnom okviru, treba sustavno raditi i na kvalitetnijoj primjeni postojećeg zakonodavnog okvira, kao i na jačanju sustava kvalitete koji počinje od svakog nastavnika odnosno znanstvenika i svakog studenta. Samo uključujući sve dionike sustava u zajedničku argumentiranu raspravu možemo postići cilj – ostvarivanje kompetentnog, kompetitivnog i izvrsnog nacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja“, kazao je akademik Barbić. Prema njegovim riječima, nijedna od dosadašnjih reformni sustava visokog obrazovanja nije uspjela nije bila životna, kao i stoga što sveučilište ima svoja pravila.
 
Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja dr. sc. Tome Antičić poručio je da hrvatski visokoškolski i znanstveni sustav treba postati kompetitivan na svjetskoj razini. Upozorio je da je po rangiranju sveučiilišnog sustava u svijetu Hrvatska na zadnjem mjestu među članicama Europske unije, kao i po mobilnosti i broju znanstvenika po stanovniku. Razlog je prema njegovim riječima taj što u načinu razmišljanja i rada u Hrvatskoj još iz doba Jugoslavije ukorijenjena uravnilovka te se nedovoljno potiče izvrsnost i ne valorizira uspjeh, zbog čega najbolji odlaze iz Hrvatske. „Nekad su odlazili nakon doktorata, a sad odlaze nakon srednje škole“, kazao je Antičić, poručivši da Hrvatska treba uspostaviti sustav kakav je u zapadnim zemljama, a koji potiče najbolje i najrelevantije. Istaknuo je iskorake napravljene u financiranju znanosti i visokog obrazovanja putem strukturnih fondova EU, iz kojih je u sustav ušlo 1,5 milijardi kuna, a u sljedećih 12 mjeseci će ući još milijardu kuna. Također, potiče se prijava na projekte Horizon 2020.
 
Antičić je najavio novi način programskog financiranja prema kojem će se od jeseni sveučilišta financirati izravno, a od početka 2019. i instituti, uz propisane kriterije. Po njegovim riječima, na taj način institucije će za par godina dobiti više ili manje novca, ovisno o uspješnosti. „Time želimo poticati ono što država želi i što je dobro za nju. Sveučilišta bi time dobila punu akademsku slobodu da upravljaju novcem na način koji smatraju najboljim. Povećat će se broj povratničkih radnih mjesta i radnih mjesta za strance i uvesti novi sustav napredovanja, tako da institucije same odrede što im je prioritet. Izmjenama zakona omogućila bi se i veća odgovornost rektora, dekana, ravnatelja i upravnih vijeća instituta. Stvari se neće same od sebe riješiti. Hrvatska više nema izbora čekati i ne raditi ništa, stvari se suviše brzo mijenjaju, inače kao nacija nemamo šanse. Više ne možemo imati luksuz otpora prema reformama“, poručio je Antičić.
 
Dosadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prof. dr. sc. Ivo Družić kazao je da Hrvatska ima jasan izbor. „Na jednoj strani je mogućnost da akademska zajednica i Ministarstvo zajedno iskoriste pozitivna društvena očekivanja i povoljnu proračunsku situaciju za razvoj sustava, a na drugoj strani je svođenje reforme na borbu za zakone kojima se institucionalna moć preraspodjeljuje od sveučilišta prema Ministarstvu i državnoj upravi koristeći proračun kao odgojnu palicu“, rekao je Družić.
 
Izv. prof. dr. sc. Frane Staničić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je da u novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju treba osigurati autonomiju sveučilišta koja je zajamčena Ustavom i koja se može ograničiti jedino ako je u pitanju konkretan i argumentirano postavljen javni interes, pri čemu se autonomiju ne može izjednačavati s neodgovornošću.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Utorak, 17/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 853 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević