Get Adobe Flash player

Požari golemih razmjera pustoše područje Amazonske prašume čime se oslobađaju toksični onečišćivači u atmosferu

 
 
Amazonska prašuma, „pluća svijeta“ kako ju mnogi nazivaju, golemo je područje prirodne kišne šume. To je ujedno i najveća tropska i suptropska kišna šuma na planetu Zemlji. Zauzima gotovo jednu trećinu (1/3) površine Južne Amerike u području rijeke Amazone. Ovo područje smatra se ujedno i područjem najveće svjetske bioraznolikosti. Područje Amazonske prašume proteže se kroz devet južnoameričkih država, a najveća površina (oko 60 posto) nalazi se u Brazilu, dok 13 posto površine Amazonske prašume nalazi se u Peruu, deset posto u Kolumbiji, a preostala površina nalazi se na teritoriju država: Venezuele, Ekvadora, Bolivije, Gvajane, Surinama i Francuske Gvajane. Porječje rijeke Amazone ima ukupnu površinu od oko 7.000 000 km2 od čega čak 5.500 000 km2 je pokriveno prašumom.
https://media.treehugger.com/assets/images/2019/08/amazon.jpg.860x0_q70_crop-scale.jpg
Amazonska prašuma nastala je u razdoblju eocena između 56 milijuna i 33,9 milijuna godina. Zanimljiva je i mnogima nepoznata činjenica da Amazonska kišna šuma ovisi o 'plodnoj prašini' bogatoj fosforom, a ova prašina dolazi iz afričkog kontinenta, iz područja Bodélé depresije koja se nalazi na južnom rubu pustinje Sahare (područje Sjevernog Čada). Upravo je fosfor iz Bodélé depresije najvažniji za tlo i rast drveća i ostalog raslinja u Amazonskoj prašumi.
 
Satelit 'Calipso' (NASA) izmjerio je da godišnje putem vjetra iz Sahare 'dođe' oko 182 milijuna tona plodne prašine čime se nadomjesti godišnji gubitak fosfora u Amazonskoj prašumi uzrokovan obilnim kišama i poplavama. NASA (National Aeronautics and Space Administration / Državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj) je putem satelita posve jasno snimila gusti dim uzrokovan golemim požarom koji hara područjem Amazonske prašume. Stanovništvo brazilske države Amazonas gleda u tamno, sivo nebo usred dana, a dim se širi kroz nekoliko brazilskih država što se jasno vidi na fotografijama koje objavljuje NASA. Gusti, debeli i tamni oblaci dima pokrivaju i jugoistok Brazila, a osobito je zadimljen Sao Paulo – tako je 20.08. gusti dim dan u Sao Paulu pretvorio u noć.
 
Požari golemih razmjera pustoše područje Amazonske prašume čime se oslobađaju toksični onečišćivači u atmosferu, osobito toksični/otrovni plinovi kao što su ugljični monoksid, dušikovi oksidi i organske tvari koje ne sadrže metan te brojne druge čestice. Zbog oslobađanja goleme količine ugljika koji je bio 'čuvan' u prašumi, stručnjaci NASA-e upozoravaju da to može pokrenuti ciklus kontinuiranog globalnog zagrijavanja s posljedicom porasta temperature na planetu Zemlji, širenjem suša i još češćom pojavom požara.
 
Svjetski fond za prirodu (WWF) ističe da područje nepovratno uništene Amazonske prašume može započeti s emitiranjem ugljika koji će dodatno doprinijeti pogoršanju klimatskih uvjeta na planetu. U području Amazonske prašume živi oko 350 etničkih domorodačkih skupina od kojih neke uopće nemaju kontakt sa civilizacijom. Autohtoni narodi i tradicionalne indijanske zajednice već dugo vremena trpe nerazmjerno nasilje i represiju zbog obrane šume i svojih prava. Nažalost, prošlog mjeseca neki njihovi 'vođe' su ubijeni jer su se suprotstavili invaziji agrobiznisa, drvosječa, rudara i uništenju svojih domova i sela. Nažalost, ubojstva domorodaca jesu zločin bez kazne – zločin se prešutno odobrava od strane kako brazilskih tako i vodećih svjetskih političara. 
 
Prema podatcima „Copernicus Atmosphere Monitoring Service,“ CAMS ('Kopernik' - Služba za nadzor atmosfere u sklopu istoimenog Kopernik programa EU-a) gusti dim s područja Amazonske prašume i cijelog područja sjevernog Brazila dolazi sve do obale Atlantika. Prema izvješću CAMS-a požari u području Amazonske prašume oslobađaju goleme količine ugljičnog dioksida (CO2) – 228 megatona do sada, što je najviše od 2010. godine. Amazonska prašuma godišnje apsorbira milijune tone ugljika. No, sječom drveća ili požarom iz drveća se oslobađa apsorbirani i 'čuvani' ugljik u atmosferu, a istovremeno se smanjuje kapacitet kišne šume za apsorbiranje ugljika.
 
Međutim, jednako tako gori i područje Amazonske prašume u Boliviji gdje je do sada opožareno oko jedan milijun hektara! Nadalje, požari haraju i područjima Amazonske prašume u Venecueli (26.000 požara od početka 2019. do 29.08.2019.), zatim Peruom, Kolumbijom itd. Ipak, najteža i najozbiljnija situacija je u sjevernom Brazilu gdje požari pustoše duž federalnih država: Amazonas, Roraina, Acre i Rondonia. Od početka ove 2019. godine Brazilom je haralo više od 87.000 požara. Prema podatcima koje je objavio brazilski Centar za svemirska istraživanja (Instituto Nacional de Pesquisas Espaciais/INPE) do sada je u 2019. bilo čak 80 posto više požara nego 2018. Alberto Setzer, viši znanstvenik INPE-a, za CNN (e-poštom) je napisao slijedeće: „99 posto svih požara uzrokovao je čovjek – bilo namjerno ili slučajno. .... Deforestacija u svrhu moderne mehanizirane poljoprivredne proizvodnje nastala je u sklopu projekta agrobiznisa.“
 
Brazilski ministar zaštite okoliša Ricardo Salles na 'tweeteru' je 21.08.2019. napisao kako su požari posljedica suše, vjetra i vrućine. No, Haley Brink, meteorologinja CNN-a  to opovrgava te izjavljuje da je požare nedvojbeno uzrokovao čovjek. Da, požare u području Amazonske prašume namjerno je uzrokovao čovjek za potrebe poljoprivrede – prvenstveno uzgoja genetski modificirane soje, ispaše goveda (Brazil je vodeći svjetski izvoznik govedine) i rudarenja. Naime, predstavnici agrobiznisa početkom kolovoza 2019. najavili su da će organizirati „DAN VATRE“ / „DAN POŽARA“ – masovno koordinirano paljenje drveća i ostalog raslinja. Jedan od organizatora „Dana vatre“ izjavio je: „Moramo pokazati predsjedniku da želimo raditi, a jedini način je krčenje šuma.“
 
Podsjećam da je nakon dugogodišnjih pregovora 28. 6. 2019. potpisan trgovinski sporazum između Europske unije i MERCOSUR-a. MERCOSUR je kratica za zajedničko tržište Južne Amerike a svrha je promicanje slobodne trgovine. Članice MERCOSURA su Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj. Nije ništa čudno što predstavnici industrije u suradnji s brazilskom Vladom ukidaju zaštićena prirodna područja i zaštitu šuma te prava autohtonih zajednica na zemljište kako bi dobili nesmetan pristup područjima koja su trenutno zaštićena od industrijskih aktivnosti. 
 
Svjetska javnost podigla je svoj glas u obranu Amazonije, „pluća planeta“ koja proizvode oko 20 posto kisika, a pridružuju im se i pojedini državnici i političari – no, čini se da bi sada sve moglo biti prekasno. Međutim, na temelju satelitskih fotografija koje objavljuje NASA vidljivo je da centralnom odnosno središnjom Afrikom plamte požari koji su zaprepašćujuće golemih razmjera. Požari na fotosima izgledaju kao crveni lanac koji se proteže od Angole preko Zambije, Konga i Mozambika sve do Madagaskara. Tako je satelit NASA-e 24. 8. 2019. otkrio 6902 požara diljem Angole i 3395 požara u Kongu. Područjem središnje Afrike plamti pet puta više požara nego brazilskim područjem Amazonske prašume gdje u isto vrijeme gori 2127 požara. NASA je također objavila i kartu požara koji trenutno haraju diljem svijeta.
 
A prema podatcima koje je objavio CAMS, požari divljaju i područjem Arktika: tako je CAMS početkom srpnja 2019. objavio podatke o zabrinjavajućem broju požara – više od 100 koji haraju arktičkim područjem. Prema podatcima CAMS-a, ovi požari na Arktiku samo u srpnju 'oslobodili' su u atmosferu 79 megatona CO2, a u prvih 18 dana kolovoza 38 megatona CO2
 
Christian Poirier, programski direktor „Amazon Watch,“ objavio je slijedeću izjavu povodom požara koji haraju brazilskom Amazonom: „Nezapamćeni požari koji pustoše Amazonu međunarodna su tragedija i daju opasan doprinos klimatskom kaosu. Ova devastacija izravno je povezana s protuekološkom retorikom predsjednika Bolsonara kojom on pogrješno 'uokviruje' zaštitu šuma i ljudskih prava kao prepreku gospodarskom rastu Brazila. Poljodjelci i stočari razumjeli su predsjednikovu poruku kao dozvolu za bespoštedno podmetanje požara kako bi se njihovo djelovanje agresivno proširilo u prašumu.“
 
Zanimljiva je činjenica da „mainstream“ mediji brazilskog predsjednika Jaira M. Bolsonara prikazuju kao ekstremno desničarskog političara. Predsjednik Bolsonaro sebe osobno smatra desno orijentiranim konzervativnim političarom, a član je Socijalno-liberalne stranke. Carlos Quesada, znanstvenik „National Institute for Amazonian Research“ (Nacionalni insitut za istraživanje Amazonije) izjavio je za 'Public Radio International': „Odumre li, nestane li Amazonska prašuma, to ne će biti dobro i mirno. Nestankom biljnog pokrova oslobodit će se milijarde tona ugljika koje se bile 'čuvane' desetljećima – što znači da je klimatska katastrofa neizbježna.“
 
Organizacija seljaka „Via Campesina Brazil“ objavila je sljedeće: „Paljenje i uništenje Amazonske prašume vatrenom stihijom je zločin protiv čovječnosti. Amazona je područje života, hrane, vode i kultura, a ne razaranja, smrti i eksploatacije.“
 
Izvor: Amazon Watch, 21. kolovoza 2019.: „Statement on Forest Fires in the Brazilian Amazon;“
Jessie Yeung: „Blame humans for starting Amazon fires, environmentalists say,“ CNN, 23. kolovoza 2019.;
„The Amazon in Brazil is on fire – how bad is it?“ – BBC 30.08.2019.
„Arctic wildfires continue to blaze;“ https://atmosphere.copernicus.eu
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Svaka ljudska djelatnost u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva koje beziznimno određuje politika

 
 
Prpošiteljev dnevnik zamišljen je kao kombinacija sličnih događaja u promatranom razdoblju. Ponekad se radi o prikazu dnevnih događaja ili samo o poticajima za povezivanje nekih dnevnih događaja s onima iz različitih razdoblja. Započet će se s tri industrije. Postojanje industrije je povezano s politikom.
https://fsmedia.imgix.net/80/4c/51/f2/1bcf/4cf6/bb9a/a2672bee2a77/logging-in-bolivia.jpeg?auto=format%2Ccompress&dpr=2&w=650
Konačno je postalo svima jasno da se napredak može postići samo stvaranjem nove vrijednosti. To omogućuje proizvodnja, industrijska ili obrtnička, svejedno je. Iznajmljivanje starih, makar i renoviranih kuća, nije stvaranje nove vrijednosti. Kada bih mogao financirati neko istraživanje, prvo bi bilo. Što su govorili o proizvodnji u proteklih tri ili četiri desetljeća oni koji odlučuju, odnosno oni koji pripremaju podloge za donošenje odluka. Pritom je ključna misao. Svaka ljudska djelatnost (medicina, moda, gospodarenje otpadom) u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva koje beziznimno određuje politika.
Započnimo s industrijom. Koje su tri industrije u ovom trenutku u središtu zanimanja? Ona za potrebe medicine, modna industrija i industrija gospodarenja otpadom.
 
U emisiji urednika Ante Bekića „Znanja i spoznaje“ 1. programa Hrvatskog radija koja se emitirala četvrtkom od 5:05 do 6:40 sati, 24. svibnja 2001. razgovaralo se o temi „Medicina i tehnika“. Ukazano je na sve veći utjecaj razvoja tehnike na suvremenu medicinu. Poslije jednog neformalnog druženja medicinara i strojara pokrenuta je tribina „Medicina i strojarstvo“ u ožujku 2014. Na ugodnog iznenađenje sviju, predstavljeni su samo s Fakulteta strojarstva i brodogradnje rezultati istraživanja 14 skupina. Rezultat, sastavljen je sporazum  o suradnji između Rektorskog zbora Hrvatske i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), pod naslovom „Tehnomedicina“. Bilo je to u veljači 2016. Do pisanja teksta, ništa se nije zbilo. Premda o tome znaju Predsjednik Sabora i Predsjednik Vlade. A radi se o najvažnijoj industriji 21. stoljeća koja traži malo prostora, energije i materijala, ali je visoke dodane vrijednosti.
 
Ovih dana privukao je pozornost stav britanske modne dizajnerice, ali i mnogo više, Stelle McCartney. Povod, uvela je biodegradabilne dresove za tenisačice. Pritom je rekla da je s motrišta zaštite okoliša modna industrija jedna od najopasnijih. Naveden je podatak da se godišnje stvara 92 milijuna tona tekstilnog otpada. Već je navedeno da su među mikroplastikom u morima najzastupljenije čestice od pranja odjeće. A o dizajnerskim, vrlo „žednim“ pamučnim trapericama da se i ne govori.
 
O krizi gospodarenja otpadom u Hrvatskoj nema smisla ponovno govoriti. Povremeni požari na odlagalištima nisu slučajni. Samo me zanima što ćemo načiniti s milijunima plastičnih kanti poslije nekoliko godina. Koga zanima više o temi, ne samo otpada u obliku proizvoda, već i nepodnošljivom smradu, itd. neka pročita napise dr. sc. Viktora Simončiča na portalu Zg-magazin. Koji trenutno okuplja vrsne znanstvenike koji nastoje pisati i za hrvatsko pučanstvo. O hrvatskom patentiranom rješenju s jednom kantom i industrijskom obradom otpada se ne govori. A izvedena rješenja su već u uporabi u Iranu, Gani i našem susjedstvu. Valja pridodati. Kuće i stanovi nam se pretvaraju u smetlišta. A kućno kompostiranje je znatno kompleksnije nego se to smatra. Bez politike nema rješenja otpada. To je svedruštveni problem. O plastičnim slamkama TRUMP bilo je već dosta riječi. Pridružili su se u međuvremenu još dva poznata političara. Francuski predsjednik Emmanuel Macron snažno se zalaže za bioplastiku. Koja je sada  s fosilnom plastikom, samo plastika. Pritom bioplastika čini oko 2 posto svjetske proizvodnje plastike. O toj plastici, jer prema EU Direktivi iz svibnja pod plastikom se razumiju fosilna i bioplastika, u posljednjih 36 sati pristiglo je novih 8 tekstova.
 
Posebnu pozornost privukao je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro. Pred dva ili tri mjeseca predložio sam u SAD-u, ponukan akcijom „stop single use plastics“, sintagmu „stop single use of papers“. Zato sam bio „oduševljen“ njegovim prijedlogom. »Prestanite svakodnevno upotrebljavati toaletni papir, jer se troši drvo«. Rasteretit će se i kanalizacijske sustave. A nekada upotrebljavanog novinskog papira za tu svrhu sve je manje, jer je i tiskanih novina sve manje. Izjava je dana u trenutku kada gore amazonske prašume. Nova vijest od 31. kolovoza 2019. Početkom jeseni američki kongresnici pozabavit će se pitanjem plastičnog otpada. Prijedlozi su brojni iz kojih se izdvaja glavna misao. »Kada se zakonodavstvo bavi samo jednim materijalom, ono pruža poticaj tvrtkama za prelazak na neki drugi materijal. Mora se biti oprezan u stvaranju svih vrsta poticaja. jer bi se neki mogli prebaciti na materijale koji dramatično povećavaju emisiju stakleničkih plinova.« Komentar. U Hrvatskoj je jedan iznimno uspješni proizvođač plastičnih vrećica s ručkama počeo proizvoditi i papirnate vrećice. A osobno ću krajem rujna na „Danima Frane Petrića“ govoriti o potrebi „Deklaracije o ravnopravnosti materijala“.
 
U skupini u kojoj sam uključen u SAD-u, pokrenuto je pitanje koji je najvažniji plastični proizvod. Pokretač rasprave je naveo kontaktne leće. Pridodao sam na temelju ovogodišnjeg dvostrukog iskustva, postoje dvije vrsta leća za oči. Kontakte (od jednodnevnih do godišnjih) i one za čvrstu ugradnju u slučaju skidanja sive mrene. I prisjetio sam se da se npr. plastični okviri za naočale proizvode u Francuskoj od 1922. A u najnovije vrijem, ono što se zvalo stakla za naočale, postala je plastika za naočale. U ovom vrućem razdoblju šećem uvečer po nogostupima u istočnom dijelu Novog Zagreba. Moram biti jako oprezan. Uzvisine se smjenjuju s udubinama, asfaltirani dio sa šljunkom. Potrebno je temeljito asfaltiranje nogostupa. I podrezivanja brojnih grana koje su narasle tako da zakrčuju nogostupe.
 

Profesor emeritus Igor Čatić

Spominje se nar i u Starom zavjetu kao drvo koje je cvalo u vrtu Adama i Eve

 
 
Nar ili obični mogranj (lat. Punica granatum) je voćka koja potječe iz Male Azije a proširila se Sredozemljem/Mediteranom. Danas se uzgaja diljem svijeta: u Aziji, Europi, Africi i Americi, iako najbolje rezultate postiže uzgoj u sredozemnoj klimi. Nar odlično podnosi visoke temperature i sušu, ali ima veliku osjetljivost na niske temperature pa temperatura od  -17ºC uzrokuje prestanak rasta.
https://cdn10.bigcommerce.com/s-myhd8h9t/products/2483/images/8791/shutterstock_291445157__46321.1528820643.1280.1280.jpg?c=2
Kod nas često se susrećemo s nazivom šipak ili nar. Međutim, šipak i nar nisu iste kulture: šipak je plod divlje ruže (lat. Rosa canina), crvene je boje i malen veličinom, bere se do kraja studenoga ("Nije svaki nar šipak!", 20. 7. 2014., www.agroklub.com). Plod nara ovalnog je oblika, tvrde i grube kore – kada sazrije, kora poprima tamno crvenu do bordo boju. Unutrašnjost ploda nara krunastog je oblika, bogata sjemenkama i crvenim sokom. Nar je jedno od najzdravijih vrsta voća čija je dobrobit na zdravlje čovjeka poznata tisućama godina, a u mnogim kulturama nar je simbol nade i obilja. Spominje se nar i u Starom zavjetu kao drvo koje je cvalo u vrtu Adama i Eve, također se spominje i u mnogim drugim kulturama i religijama.
 
Ova vrsta voća nepravedno je u sjeni nekih drugih vrsta voća, na primjer jabuke i naranče. Nar naime obiluje fitokemikalijama koje potiču stvaranje serotonina. Nadalje, sadrži antioksidante, bioaktivne polifenole, bogat je mineralima kalijem, kalcijem, fosforom i željezom zbog čega  se smatra čuvarom zdravlja zuba i izvrsnom prevencijom od osteoporoze. Uvrstite li ovog „vladara jeseni“ u svoj jelovnik, učinit ćete dobro svojem tijelu a vaš organizam biti će vam nadasve zahvalan jer konzumiranjem nara unosite visokovrijedne hranjive tvari, osobito snažne antioksidante. Nar upravo obiluje snažnim antioksidantima koji imaju značajnu ulogu u zaštiti stanica od 'napada' štetnih reaktivnih kisikovih čestica. Jedino dostatna razina antioksidanata omogućuje organizmu sposobnost borbe protiv oštećenja stanica i njihovog starenja što nastaje kao posljedica svakodnevne izloženosti/kontakta s onečišćivačima.
 
Nar sadrži tri tipa antioksidativnih polifenola, uključujući tanine, antocijane i elaginsku kiselinu – i to u značajnim količinama. Elagitanini su grupa bioaktivnih polifenola u nekim vrstama voća i u orašastim plodovima, a u naru obiluju i punicalagini i punicalini na koje otpada gotovo polovica svih antioksidativnih svojstava nara. Nar je također bogat izvor vitamina C koji je također još jedan antioksidant: cijeli nar sadrži oko 28,8 miligrama vitamina C. Prema podatcima Nacionalnog zdravstvenog instituta („National Institutes of Health“) odrasla muška osoba treba dnevno oko 90 miligrama vitamina C, a odrasla žena treba oko 75 miligrama vitamina C/dan za održanje odgovarajućeg statusa vitamina C u organizmu. Pušači dnevno trebaju 35 miligrama vitamina C više od nepušača.
 
Autofagija znači „jesti samog sebe“ a odnosi se na procese u organizmu kojim se uklanjaju oštećene stanice i stanične komponente. To je esencijalan tj. za život neophodan proces čišćenja koji omogućuje proliferaciju novih, zdravih stanica a ima fundamentalan aspekt staničnog obnavljanja i pomlađivanja te dugovječnosti. Osim autofagije, postoji još jedan proces – mitofagija. Mitofagija je vrlo važan proces kojim, pojednostavljeno rečeno, stanica uklanja oštećene mitohodrije: to je proces stanične zaštite koji ograničava nastajanje štetnih reaktivnih kisikovih čestica i oslobađanje toksičnih intramitohondrijskih bjelančevina. Drugim riječima, mitofagija omogučuje najbolju moguću funkciju mitohondrija što je od krucijalne važnosti za normalnu funkciju stanica i za homeostazu – a to je bitno za opće zdravlje i dugovječnost. Upravo je nar voće čiji svi navedeni visokovrijedni sastojci, fitokemikalije, snažno potiču procese autofagije i mitofagije.
 
Nar sadrži također i elagitanine – tvari koje su odgovorne za aktiviranje mitohondrija. Konzumirani elagitanini (uneseni u organizam gutanjem) u crijevu čovjeka putem dobrih crijevnih bakterija budu pretvoreni u urolitin A (UA): znanstvenici su otkrili da urolitin A može usporiti mitohondrijski proces starenja („Pomegranate compound with anti-aging effects passes human trial,“ autor: Cécilia Carron, Ecole Polytechnique Federale de Lausanne; https://medicalxpress.com/news/).
 
Znanstvena istraživanja također su otkrila još jednu značajnu sposobnost antioksidanata u naru: oni naime, mogu inhibirati proliferaciju stanica i njihovu invaziju te pospješivati apoptozu – programirano umiranje stanica u različitim kancerogenim stanicama, uključujući kancerogene stanice kod raka dojke i raka prostate („Proteomic exploration of the impacts of pomegranate fruit juice on the global gene expression of prostate cancer cell;“ Proteomics. 2012 Nov; 12(21):3251-62).           
 
Antioksidanti nara mogu također obuzdati pa i svladati upalu koja doprinosi destrukciji tj. razaranju zglobne hrskavice –a to je ključan uzrok boli i ukočenosti kod mnogih koji pate od osteoartritisa. Jedna znanstvena studija otkrila je da ekstrakt nara blokira nastajanje enzima koji ima ulogu u razaranju hrskavice. Antioksidanti iz nara imaju nadasve pozitivan učinak na srce i krvožilni sustav – i to višestruko, uključujući sniženje krvnog tlaka, usporavanje ili čak uklanjanje nastalih naslaga (tzv. plak) u arterijama što doprinosi normalnom protoku krvi. Štoviše, antioksidanti nara štite od oksidacije tzv. 'dobri kolesterol' ili HDL, kao i 'loš kolesterol' ili LDL te tako usporavaju razvoj ateroskleroze. Antioksidanti u naru nisu 'slobodni' – oni su vezani za šećere u plodu nara; no, istraživanja su otkrila da usprkos tome, antioksidanti nara su blagotvorni / korisni i za dijabetičare. Međutim, istraživanja kineskih znanstvenika („Institute of Hygiene and Environmental Medicine,“ Tianjin, Kina) otkrila su još nešto zanimljivo: tvrda, gruba kora ploda nara sadrži gotovo dvostruko više antioksidanata – osobito fenola, flavonoida i proantocijanidina od pulpe tj. unutrašnjosti ploda: pulpa sadrži 24 miligrama/gram fenola dok kora sadrži čak 250 miligrama/gram. Sadržaj flavonoida također je značajno viši u kori ploda nego u pulpi: 59 mg/g u kori nasuprot 17 mg/g u pulpi, a sadržaj proantocijanidina je isto veći u kori – 11 mg/g dok je u pulpi 5 mg/g. Jedino je sadržaj vitamina C bez znatne razlike: 0,99 mg/g u kori te 0,85 mg/g u pulpi (Yunfeng Li et al.: „Evaluation of antioxidant properties of pomegranate pulp extract,“ Food Chemistry svibanj 2006; Vol. 96(2):224-260).
 
Međutim, kora nara nije jestiva, ona je vrlo gorka. Stoga se proizvodi prah od kore nara kao dodatak prehrani. No, i prah kore nara je gorkog okusa i teško ga je progutati. Ipak, bez obzira na navedeno, dobro je i mudro uvrstiti nar u prehranu tijekom jeseni – svježi plod i prirodni sok od nara, a narom možete ukrasiti i različite slastice pa i salate.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Je li prijevara globalni prosvjed za zaštitu klime?

Subota, 21/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 845 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević