Get Adobe Flash player

U doba koronavirusa plastične vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara pokazale su se spasonosnima

 
 
Vrednovanje tehnike – BST (4)
Do početka devedesetih godina teme posvećene ekolozima, zaštitarima prirode i ekologistima bile su praktički nepoznanica. Padom berlinskog zida situacija se temeljito promijenila. Podijelivši Europu u dva dijela, jedan koji smije, a drugi ne smije, pojavio se niz izvrsno financiranih „zaštitarskih“ organizacija. Usmjerenih, po potrebi, na pojedine elemente u cjelokupnom životnom vijeku nekog proizvoda. Početkom devedesetih autor se, pretežno u „Vjesniku“ i stručnom časopisu EGE (akronim ili složena kratica za energetiku, gospodarstvo, ekologiju i etiku) osvrtao na Montrealski sporazum, ozonsku rupu, freone. Tridesetak godina kasnije, kada ste nešto čitati o problemu ozonskog vrtloga, zbog javnosti nazvanog ozonska rupa? Jeste li možda saznali da su tvari koje su tada zamijenili problematične freone, dokazano lošije rješenje. Već početkom devedesetih započelo je na poticaj zelenih mirova, djelovanje Zelene akcije u borbi protiv plastičnih vrećica.
https://i2-prod.manchestereveningnews.co.uk/incoming/article16677586.ece/ALTERNATES/s1200b/0_tesco.jpg
Tražilo se od učenika da natjeraju Vladu na njihovu zabranu. Da bi se odjednom u doba koronavirusa te iste plastične vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara pokazale spasonosnima. Sve je to sačuvano u rasprodanoj knjizi „Tehnika, zaštita okoliša i zdravlja (2008.). Trebalo bi izdati novo izdanje s brojnim novim tekstovima. No treba se vratiti temi o vrednovanju tehnike, sada s prošireno temom ekologija i ekologizam. Najprije treba definirati tko su ekolozi i zaštitari prirode.
 
Ekolozi i zaštitari okoliša
 
Ekolog/ ekologinja radi na istraživačkim, tehničkim i upravnim područjima koja se odnose na okoliš u različitim sektorima gospodarstva, na zakonodavnom i izvršnom području, na državnoj i lokalnoj razini. Osposobljen je za proučavanje i povezivanje pojava u okolišu, za otkrivanje odnosa između prirodnog okoliša i društva pa i između tehnike, organizacije i ekonomije. Za obavljanje zadataka ekologa kao zanimanja, ekolog mora imati završen jedan od dodiplomskih ili diplomskih studija (opširnije https://www.google.com/search?q=%22ekolog%22&oq=%22ekolog%22&aqs=chrome..69i57j35i39j0l6.12176j0j7&sourceid=chrome&ie=UTF-8, pristupljeno 16. 5. 2020).
O zaštitarima prirode nije pronađena za ovaj kontekst prihvatljiva definicija. Dio djelatnih zaštitara bavi se čuvanjem određenih lokaliteta. 
 
Ekologizam i ekologisti
 
U raznoraznim raspravama o zaštiti okoliša najčešće se krivnja za prekomjerno opterećenje, te za uništavanje okoliša pripisuje samo jednom uzročniku, tehničkom napretku industrije ili načelu maksimiranja dobitka na temelju zakonitosti znanosti o tržištu. Na opće razočarenje pristalica takvog koncepta jedna je analiza ukazala na postojanje većeg broja različitih uzroka. A to su neograničenost čovjekovih potreba, iskorištavanje životnog prostora do granica podnošljivosti, sporedno djelovanje i posljedice individualnih i institucijskih aktivnosti, te procesi stvaranja vrijednosti u gospodarstvu. Pri raspravi o tim i drugim utjecajnim čimbenicima, često opasnost predstavlja nemogućnost jasnog zapažanja ljudi. Utjecaji se promatraju neovisno jedni o drugima, a njihova se djelovanja zbrajaju, npr. na oštećenje okoliša utječu po 10 % domaćinstva i poljoprivreda, za 30 % je uzrok promet, dok 50 % oštećenja uzrokuje industrija (ovo su fiktivne vrijednosti). Međutim, utvrđeno je kako se utjecajni čimbenici pojačavaju uzajamno. Za prevladavanje jedno uzročnog mišljenja može pomoći ovaj obrazac: oštećivanje je okoliša proizvod inflacije zahtjeva, tehničkog napretka, eksplozije stanovništva i blagostanja te povratne veze sporednih djelovanja i posljedica.
 
Kako bi se minimiralo daljnje uništavanje prirode, koje je, nažalost, još barem neko vrijeme neizbježno, potrebno je kadrove u tehničkom djelovanju, prvenstveno  inženjere, tijekom školovanja usmjeravati i obrazovati u smislu razvijanja svijesti o nužnosti zaštite okoliša. Proizvoditi treba, ali ne bezuvjetno. U okviru industrije i gospodarstva potrebno je razvijati ekološko vođenje, ekološku misao u cjelini.
 
Tko se bavi ovim područjem? Ekologijom se bave posebno obrazovani stručnjaci, ekolozi. Zaštitom okoliša mogu, pa i moraju se baviti svi zainteresirani. Poseban su međutim problem predstavnici ekologizma, lažnog pokreta za zaštitu okoliša i prirode. Ekologisti su ljudi kojima je priroda iznad svega, pri čemu nisu uvijek jasni motivi zašto nešto napadaju.
 
Američki filozof Frederic Turner nije jedini koji je ukazao na ekologiste koji su dio zaštitara prirode, kao svojevrsne poklonike nove religije. Umjesto Boga vrhovni im je autoritet Priroda. »Pritom se zaštitari prirode ponašaju kao (neizabrana) zajednica svjesnih, moralno pročišćenih, trezvenih, odanih, skromnih i samoprijegornih ekoloških brahmana koja masama tumači volju prirode i prema njoj ih usmjerava, kažnjava trgovačko/industrijsku kastu, kroti ratničku kastu i disciplinira zemljoradničku kastu.« Svojim napadima na postrojenja diljem svijeta ekologisti su potakli oca B. Przewoznyja, profesora na Pontifikalnom teološkom fakultetu u Rimu na izjavu: »Nitko nema pravo nametati svoje religijsko vjerovanje kao sveopće, pa bila to i vjera u Prirodu«.
 
Najsnažniji iskaz protiv ekologista potječe od Wolfganga Sachsa. Taj sociolog i katolički teolog  je 1991. rekao. »Lažni zaštitari prirode, ekologisti maksimalno su prestrašili najšire pučanstvo s navodnim posljedicama tehničkih dostignuća i to najčešće neutemeljeno.« I pridodao je ključnu misao. »Najveća opasnost za nas, za mene, za naše zajednice, za našu državu, za našu naciju nije više komunizam, nisu više droge, SIDA, kriminal, siromaštvo, čak ni liberalni demokrati, nego radikalni ekologisti.«
 
Zaključujući uvodna razmatranja o važnosti pridržavanja kriterija zaštite okoliša treba naglasiti kako su navedeni kriteriji kvalitete okoliša ispravni i valja ih se pridržavati. Istodobno to nisu nadkriteriji, već kriteriji sociologičnosti. Točno je da su predugo zanemarivani. No, ne mogu se sada neargumentirano nametati kao jedine kriterije prosudbe pojedinih tehničkih rješenja. Treba pridodati. Ekologisti su u pravilu tehnički neobrazovani. To znači da izaberu pomodni slogan, nešto što je pojedinačno istaknuto, ali u ukupnoj bilanci, popularno „od koljevke do groba“ to izgleda potpuno drugačije.
 
Ekologističke „zvijezde“
 
Osim sve snažnijih i bolje organiziranih raznih zelenih mirova ili WWF-a  kojem je na čelu osnivača princ Philip, s počeka devedesetih, navest će se nove zvijezde ili pomodne nazive. Svakako je vrlo važan naziv „zeleno ispiranje mozga“ (greenwashing), Sve mora biti prirodno, sve što vrijedi mora biti bio- ili organsko, kućni ljubimci: psi i mačke moraju jesti posebnu hranu itd. S prirodnom hranom nemoguće je prehraniti stanovništvo. Zato se pred tisućljećima započelo s uzgojem hrane. A onda je ta hrana umjetna, uzgojena i rezultat je agrokulture, oblika materijalne kulture. Stvorena je znanjem i voljom čovjeka. U najboljem slučaju se uzgaja u prirodi, danas sve češće u staklenicima ili plastenicima. Pa i bez tla, tzv. hidroponski uzgoj. Ništa loše, ali nije prirodno. Nije poznat primjer druge hrane, osim organske. Biljke i životinje su organski polimeri.
 
Primjer zanimljivog djelovanja ekologista je slučaj Zaklade Ellen MacArthur.  Ellen je bila vrhunska jedriličarka. Ona je zbog svojih jedriličarskih uspjeha u svojoj 28. godini primila od britanske kraljice titulu Dame, što u slučaju muškaraca odgovara tituli Sir. Pokazala se i vrsnom poduzetnicom koja se bori protiv plastike. Pitanje, od čega su bili načinjeni njezina jedrilica i jedra. Kada su već praktički dvadesetak godina jedra isključivo plastična. Od nje potječe onaj glasoviti iskaz da će do 2050. biti više u moru plastike nego riba. Analizirajući sve izvore, A. Mihajlović je dokazala da će u najgorem slučaju biti omjer 1 komad plastike na 10 do 12 riba. Vjerojatno je i to loš rezultat, ali je daleko od onoga što tvrdi Zaklada te vrlo uspješne poduzetnice. Koja je u 2017. uprihodila 1,1 milijarde GBP. Iz kojih izvora, s kojom svrhom i koliko je od toga završilo u „zelenim“ organizacijama diljem svijeta da promiče takve podatke?
 
Drugi zanimljivi primjer potječe iz SR Njemačke. Svjetski poznati proizvođač toplomjera za mjerenje tjelesne temperature ljudskog bića, zamijenio je živu s metalnom slitinom, galinstan koja se sastoji od galija, indija i kositra. Toplomjer je zaštićen plastičnom kutijom i ima još jedan plastični element koji služi za vraćanje stupca galistana u početni položaj. Kako objasniti nego „greenwashingom“ dva iskaza. Toplomjer je 100 % antialergijski, bez PVC-a i niklja. Nikalj je kemijski element. No, PVC je organski plastični materijal i što bi on radio u metalnoj slitini. Drugi iskaz. Taj toplomjer je prijatelj okoline, bez baterija, plastike i otrova???
 
Kako da sada oni koji razvijaju nove proizvode shvate ovakve „zelene“ poruke. Do sada su eventualno bili podučavani da moraju voditi računa o opravdanim zahtjevima zaštite okoline, okoliša i zdravlja ljudskog bića. Kada im se postavljaju potpuno neistiniti kriteriji. Potreba zaštite okoliša nameće inženjerima sljedeće zadaće: staviti na raspolaganje svoje sposobnosti analiziranja i svoja prirodoznanstveno-tehnička znanja radi razvoja podnošljivih rješenja i koncepata ublažavanja posljedica, te omogućavanje prodora ovim konceptima u svim mogućim sferama društva. Zbog zaokruženosti treba pridodati. Uništavanjem prirode i okoliša čovjek uništava osnovu svog života, tj. »reže granu na kojoj sjedi«. Ono što čovjek čini posljednjih godina za zaštitu okoliša, zapravo ne čini kako bi okoliš spasio od uništenja, nego zato da bi se zaštitio od štetnih posljedica koje uništenje okoliša ima na ljudsko zdravlje, kvalitetu života i društvo u cjelini. To je zapravo, jedini motiv za zaštitu prirode u velikom opsegu. Međutim, i taj motiv zakazuje kada se sukobe interesi ljudi, društva ili gospodarstva s prirodom.
 
Valja ovaj nastavak završiti s dvije upadnice. Nedavno je Zaklada Ellen MacArthur pokrenula projekt novog plastičarskog gospodarstva,  s ključnom riječju, promisliti. Temelji se na tri načela. Prvo, postojeća rješenja primjene plastike treba zadržati. Treba minimirati opterećenje okoliša plastičnim otpadom. I konačno treba nastojati odvojiti se od proizvodnje fosilne plastike.«
 
Pandemija koronavirusa uz sve poteškoće koje je donijela čovječanstvu, mogla bi rezultirati renesansom trenutnog poimanja plastike. „Daily Express“ 18. svibnja 2020. piše. “Plastika je ta koja spašava živote tijekom ove zdravstvene krize. To ne treba demonizirati, pa nemojmo to demonizirati. Sve dok Veliku Britaniju nije pogodio Covid-19, plastika je bila najveći negativac u bori za čistiji okoliš. Sada su plastična oprema i odjeća bitni u zaštiti herojskih liječnika i medicinskih sestara. Zbog plastike, preciznije plastičnih proizvoda, hrana iz supermarketa postala je još higijenskija. Veliki dio toga je plastika za jednokratnu upotrebu, koja sa odstranjuje po zadovoljenju svakodnevne svrhe.
Michael Stephen piše: Treba obustaviti plastofobiju i neistinite opise tih materijala. Pridodaje, recikliranje plastike je mit, potrebna je plastika za jednokratnu upotrebu, ali i nova istraživanja kako riješiti pitanje plastičnog otpada („Bioplastic News“, 18. svibnja 2020). Čitateljstvo ovog portala zna da slične stavove zastupaju stručnjaci Katedre za preradu polimera FSB. Ne od danas, već niz godina.
 
(Nastavak slijedi)
 

Igor Čatić, profesor emeritus

U globaliziranom svijetu ovisimo o kineskom lancu opskrbe, robi široke potrošnje i posredničkoj trgovačkoj robi

 
 
PRAVU OPASNOST PREDSTAVLJA "AGENDA ID2020" A NE PANDEMIJA (2)
Vratimo se pandemiji i prouzrokovanoj panici. Geneva, europsko sjedište Ujedinjenih naroda i glavno sjedište Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u osnovi je zatvorena, tj. nalazi se u izolaciji ili karanteni. „Ova izolacija ne razlikuje se mnogo od one koja je započela u Veneciji i kasnije se proširila na sjevernu Italiju a sada već i na cijelu Italiju. Slično „zatvaranje“ (izolacija) uskoro prihvaća i Francuska  - i ostale europske države – vazali anglo-cionističkog carstva,“ ističe Koenig u svojem tekstu. 
Genevom kruže brojni memorandumi sa sličnim paničnim sadržajima iz različitih UN-ovih agencija.
https://www.globalresearch.ca/wp-content/uploads/2020/03/Screen-Shot-2020-03-12-at-12.06.03.png
A glavna poruka je – otkažite sva misijska putovanja, sva događanja u Genevi, posjete Palači nacija (Palais des Nations – europsko sjedšte UN-a u Genevi) i Katedrali kao i drugim spomenicima i muzejima. Posljednje upute koje su mnoge agencije uputile svojim zaposlenicima odnosile su se na rad od kuće čime se izbjegava rizik zaraze javnim prijevozom. Izazvana je atmosfera straha i panike koja je nadmašila svaki smisao za stvarnost, a istina više nije ni važna. Ljudi u ovoj situaciji više ne mogu misliti o uzrocima i što se krije iza toga. Nitko vam više ne vjeruje iako argumentima ukazujete na prethodne događaje: „Event 201,“ simulacijska vježba koronavirusne pandemije s procjenom 65 milijuna umrlih održana u listopadu 2019., Svjetske vojne igre održane u Wuhanu nakon čega ubrzo izbija epidemija/pandemija koronavirusne bolesti COVID-19, a 7. kolovoza 2019. u Fort Detricku (Maryland, SAD) zatvoren je laboratorij za biološka oružja s visokim stupnjem sigurnosti... Moć propagande. Moć destabilizacije – destabilizacije država i ljudi, uništenje gospodarstva, beznađe za milijune ljudi koji su izgubili posao itd.
 
U Wuhanu obolijevali su samo oni s kineskim genomom
 
Mediji i stručnjaci su u početku epidemije u Wuhanu a kasnije i drugdje u Aziji prešućivali jednu iznimno važnu činjenicu: obolijevali su samo Kinezi – virus je „napadao“ one s kineskim genomom – 99,9 posto oboljelih izvan Kine bili su kineskog podrijetla. Je li virus mutirao da bi mogao zaraziti i one koji nemaju kineski DNK? Ako se to dogodilo, kada se dogodilo? Međutim, ono što se dogodilo nakon toga – a to je pojava i širenje koronavirusa u Italiji i Iranu je posve nešto drugo – zbog toga su otvorene brojne špekulacije. Od samog početka epidemije u Italiji i Iranu bilo je jasno da se ne radi o istom virusu koji je prouzročio epidemiju u Wuhanu. Različiti sojevi virusa slobodno cirkuliraju uzrokujući destabilizaciju država diljem svijeta.
 
U međuvremenu sve više znanstvenika i stručnjaka – uključujući i one iz područja biološkog oružja tvrde da 'novi' koronavirus potječe iz laboratorija. Isto tako u ovom trenutku pretpostavlja se da svi sojevi koronavirusa ne dolaze iz istog laboratorija. Tako Koenig u tekstu također piše da mu je novinarka iz Berlina koja je ukrajinskog podrijetla u ožujku (2020.) rekla da je Ukrajina „domaćin“ čak pet američkih laboratorija visokog stupnja sigurnosti koji se bave biološkim oružjem. Novinarka tvrdi kako se redovito testiraju novi virusi na populaciji. No, kada u okolini laboratorija izbije neka nova, čudna bolest tada NITKO O TOME NE SMIJE GOVORITI. Nadalje, izjavljuje novinarka, nešto slično događa se i u Gruziji gdje postoji još više bioloških laboratorija Pentagona i CIA-e - i tamo se također javljaju neke nove i čudne bolesti. Međutim, „mainstream“ mediji o tome ne izvještavaju – a ako oni o tome ne pišu, znači to se ne događa – a to je daleko od istine i stvarnosti.
 
„Šefovi podzemlja“ pogrješno su računali da će epidemija/pandemija novog koronavirusa izazvati katastrofu u opskrbi lijekovima i medicinskom opremom. Naime, u današnjem globaliziranom svijetu Zapad u velikoj mjeri ovisi o kineskom lancu opskrbe, robi široke potrošnje i posredničkoj trgovačkoj robi – prije svega lijekovima i medicinskoj opremi. Kao što sam već ranije pisala, najmanje 80 posto lijekova i/ili neophodnih sastojaka za lijekove kao i medicinska oprema proizvode se u Kini za globalno tržište. A ovisnost zapadnog svijeta o antibioticima još je i veća jer se oko 90 posto antibiotika proizvodi u Kini. U jeku najsnažnijeg „udara“ epidemije COVID-19 kineska proizvodnja bila je gotovo ugašena zbog odluke Vlade o strogoj karanteni. Istovremeno, trgovački brodovi koji su još trebali izvršiti isporuke bili su vraćeni iz brojnih luka diljem svijeta. Dakle, sam Zapad sebi je nametnuo nestašicu gotovo svega jer su pokrenuli gospodarski rat protiv Kine, upozorava Koenig. Nitko ne zna koliko dugo će to trajati. U jeku same epidemije kinesko gospodarstvo je bilo gotovo 'prepolovljeno' ali se brzo oporavilo dosegnuvši 80 posto onog što je bilo prije izbijanja epidemije koronavirusa. No, pitanje je koliko će vremena trajati dostizanje nastalih zaostataka?
 
„Što stoji iza svega ovoga?“ – pita Koenig te odmah daje odgovor: „Oštre mjere na umjetno izazvanu paniku do one točke u kojoj ljudi vrište 'pomoć, dajte nam cijepljenja, izvedite policiju i vojsku radi naše zaštite', a u slučaju da ovaj javni očaj ljudi ne ode ipak tako daleko, vlastima Europske unije i SAD-a bilo bi vrlo lako nametnuti fazu vojne opsade u svrhu zdravstvene zaštite naroda.“ Štoviše, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u Atlanti već je izradio smjernice za „hitne zdravstvene slučajeve.“ Uz nametnuto prisilno cijepljenje, tko zna što bi cjepivo sadržavalo – koji koktel umetnutih 'mini bolesti' i s kakvim dugoročnim učincima. I ovdje se kao i kod genetski modificiranih organizama (GMO-a) mogu lako umetnuti sve vrste klica, naravno bez našeg znanja o tome. Ovo je možda tek početak primjene „Agende ID2020“ koja uključuje PRISILNO CIJEPLJENJE na globalnoj razini, smanjenje globalne populacije kao i potpunu digitalnu kontrolu nad svima – to je put k novom tj. Jednom svjetskom poretku (s jednom svjetskom vladom), novoj globalnoj financijskoj hegemoniji, „Full Spectrum Dominance“ odnosno „Dominaciji /prevlasti punog spektra“ kako to voli nazivati PNAC (Plan for a New American Century / Plan za novo Američko stoljeće).
 
Epidemija 'novog' koronavirusa nije slučajno započela u Kini. Kina je naime, namjerno ciljana u svrhu ekonomskog uništenja zbog njezinog brzog razvoja i napretka, a kinesko bi gospodarstvo uskoro moglo nadmašiti ekonomiju sadašnjeg hegemona – SAD-a, a drugi razlog je kineska snažna valuta, Yuan, koja je također potencijalno pretekla američki dolar kao svjetska glavna rezervna valuta. Obje ove pojave – snažno kinesko gospodarstvo i valuta značile bi kraj američke dominacije u svijetu. Koronavirusna bolest COVID-19 koja je potvrđena u više od 80 država svijeta „srušila“ je vrijednost dionica i tržište dionica, uzrokovala pad od najmanje 20 posto u posljednja dva tjedna – ovo smanjenje još je u porastu. Strah od posljedica epidemije / pandemije odnosi se i na usporavanje ekonomskog rasta, ako ne i recesije zbog čega su smanjene cijene benzina koje su gotovo prepolovljene u samo dva tjedna trajanja epidemije. Vrijednost kineskog Yuana i to bez uplitanja Središnje banke u Kini, ostala je vrlo stabilna u odnosu na američki dolar (oko 7 Yuana prema dolaru). To znači da kinesko gospodarstvo unatoč pandemiji COVID-19 još dobiva puno povjerenje diljem svijeta.
 
Na kraju teksta Koenig savjetuje Kinu: „Kupite sve američke i europske korporativne dionice koje možete po sadašnjim najnižim cijenama na burzama dionica a koje su se „srušile“ za petinu ili čak više, i kupite puno nafte. Kada se cijene oporave, ne ćete zaraditi samo milijarde, vjerojatno i trilijune od Zapada, nego ćete vjerojatno posjedovati ili imati u vlasništvu značajne i utjecajno vrijedne količine dionica u većini američkih i europskih korporacija...“ „Ipak, na horizontu prepunom crnih oblaka postoji jedno svjetlo koje titra. Pravo čudo moglo bi biti buđenje svijesti kritične mase koja bi mogla svemu ovome stati na kraj. Iako se čini da smo daleko od takvog čuda, negdje u skrivenom kutku našeg mozga, svima nam je još preostala iskra svijesti. Mi imamo duhovnu sposobnost napustiti ovaj katastrofalni put zapadnog neoliberalnog kapitalizma, i umjesto toga potaknuti solidarnost, suosjećanje i ljubav jedni prema drugima i prema našem društvu. To je jedini način za prekid potpune 'paralize' i propasti zapadne egocentrične pohlepe.“
 
Autor: Peter Koenig: „The Coronavirus COVID-19 Pandemic: The Real Danger is Agenda ID2020
Centre for Research on Globalization; Global Research-prvi puta objavljeno 12. 3. 2020. i ponovno 26. 4. 2020.
 
(Svršetak)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Nužno je djelotvorno vođenje brige o okolišu putem državnih okvirnih uvjeta

 
 
HUMANISTIČKI KRITERIJI VREDNOVANJA TEHNIKE – BST – 3
U trećem nastavku analize kriterija vrednovanja tehnike, poslije tehničkih i društvenih kriterija u središte dolaze humanistički. Preciznije, kombinacija čistih humanističkih i interdisciplinarnih kriterija. U ovom nastavku u središtu su zdravlje i kvaliteta okoliša.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bc/Rainforest_Fatu_Hiva.jpg
 
Zdravlje
 
Što je zdravlje? Stanje u kojem se ljudsko biće fizički i psihički dobro osjeća. Ono ne dolazi do izražaja samo putem objektivno uočljivih čimbenika. Ovisi i o njegovom subjektivnom osjećaju. Zdravlje se očituje u psihofizičkoj snazi, odnosno u sposobnosti ljudskog biča da primjereno reagira na unutarnja i vanjska opterećenja. Na zdravlje se može utjecati prirodnim i društvenim čimbenicima, a najčešći posrednik je tehnika. Tehnika, zahvaljujući primjeni u medicini, pomaže osiguranju zdravlja. Razvoj tehnike, prirodnih znanosti i medicine, naročito u posljednja dva stoljeća, omogućio je znatno sniženje smrtnosti kod djece, te produljenje očekivanog prosječnog trajanja života, osobito u najrazvijenijim zemljama. Posljedica toga svjetska je demografska eksplozija, tako da se pojavio problem održanja broja stanovnika u razumnim granicama. Tehnički proizvodi i postupci mogu izravno utjecati na zdravlje, među ostalim i svojim utjecajem na okoliš, ali i na ljudsko biće. Primjeri neposrednog djelovanja na okoliš, a time i na čovjeka, su Minamata bolest i kravlje ludilo i posljednjih godina, razni virusi. Najbliži primjer posrednog djelovanja tehničkih proizvoda na čovjekovo zdravlje je automobil. Ljudskom biću je omogućeno relativno brzo savladavanje udaljenosti, ali mu je kretanje (hodanje = fizička aktivnost) svedeno gotovo na nulu. Stoga je važno i minimiranje neposrednih i posrednih zdravstvenih opterećenja. Tako npr. tijekom profesionalnog djelovanja može doći do razvoja profesionalnih bolesti. Neki primjeri takvog oštećenja zdravlja su nagluhost zbog produljene izloženosti buci, oštećenje zubi kao posljedica rada s kiselinama, pojava angiosarkoma pri produljenom boravku u autoklavima za proizvodnju PVC-a, u rudnicima itd. Apsurdno je što ta oboljenja mogu nastupiti tijekom proizvodnje, čiji konačni proizvod treba biti u službi poboljšanja zdravlja. To ukazuje kako postoje razni proizvodni postupci i tvari koje izravno utječu na zdravlje. Isto tako i način rada može utjecati na zdravlje, npr. noćni rad.
 
Na zdravlje, kako na poslu, tako i kod kuće, mogu izravno utjecati neodgovarajuće konstruirani proizvodi. Najčešći su primjer loši stolci, ali i neodgovarajuće držanje uslijed kojeg strada kralježnica. Danas sve više ljudi boluje zbog ergonomijski loših tipkovnica na računalima, što se očituje u glavoboljama, opterećenju kralježnice, itd.
 
Poseban problem predstavlja opterećenje ljudskog bića čovjeka uslijed prometne buke, te je i rješenju tog problema nužno posvetiti odgovarajuću pozornost. Primjerice potrebno je izbjegavati gradnju stambenih zgrada u blizini zračnih luka ili jako opterećenih prometnica i sl.
U privatnom životu na zdravlje djeluje pomanjkanje gibanja. Npr. stalno sjediti pred računalom, pa zatim buljiti u TV itd. sigurno ne pridonosi zdravlju. Posebice velika aktivnost na društvenim mrežama. Posljedica lošeg djelovanja tehnike u privatnom životu je i buka u disko-klubovima koja narušava zdravlje mladih.
Konačno, psihičko zdravlje može se pogoršati zbog utjecaja tehnike na socijalne veze (primjer: računalo, vođenje ljubavi preko interneta; telefon, posebno mobiteli, druženje mladih isključivo putem mobitela,  itd.).
 
Kvaliteta okoliša
 
Pojam okoliša obuhvaća ne samo prirodno okruženje, već ga upotpunjuju i kulturne komponente, u koje se, uz ostalo, ubraja i tehnika. Stoga danas na Zemlji gotovo nema nedodirnutog djelića prirode, odnosno može se reći kako su ljudska bića okružena prirodom te više ili manje modificiranom tehnikom.
Jedna od središnjih tema vrednovanja tehnike je zaštita okoliša. Međutim iskustvo uči da postoje tri termina: ekologija, zaštita okoliša i zaštita prirode koje se neprecizno upotrebljava. Stoga je prije navođenja kriterija vrednovanja kvalitete okoliša nužno precizirati njihovo značenje. Ponovno je potrebna jezična preciznost.
 
Definicije vezane uz kvalitetu okoliša
 
Postoje brojne definicije ekologije. U „Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama“ ekologija je uvrštena u biologiju. Postoje već sada kao podvrste, socijalna ekologija i ekoteologija. Uz ekologiju su vezana i etička pitanja. Tehnika kao uzrok je praktički zanemarena. Zato se na ovom mjestu navodi pojam opće ekologije. Predstavljen je tijekom predavanja „Povijest i budućnost opće tehnike povezuju prirodoslovlje i tehniku“ (2000). Ona glasi: »Opća ekologija je sveobuhvatna prirodoslovna, tehnička i društveno-humanistička znanost o isprepletenosti prirode i kulture«. Time je ona zapravo proglašena interdisciplinarnim područjem. Tako definirana opća ekologija omogućuje uključivanje u djelovanja na tom području svih zainteresiranih stručnjaka: prirodoznanstvenika, tehničara te znanstvenika i stručnjaka s područja društveno-humanističkih znanosti. Poput sociologa, pravnika, ekonomista, te humanista, uključivo teologe.
 
U Hrvatskom općem leksikonu zaštita okoliša definirana je kao sveukupnost mjera za očuvanje prirodnih dobara (u prvom redu vode, tla i zraka) za ljudske potrebe ili interese, prije svega, gospodarske i zdravstvene. Zaštita prirode razumijeva svrhovito djelovanje čovjeka radi očuvanja neizmijenjenih, ili što je manje moguće promijenjenih dijelova prirode i procesa potrebnih za život ljudskih zajednica, ekosustava i prirodnih krajolika, bez obzira na korisnost za čovjeka.
 
Kriteriji zaštite okoliša i zaštite prirode
 
Koji su kriteriji zaštite okoliša i zaštite prirode? Naime, oglušenje o te kriterije kvalitete okoliša osjećaju već sadašnje, a još će više osjetiti nove generacije.
U ovu skupinu kriterija vođenja tehnike ubrajaju se: zaštita prirode: krajolika, bilja, životinjskih vrsta i tla, zaštita okoliša: štednjom prirodnih izvora (energije, tvari - proizvodi načinjeni od manje tvari, produljene trajnosti i oporabljivosti). U zaštita okoliša se ubraja: minimiranje emisije (npr. zračenja, osobito elektromagnetskih valova, imisije (prihvat i zadržavanje neke tvari iz udaljenog izvorišta u dijelu okoliša: atmosferi, vodi, tlu) te deponata. Državni okvirni uvjeti (razne vrste poreza) zajednički su za zaštitu prirode i okoliša.
 
Navedene kriterije treba nešto podrobnije razraditi, jer za razliku od ranijih razdoblja čovjek sada više ugrožava prirodu nego ona njega. Iz toga proizlazi za čovjeka nova i posebna odgovornost štićenja krajolika, bilja i životinjskih vrsta. Moramo štedjeti prirodne izvore uštedom energije, konstruiranjem proizvoda za koje je potrebno što manje tvari, te njegovom brižljivom izradbom, produljenjem trajnosti, oporabom, itd. Gospodarenje gumenim i osobito plastičnim otpadom primjer je očitog opterećenja prirode neodgovarajućim postupanjem s otpadom. Taj se otpad danas nalazi svuda. A proizvodi od navedenih materijala mogu se uspješno mehanički ili kemijski oporabiti ili dobivanjem energije. Istodobno s motrišta očuvanja energije za proizvodnju polimera i izradu polimernih proizvoda najčešće treba manje energije nego samo za izradbu proizvoda od nekih drugih materijala (npr. od aluminijskih ili magnezijskih slitina, pa čak i od čelika). Mora se, međutim, minimirati i emisija, imisija te deponati (čišćenjem otpadnih voda i plinova, oporabom otpada, i sl.). Primjer negativnih posljedica čovjekovog djelovanja i tehnike je imisija koja utječe na promjenu klime. Poznato je kako je količina ugljičnog dioksida, metana i ostalih stakleničkih plinova u zraku porasla za 50 % od početka industrijske revolucije, a u posljednja dva stoljeća udio ugljičnog dioksida je u atmosferi bitno porastao. Također se zna kako je i temperatura Zemlje u posljednjih stotinjak godina porasla za više od pola stupnja. Ukoliko se nastavi porast količine stakleničkih plinova uslijedit će i porast prosječne temperature planete. Morska će razina porasti u rasponu od 45 do 198 cm, što će pogoditi priobalna područja u kojima živi četvrtina cjelokupnog stanovništva svijeta.
 
Konačno, djelotvorno je vođenje brige o okolišu putem državnih okvirnih uvjeta. Tako je nepopularna, ali učinkovita mjera uvođenje dodatnih poreza na proizvode čija proizvodnja ili korištenje dovode do oštećenja okoliša, npr. eko-porez na benzin u nekim zemljama.
Promišljanja o vrednovanju tehnike na ovom mjestu onemogućuje predugačke tekstove. Stoga će se u sljedećem nastavku posebna pozornost posvetiti ekolozima, zaštitarima prirode te ekologistima.  Pozornost privlači i razvoj ličnosti te kvaliteta društva.
 
(Nastavak slijedi)
 

Igor Čatić, profesor emeritus

Anketa

Tko nadzire DORH?

Subota, 06/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1771 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević