Get Adobe Flash player

Mirela Žic Fuchs izabrana za članicu Znanstvenog vijeća Europskog istraživačkog vijeća

 
 
Akademkinja Milena Žic Fuchs, članica Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju HAZU-a, izabrana je 28. lipnja, odukom Europske komisije, za članicu Znanstvenog vijeća Europskog istraživačkog vijeća (ERC Scientific Council). U upravljačko tijelo ove institucije izabrano je još pet uglednih europskih znanstvenika, iz Francuske, Španjolske, Novreške, Danske i Njemačke. Znanstveno vijeće ERC-a čine 22 predstavnika europske znanstvene zajednice, a od 2014. na čelu mu je francuski matematičar Jean-Pierre Bourguignon. Članove Znanstvenog vijeća bira neovisni odbor za imenovanja sastavljen od sedam istaknutih znanstvenika koje je imenovala Europska komisija, a u procesu odabira sudjelovala je isključivo znanstvena zajednica. Akademkinja Žic Fuchs prva je znanstvenica iz Hrvatske imenovana u ovo prestižno tijelo. Glavna uloga Znanstvenog vijeća ERC-a je postavljanje strategije ERC-a i odabir stručnjaka za ocjenjivanje projektnih prijedloga.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/22/Milena_Zic_Fuchs_21032013_1_roberta_f.jpg/220px-Milena_Zic_Fuchs_21032013_1_roberta_f.jpghttps://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/thumb/e/e9/European_Research_Council_logo.svg/220px-European_Research_Council_logo.svg.png
Europsko istraživačko vijeće osnovala je 2007. Europska unija s ciljem financiranja vrhunske znanosti. ERC svake godine odabire i financira najbolje i najkreativnije istraživače svih nacionalnosti i dobi, a nastoji i privući vrhunske istraživače iz drugih dijelova svijeta na rad u Europu. Vijeće je do danas financiralo oko 9000 vrhunskih istraživača u različitim fazama njihove karijere. Postoje četiri osnovna programa za dodjelu bespovratnih sredstava: početne, konsolidacijske, napredne i sinergijske potpore. ERC za razdoblje od 2014. do 2020. ima proračun veći od 13 milijardi eura. Osnovna aktivnost ERC-a je pružiti atraktivno i dugoročno financiranje za potporu izvrsnim istraživačima i njihovim timovima u provedbi novospoznajnih i visokorizičnih inovativnih istraživanja. Istraživanja koja podupire ERC trebala bi dovesti do napretka na granicama spoznaje i postaviti jasan i inspirativan cilj novospoznajnim istraživanjima diljem Europe. Jedini kriterij za dodjelu financijskih sredstava ERC-a je znanstvena izvrsnost.
 
Potpore se dodjeljuju temeljem pristupa odozdo prema gore što znači da nema unaprijed utvrđenih prioriteta, a prijave se mogu podnijeti u bilo kojem području znanosti. Posebno se potiču interdisciplinarni prijedlozi u novim i nadolazećim područjima znanosti te prijedlozi koji uvode nekonvencionalne i inovativne pristupe i znanstvena otkrića. ERC potpore su dostupne istraživačima svih nacionalnosti koji mogu boraviti u bilo kojoj zemlji svijeta u trenutku prijave. Međutim, prihvatna ustanova mora biti u državi članici EU ili državi pridruženoj programu Obzor 2020.
 

Marijan Lipovac

Nagrađeni Nedjeljko Perić, Krešimir  Kevo, Filip Vodonić, Goran Stunjek, Kristina Strpić i Marko Šarić

 
 
U četvrtak 4. srpnja u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je svečanost uručenja nagrada „Hrvoje Požar“ za 2019. koje dodjeljuju Hrvatsko energetsko društvo i Zaklada „Hrvoje Požar". Nagrada nosi ime akademika Hrvoja Požara (1916.–1991.), Akademijinog glavnog tajnika od 1978. do 1991., i dodjeljuje se od 1995. za popularizaciju energetike i interesa za energetiku.
https://www.fer.unizg.hr/_news/icons/10a2e4a68e3021ba2fa2eee0ee2d43427198_icon.png
Za značajnu stručnu i znanstvenu djelatnost u razvitku energetike nagradu je dobio prof. dr. sc. Nedjeljko Perić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja nagrađeni su Krešimir Jukić s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku te Dominik Kevo i Filip Vodonić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike nagradu su dobili Goran Stunjek s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Kristina Strpić s Rudarsko-geološko-naftnog fakultetu u Zagrebu i Marko Šarić s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku. Godišnje stipendije Zaklade “Hrvoje Požar” dobili su studenti energetskog usmjerenja Josip Ljubetić, Martina Perutina i Andrea Valjak s Rudarsko-geološko-naftnog fakultetu u Zagrebu.
 
Kako je u uvodnom govoru kazao glavni tajnik HAZU-a akademik Dario Vretenar, akademik Hrvoje Požar bio je glavni hrvatski elektoenergetski dispečer, glavni urednik Tehničke enciklopedije i prorektor Sveučilišta u Zagrebu, a kao glavni tajnik Akademije unaprijedio je njenu izdavačku djelatnost i bio zaslužan za promjenu njenog imena iz Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 1991. „Akademik Hrvoje Požar bio je uzor kojeg su mnogi slijedili, ali ga nijedan glavni tajnik Akademije nije dostigao“, rekao je akademik Vretenar.
 
Nagrade je uručio predsjednik Hrvatskog energetskog društva dr. sc. Goran Granić koji je kazao da su energija i klima danas više nego ikada u povijesti u središtu razmišljanja ne samo poduzetnika na području energetike, specijaliziranih udruga, raznih lobističkih aktivista, nego i svih građana, osobito mladih. „Energetika i klima nisu izdvojena područja za koja su potrebna posebna pravila. Željom da se mijenjaju odnosi u energetskom sektoru testira se ambicioznost svakog društva da u svim važnim područjima razvoja i života ostvari svoj cilj. Najgora varijanta je ravnoteža u neambicioznosti mijenjanja društva. Hrvatska treba ambiciozni program promjena u energetskom sektoru u korist očuvanja klime. To je daleko veći izazov danas nego kod generacija koje su gradile velike hidroelektrane u Hrvatskoj sa skromnom tehnologijom, ali i velikim znanjem što je tada bio izazov. Danas se posebno mijenja dinamika procesa razvoja jer je u narednih 30 godina potrebno izgraditi jednaku količinu megawata koliko je izgrađeno u prethodnih 100 godina“, rekao je Granić. Dobitnicima nagrada poručio je da uz otvoren duh i iskrenost prema profesiji budu ustrajni u traženju boljih rješenja. „Nemojte se pretvarati u lobiste bilo koje tehnologije i grupacije, budite snažni zagovornici razvoja temeljenog na snazi inženjerstva. Promišljajte ideje za mijenjanje energetike u učinkovitu i obnovljivu, a temeljenu na znanju, novim tehnologijama i digitalnom društvu“, poručio je Goran Granić.
 

Marijan Lipovac

Deset glavnih razloga za prehranu bogatu krstašicama

 
 
Od ranog proljeća do jeseni priroda nam daje pravo bogatstvo i raznolikost svježeg povrća i voća. Danas kada mnogi ljudi – kako odrasli tako i djeca oboljevaju od različitih malignih odnosno kancerogenih bolesti, mnogi na žalost nisu svjesni i uopće ne pomišljaju koliko na ova oboljenja utječe nezdrava prehrana i loše životne navike „usvojene“ suvremenim „zapadnim“ načinom života.
https://i2.wp.com/strengthenthemind.com/wp-content/uploads/2017/10/superfood.jpg?fit=1350%2C900&ssl=1
Svi, ili gotovo svatko u podsvijesti znade da prehrana bogata svježim povrćem donosi našem organizmu velike blagodati sa značajno pozitivnim učincima na zdravlje pa i pomoć u ozdravljenju. Ipak, postoji vrsta povrća koja ima mnogo značajnije pozitivne učinke na zdravlje i opravdano se ubraja u „čudotvorno“ povrće. Jedna takva grupa povrća osobito se izdvaja – a to je zeljasto visoko hranjivo povrće iz porodice kupusnjača, lat. Brassicaceae, odnosno Cruciferae, krstašica. U ovu grupu ubraja se slijedeće povrće: brokula, kelj pupčar ili prokulica, zelje, cvjetača ili karfiol, kelj, rotkvice, podzemna koraba (lat. Brassica napus subsp. rapifera) koja je korijenasto povrće nastalo križanjem repe i kupusa, zatim repa i rukola ili rikula (povrtna pitoma riga iz porodice kupusnjača).
 
Zašto su stručnjaci posebno izdvojili ovo povrće i po čemu je ono osobito? Ova grupa povrća izdvojena je zbog jedne svoje posebnosti a to je sadržaj sulforafana – fitokemijske supstance kojom obiluju upravo navedene biljke krstašice. No, sve zapravo počinje s jednom drugom tvari a to je glukorafanin. Sulforafan naime, nastaje kada enzim mirosinaza pretvori glukorafanin putem kemijske reakcije potaknute oštećenjem biljke – rezanjem ili žvakanjem. Stoga je glukorafanin preteča sulforafana. I upravo su krstašice vrsta povrća koja obiluje izuzetnom količinom glukorafanina.
 
Provedena su već brojna znanstvena istraživanja o pozitivnim učincima sulforafana na čitavu lepezu različitih bolesti i poremećaja. Točno je da su diljem svijeta provedene stotine znanstvenih studija o učinkovitosti sulforafana – tako znanstvena baza podataka otkriva da sulforafan ima pozitivne učinke na više od 200 različitih bolesti.
Ovu golemu moć koju nam daruje Bog u suradnji s prirodom otkrio je 1992. znanstveni istraživač i farmakolog dr. Paul Talalay iz uglednog 'Johns Hopkins University' (dr. Talalay rođen je u Njemačkoj 31. 3. 1923. a umro 10. 3. 2019. u Baltimoreu, SAD).
Dr. Talalay i njegov znanstveni tim istraživali su učinkovitost sulforafana iz brokule te potvrdili njegovu izuzetnu antikancerogenu sposobnost a njegov rad objavljen je u „Proceedings of the National Academy of Sciences.“  Svijet je bio jako 'uzbuđen' ovim otkrićem pa je rezultate istraživanja objavio i „New York Times.“
Dr. Talalay je opisao zaštitni biokemijski mehanizam sulforafana, ukratko: glukozinolati „proizvode“ sulforafan kada je biljka oštećena (npr. rezanjem ili žvakanjem); pretvorba se vrši pomoću enzima prisutnih u biljci ili u crijevnim bakterijama u – izotiocijanate, kemijske tvari koje blokiraju razvoj kancerogenih stanica.
Od tada, dr. Talalay posvetio je mnogo godina istražujući sulforafan te je stoga već 1993. osnovao i poseban laboratorij za istraživanja, „The Brassica Chemoprotection Laboratory.“
Dr. Talalay nadahnuo je i brojne druge znanstvene istraživače koji žele znati koje povrće i njihove kemijske zaštitne tvari mogu biti od velike dobrobiti za čovječanstvo.
 
Imajući na umu brojne dobrobiti biljaka krstašica, posebno se izdvaja deset glavnih razloga za njihov uzgoj i prehranu:
1. Protukancerogeno djelovanje: sulforafan je najpoznatija i najviše isticana prirodna tvar s anti- odnosno protukancerogenim učinkom, prvenstveno zbog snažnih antioksidativnih i protuupalnih svojstava i po tome se ne razlikuje od učinkovitosti kurkumina. Učinkovitost sulforafana istražena je i dobro poznata kako u preventivne tako i u terapijske svrhe kod različitih oblika karcinoma, uključujući i karcinom želuca, mokraćnog mjehura, dojke, prostate, pluća – osobito adenokarcinom pluća, debelog crijeva i kože.
 
2. Ublažavanje depresije: krstašice i sulforafan imaju značajnu ulogu u ublažavanju depresije što je dokazala jedna znanstvena studija provedena na miševima; rezultati ove studije objavljeni su 2015. Studija je dokazala kako sulforafan ima antidepresivna i anksiolitička svojstva. Naime, stručnjaci su već dokazali povezanost upalnog stanja u organizmu s depresijom.
 
3. Poznata je također učinkovitost sulforafana protiv boli, a jedna studija iz 2000. godine provedena kod pacijentica s dijagnosticiranom fibromialgijom pokazala je osobitu učinkovitost sulforafana u kombinaciji s askorbigenom (tvar izdvojena iz vitamina C) zbog smanjene boli i poboljšanja kvalitete života.
 
4. Mnogima je poznato da su kardiovaskularne bolesti, tj. bolesti srca i krvožilnog sustava u značajnom porastu diljem svijeta, osobito u SAD-u, a u sam vrh ubraja se infarkt miokarda, moždani udar, bolesti perifernog krvožilnog sustava i hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak. Provedena znanstvena istraživanja dolazala su pozitivnu terapijsku učinkovitost sulforafana kod upale stijenke krvnih žila, gojaznosti, hipertenzije i drugih stanja koja su ili samo dio neke određene bolesti ili su pak glavni uzrok kardiovaskularnog oboljenja. Sulforafan također može štititi arterije od oboljenja jer potiče prirodni obrambeni mehanizam u tijelu.
 
5. Antioksidativna svojstva krstašica dobro su poznata, a osobito se ističe brokula kao izuzetan, natprosječan izvor antioksidanata. Postoji već više od 300 različitih znanstvenih studija čiji rezultati su objavljeni na „PubMed“ a koje dokazuju antioksidativna svojstva krstašica. Jedna od važnijih studija provedena je kod mladih, zdravih pušača muškog spola. Naslov ove studije je: „Effect of 10-day broccoli consumption on inflammation status of young healthy smokers,“ a autor studije je Patrizia Riso i sur. Znanstvena studija provedena je na Sveučilištu u Milanu a rezultati su objavljeni u veljači 2014. u časopisu „International Journal of Food Sciences and Nutrition.“ Dakle, mladi muškarci, svi pušači, tijekom deset dana dobivali su 250 grama brokule/dan. Na kraju ovog tretmana uz brojna promatranja i testove, opaženo je između ostalog smanjenje koncentracije cirkulirajućeg C-reaktivnog proteina (CRP). Ovo je vrlo značajno jer je CRP pokazatelj razine upalnog stanja u organizmu a neizravno i statusa oksidativnog stresa.
 
Nadalje, u istraživanju provedenom 2015. ponovno je dokazana visoka učinkovitost ekstrakta mladica brokule u smanjenju oksidativnog stresa kod japanskih muškaraca s dijagnozom masne jetre. Rezultati ove studije dokazali su visoku učinkovitost ekstrakta mladica brokule u poboljšanju funkcije jetre kroz proces smanjenja oksidativnog stresa. (Masahiro Kikuchi et al.: „Sulforaphane-rich broccoli sprout extract improves hepatic abnormalities in male subjects“, a objavio: World Journal of Gastroenerology 2015 Nov. 21; 21(43):12457-67).
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Tko će profitirati od smjene Lovre Kuščevića i ostanka u vlasti HNS-a?

Nedjelja, 21/07/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1619 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević