Get Adobe Flash player

Ustanovio kvadratnu antiprizmu za koordinaciju teorija, otkrio alkilživine oksonijeve i sulfonijeve spojeve...

 
 
U petak 7. rujna 2018. u Zagrebu je u 100. godini života umro akademik Drago Grdenić, istaknuti hrvatski kemičar, najstariji član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i njen nekadašnji glavni tajnik te bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu. Rodio se 31. kolovoza 1919. u Križevcima, a gimnaziju je pohađao u Gospiću i Zagrebu. Diplomirao je kemiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1942., a zatim odlazi u partizane. Bio je član Prosvjetnog odjela ZAVNOH-a. Po završetku Drugog svjetskog rata bio je profesor Više pedagoške škole u Splitu od 1945. do 1946.
Od 1946. bio je asistent, od 1952. docent, od 1956. izvanredni, te od 1960. do umirovljenja 1985. redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu za kolegije Opća kemija, Anorganska kemija, Kristalokemija, Anorganska stereokemija, Rendgenska strukturna analiza, Organometalni spojevi i Povijest kemije. Doktorirao je 1951.
http://rektorat.unizg.hr/rektori/portreti/dgrdenic.jpg
Od 1946. do 1948. boravio je u Moskvi  na postdiplomskom studiju u Institutu organske kemije Akademije znanosti SSSR-a gdje se specijalizirao iz rendgenske kristalografije istraživanjem kristalne strukture alkilživinih halogenida, a od 1955. do 1956. pohađao je postdoktorski studij na Sveučilištu u Oxfordu kod profesorice  Dorothy C. Hodgkin (dobitnice Nobelove nagrade za kemiju 1964.) s kojom je objavio dva rada o strukturi bakterijskog pigmenta feroverdina. U Zagrebu je 1952. osnovao Zavod za opću i anorgansku kemiju PMF-a, najprije na Strossmayerovom trgu, a od 1962. u Ulici kralja Zvonimira gdje je adaptirao i opremio prostorije za kemijsku nastavu i istraživanje te osnovao knjižnicu koja broji oko 5200 knjiga.
 
Bio je član Odbora za izgradnju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, u kojem je od 1952. do 1961. vodio Odjel  strukturne i anorganske kemije. Od 1960. do 1974. bio je direktor Sveučilišnog instituta za anorgansku i analitičku  kemiju, od 1960. do 1962. dekan PMF-a, a od 1976. do 1979. rektor Sveučilišta u Zagrebu. Professor emeritus postao je 1997. Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, bio je 59 godina. Izvanredni član postao je 1959., a 1973. redoviti član. Dužnost glavnog tajnika Akademije obnašao je od 1973. do 1975., a zatim je do 1977. bio član Predsjedništva. Bio je osnivač Jugoslavenskog kristalografskog centra pri Akademiji 1966. i njegov prvi predsjednik do 1991. te glavni urednik njegova Godišnjaka
 
Akademik Drago Grdenić bio je i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1975. i Slovenske akademije znanosti i umjetnosti od 1976., kao i član Royal Society of Chemistry od 1955. i American Chemical Society od 1959.
Od 1970. do 1972. bio je predsjednik Hrvatskog kemijskog društva kojeg je bio član od 1945., a od 1980. počasni član. Bio je i odgovorni urednik časopisa Priroda te član savjeta međunarodnog časopisa Inorganica Chimica Acta  od 1974. do 1988.
Drago Grdenić prvi je u Hrvatskoj 1950. primijenio metodu rendgenske difrakcije za određivanje kristalne i molekulske strukture, te s brojnim suradnicima osnovao Zagrebačku školu strukturne kemije. Ustanovio je kvadratnu antiprizmu za koordinaciju teorija, otkrio alkilživine oksonijeve i sulfonijeve spojeve, postavio pravila o  koordinaciji živinog atoma u kristalima živinih spojeva, definirao Hofmannovu bazu i ustanovio permerkurirani metan, acetaldehid i octenu kiselinu i odredio kristalnu strukturu niza živinih kompleksnih i organskih spojeva. Bio je autor 88 znanstvenih publikacija, među kojima je i udžbenik Molekule i kristali – uvod u strukturnu kemiju iz 1973. koji je doživio pet izdanja te Povijest kemije iz 2001. Njegov članak The Structural Chemistry of Mercury jedan je od najcitiranijih članaka nekog hrvatskog kemičara u svijetu. 
 
Za svoj rad akademik Drago Grdenić 2010. je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti, kao i Republičkom nagradom za znanost Ruđer Bošković 1961., Nagradom grada Zagreba 1975., Republičkom nagradom za životno djelo 1985., Nagradom AVNOJ-a 1988. i Medaljom Božo Težak Hrvatskog kemijskog društva 1990. „Smrću akademika Drage Grdenića Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izgubila je svog najstarijeg člana, i po godinama života i po članstvu u Akademiji u kojoj je proveo 59 godina. U međunarodnim znanstvenim krugovima najpoznatiji je bio po otkrićima brojnih novih spojeva žive i njihove koordinacije. Njegovi rezultati uvršteni su u domaće i strane udžbenike anorganske kemije. Pamtit će ga se i kao osnivača Zagrebačke škole strukturne kemije“, izjavio je povodom smrti akademika Grdenića predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.
Ispraćaj akademika Drage Grdenića bio u četvrtak 13. Rujna na Krematoriju u Zagrebu.
 

Marijan Lipovac

Na koji način će se vrjednovati taj eksperiment?

 
 
Postavljam pitanje svih pitanja na temu eksperimentalne provedbe kurikularne reforme zvane ''Škola za život''. Postavljam pitanje premijeru, ministrici, nastavnicima, profesorima, učiteljima, učenicima, roditeljima, akademicima, novinarima koji prate najavljene promjene u sustavu naobrazbe. Pitanje glasi: Na koji način će se vrjednovati taj eksperiment, na koji način će ga se ocjenjivati, na koji način određivati njegova uspješnost? Pitanje je jednostavno i logično, ali nitko ga do sada barem javno nije postavio, a kamoli na njega dao odgovor. No, neka se pospana akademska zajednica ne brine, pitanje je postavljeno glavnoj protagonistici eksperimenta, pomoćnici ministrice znanosti i obrazovanja - ime joj nije vrijedno spomena. Ta desna (u biti lijeva) ruka ministrice znanosti dala je ovakav odgovor: Uspješnost eksperimenta zvanog 'Škola za život' određivati će se prema stupnju zadovoljstva njime.
https://www.thegatewayonline.ca/wp-content/uploads/2018/01/news-ugp-philosophy-academia-women.jpg
Čijeg zadovoljstva, kakvog i kojeg zadovoljstva to pomoćnica ministrice nije znala reći ali je ipak ostala živa. Za pretpostaviti je valjda da se radi o zadovoljstvu svih sudionika u tom eksperimentu. Dakle, vjerojatno učenika, nastavnika, roditelja, ponajprije ministrice, njezine pomoćnice, svih koji su eksperimentu kumovali pa do samog premijera. Dokle li smo došli u poigravanju s obrazovnim sustavom i avanturističkim pristupom?!
 
Eksperiment zvan Škola za život još je jedan dokaz da se obrazovanju pristupa po populističkom obrascu u vidu podilaženja učenicima, njihovim roditeljima, nastavnicima i svima koji su u pokus uključeni po 'kriteriju bez kriterija'. Učenicima se olako daju dobre ocjene čime se već u osnovnoj školi proizvodi hiperinflacija odlikaša bez pokrića, državna matura porazne je razine posebno iz STEM područja po niskoj razini zadataka i lošoj koncepciji tipa vozačkog testa i spuštanja praga za prolaznost. O kakvom se promašaju radi dovoljno je pogledati bruku ministrice Divjak nakon pitanja učenika Ilije Srpaka  31. srpnja 2018. u Dnevniku 2 HRT-a
(https://www.youtube.com/watch?v=YukkhyIXvko&feature=youtu.be).
Učenik Ilija Srpak, vlasnik 17 oskara znanja, poručuje ministrici da su za izvrsnost potrebni visoki kriteriji: '' Na maturi imamo prejednostavne zadatke i onda još snižavamo prag da svi prođu, a ministrica je rekla da bi inače palo pola ljudi, pa nek padnu ako nisu sposobni za fakultet.''
O kakvom se populizmu radi?
Nastavnicima se tepa kako su svi marljivi i stručni (naglasak na SVI) i tako to ide u nedogled sve do akademske zajednice u kojoj također imamo iz godine u godinu hiperinflaciju doktora znanosti iz svega i svačega i to opet po istom obrascu 'kriterija bez kriterija'.
Je li akademska zajednica na višegodišnjem plaćenom dopustu pa ju ništa ne tangira ili je naprosto ušutkana novcem HNS-ovih trgovaca zastarjelom informatičkom opremom? Možda će iz Uljanika isploviti još koji IDS-ov brod, možda se nešto kroz ucjene izvuče, ali HNS-ov brod zvan 'reforma školstva' nasukao se a da nije ni isplovio.
 

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999. i teorijski fizičar u mirovini

Otvorena najmlađa Akademijina znanstvenoistraživačka jedinica

 
 
U petak 31. kolovoza u Velikoj Gorici održana je svečanost otvaranja Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Velikoj Gorici, najmlađe Akademijine znanstvenoistraživačke jedinice. Tom su prigodom predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić i gradonačelnik Grada Velike Gorice Dražen Barišić potpisali Ugovor o osnivanju i radu Zavoda kojim se uređuje njegovo osnivanje i unutarnja organizacija te način osiguranja sredstava. Na čelu Zavoda kao njegov voditelj bit će akademik Željko Cvetnić. Na svečanosti su bili i potpredsjednici HAZU akademik Jakša Barbić i akademik Velimir Neidhardt te tajnica HAZU Marina Štancl.
http://vgdanas.hr/media/27742/dsc_0188.jpg?crop=0.0000000000000001263187085796,0.1410205434062293,0,0.18360003910960468&cropmode=percentage&width=915&height=409&rnd=131801990110000000
U svom je govoru akademik Kusić podsjetio na osnutak Akademije 1861. kada su njeni utemeljitelji postavili tezu da se samo znanošću, znanjem i obrazovanjem Hrvatska može pozicionirati među veće i razvijenije zemlje Europe i svijeta, a da su kultura i umjetnost važni za očuvanje nacionalnog identiteta. „Ono što je hrvatski narod napravio prije više od 150 godina, to je danas napravila Velika Gorica“, kazao je akademik Kusić, podsjetivši da HAZU, osim u Zagrebu, ima svoje znanstvenoistraživačke i umjetničke jedinice i u Cavtatu, Dubrovniku, Trstenom, Korčuli, Splitu, Zadru, Rijeci, Puli, Varaždinu, Križevcima, Bjelovaru, Požegi, Osijeku, Vinkovcima, Vukovaru i Đakovu u kojima djeluje sto doktora znanosti. „Putem svojih zavoda Akademija širi svoj utjecaj i izvan velikih gradova, čime dolaze do izražaja lokalna baština i lokalni identiteti. Velika Gorica zaslužuje ovakav Zavod svojom poviješću i svim mogućnostima koje će ovaj Zavod uspjeti artikulirati i biti poticaj razvoja Velike Gorice i Turopolja“, kazao je akademik Kusić.
 
Gradonačelnik Barišić kazao je da Velika Gorica osnutak Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad vidi kao veliku šansu okrupnjavanja i predstavljanja svojih vrijednosti, kao i ukupnog razvoja. Podsjetio je da je Velika Gorica prije pola stoljeća imala nekoliko tisuća stanovnika da bi danas narasla na 75.000 tisuća stanovnika i postala šesti grad po veličini u Hrvatskoj. „Prije dvadesetak godina, kada se upravno osamostalio, grad se u određenoj mjeri i deintelektualizirao pa se ponuda HAZU za otvaranjem Zavoda sjajno uklopila u naše potrebe“, rekao je gradonačelnik Barišić. Akademik Željko Cvetnić kazao je da se radi o povijesnom danu za Veliku Goricu i podsjetio na značajne osobe iz Velike Gorice i Turopolja. Najavio je da će Zavod raditi na tome da se organiziraju događanja, predavanja i skupovi koji će doprinijeti svim segmentima društvenog, znanstvenoistraživačkog i kulturnog života koji se tiču Velike Gorice i Turopolja.
 
Prema ugovoru, djelatnost Zavoda obuhvaćat će znanstvena i stručna istraživanja multidisciplinarnim pristupom u području biomedicinskih, biotehničkih, humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti u suradnji s vanjskim znanstvenim i stručnim suradnicima, organiziranje znanstvenih skupova i savjetovanja značajnih za razvoj znanosti i primjenu znanstvenih rezultata u praksi, organiziranje izložaba i radionica s područja znanosti i umjetnosti te objavljivanje rezultata znanstveno istraživačkog i umjetničkog rada u odgovarajućim edicijama.
 
Zavod će, u skladu sa Statutom HAZU i njenim programom rada, svojim djelovanjem promicati znanstvenoistraživačku i umjetničku djelatnost u Velikoj Gorici i širem gravitacijskom području. Djelatnost Zavoda obuhvaćat će znanstvena i stručna istraživanja multidisciplinarnim pristupom u području biomedicinskih, biotehničkih, humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti u suradnji s vanjskim znanstvenim i stručnim suradnicima, organiziranje znanstvenih skupova i savjetovanja značajnih za razvoj znanosti i primjenu znanstvenih rezultata u praksi, organiziranje izložaba i radionica s područja znanosti i umjetnosti te objavljivanje rezultata znanstvenoistraživačkog i umjetničkog rada u odgovarajućim edicijama.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1249 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević