Get Adobe Flash player

Sustavno raditi i na kvalitetnijoj primjeni postojećeg zakonodavnog okvira

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 28. lipnja održan je okrugli stol na temu Istine i zablude o reformi visokog obrazovanja kao doprinos raspravi u povodu sistemskih zahvata u zakone o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Kako je istaknuo potpredsjednik HAZU-a i predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić, hrvatski sustav znanosti i visokog obrazovanja trpi česte izmjene zakonodavnog uređenja. Temeljni zakon, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, doživio je dvanaest izmjena, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja upravo priprema potpuno novi zakon. U tijeku su i donošenje novog  Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te izmjene i dopune Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
https://pbs.twimg.com/profile_images/633008790040784896/joy4AP2t_400x400.jpg
Tome Antičić
 
„Budući da su navedeni zakoni iznimno važni za razvoj znanosti i visokog obrazovanja, od presudne je važnosti da prihvaćeni smjer bude pravilan i opravdan te da učinjeni odabiri budu utemeljeni na znanstveno provjerljivim činjenicama. Nužne promjene u sustavu potrebno je provesti, ali te promjene moraju biti ustavnopravno prihvatljive, s aspekta ustavnog jamstva autonomije sveučilišta, dobro osmišljene, djelotvorne i legitimne, a njihova provedba moguća u postojećim financijskim, kadrovskim i društvenim uvjetima. Osim na novom zakonodavnom okviru, treba sustavno raditi i na kvalitetnijoj primjeni postojećeg zakonodavnog okvira, kao i na jačanju sustava kvalitete koji počinje od svakog nastavnika odnosno znanstvenika i svakog studenta. Samo uključujući sve dionike sustava u zajedničku argumentiranu raspravu možemo postići cilj – ostvarivanje kompetentnog, kompetitivnog i izvrsnog nacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja“, kazao je akademik Barbić. Prema njegovim riječima, nijedna od dosadašnjih reformni sustava visokog obrazovanja nije uspjela nije bila životna, kao i stoga što sveučilište ima svoja pravila.
 
Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja dr. sc. Tome Antičić poručio je da hrvatski visokoškolski i znanstveni sustav treba postati kompetitivan na svjetskoj razini. Upozorio je da je po rangiranju sveučiilišnog sustava u svijetu Hrvatska na zadnjem mjestu među članicama Europske unije, kao i po mobilnosti i broju znanstvenika po stanovniku. Razlog je prema njegovim riječima taj što u načinu razmišljanja i rada u Hrvatskoj još iz doba Jugoslavije ukorijenjena uravnilovka te se nedovoljno potiče izvrsnost i ne valorizira uspjeh, zbog čega najbolji odlaze iz Hrvatske. „Nekad su odlazili nakon doktorata, a sad odlaze nakon srednje škole“, kazao je Antičić, poručivši da Hrvatska treba uspostaviti sustav kakav je u zapadnim zemljama, a koji potiče najbolje i najrelevantije. Istaknuo je iskorake napravljene u financiranju znanosti i visokog obrazovanja putem strukturnih fondova EU, iz kojih je u sustav ušlo 1,5 milijardi kuna, a u sljedećih 12 mjeseci će ući još milijardu kuna. Također, potiče se prijava na projekte Horizon 2020.
 
Antičić je najavio novi način programskog financiranja prema kojem će se od jeseni sveučilišta financirati izravno, a od početka 2019. i instituti, uz propisane kriterije. Po njegovim riječima, na taj način institucije će za par godina dobiti više ili manje novca, ovisno o uspješnosti. „Time želimo poticati ono što država želi i što je dobro za nju. Sveučilišta bi time dobila punu akademsku slobodu da upravljaju novcem na način koji smatraju najboljim. Povećat će se broj povratničkih radnih mjesta i radnih mjesta za strance i uvesti novi sustav napredovanja, tako da institucije same odrede što im je prioritet. Izmjenama zakona omogućila bi se i veća odgovornost rektora, dekana, ravnatelja i upravnih vijeća instituta. Stvari se neće same od sebe riješiti. Hrvatska više nema izbora čekati i ne raditi ništa, stvari se suviše brzo mijenjaju, inače kao nacija nemamo šanse. Više ne možemo imati luksuz otpora prema reformama“, poručio je Antičić.
 
Dosadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prof. dr. sc. Ivo Družić kazao je da Hrvatska ima jasan izbor. „Na jednoj strani je mogućnost da akademska zajednica i Ministarstvo zajedno iskoriste pozitivna društvena očekivanja i povoljnu proračunsku situaciju za razvoj sustava, a na drugoj strani je svođenje reforme na borbu za zakone kojima se institucionalna moć preraspodjeljuje od sveučilišta prema Ministarstvu i državnoj upravi koristeći proračun kao odgojnu palicu“, rekao je Družić.
 
Izv. prof. dr. sc. Frane Staničić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je da u novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju treba osigurati autonomiju sveučilišta koja je zajamčena Ustavom i koja se može ograničiti jedino ako je u pitanju konkretan i argumentirano postavljen javni interes, pri čemu se autonomiju ne može izjednačavati s neodgovornošću.
 

Marijan Lipovac

U formulacijama ishoda postoje brojne pogrješke, neujednačenosti među razredima...

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
 
https://i.ytimg.com/vi/bbiYeKOzhdk/maxresdefault.jpg
 
Dr. sc. Stanislav Frančišković Bilinski Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb
U opisu nastavnoga predmeta Geografija u CKR-u kao da se ni u jednome od njegovih dijelova ne spominje niti jedan od geoloških sadržaja. Izostavljanjem spominjanja geoloških sadržaja već u uvodnom dijelu, u opisu predmeta, može se shvatiti da su autorima kurikula ovi sadržaji posve sporedni. Stoga smatram da se geološki sadržaji kao ključna komponenta prirodne geografije moraju uključiti u kurikul Geografije.
 
Dr. sc. Irena Mišurac Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
U formulacijama ishoda postoje brojne pogrješke, neujednačenosti među razredima (terminološki i sadržajno), nejasnoće što ih čini teško ili nedovoljno jasnima za primjenu u praksi. Čitajući u cjelini, uopće nije jasno gdje bi se osuvremenjivanje, reformiranje i poboljšavanje u nastavi Matematike trebalo vidjeti? Što bi to (prema kurikulnim dokumentima) u školi sada bilo drugačije nego do sada i na koji bi način ovako napisan dokument unaprijedio školsku praksu ili učeničke rezultate?
 
Mr. sc. Ivica Đaković, pedagog Osnovna škola Petra Zrinskog, Zagreb
CKR nije izvršio analizu postojećeg stanja školstva, ali zato ad hoc improvizira i nameće vrlo štetne i ekstremne prijedloge promjena. Primarno se to odnosi na potpuno zapostavljanje odgojne uloge škole potiskujući ju neznanstvenim i štetnim teorijama.
 
Mr. Sanja Canjek Androić, dipl. učiteljica Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb
U prvi mah čini se kontradiktornim da se ljudi ne slažu s poslom na izradi CKR-a koji su sami obavili, čak vjerojatno za to primili i neku naknadu. Dakle, već u začetku, u prijedlogu predmetnih kurikula, neki naši stručnjaci i kolege koji su radili u CKR timovima izrazili su svoju zabrinutost pojedinim aspektima nacionalnoga kurikula koje smatraju problematičnima.
 
Akademik Vladimir Bermanec HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ovakav dokument CKR-a nerazumljiv je mnogima, pa i meni, zahtijeva mnogo vremena, ali i čitanje i proučavanje brojnih drugih dokumenata, koji su također opsežno pisani! Kurikul predmeta Priroda potrebno je nadopuniti pojmovima iz astronomije, geologije i prirodne geografije. Bez ovih znanja nije moguće danas razumjeti pojam evolucije i promjena u prirodi. Tako se i neki pojmovi pretvaraju u demagogiju. Novi kurikuli trebali bi ispraviti, a ne cementirati loše iz prethodnoga iskustva. Ovakav CKR može rezultirati znatno lošijim rezultatima nego do sada, a učitelja svesti na birokrata koji neće imati vremena za bilo što drugo osim za pisanje ocjena.
 
Dr. sc. Verica Jovanovski Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek
Treba modernizirati infrastrukturu i opremiti škole jer bez kvalitetnih uvjeta rada i mogućnosti praktičnog rada u obrazovanu neće se moći postići znatne promjene. Govorimo o STEM području i njegovoj važnosti za daljnji razvoj gospodarstva, a zaboravljamo da su upravo specijalizirani kabineti ključni za njihovo kvalitetno poučavanje i učenje.
 
Doc. dr. sc. Nenad Judaš Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Što se tiče rane izbornosti – tomu sam trajni protivnik. Potrebno je što dulje i kvalitetnije opće obrazovanje jer je jedino ono dobar temelj za kasnije brze promjene zanimanja i dinamiku kojom se mijenja svijet, a to je neminovnost naše današnjice i brzo dolazeće budućnosti.
 
Prof. emer. Miroslav Furić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dok je hrvatsko školstvo opterećeno realnim materijalnim problemima, 'avantura' koja nije utemeljena na ozbiljnoj analizi stanja ne zaslužuje daljnje razmatranje.
 
Damir Kliček, dipl. inž., prof. Elektrostrojarska škola, Varaždin
Umjesto da se gradivo u CKR-u rasteretilo, ono se dodatno opteretilo s novim pojmovima i sadržajima.
 
Akademik Stjepan Gamulin HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U dokumentima CKR-a morao bi se prikazati katalog znanja koji integralno pokazuje taksativno navedena znanja koje učenici stječu na pojedinim razinama školovanja. U njegovoj izradi trebaju sudjelovati vrhunski stručnjaci i on mora biti izložen kritici šire javnosti te trajno podložan izmjenama i dopunama, kojima će se unaprjeđivati i trajno osuvremenjivati nastavni sadržaji. (Prema dokumentu: Deklaracija o znanju HAZU – Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja, 2004.)
 
Akademik Mladen Obad Šćitaroci HAZU i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Reforma naobrazbe trebala bi obuhvatiti i odgovornost učenika. Učimo ih demokraciji, a premalo odgovornosti. Pretjeruje se s demokracijom u učenju jer ne može učenik donositi odluke što učiti kada nema nikakvog ili nedovoljnog predznanja.
 
Akademik Ignac Lovrek HAZU i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Slobodan sam sugerirati da se uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije čim više riješi međupredmetno kako bi bila dostupna svim učenicima.
 
Prof. dr. sc. Dubravka Hranilović Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tendencija mlađih učenika izbjegavanju, u pojedinim aspektima zahtjevnijih prirodoslovnih predmeta, uz CKR-ovo ograničenje od najmanje deset učenika da bi se modul uopće održavao, lako može dovesti do „gašenja" prirodoslovnih modula, osobito u školama s manjim brojem učenika, što je u suprotnosti s deklariranom potrebom razvoja STEM područja.
 
Prof. dr. sc. Damir Viličić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU
Mislim da bi trebalo nastavnicima ponuditi/popisati primjere interdisciplinarne korelacije za analizu i raspravu s učenicima. Znanje o okolišu treba pokazati učenicima.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

"Zlatna grana" snižava visoki i podiže niski tlak, sprječava i liječi moždani udar...

 
 
Bijela imela (lat. Viscum album, eng. mistletoe) u narodu je zabilježena kao obična imela, višće, visk, hmelina i lijepak. „Značajna crta keltske ljetne svetkovine bijaše branje svete imele koju su skupljali druidi.“ Plinije Stariji (23./24.-79. poslije Krista) nabrojio je „različite vrste imele i dodao: 'Ne valja propustiti spomenuti obožavanje imele, prisutno širom Galije. Za druide, kako ondje zovu vračeve, nema ničega svetijeg od imele i drveta na kojemu ona raste, no samo ako je to drvo hrast. […] Oni, naime, vjeruju da je sve što raste na tom drveću poslano s neba, kao znak da je to drvo odabrao sam bog. Imela se veoma rijetko nalazi, ali kada je nađu, beru je uz svečanu ceremoniju. Najčešće to čine u šestome mjesecu [kalendar mjesečevih mijena] […] Žrec u bijeloj halji penje se na drvo i zlatnim srpom siječe imelu, koja se hvata u bijelu tkaninu. […]
http://1.bp.blogspot.com/-YTyUR42_g94/VHySZhFs5cI/AAAAAAAACFg/F-dLQsyTB7E/s1600/Imela%2B(Viscum%2Balbum%2BL.).JPG
Vjeruju da napitak spravljen od imele jalove životinje čini plodnima i da je ta biljka lijek protiv svih otrova'. Kada kaže da druidi sijeku imelu u šestome mjesecu, Plinije zacijelo ima na umu rimski kalendar, u kojemu je šesti mjesec bio lipanj. Ako se, dakle, imela sjekla u lipnju, možemo biti gotovo sigurni da se ta ceremonija odigravala uoči današnjeg Ivanja. […] Ta se pretpostavka praktično promeće u izvjesnost kad vidimo da je u folkloru pravilo sjeći imelu na Ivanje. Tog dana ujutro seljaci u Pijemontu i Lombardiji još uvijek izlaze tražiti hrastovo lišće za 'ulje sv. Ivana' koje, smatraju oni, liječi sve rane zadobivene oruđem za rezanje. Nema sumnje da je 'ulje sv. Ivana' izvorno bila jednostavno imela ili uvarak spravljen od nje. U Holsteinu se imela, naročito hrastova, i danas smatra čudotvornim lijekom za otvorene rane. […] Na shvaćanje imele kao sjedišta života hrasta primitivna je čovjeka prirodno moglo navesti zapažanje da je, dok je hrast listopadan, imela koja na njemu raste - zimzelena. Zimi je pogled na njeno svježe lišće među golim hrastovim granjem morao štovatelje tog drveta ponukati da ga pozdrave kao znak […] Zašto se imela nazivala zlatnom granom? Taj naziv ne bijaše tek plod pjesničke mašte, niti je bio posebno italski, jer je i u velškom jeziku imela također poznata kao 'drvo od čistoga zlata'. […]
 
Kao i sjeme paprati, imela se bere na Ivanje ili Božić, tj. za ljetnoga ili zimskog suncostaja […] Arijci su vjerojatno palili ivanjske krijesove kao čini za sunce, tj. s nakanom da iznova užgaju sunčevu vatru. No budući da se ta vatra uvijek dobivala trenjem hrastova drva, primitivnom se Arijcu moralo činiti da se sunce svako toliko obnavlja vatrom koja obitava u svetom hrastu. […] Ne čudi, dakle, da je imela sjala zlatnim sjajem niti da se nazivala zlatnom granom. […] Ne krije li se u tome podrijetlo imena 'Sjajni' odnosno 'Blistavi' (Zeus, Jupiter) kojim su drevni Grci i Rimljani označavali svoga vrhovnog boga? Nije li u najmanju ruku znakovito da i u Grka i u Rimljana hrast bijaše stablo vrhovnog boga.“ (James G. Frazer, Zlatna grana, Podrijetlo religijskih obreda i običaja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002, str. 513-515, 518, 572-574).
 
„Bog koji sjedi pod zlatnim stogom i iz vreća svakomu nešto dijeli nije kršćanski bog, nije starozavjetni Jahve, nije Otac Isusov iz Nazareta, našega Krista, dakle Pomazanika Mesije, njegove Riječi koja je postala tijelom. Taj o kojem se tu pjeva očito je bog stare vjere.“ (Radoslav Katičić, Naša stara vjera, Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika – Matica hrvatska, Zagreb, 2017, str. 29.). Imela „liječi živčanu rastrojenost, kronične grčeve, padavicu i uzetost, jer pospješuje pravilno kolanje krvi. Povraćanje krvi, krvarenje iz pluća, krvavo pljuvanje i krvotok kod žena, obustavlja se pijenjem čaja od imele. […] Najbolje učinke čini imela s hrastova drveta, osobito kod krvarenja.“ (Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, „Svjetlost“, Sarajevo, 1968, str. 342.-343.). „Tog grmovitog parazita može se vidjeti po stablima voćaka, naročito jabuka, hrasta i drugih stabala“, kao i npr. na stablu gloga. (Nikola Gelenčir, Prirodno liječenje biljem i ostalim sredstvima, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1970., str. 195.). „Imela je odlično sredstvo protiv ovapnjenja krvnih žila, visoko cijenjenja i preporučljiva u slučaju moždanog udara do kojeg rijetko dolazi ako prethodno redovito pijemo čaj od bijele imele. Ako je već došlo do moždanog udara pijemo šest tjedana po tri šalice imelina čaja dnevno, tri tjedna po dvije šalice i dva tjedna po jednu šalicu čaja i to prvu šalicu prije i poslije doručka, drugu prije i poslije objeda i treću prije i poslije večere, uvijek po pola šalice. […]
 
Imelu smatramo najboljim sredstvom za srce i krvotok. Kod teških poremećaja u cirkulaciji nikada nije pretjerano stalno upućivanje na imelu. Da imela sadrži tvari koje normaliziraju sve funkcije u tijelu, čini se nezamislivim, jer ona visoki tlak snižava, a niski tlak diže. Time se nemirno srce smiri i ojača njegov rad. Sve popratne pojave povezane s nenormalnim krvnim tlakom, kao što su navala krvi u glavu, vrtoglavice, šum u ušima, smetnje vida nestanu. Imela istodobno djeluje protiv svih srčanih tegoba, tako da s pravom možemo reći da je neophodan pomagač kod svih smetnji srca i krvotoka. […]
 
Iz mnogobrojnih pisama koje je dobila Maria Treben proizlazi da ljudi s visokim tlakom, jakim smetnjama u cirkulaciji, malaksalošću, srčanim smetnjama kao i smetnjama srčanog ritma, vrtoglavicom, nevoljkošću za rad zahvaljuju imeli nestanak tih tegoba u kratkom roku. […] Neki je čovjek iz okolice Mainza godinama patio zbog niskoga krvnog tlaka, katkada tako niskoga da je svoj posao mlinara jedva obavljao. Posjetio je poznate liječnike ne samo u Njemačkoj već i u Švicarskoj, ali bez uspjeha. Moj savjet da bijela imela pomaže kod svih problema s krvnim tlakom, niskim ili visokim, primio je skeptično. Bio je travanj, kad je imela još ljekovita i možemo ju ubrati s drveća. Nekoliko mjeseci kasnije na predavanju u nekom gradiću Gornje Austrije, naš je mlinar iz lijepe okolice Mainza sjedio u prvom redu i kazivao svim slušateljima kako se njegov jednoć tako nizak tlak zbog pijenja čaja od imele potpuno normalizirao. […]
 
Prije nekog vremena posredstvom tiska stigao je izvještaj iz Londona da su tri međusobno neovisne istraživačke skupine zaključile da se u visokom postotku javlja u žena u dobi preko 50 godina rak dojki ako su u dužem vremenskom razdoblju za sniženje visokoga tlaka uzimale lijekove. Zašto preuzeti taj rizik kada imamo našu odličnu imelu?“ (Maria Treben, Zdravlje iz Božje ljekarne, Mavrica, Celje, 2001., str. 36.-38.).
 
Neki čak preporučuju da „uz lijekove i savjete liječnika“ svakako ljudi s visokim ili niskim krvnim tlakom piju čaj od imele, kao i mješavinu imele s drugim ljekovitim biljkama npr. za Behterevljevu bolest (ankilozantni spondilitis), stezanje oko srca (angina pektoris), srčani udar (infarkt), suženje krvnih žila (ateroskleroza), slabu cirkulaciju, limfom (rak limfnih žlijezda), rak želudca, herpes na usnicama, zujanje u uhu (tinnitus), krv iz nosa (epistaksu), multiplu sklerozu, drhtavicu (Parkinsonovu bolest), rak dojke, te injekcije od imele za neke vrste raka (tumorskih stanica) jer osiguravaju „bolju vitalnost bolesnom organizmu, pomažu boljem teku i lakšem snu, te produžuju dob preživljavanja i podižu kvalitetu života“. (Ljekaruša fra Jure Marčinkovića, Profil, Zagreb, 2011., str. 111., 131., 136., 139., 145., 153., 165., 186.-187., 249., 314., 325., 333., 374., 381., 408.).
 
Čaj od bijele imele (50 grama) može se kupiti u apoteci za 10 kn, a nešto mi kaže da će se, ako već nije, u budućnosti pojaviti učinkoviti lijek koje će korporacije proturati po visokim cijenama ili će ga pak svim snagama željeti ocrniti. Vjerojatno nagađate koji će biti glavni sastojak tog skupog lijeka jer se neki znanstvenici u svom pogledu prema budućnosti baš i ne okreću prema prošlosti, pa po principu crvotočine (dužeg puta) dolaze do iznašašća koja su drevnim ljudima (bila) odavno poznata.
 

Đivo Bašić

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Srijeda, 26/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 962 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević