Get Adobe Flash player

Jaka industrijska politika treba postati imperativom ako se želi smanjiti zaostajanje

 
 
O temi da nam je potrebna i industrija, napisao sam možda najviše tekstova. Na ovaj prpošiteljski tekst potaknuo me je svojom kolumnom, Ratko Bošković. On je objavio tekst „Razvojna poluga jedino je industrijska politika. Imamo li je?“ (VL, 7. studenoga 2019.).
https://image.yenisafak.com/resim/imagecrop/2019/09/13/10/58/resized_d5aea-c97365b5industrialproduction.jpg
U javnosti postoji dvojba, jesu li odgoj i obrazovanje i zdravstvo, trošak ili investicija.
Prof. Siniša Opić, dekan Učiteljskog fakulteta u "Vijencu" br. 699. odgovorio je na tu dvojbu. Među ostalim je rekao. »Odgoj i obrazovanje nisu trošak, to je najbolja investicija svake nacije. Hrvatska se s orijentacijom samo na turizam odrekla mogućnosti da financira zadovoljavajuće one koji shvaćaju da je odgoj i obrazovanje investicija. Za to se ne zarađuje dovoljno. Zato su i niska primanja.« U komentaru na taj iskaz S. Opića na portalu Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a pridodao sam. »Svaka ljudska djelatnost, ovdje odgoj i obrazovanje, je u funkciji društveno-humanističkih ciljeva. Koje beziznimno određuje politika«.
 
R. Bošković je napisao i slijedeću misao.»Rijetka preostala poduzeća koja bi mogla izvesti promjene u privrednoj strukturi i dalje propadaju«.
Podaci koje je ovih dana javnosti predočio o uspješnoj turističkoj sezoni ministar Gari Cappelli su izvrsni. Međutim nebrojeno puta je, istina manjina, autora ukazivala na činjenicu da velike turističke zemlje poput Austrije, nemaju turistički prihod od 20 posto. Mišljenja sam da tako visoki udio turizma za sada uspješno održava samo postojeće stanje. Među ostalim i niske plaće učiteljima. Ako se prihvati misao S. Opića da su odgoj i obrazovanje investicija treba jasno kazati. Turizam ne stvara dovoljno novaca za investicije o kojima je riječ.
 
Uništavanje industrije koje je započelo krajem osamdesetih i nastavilo se intenzivno devedesetih rezultiralo je ocjenom Bečkog instituta za međunarodna ekonomska istraživanja. Objavljen je nedavno grafikon »nad kojim bi se hrvatske elite, politička, poduzetnička i intelektualna, trebale ozbiljno zamisliti. Graf pokazuje da Hrvatska ni od 1990. do 2007., niti od 2007. do danas, svoj bruto domaći proizvod mjeren paritetom kupovne moći prema austrijskom nije promijenila niti za mrvicu: gdje je bila i prije 12 i prije 29 godina, tamo je i sada. Valja to oprimjeriti. Početkom devedesetih proizvodnja plastike u Hrvatskoj bila je oko 400 tisuća tona. Danas je pala na oko 10 tisuća tona i to na postrojenju koje nije najnovije. Točno je da je prerada plastike koju karakterizira lanac: uvozna oprema, uvozni materijal i uvozno znanje povećala količinu prerađene plastike. No, za iznos koji je svega 50 posto od povećanja prerade plastike u svijetu. Pridodajmo, Turci su kupili zagrebačku tvornicu polistirena. Ponovno puštena u pogon, izgleda kao „apoteka“ a zadržali su i ime DOKI. Takvih primjera ima beskonačno puno. U nedavno objavljenim člancima „Američko čudo“ i „Kinesko čudo“ iscrpno je analizirano kako su SAD ostali bez brojne industrije i kako je to iskoristila Kina. Izravno primjenjivo na Hrvatsku.
 
Jaka industrijska politika treba postati imperativom ako se želi smanjiti zaostajanje. U zemlji kao što je Hrvatska nije lagano pronaći niše. A nema ni suvisle industrijske politike. Jedna niša, koju odlikuje malo materijala, malo energije ali jako puno znanja, je eklatantan primjer nečinjenja. Kako sustavno razvijati najvažniju industriju 21. stoljeća.
 
Fakultet strojarstva i brodogradnje pokrenuo je inicijativu 2014. da Hrvatski rektorski zbor i HUP potpišu sporazum o proizvodnji za potrebe medicine, nazvan „Tehnomedicinstvo“. Za projekt znaju predsjednik Vlade, predsjednik Sabora i mnogi drugi zainteresirani. Već 4 godine pripremljen je sporazum za potpis. A dokazano je da na tom području naši stručnjaci imaju svjetske rezultate. Po najnovijim vijestima, zamisao o potpisivanju postala je „žrtveno janje“ u političkim obračunima. Za sada od potpisivanja ništa.
 
Početkom tjedna emisija „Otvoreno“ na HRT-u ugostila je predstavnika sadašnje vlasti, viceguvernera Hrvatske narodne banke, dvojicu gospodarstvenika i predstavnika znanstvenika. Predstavnik vlasti i viceguverner su zadovoljni postojećim kretanjima BDP-a. No gospodarstvenici i predstavnik znanstvene zajednice zapravo su bili na liniji koju zastupa R. Bošković koji opravdano upozorava na potrebu reindustrijalizacije. Nije jedini, ali jedan od rijetkih autora koji rade u medijima koji shvaća da bez industrije nema napretka. Zato njegovo mišljenje treba uvažiti. Podupiru ga gospodarstvenici i znanstvena zajednica koja je posvećena problemu kako zaraditi dovoljno da se može investirati u odgoj i obrazovanje te zdravstvo.
 

Professor emeritus Igor Čatić

Prvi redoviti članovi postali su slikari Bela Čikoš Sesija i Menci Klement Crnčić, književnik Dragutin Domjanić i arhitekt Martin Pilar

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavila je u četvrtak 7. studenog 100. godišnjicu osnutka Razreda za umjetnost svečanom akademijom u atriju palače HAZU-a te izložbom radova redovitih članova Razreda za likovne umjetnosti i odabranih publikacija.
https://storage.glasistre.hr/MediaServer/Photos/Download/144139?Format=1
Predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt podsjetio je da je Akademija odmah nakon osnutka 1861. trebala imati i poseban razred koji bi okupljao umjetnike, no ideja o tome realizirana je tek potkraj Prvog svjetskog rata u listopadu 1918., da bi u travnju 1919. bili izabrani prvi članovi Razreda za umjetnost. Prvi redoviti članovi postali su slikari Bela Čikoš Sesija i Menci Klement Crnčić, književnik Dragutin Domjanić i arhitekt Martin Pilar, za prve počasne članove izabrani su slikari Vlaho Bukovac, Celestin Medović i Pavle Jovanović, kipar Ivan Meštrović, glazbenik Matej Hubad te književnici Ksaver Šandor Đalski, Aleksa Šantić i Josip Štritar, dok su prvi dopisni članovi bili slikari Oton Iveković i Ferdo Kovačević, kipari Robert Frangeš Mihanović i Rudolf Valdec, glazbenici Franjo Dugan i Vjekoslav Rosenberg-Ružić te književnik Vladimir Nazor.
Razred za umjetnost je bez strukturnih promjena djelovao 28 godina, a 1947. godine dijeli se na dva dijela, na Odjel za jezik i književnost i Odjel za likovne umjetnosti i muziku. Od 1953. nekadašnji Razred za umjetnost djeluje u tri odjela: Odjel za suvremenu književnost, Odjel za likovne umjetnosti i Odjel za muziku.
 
Odjel za likovne umjetnosti preimenovan je 1972. u Razred za likovne umjetnosti, Odjel za muziku je 1972. preimenovan u Razred za muzičku umjetnost, a 1985. u Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju, dok je Odjel za suvremenu književnost preimenovan 1972. u Razred za suvremenu književnost, a 1996. u Razred za književnost.
O povijesti i djelovanju svojih razreda, s naglaskom na istaknute osobe koje su bile njihovi članovi, govorili su tajnik Razreda za književnost akademik Pavao Pavličić, tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Stanislav Tuksar i tajnik Razreda za likovne umjetnosti akademik Mladen Obad Šćitaroci.
 
Izložbu radova redovitih članova Razreda za likovne umjetnosti i odabranih publikacija otvorila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja je istaknula da je Akademija imala važnu ulogu u očuvanju hrvatske baštine i hrvatskog identiteta u vremenima kad Hrvatska nije bila neovisna država i kad je svoju posebnost čuvala kroz umjetnost i kulturu. "Čestitam Akademiji na kontinuiranom i predanom radu na razvoju hrvatske umjetnosti i kulture kao zaloga naše buduće izvrsnosti i doprinosu njihovom pozicioniranju među najbolje u Europi i svijetu. HAZU ima važnu ulogu u današnjem društvu ispunjavajući svoje temeljno poslanje kao najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija“, rekla je ministrica.
U glazbenom dijelu programa nastupio je Zagrebački gitarski trio sa skladbama akademika Marka Ruždjaka i Borisa Papandopula, dok je dramski umjetnik Goran Matović interpretirao dnevničke i polemičke tekstove Miroslava Krleže. Po prvi put su u prostorima palače HAZU bili izloženi modeli spomenika dvojice Indijanaca na konjima, rad Ivana Meštrovića, koji su postavljeni u Chicagu, kao i model spomenika kralja Tomislava u Zagrebu, rad Roberta Frangeša Mihanovića.  
 

Marijan Lipovac

Međunarodna federacija ginekologije i opstetricije traži prestanak uporabe glifosata

 
 
„Globalno zdravlje trebalo bi biti naše svjetlo“ – poznata je izjava ginekologa i opstetričara.
Međunarodna federacija ginekologije i opstetricije (FIGO / Fédération Internationale de Gynécologie et d'Obstétrique osnovana je 26. 7. 1954. u Genevi, Švicarska) jedina je globalna organizacija koja udružuje i predstavlja ginekologe i opstetričare (opstetricija ili porodništvo) i kao takva zahtijeva prestanak uporabe herbicida glifosata diljem svijeta. Naime, zbog sve više znanstvenih dokaza o negativnim, štetnim utjecajima glifosata na zdravlje čovjeka, životinja i okoliš, FIGO se javno očitovao i objavio svoj izvještaj o posljedicama primjene glifosata na reproduktivno zdravlje čovjeka.
https://www.figo.org/sites/default/files/styles/page/public/thumbnails/FIGO-logo-horizontal-tagline.png_0.png?itok=NRPGWqmt
„Posljednjih petnaest i više godina, sve veći broj dokaza vodi k zaključku o ulozi okoliša na zdravlje. Bilježe li znanstvenici povećanje stope oboljenja od karcinoma, poremećaja u razvoju nervnog sustava, probleme i poremećaje u trudnoći ili porođajne defekte potomstva, postoji jasan dokaz o negativnom učinku kontakta s kemikalijama na zdravlje. Kemikalije kod trudnica mogu proći placentu i kao što je dokazano u slučaju metil-žive, mogu se akumulirati / gomilati u fetusu što ima dugotrajne posljedice.“ Slijedeća tvrdnja koja se odnosi na glifosat odražava pregled literature i Načelo predostrožnosti. Ovo načelo predostrožnosti podrazumijeva postojanje društvene odgovornosti u svrhu zaštite javnosti od posljedica izloženosti štetnim tvarima kada znanstveno istraživanje utvrdi vjerodostojan rizik. Ove se zaštite mogu ublažiti samo u slučaju pojave novih znanstvenih nalaza koji pružaju valjane dokaze da ne će biti zdravstvenih posljedica. U nekim pravnim sustavima kao što je onaj u Europskoj uniji, primjena načela predostrožnosti postavljena je zakonom propisanim odredbama u pojedinim pravnim područjima. Nažalost, načelo predostrožnosti često se zanemaruje.
 
Švicarski kemičar Henry Martin prvi je 1950. sintetizirao glifosat za švicarsku kompaniju „Cilag.“ A 1964. kompanija „Stauffer Chemical“ patentirala je glifosat kao kelator jer on veže i uklanja minerale poput kalcija, magnezija, cinka, bakra i mangana. Neovisno o tome, kemičar kompanije „Monsanto“ otkrio je glifosat koji je kao herbicid patentiran početkom 1970-ih godina i danas je najrašireniji sistemski herbicid širokog spektra diljem svijeta. U posljednjem desetljeću globalna ukupna potrošnja herbicida glifosata iznosila je šest milijardi kilograma. Glifosat se često primijenjuje zajedno s drugim kemijskim tvarima u svrhu povećanja njihove učinkovitosti. Glifosat se prvenstveno koristi protiv korova, zatim u svrhu kontrole uzgoja marihuane i koke te u uzgoju genetski modificiranih poljoprivrednih kultura otpornih/tolerantnih na herbicid glifosat. Kontakt s glifosatom može biti izravan prilikom same primjene herbicida ili neizravan zbog rezidua u prehrambenim proizvodima i perzistiranju u prehrambenom lancu. Nalazimo ga jednako u hrani i pitkoj vodi zbog raširene primjene i ispiranja s poljoprivrednih površina zbog njegove goleme i učestale primjene.
 
Znanstvenici diljem svijeta provode istraživanja u svrhu razumijevanja štetnih učinaka glifosata na ljudsko zdravlje. Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) 1985. svrstala je glifosat u kancerogene tvari skupine C – a to je značilo da postoje određeni dokazi o kancerogenosti glifosata. Međutim, 1991. EPA je promijenila mišljenje i svrstala glifosat u razred E – dokazano bez kancerogenog učinka na ljude. Međutim, brojna neovisna znanstvena istraživanja sve više dokazuju štetne i kancerogene učinke glifosata na zdravlje čovjeka.
 
Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC/WHO) u ožujku 2015. svrstala je glifosat u skupinu 2A – vjerojatno kancerogen za čovjeka. Znanstveni rad stručnjaka IARC-a je prvenstveno neovisan i transparentan bez mogućnosti sudjelovanja različitih lobija i same industrije. No, upravo je agrokemijska industrija napala IARC zahtijevajući promjenu odluke o svrstavanju glifosata u skupinu 2A.
Nažalost, tome se priključila i Europska unija, točnije Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) koja je početkom studenog 2015. objavila izvješće u kojem zaključuje kako glifosat vjerojatno nije kancerogen za čovjeka, a 12. prosinca 2017. EFSA je donijela odluku o produženju licence za primjenu glifosata slijedećih pet godina (do 2023.). Kasnijim pregledom (revizijom) postojećih i dostupnih dokumenata i izvješća, stručnjaci su utvrdili da je EFSA svoju odluku donijela na temelju dokumentacije kompanije „Monsanto“ koja je bila priložena uz njihov zahtjev za ponovno odobrenje tj. produljenje licence za uporabu herbicida glifosata. Također 2015., prepoznavajući potrebu za globalnom federacijom koja bi se bavila prijetnjom otrovnih kemijskih tvari iz okoliša po reproduktivno i razvojno zdravlje ljudi na globalnoj razini, Međunarodna federacija ginekologije i opstetricije / FIGO usvojila je svoje mišljenje pod nazivom: „Utjecaji izloženosti toksičnim kemikalijama iz okoliša na reproduktivno zdravlje.“ Ovo mišljenje FIGO je predstavio na 21. Svjetskom kongresu (21. FIGO World Congress) održanom u Vancouveru, Kanada, od 4. do 9. listopada 2015.
 
Na ovom 21. Svjetskom kongresu FIGO je također osnovao posebnu globalnu Radnu skupinu za Reproduktivno i razvojno zdravlje okoliša (Reproductive and Developmental Environmental Health, RDEH) u svrhu globalnog praćenja štetnih učinaka toksičnih tvari na zdravlje žena i novorođenčadi. Trenutno se na globalnom tržištu nalazi između 70.000 i 100.000 kemikalija, a do 2030. predviđa se godišnji rast proizvodnje kemikalija od 3,4 posto.  
 
Europska unija će 2022. ponovno razmatrati odobrenje licence za primjenu glifosata. Francuska je usvojila odluku o prestanku primjene glifosata i već traži druge, sigurnije alternative. Najnovija meta-analiza koju su proveli američki znanstvenici (University of California Berkeley, University of Washington itd.) a rezultati su objavljeni 2019., dokazuje povezanost glifosata s razvojem ne-Hodgkinovog limfoma („Exposure to glyphosate-based herbicides and risk for non-Hodgkin lymphoma: A meta-analysis and supporting evidence;“ Mutation Research 2019 Jul-Sep.). „Savez za zdravlje i okoliš“ (Health and Environment Alliance, HEAL) objavio je 23. travnja 2019. rezultate nove studije koja dokazuje prijenos štetnih učinaka glifosata na potomstvo štakora. Ovo istraživanje proveli su znanstvenici „Washington State University“ te otkrili razvoj različitih bolesti i drugih zdravstvenih problema u drugoj i trećoj generaciji potomstva štakora izloženih kontaktu glifosata: bolesti bubrega, prostate, testesa, jajnika, mliječne žlijezde kao i pretilost i razvojne abnormalnosti i defekte ploda tj. mladunčadi.
 
Europska unija trebala bi već sada reagirati poduzimanjem određenih mjera predostrožnosti u svrhu zaštite zdravlja. Potrebno je i ovdje još jednom istaknuti da je 1,3 milijuna građana diljem EU-a potpisalo inicijativu o zabrani glifosata. Također je potrebno još jednom ponovno istaknuti znanstveno istraživanje o zastrašujućim posljedicama uzgoja genetski modificirane soje i kukuruza u Argentini čiji rezultati su objavljeni u ožujku 2018. o čemu sam također tada pisala. Naime, ljudi koji žive u samom središtu argentinske agrarne komercijalne proizvodnje genetsko modificirane soje i kukuruza (grad Monte Maiz) imaju vrlo ozbiljne zdravstvene probleme: stopa spontanih pobačaja trostruko je veća od državnog prosjeka dok su abnormanosti / defekti kod novorođene djece dvostruko češće od državnog prosjeka; istovremeno, medicinski stručnjaci bilježe i visoku stopu kancerogenih oboljenja i različitih reproduktivnih poremećaja. Argentina godišnje u agroindustrijskoj proizvodnji primjeni oko 240.000 tona glifosata, a u navedenoj agrarnoj regiji, „srcu“ uzgoja GM soje i kukuruza, godišnje se rasprši 650 tona glifosata (79 kg po stanovniku/godišnje).
 
Međunarodna federacija ginekologije i opstetricije, FIGO (čiji član je i Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju) stoga posebno ističe: „Naši prioriteti trebali bi se odnositi na uspostavu sigurnosti, sada i kroz generacije, prije izlaganja kemijskim proizvodima.“ Nadalje, FIGO ističe i inherentni problem sadašnje politike koja regulira proizvodnju mnogih vrsta kemikalija: „One se ispuštaju u okoliš, a na javnosti, znanstvenicima koji rade za javni interes kao i liječnicima je da dokažu štetu i štetno djelovanje kemikalija prije njihovog uklanjanja s tržišta. A kemijska industrija bi jednako kao i farmaceutska prvo morala dokazati sigurnost i neškodljivost proizvoda.“ Prof. Linda Giudice, predsjednica Odbora FIGO-a još jednom poziva na princip predostrožnosti: „Kad neka aktivnost predstavlja posebnu prijetnju i štetnost za ljudsko zdravlje i okoliš, treba poduzeti mjere predostrožnosti, čak i ako neki uzročno-posljedični odnosi nisu u potpunosti znanstveno uspostavljeni.“
Zaključak FIGO-a je slijedeći: „Globalno zdravlje trebalo bi biti naša 'zvijezda vodilja.' Preporučujemo da izloženost populacija herbicidu glifosatu ZAVRŠI potpunim globalnim izbacivanjem glifosata iz uporabe.“
 
Izvor:
 
1. „Removal of glyphosate from global usage: A Statement by the FIGO Committee on Reproductive and Developmental Health,“ 31. 7. 2019.; www.figo.org
2. FIGO's opinion on Reproductive Health impacts of exposure to toxic environmental chemicals,“ International Journal of Gynecology and Obstetrics, Vol. 131(3), prosinac 2015., str. 219.-225.
3. „Researchers see health effects across generations from popular weed killer: 'Dramatic increases' in several diseases,“ ScienceDaily 23. 4. 2019. (objavio i HEAL)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Četvrtak, 21/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1781 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević