Get Adobe Flash player

U HAZU održan simpozij Učenje i poučavanje u medicini

 
 
Uorganizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Akademije medicinskih znanosti Hrvatske i Dekanske konferencije Medicinskih fakulteta Hrvatske u petak 29. lipnja u Knjižnici HAZU-a održan je simpozij Učenje i poučavanje u medicini namijenjen svim sudionicima u procesu izobrazbe liječnika u Hrvatskoj. Bio je to drugi takavi simpozij posvećen aktualnim temema iz područja medicinske edukacije, a prvi je održan u rujnu 2016.
https://drmerl.files.wordpress.com/2014/05/epa.png
Kako je u uvodnom govoru kazala prof. dr. sc. Nada Čikeš, predsjednica Organizacijskog odbora simpozija, ishodi učenja i poučavanja nalaze se u interakciji s ishodima zdravstvene skrbi, pri čemu se moraju definirati ishodi učenja i kompetencije koje se stječu na raznim razinama izobrazbe. Stoga je važno razmotriti ishode učenja i stjecanja kompetencija u postizanju kvalifikacija vezanih uz zvanje doktora medicine u sklopu Hrvatskoga i krovnog Europskoga kvalifikacijskog okvira. Novi pristup medicinskoj izobrazbi očituje se već u primjeni novih metoda probira kandidata za studij medicine, koji uz ispitivanje srednjoškolskog znanja iz biranih predmeta uključuje i procjenu sklonosti ispitanika za liječničko zvanje. Mijenjaju se i metode ocjenjivanja koje su usmjerene prema procjeni cjelokupne izvedbe neke vještine te uključuju i znanje i profesionalno ponašanje. Također su definirani miljokazi (milestones) ili međukoraci u procesu poučavanja i učenja koji označavaju točke na kojima se ocjenjuje proces stjecanja kompetencija tijekom kontinuuma medicinske izobrazbe. Na simpoziju su prikazane metode ocjenjivanja na diplomskoj i poslijediplomskoj razini, a raspravljena su i  iskustva medicinskih fakulteta u Zagrebu i Splitu u stjecanju praktičnih vještina te specifičnih i općih kompetencija u studiju medicine. 
 
Tri predavanja odnosila su se na edukacijski pristup vrlo aktualnoj temi prijelaznog razdoblja između studija medicine i specijalističkog usavršavanja. Riječ je o razdoblju nadzora (praćenja) liječnikova rada nakon završetka studija, periodu u kojem doktor medicine preuzima novi identitet liječnika, pravila dobre kliničke prakse, susreće se s novim elemetima odnosa s pacijentom, upoznaje rad u zdravstvenom timu, svoja ograničenja, kao i razinu odgovornosti. Pritom je posebno istaknuto da je u nadzoru rada i napredovanja liječnika u prijelaznom razdoblju bitna uloga mentora. Novi europski programi specijalističkog usavršavanja sve su složeniji, sadrže nove metode poučavanja i zahtjevne metode procjenjivanja profesionalnog ponašanja te kao uvjet za pristup specijalizaciji navode iskustvo jednogodišnjeg nadziranog rada.
 
Tijekom specijalističkog usavršavanja primjenjuju se razne metode ocjenjivanja specijalizanta i napredovanja u radu. Sve se više primjenjuje koncept  ocjenjivanja povjerenih profesionalnih aktivnosti ili povjerene kliničke prakse, tzv. EPA (od engl. Entrustable Professional Activities), koji definiraju ishode sadržane u kurikulumu, odnosno ono što pripravnik za specijalizaciju ili specijalizant mora postići na kraju definiranog perioda podučavanja. Miljokazi označavaju točke na kojima se ocjenjuje napredovanje specijalizanta u procesu stjecanja kompetencija.
Simpozij je otvorio akademik Slobodan Vukičević koji je istaknuo da studente treba redovito upoznavati s dostignućima u medicini i prije nego ona budu uvrštena u udžbenike.  
 

Marijan Lipovac

U predloženom CKR-u nije definiran kurikulski orijentir

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
http://croatia-presse.de/wp-content/uploads/2016/10/sanja-bilac.jpg
Sanja Bilač
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH) odraslim građanima da ekologija nudi mnogo više od brige za fizičkim zbrinjavanjem smeća.
 
Mr. sc. Nenad Marković Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb
U predloženom CKR-u nije definiran kurikulski orijentir. Orijentir bi trebao olakšati poboljšanje školskoga sustava uz što manje organizacijskih promjena, a kao mogući predlošci mogu biti kurikuli srednjoeuropskih zemalja uz prilagodbu našim konkretnim uvjetima, okolnostima i obrazovnoj tradiciji. Za definiranje ciljnih ishoda poučavanja i učeničkih kompetencija temeljna je odrednica da kompetencije hrvatskoga učenika ne smiju biti ispod razine kompetencije učenika u uspješnim srednjoeuropskim zemljama. Predloženi CKR neprovediv je u školskoj praksi.
 
Dr. sc. Sanja Bilač, dipl. učiteljica Osnovna škola Spinut, Split
Može se zaključiti kako u dokumentima CKR-a nije razvidno poznavanje, analiza stanja i problematika aktualne hrvatske školske prakse s obzirom na djecu s teškoćama, što se odrazilo na nedovoljno konkretiziranu i manjkavu operacionalizaciju i čime se znatno dovodi u pitanje opravdanost, primjenjivost i implementacija u školskoj praksi. U kontekstu inkluzivnoga odgoja i obrazovanja prijedlozi CKR-a mogu se smatrati „korakom unatrag" u odnosu na postojeću hrvatsku praksu i svjetske trendove.
 
Majda Leskovar, prof. Škola za primijenjenu umjetnost, Rijeka
Smatramo da nametanje metoda rada nije dobro. Metode oduvijek slobodno koristimo i prilagođavamo ih učenicima kako bismo postigli optimalne rezultate.
 
Prof. dr. sc. Stipe Kutleša Institut za filozofiju, Zagreb
Predložena reforma nestručno je i površno napravljena i uz to ideološki motivirana pa ju treba potpuno odbaciti. U Ekspertnoj radnoj skupini nema ni akademika, znanstvenika prepoznatljivih u svijetu ni iz jednog područja, kako prirodnih, tako ni društvenih ni humanističkih. CKR obiluje brojnim znanstvenim, stručnim, pedagoškim, didaktičkim, metodičkim i drugim nedostatcima. S obzirom na recenzije stručnjaka (Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU) treba krenuti s ozbiljnim radom i novim ljudima pod uvjetom da se NE diskriminiraju potencijalni kandidati.
 
Prof. dr. sc. Josip Balabanić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU
Mislim da nešto kao „prirodoznanstveni svjetonazor", koji se uvodi u CKR-u za predmet Biologija, jednostavno ne može postojati. Može se reći da je kao odgojno-obrazovni ishod poželjna rasprava o prirodoznanstvenom pogledu na prirodu ili o prirodoznanstvenoj slici svijeta, ali nikako o „prirodoznanstvenom svjetonazoru". Prirodna znanost uistinu i legitimno teži spoznaji svekolike materijalne stvarnosti, ali metodičkim isključivanjem svega što nije konstitutivni dio materije ne može ni davati neki sveobuhvatni pogled na svijet i čovjeka.
 
Akademik Stanko Popović HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Raniji Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS, 2005.) sadrži cjelovite predmetne kurikule koje je trebalo uskladiti prema iskustvu u desetogodišnjoj primjeni. No, cjelovita kurikularna reforma CKR provodi se sada ab ovo kao da prije nije učinjeno ništa. Metodologija izrade CKR kurikuluma je nova - niti jedna europska država nema takve kurikule. Postoje ozbiljne indicije da predloženi CKR kurikuli imaju brojne stručne, znanstvene i pedagoške nedostatke, da su u ideologiziranome ozračju i u praksi neprovedivi te da su rađeni s nezadovoljavaljućim odnosom prema STEM području. Da, reforma školstva je potrebna, ali kakva reforma?
 
Prof. dr. sc. Mislav Grgić i prof. dr. sc. Davor Petrinović Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Predloženi kurikul Tehničke kulture, u obliku u kojemu je sastavljen u CKR-u, sveobuhvatan je, ali već na prvi pogled vidljivo je da obuhvaća previše sadržaja i svemu daje jednaku pozornost. On je sastavljen kao da srednja škola uopće ne postoji – kao da učenici završenih osmih razreda osnovne škole odmah upisuju fakultete.
 
Doc. dr. sc. Dejan Škvorc i prof. dr. sc. Mislav Grgić, dekan Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Kao što je učitelj potpora učeniku u usvajanju znanja i razvoju vještina, na jednak način kurikulni dokumenti moraju biti potpora učitelju u njegovu radu s učenicima. Zato smatramo da je za predmet Informatika, uz uvažavanje slobodnog izbora učitelja, kurikulnim ili popratnim dokumentima svejedno potrebno izraditi preporuke za izbor nastavnih materijala i drugih izvora informacija.
 
Doc. dr. sc. Mirko Ruščić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu
Iz cjelokupnog CKR kurikula može se iščitati da je termin „prirodoznanstveni svjetonazor" zapravo istoznačan „materijalističkom svjetonazoru", koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu. Podrazumijeva se i nameće navodni, umjetno stvoreni, sukob između prirodoznanstvenoga (materijalističkog) pristupa i religijskoga (metafizičkog) pristupa – sukob koji u stvarnosti ne postoji, odnosno ta se dva pristupa međusobno ne isključuju. To su dvije različite i odvojene dimenzije ljudske stvarnosti koje se međusobno ne pobijaju nego nadopunjuju.
 
Prof. dr. sc. Marija Rosandić Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U okviru ranijega HNOS kurikula iz 2005. godine, na kome je radilo 448 stručnjaka, posebna pozornost bila je usmjerena na ciljano uključivanje odgoja i socijalizacije učenika u sve predmetne kurikule. Nasuprot tome, u sadašnjem prijedlogu kurikulne reforme prema CKR-u tih važnih odgojnih i socijalizirajućih sadržaja unutar predmetnih kurikula nažalost nema. Smatram da se taj aspekt edukacije mora uključiti u predmetne kurikule kao integralna i integrativna komponenta.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Jasna Omejec: Ovo Hrvatsku svrstava među zbiljske punopravne članice EU-a

 
 
U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u srijedu 4. srpnja predstavljeno je 10 knjiga o pravnoj zaštiti okoliša iz nakladničkog niza Modernizacija prava koji sadrži izlaganja i rasprave s okruglih stolova održanih u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU-a. Na njima su istaknuti teoretičari i praktičari raspravljali o stanju zaštite okoliša i pravu kojim se ta zaštita uređuje, ispunjava li na tom području Hrvatska međunarodno preuzete obveze, prijete li joj i kakve sankcije za dosadašnje postupanje i što bi trebalo poduzeti da se domaća pravna regulativa na području zaštite okoliša poboljša kako bi ostvarila svoju funkciju. Posebno su dragocjene analize domaćih propisa i prijedlozi kako ih poboljšati te prakse međunarodnih sudova i tijela Europske unije.
https://tippingthescales.com/wp-content/uploads/2018/01/Environmental-Law-e1516300801267.jpg
Riječ je o knjigama Upravnopravna zaštita okoliša, Pravna zaštita šuma, Pravna zaštita tla, Pravna zaštita voda, Pravna zaštita prostora, Pravna zaštita mora, Pravna zaštita zraka, Kaznenopravna zaštita okoliša, Građanskopravna zaštita okoliša i Pravno uređenje gospodarenja otpadom. Kako je istaknuo predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, rijetka su područja koja je Akademija u svojoj povijesti tako sustavno obradila kao što je to modernizacija prava, a unutar toga pravna zaštita okoliša. „Ovih deset knjiga su podloga zakonodavcima za rješavanje kompleksnih pitanja u ovim područjima, a to je ujedno i Akademijin prinos društvu“, kazao je akademik Kusić. Akademik Jakša Barbić, urednik knjiga i glavni urednik nakladničkog niza Modernizacija prava, koji je ujedno i predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, podsjetio je da su okoliš i zaštita okoliša jedna od najviših vrednota svakog društva, kao i jedna od vrednota Ustava Republike Hrvatske. Budući da je to područje uređeno sa 118 zakona, a njihovu provedbu kontrolira tek 75 inspektora, to je bio jedan od povoda da se krene u obradu problematike pravne zaštite okoliša po pojedinim segmentima.
 
Knjige o pravnoj zaštiti okoliša predstavila je prof. dr. sc. Jasna Omejec, pročelnica Sekcije za javno pravo Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU-a kazavši da se radi o presedanskom pothvatu akademika Barbića u hrvatskoj pravnoj bibliografiji. „Ovo je izvorni produkt hrvatskog znanja. Hrvatska se ovim nakladničkim nizom pozicionira kao ravnopravan sudionik u paneuropskoj raspravi o zaštiti okoliša i obogaćuje europsku pravnu misao. Ovo Hrvatsku svrstava među zbiljske punopravne članice EU-a“, kazala je Jasna Omejec. Prema njenim riječima, na okruglim stolovima o pravnoj zaštiti okoliša iznijeti su brojni prijedozi za reformu tog područja, kao i funkcionalna zakonska rješenja. Iznijela je podatak da je Zakon o šumama donesen 2005. do danas mijenjan devet puta, dok je prvi zakon o šumama iz 1852. vrijedio 70 godina.
 
Na deset okruglih stolova o pravnoj zaštiti okoliša sudjelovali su brojni znanstvenici i stručnjaci, kao i osobe iz prakse, a najčešći uvodničari bili su profesori Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Frane Staničić, prof. dr. sc. Tatjana Josipović i prof. dr. sc. Lana Ofak.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Ponedjeljak, 16/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 710 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević