Get Adobe Flash player

Oswald Spengler: Zapad ima samo tehniku…

 
 
Moja Majka uvijek mi je govorila.
Vidjet ćeš kada dođe - Kinesko čudo.
 
U prethodnom tekstu „Američko čudo“ (Hrvatski fokus, 24. ožujka 2019.), obrađene su osnove tog „čuda“. „Mi ćemo simulirati, a ostali neka proizvode“. To je rezultiralo u našoj sredini, zahvaljujući vrsnim poznavateljima engleskog jezika i bezuvjetnog prihvaćanja ideja samo s jednog govornog područja stavom: „Hrvatska će simulirati, ubrzavati, družiti se na društvenim mrežama, a drugi neka proizvode“, I tako je ostala bez temelja, proizvodnje. No, jedna zemlja razmišljala je drugačije. I rodilo se „Kinesko čudo“. U svega četrdesetak godina. Kako je to moguće?
 
Za daljnja razmatranja potrebne su dvije vlastite misli. Prva proizlazi iz izvorne definicije tehnologije. One Johanna Beckmanna iz 1777. »Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti društva, gospodarstva i tehnike.« Prerađena glasi: »Svaka ljudska djelatnost (npr. medicina, gospodarenje otpadom, brodogradnja itd.) u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva. Koje beziznimno određuje politika«. Druga, »sve se može opisati s trojedinstvom osnovnih pojmova: informacija (bila je prva), energija i materija«.
U tekstu se razmatra razvoj proizvodnje dobara (materija, energija i informacija) ili skraćeno robni kapitalizam. No, valja pridodati. »Ušlo se u doba robno-intelektualnog (d. a informacijskog) kapitalizma.
Jedan od simbola robno-informacijsko kapitalizma je koncept poznat kao „Industrija 4.0“ premda je danas s uključivanjem kobota (suradnički roboti) opravdan naziv „Industrija 5.0“.
 
Kineski neokolonijalizam?
 
Kako objasniti da je u svega 40 godina, država stara oko 4000 godina postala neokolonist.Nedavno je održana „debata stoljeća“ između slovenskog ljevičarskog filozofa Slavoja Žižeka i kanadskog konzervativnog sociologa Jordana Petersona.
 
U tro i pol satnoj raspravi na temu “Što zaista vodi sreći - kapitalizam ili marksizam?” rabile su se riječi: “redefiniranje komunizma, staromodnim marksist, politička korektnost i identitetske politike ljevice, kulturni marksizam, kapitalizam, klasični liberalizam, pojedinac koji se treba prije brinuti o sebi, ne treba se zamarati društvenim ili ekonomskim odnosima, najprivilegiraniji pojedinci u društvu. Pozornost je privukla misao S. Žižeka: Što je s kineskim neokolonijalizmom? Zašto ljevica šuti o tome?
Ključna riječ je neokolonijalizam, oblik gospodarske prevlasti industrijski razvijenih država nad nekadašnjim kolonijama, zavisnim teritorijima i drugim posjedima. U širem smislu, neokolonijalizam se veže uz gospodarsku prevlast pojedinih moćnijih država ili njihovih kompanija nad gospodarski slabijim i siromašnijim državama (Hrvatska enciklopedija).
U samo četiri desetljeća do neokolonijaliste (Hrvatska enciklopedija)
U članku „Američko čudo“ nije bila spomenuta Kina kao uzor. Kako to objasniti? S-Krivuljom (slika 1).
 
S-krivulja prikazuje uzlazno razdoblje brzog rasta, nakon čega slijedi sporije razdoblje ponovnog rasta. Vrijedi za sve slučajeve kada se radi o nekoj razvojnoj pojavi tijekom vremena.
Slika1 S-krivulja (www.storyboardthat.com/hr/business-terms/s-krivulja)
 
Objašnjenje S-krivuljni razvoj Kine od industrijski neprepoznate zemlje do druge gospodarske sile u svijetu, novog neokolonijaliste, zahtijeva opis političkog razvoja te mnogoljudne zemlje od 1979 do sadašnjosti.
Starije generacije su u svojoj mladosti Kinu povezivali s njezinim čelnikom, Mao-Ce-tungom i njegovim idejama. Primjerice, kulturnom revolucijom, skokovitim razvojem ili kolektivizacijom sela.
 
Tijekom 1978. i 1979. u Pekingu i više drugih gradova pojavili su se zahtjevi za demokratizacijom. Službeno je bio kritiziran ekstremizam kulturne revolucije. Za preorijentaciju, ključna osoba bio je Deng Xiaoping, uz pomoć njegovih sljedbenika. Poticalo se gospodarsku decentralizaciju, dekolektivizaciju poljoprivrede, snaženje vanjske trgovine i druge oblike ekonomske liberalizacije te međunarodnu afirmaciju Kine. Kao temelj takvog usmjeravanja postavljen je industrijski razvoj (robni kapitalizam).
 
U travnju 1979. kinesko je vodstvo najavilo novu gospodarsku privrednu reformu; bila su stvorena eksperimentalna poduzeća s ograničenom ekonomskom samostalnošću. Godine 1980. premijerom je postao Zhao Ziyang, koji je provodio politiku »jedna zemlja dva sustava«; stvorene su prve tzv. posebne ekonomske zone, u kojima se gospodarstvo organiziralo na tržišnoj osnovi (u te se zone nizom olakšica privlačio strani kapital, pretežno iz kineske zajednice u iseljeništvu). Za razumijevanje nove orijentacije treba navesti najvažnije odrednice političkog sustava.
 
Prema Ustavu od 4.prosinca 1982., Kina je unitarna republika s jednostranačkim sustavom. Predsjednik republike na čelu je države, bira ga parlament za razdoblje od pet godina. Državno vijeće, vlada, obavlja izvršnu vlast; predsjednika i članove vlade predlaže CK KP Kine, a imenuje ih i opoziva Državni narodni kongres. Kako CK KP Kine predlaže članove vlade, a u njemu je u jednom trenutku bilo gotovo polovica inženjera, razumljivo je usmjerenje na industriju.
 
Poveže li se rasprava S. Žižeka i J. Petersona s navedenim odlikama političkog sustava Kine proizlazi zaključak. Vladajuća politička stranka je Komunistička partija koja određuje strateške smjernice. A što će se konkretno raditi, prepušteno je poduzetnicima. Brojni kineski milijarderi svjedoče ispravnost takvog pristupa, kojeg narod Kine prihvaća.
Moguć je zaključak o Kini kao novom neokolonisti. Kina je završila fazu robnog kapitalizma i snažno ušla u državni, robno- informacijski kapitalizam.
 
Stjecanje znanja
 
Razvoj novih proizvoda rezultat je kreativnosti pojedinca ili tima. Za to je potrebno znanje prethodnih generacija (povijest). Dvije najmnogoljudnije zemlje, Indija i Kina su to izvrsno shvatile i poslali u „svijet“ svoje brojne studente. Evo primjera iz vlastite prakse.
 
Godine 2003. održao sam na Sveučilištu u Lowellu, SAD, inače najstarijem studiju u svijetu „Proizvodnja plastičnih i gumenih dijelova“ predavanje. Tema: „Izmjena topline u kalupima za injekcijsko prešanje tvari“. Sadržaj je bio usavršena verzija moje istoimene disertacije iz 1972. Predavanju su nazočili svi studenti tog kolegija. Njih 7. Svi Indijci. Tako su putovali po svijetu i Kinezi te stjecali potrebna znanja i vještine.
 
Proizvodnja u Kini
 
Izočnost Kine kao zemlje uzora u članku „Američko čudo“, temelji se na činjenici da je uzlaz na S-krivulji zabilježen tek početkom devedesetih godina. To potvrđuje i podatak da je od 1978. do 2002. BDP rastao po prosječnoj stopi od 8,5 % (HE). Godine 2001. Kina je imala BDP od 5500 milijardi USD. BDP po stanovniku je iznosio 4330 USD. U 2018. bio je BDP (uključivo Hong Kong i Makao) 13 800 milijardi ili po stanovniku 9500 USD. BDP po stanovniku porastao je u tom razdoblju za 2,2 puta i sada je blizak srednjem svjetskom prosjeku. Ono što obilježava suvremenu Kinu stvoreno je u svega četvrt stoljeća (Google, china+gdp+per+capita+2018).
 
Dva primjera uspješnosti kineskog koncepta. Predsjednik D. Trump je shvatio da bez moćne i raznovrsne vlastite industrije ne može zadržati prevlast u svijetu. Stoga traži obnavljanje robne industrije u SAD. No, mnoga znanja su tijekom dominacije simuliranja i društvenih mreža, nepovratno izgubljena.
Više primjera u Hrvatskoj svjedoče o razvoju Kine. Izgradnja Pelješkog mosta, zanimanje za znanja i vještine u hrvatskoj brodogradnji, uključivo i Brodarski institut te kupovina partijske škole u Kumrovcu.
 
Razvoj proizvoda
 
Prihvatljivost bilo kojeg robnoga ili informacijskog proizvoda (projektant, konstruktor, informatičar) mora se provjeriti. Bilo bi poželjno odmah, u funkciji društveno-humanističkih ciljeva. Praktički nemoguća misija. Zato svaki novi proizvod ima pretežno pozitivna obilježja s ugrađenim nedostatcima. Primjer su sada ozbiljna preispitivanja velikih informacijskih sustava. Robni kapitalizam temelji se na proizvodnji. Valja ponoviti iz „Američkog čuda“ kako je Kukoleča definirao proizvodnju. Ona obuhvaća pet područja: rudarstvo, poljoprivredu sa šumarstvom i vodoprivredom, industriju, građevinarstvo i promet. Prema toj sistematizaciji bit će navedena glavna područja proizvodnje u Kini.
 
Rudarstvo, poljoprivreda i stočarstvo (HE)
 
Prema prirodnim resursima Kina je jedna od najbogatijih zemalja. Posebno se izdvajaju izvori ugljena, željezne rude, nafte, zemnog plina, žive, kositra, mangana, aluminija, cinka, uz najveći hidropotencijal u svijetu. Posebno treba naglasiti najveće svjetske rezerve rijetkih ruda potrebnih za suvremenu elektroniku.
Glavni poljodjelski proizvodi su: riža, pšenica, kukuruz, ječam, soja, krumpir, sezam, uljana repica, lan, konoplja, šećerna trska, duhan. Uzgajaju se goveda, svinje, ovce, bivoli, jakovii perad, a važan je i ribolov.
 
Industrija (HE)
 
Postoji vrlo snažna industrija za sve oblike ratovanja. Glavni industrijski proizvodi su: gvožđe: čeliki lijevovi, zatim cement, strojevi, elektrooprema,brodovi, građevinski materijal, kemikalije, obuća, porculan, hrana, igračke, namještaj, tekstili konfekcija, obuća, igračke,papiri plastika (oko 29 % svjetske proizvodnja). Tvrtka „Haitian International“ koja proizvodi ubrizgavalice za injekcijsko prešanje, započela je suradnju s njemačkom tvrtkom „Demag“ 1974. Jedan od visokih rukovodilaca „Demaga“ otišao je u jednom trenutku u „Haitian Int.“. Samo u 2018. „Haitian“ je proizveo 28 tisuća ubrizgavalica tipa „Mars“. Ukupno do sada 230 tisuća (haitianpm.com/en).
 
Posebno su impresivni rezultati postignuti na području proizvodnje mobitela. Kineska tvrtka „Huawei“ povećala je proizvodnju mobitela u 2018. za 80 % i sada je druga u svijetu iza „Samsunga“, a ispred „Applea“ (Večernji list, 4. svibnja 2019.).
 
Zaključak
 
Jednom prilikom je Deng Xiaoping izjavio. »Svejedno je li mačka crna ili bijela, važno je da lovi miševe«. Industrijska orijentacija Kine omogućila je da postane neokolonijalna zemlja. Koja je svojim izvozom stvorila dovoljno sredstava da kupuje diljem svijeta, sve što vrijedi,
U uspjehu Kine krije se jedna misao glasovitog njemačkog filozofa Oswalda Spenglera (Čovjek i tehnika). On je tijekom svog glasovitog istoimenog predavanja u Tehničkom muzeju u Münchenu u svibnja 1931. izjavio (u slobodnoj interpretaciji). »Zapad ima samo tehniku. Ako ju preda drugima, oni će to znanje, raspoloživim sirovinama i radnom snagom upotrijebiti za proizvodnju, možda i bolje, ali svakako jeftinije.« O. Spengler nije bio zvijezda društvenih mreža kao današnji filozofi i psiholozi. Za čije se slušanje njihovih showova plaćalo i 1500 USD. Ali O. Spengler je veliki prorok koji je pogodio.
 

Profesor emeritus Igor Čatić

ISABS-ova konferencija jedan je od najznačajnijih svjetskih znanstvenih događaja iz područja personalizirane medicine

 
 
Tijekom tiskovne konferencije u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) prof. dr. sc. Dragan Primorac, predsjednik i osnivač Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), i prvi potpredsjednik/v.d. predsjednika HLK-a dr. sc. Krešimir Luetić  najavili su da su u suradnji s dekanima hrvatskih medicinskih fakulteta odabrali 20-tak najizvrsnijih studenata hrvatskih medicinskih fakulteta koji će uz potporu i organizaciju HLK-a i ISABS-a sudjelovati i u radu “11th ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine” koja se od 17.-22. lipnja 2019. godine održava u Splitu. Ovim HLK i ISABS snažno podupiru izvrsnost u edukaciji budućih liječnika.
 
https://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2015/10/11406244_1008775369146330_5932404135020450204_o1-498x332.jpg
ISABS-ova konferencija www.isabs.net jedan je od najznačajnijih svjetskih znanstvenih događaja iz područja personalizirane medicine te antropološke i forenzičke genetike i ove godine će okupiti oko 600 vodećih svjetskih znanstvenika i kliničara među kojima su i četiri dobitnika Nobelove nagrade (Ada Yonath, Avram Hershko, Robert Huber, Paul Modrich), te niz kandidata za Nobelovu nagradu. U radu konferencije sudjelovat će znanstvenici i liječnici iz vodećih svjetskih institucija uključujući Harvard School of Medicine, Princeton University, Duke University, University of Stanford, Max-Planck Institute, Case Western Reserve University, MIT, Penn State University, University of New Haven, Columbia University, Mayo Clinic, UPenn, George Washington University, King’s College, UC Davis, University of California-Berkley, itd. 

Glavne teme 11. ISABS konferencije su personalizirana i regenerativna medicina, farmakogenomika, molekularna dijagnostika, terapija matičnim stanicama, epigenetika, mikrobiom, genetika raka, imunoterapija forenzička i antropološka genetika, analize drevne DNA itd.

ISABS-ove konferencije se održavanju svake druge godine, a uz Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), organiziraju ih Mayo Clinic i Specijalna bolnica Sv. Katarina, Europski centar izvrsnosti. Mayo Clinic, vodeća je američka zdravstvena institucija s godišnjim prihodima od $11 milijardi i s 63 000 zaposlenih)

Izjave:
dr. sc. Krešimir Luetić   „Hrvatska liječnička komora je ponosna što je partner ISABS-u i  zahvaljujem prof.dr. Draganu Primorcu u organizaciji ovogodišnje konferencije koja je jedan od najznačajnijih svjetskih događaja. Našim studentima medicine želimo omogućiti da pred kraj studija započnu s znanstvenim usavršavanjem ali i poslati im poruku da svoju budućnost kako znanstvenu tako i stručnu mogu i trebaju razvijati u Republici Hrvatskoj.

Prof. dr. Dragan Primorac:„Budućnost Hrvatske mora biti temeljena na ulaganju u najizvrsnije. Uzalud nam autoputovi, novoizgrađeni mostovi, ako Hrvatska neće investirati u najizvrsnije i ako će mladi budućnost tražiti izvan Hrvatske. Ovim događajem Hrvatsku snažno pozicioniramo u svjetskoj znanosti i medicini, a ovdje posebno želim zahvaliti kolegama s vodeće američke zdravstvene institucije Mayo Clinic s kojom surađujemo više od 15 godina te Američkoj akademiji za forenzične znanosti na velikoj potpori. Hvala Hrvatskoj liječničkoj komori i Hrvatskoj turističkoj zajednici na partnerskom odnosu u organizaciji ovog događaja kao i Gradu Splitu, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Sveučilištu u Splitu, Gradu Solinu, Općini Podstrana i svima onima koji su pružili golemu logističku kako bi ovaj događaj u najboljem svjetlu tih dana predstavljao našu Domovinu.


Severina Subotić

U Zagrebu se čuva njegova zbirka pauka i nedovršen rukopis monografije

 
 
Narcis Damin, prirodoslovac (Senj, 27. X. 1845. – Bakar, 26. VIII. 1905.), nakon školovanja u Senju i Zagrebu kao srednjoškolski profesor prirodoslovnih predmeta predavao je od 1868. u Rijeci i Gospiću, a od 1876. u Bakru (Nautička škola). Osobito se bavio proučavanjem pauka (arahnologija) u Istri i Hrvatskom primorju. Opisao je nekoliko novih vrsta, a napisao je i sistematiku pauka hrvatskih krajeva (Pauci Dalmacije, Hrvatske, Slavonije i Istre, Rad JAZU, 1900., str. 143). Proučavao je i crnu udovicu (Latrodectus tredecimguttatus, Rad JAZU, 1896., str. 126). Objavljivao je u domaćim i inozemnim znan. časopisima na hrvatskom i njemačkom jeziku.
http://library.foi.hr/m3/s/1/n/0000010875.jpg
Kao promicatelj kulturnog života djelovao je u svim narodnim i prosvjetnim društvima u Bakru. Bavio se botanikom i zoologijom, a od 1888. posvetio se arahnologiji. Proučavao je pauke u Istri i sjevernom Hrvatskom primorju te opisao nekoliko novih vrsta, od kojih je jedna nazvana njegovim imenom Attus damini. Pratio je i opisivao razvoj te način i duljinu života, a sastavio je i opširan popis naših pauka. U Zoološkom odjelu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu čuva se njegova zbirka pauka i nedovršen rukopis monografije o paucima s originalnim crtežima (4. sv.). (v.h.)

Anketa

Znate li da je A. Plenković, zajedno s M. Pupovcem, omogućio Dejanu Joviću da sigurno ulazi u Europski parlament?

Srijeda, 22/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1020 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević