Get Adobe Flash player

Kroatistički eseji i rasprave u kojima se teme obrađuju na filološki način

 
 
U Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 20. studenog javnosti je predstavljena knjiga Kroatološki ogledi književnog povjesničara i kritičara prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića. Knjigu je objavio izdavač Leykam International i u njoj se donose radovi vezani uz književnoznanstveni projekt Hrvatski književni povjesničari (prilozi o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, Ivi Frangešu, Antunu Barcu i Đuri Šurminu), slijede prilozi u kojima se komentira međunarodno priznanje hrvatskog jezika ostvareno 2008., a neki su radovi posvećeni književnim opusima hrvatskih književnika Milana Begovića, Ante Tresića Pavičića, Nike Andrijaševića i Joje Ricova te austrijske književnice hrvatskoga podrijetla Paule von Preradović. Objavljeni su i prilozi vezani uz sudbinu hrvatske knjige (Croatica Mechitaristica, Nikola Benčić – osnivač i promicatelj zbirki knjiga gradišćanskih Hrvata u Hrvatskoj i Otpor memoricidu: Zbirka knjiga o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu) te ostali prilozi: o Novigradu i novigradskom kraju u prirodoslovnom putopisu Spiridiona Brusine, o znanstvenim interesima Vjekoslava Maštrovića u svjetlu njegove bibliografije i prilog o Susretima, časopisu Hrvatsko-češkog društva.
http://www.mvinfo.hr/img/articleModule/image/a2v1tutxr80apjz91rt4zwsueu3.jpg
Radi se o kroatističkim esejima i raspravama u kojima se teme obrađuju na filološki način, u najvećem dijelu književnopovijesni i književnokritički. No u obradi se koriste i komparativno kroatistički postupci pa ih valja smatrati kroatološkim prilozima, što je na tragu autorovih stvaralačkih postupaka prethodno iznesenih u njegovim knjigama Nad jabukama vile Hrvatice (2001.) i Neukrotivo svoji (2011.).
 
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić podsjetio je da Maštrović od 1976. djeluje na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU-a, a u tom je razdoblju bio i dekan Hrvatskih studija te glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Posebno je istaknuo njegove zasluge za priznanje hrvatskog jezika u međunarodnoj bibliotečnoj klasifikaciji 2008., što se smatra međunarodnim priznanjem hrvatskog jezika, čime je omogućeno da hrvatski jezik postane službeni jezik Europske unije. Spomenuo je da Maštrović trenutno obnaša i dužnost urednika Glasnika HAZU, a podsjetio je i na zasluge njegovog oca Vjekoslava Maštrovića, dugogodišnjeg upravitelja Akademijinog Zavoda za povijesne znanosti u Zadru zaslužnog za osnutak kulturnih institucija u Zadru nakon 1945.
 
Akademik Mislav Ježić također je istaknuo Maštrovićeve zasluge za međunarodno priznanje hrvatskog jezika, upozorivši da neki kroatisti i danas smatraju da hrvatski ne postoji kao zaseban jezik. Književna povjesničarka dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek je posebno naglasila poglavlja vezana uz Maštrovićev rodni Zadar te poglavlje o sudbini knjige u Domovinskom ratu.
 
Tihomil Maštrović je pojasnio da kroatologija teme vezane uz hrvatsku kulturu i identitet promatra sa gledišta šireg od filologije, vežući uz sebe i druge znanosti čiji razultati mogu dati informacije o hrvatskom identitetu, dostignućima, vrijednostima i ostvarenjima. Osvrnuvši se na međunarodno priznanje hrvatskog jezika, kazao je da je odobrenje zasebnog koda za hrvatski jezik u međunarodnom ISO sustavu imalo dalekosežne učinke. „Tri dragocjena slova hrv su poput JMBG-a ili OIB-a za pojedinca, ona čine hrvatski jezik osobom, jedinstvenom i samosvojnom, a time je i „bratski“ zagrljaj sa srpskim jezikom popustio na čvrstini“, istaknuo je Maštrović.
 

Marijan Lipovac

NASA: Nešto misteriozno i vruće vreba ispod površine antarktičkog leda

 
 
Mislila sam kako je to sve luda ideja - rekla je Helene Seroussi iz NASA-inog laboratorija - Nešto misteriozno i vruće vreba ispod površine antarktičkog leda. NASA tvrdi kako je možda pronašla izvor tog 'čudnog grijanja': podizanje abnormalno vruće stijene koja leži duboko ispod površine. Toplina uzrokuje najprije rastapanje, a zatim i pucanje površine leda što dovodi do stvaranja rijeka i drugih poremećaja na Antarktiku. Prije otprilike 30 godina, znanstvenik Sveučilišta Colorado Denver izjavio je kako bi se mogao stvoriti svojevrsni plašt pod kontinentnom poznatim kao Marie Byrd. Ta je hipoteza pomogla objasniti neka čudna obilježja viđena na ledu, nešto poput vulkanske aktivnosti u obliku kupole.
http://www.vorply.com/media/1602/the-missing-crew-from-november-2002-left-behind-a-video-that-shows-ruins-under-the-ice-of-0.jpg
Ogromna ledena santa odvojila se od Antarktike. 'Ovo dosad nismo vidjeli'. Ledena santa površine 5800 četvornih kilometara odvojila se od ledenog grebena Larsen C na Antarktici i slobodno pluta prema sjeveru, objavili su u srijedu njemački stručnjaci. Dugačka 175 i široka 50 kilometara, radi se o jednoj od najvećih santi koju su znanstvenici registrirali posljednjih godina i trebat će dvije do tri godine da se posve istopi, priopćio je institut Alfred Wegener u Bremenu.
 
Kroz uske tokove vruća stijena izvire iz Zemljina plašta, a zatim se širi ispod kore. Budući da je sam materijal vruć i plutajući, čini se kako se kora povećava prema gore. To primjerice objašnjava neka mjesta na Zemlji poput Havaja i Yellowstonea koji imaju ogromne količine geotermalne aktivnosti usprkos tome što su daleko od ruba tektonske ploče. No sve to bila je ideja u koju je bilo teško povjerovati, piše The Independent.
 
- Mislila sam kako je to sve luda ideja - rekla je Helene Seroussi iz NASA-inog laboratorija. - Nisam mogla prihvatiti da bismo mogli imati tu količinu topline, a još uvijek imamo led na vrhu - kazala je. Znanstvenici su koristili najnovije tehnike kako bi podržali tu ideju. Tim je razvio numerički model plašta kako bi proučio koliko će topline geotermalne energije biti potrebno da se objasni ono što se danas događa na Marie Byrdu. Usporedili su teorijski model s podacima iz NASA-inih misija nad Antarktikom, što je potvrdilo kako ispod površine leda buja plašt prepun pritiska i topline. Plašt koji se stvorio 50-110 milijuna godina prije pojave ledene ploče.
 

https://www.vecernji.hr/techsci/nasa-otkrice-antarktika-1207001

Ovogodišnji Svjetski tjedan fokusiran je na značajnu ulogu svih zdravstvenih radnika u smanjenju antimikrobne rezistencije

 
 
Europski dan svjesnosti o antibioticima je godišnja europska javnozdravstvena inicijativa čija svrha je podizanje javne svijesti o sve raširenijoj pojavi rezistencije, tj. otpornosti mikroorganizama na antibiotike kao i o važnosti za odgovorno korištenje antibiotika. Posljednji noviji podatci diljem Europske unije potvrđuju da je broj pacijenata inficiranih bakterijama otpornim na antibiotike u porastu te da rezistencija na antibiotike predstavlja sve veći i ozbiljniji javnozdravstveni problem uz ozbiljnu ugrozu ljudskog zdravlja pa i života.
https://www.helsinki.fi/sites/default/files/thumbnails/image/appendicitis_40555477_2000.jpg
„Gotovo polovica svih primjena antibiotika u bolnicama je nepotrebno neprimjerena,“ upozoravaju stručnjaci te dodaju da je upravo pogrješno korištenje antibiotika jedan od glavnih uzroka pojave i širenja antimikrobne rezistencije (AMR). Europski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se diljem Europske unije 18. studenog svake godine, počevši od 2008. kada je obilježen prvi puta. Ove godine obilježava se deset godina od proglašenja Europskog dana svjesnosti o antibioticima. Stoga će 15. studenog Vytenis Andriukaitis, Europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane održati govor u Bruxellesu povodom desete obljetnice obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima a cijeli „događaj“ organizira Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) koji će ujedno objaviti i najnovije podatke o antimikrobnoj rezistenciji u EU. Od 2015. na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) održava se i Svjetski tjedan svjesnosti o rezistenciji mikroorganizama na antibiotike. Svjetski tjedan se obilježava od 13. do 19. studenog 2017.
 
Ove godine Svjetski tjedan fokusiran je na značajnu ulogu svih zdravstvenih radnika u smanjenju antimikrobne rezistencije, tj. otpornosti patogenih mikroorganizama na antibiotike te neophodnoj prevenciji i kontroli infekcija. Infekcije u bolnicama i zdravstvenim ustanovama su najčešće izazvane mikroorganizmima, prvenstveno bakterijama, otpornim na antibiotike i na druge antimikrobne lijekove. Obilježavanje Svjetskog tjedna ima stoga cilj podizanja javne svijesti o globalnom problemu zbog sve raširenije rezistencije mikroorganizama na antibiotike, kao i poticanje tzv. dobre prakse kod javnosti, zdravstvenih radnika i političara kako bi se izbjeglo daljnje širenje antimikrobne rezistencije. Ovogodišnja tema Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji glasi: „Antibiotici:  Koristiti s oprezom“ koja nam poručuje o važnosti antibiotika i kako se njihova značajna  uloga mora očuvati za dobrobit svih.
 
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europa udružile su se i odazvale na poziv UN-ove Opće skupštine o potrebnim trenutnim mjerama protiv antimikrobne rezistencije. Rezistencija mikroorganizama, prvenstveno bakterija, ne poznaje granice i stoga svi moramo biti udruženi u „globalnoj zajednici“ za odgovorno korištenje antibiotika. U svrhu usporavanja razvoja i širenja rezistencije mikroorganizama na antibiotike od iznimne je važnosti znati da se antibiotici moraju primjenjivati u točno određenu svrhu i vrijeme, u točnoj dozi kroz određeno propisano vrijeme, a vrstu antibiotika mora odrediti liječnik. Antibiotici se nikada ne smiju dijeliti s drugima ili čuvati „za poslije.“
 
Upravo je prekomjerna, neodgovarajuća i neodgovorna primjena antimikrobnih lijekova, prvenstveno antibiotika, zajedno s lošom praksom u nadzoru infekcija dovela do razvoja i širenja antimikrobne rezistencije što ozbiljno ugrožava ljudsko zdravlje na globalnoj razini. Stoga Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti upozorava: „Ukoliko se ovaj trend nastavi, mi ćemo se vratiti u vrijeme kada najobičnije infekcije ne ćemo više moći liječiti.“ Samo u EU-u godišnje umre oko 25.000 pacijenata zbog infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike, a na globalnoj razini prema procjenama godišnje umre oko 700.000 pacijenata. Sručnjaci procjenjuju i upozoravaju: „Ako se nastavi ovaj trend, tada će u razdoblju od 2015. do 2050. godišnje umirati oko 10 milijuna ljudi zbog infekcija izazvanih patogenim mikroorganizmima otpornim na antimikrobna sredstva.“
 
Međutim, infekcije uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike uzrokuju i znatne gospodarske i financijske troškove: u EU oni godišnje iznose oko 1,5 milijardi eura zbog ekstra zdravstvenih troškova i smanjenja produktivnosti, a svakako se moraju uračunati i dodatni troškovi zbog produžene hospitalizacije i dugotrajnog liječenja po oboljelom pacijentu. Gubitci se također bilježe i u trgovini i u poljoprivredi: Tako je na primjer 2015. prodaja piletine u Norveškoj bila smanjena za 20 % nakon objave otkrića bakterije E.coli otporne na antibiotike u pilećem mesu.
 
U Europi je u razdoblju od 2010. do 2014. potrošnja antibiotika gotovo udvostručena zbog terapije infekcija izazvanih bakterijama višestruko otpornim na antibiotike (multirezistentne bakterije). Ipak, neke države poput Danske, Estonije, Finske, Luksemburga, Španjolske i Švedske uspjele su smanjiti ukupnu potrošnju antibiotika izvan bolničkog liječenja. Iako je potrošnja antibiotika kod životinja smanjena za oko 12 % u 24 države-članice EU-a u razdoblju od 2011. do 2014., vidljive su značajne razlike među državama (dok je u nekim državama potrošnja smanjena, u 5 država je povećana). No, najveća potrošnja antibiotika ne odnosi se na ljude, nego na životinje: samo u SAD-u, u sektoru stočarstva troši se 80 % antibiotika od ukupne godišnje potrošnje. Predviđeno je još ranije da će u razdoblju između 2010. i 2030. globalna potrošnja antimikrobnih lijekova u uzgoju životinja porasti otprilike za 67 %. U Europskoj uniji je 29. lipnja 2017. usvojen novi i sveobuhvatni akcijski plan protiv antimikrobne rezistencije.
 
Hrvatsko drušvo za kliničku mikrobiologiju Hrvatskog liječničkog zbora u petak, 17. studenoga 2017. organizira Simpozij povodom obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u Zagrebu. Na Simpoziju će govoriti stručnjaci koji će se između ostaloga, osvrnuti na deset godina javne kampanje za podizanje svijesti o problemu rezistencije mikroorganizama na antibiotike i druge antimikrobne lijekove, a govoriti će se i o problemima rezistenicje u veterinarskoj medicini.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Subota, 25/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 853 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević