Get Adobe Flash player

Visoko prerađena hrana povezuje se s nizom zdravstvenih rizika

 
 
Krajem svibnja (2019.) jedan od najuglednijih časopisa, The British Medical Journal (BMJ), objavio je rezultate dviju velikih europskih studija koje otkrivaju pozitivnu povezanost konzumiranja ultra odnosno visoko prerađene hrane s rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti. Dakako, znanstvenici izjavljuju kako je potrebno provesti daljnja istraživanja u svrhu boljeg razumijevanja štetnih učinaka visoko prerađenih namirnica/hrane s nizom oboljenja. Ipak, znanstvenici već sada pozivaju sve odgovorne za promoviranje prehrane svježom i svježe pripremljenom hranom ili minimalno prerađenom hranom u odnosu na visoko prerađenu hranu.
https://www.bmj.com/sites/default/files/sites/defautl/files/attachments/bmj-article/2019/05/fresh_salad_vegetables.jpg
Ultra ili visoko prerađene namirnice/hrana uključuje brojne i različite pakirane pečene proizvode, obroke i grickalice, pjenušave napitke, zaslađene žitarice, gotovu hranu odnosno obroke koji sadrže različite prehrambene aditive, zatim gotove dehidrirane juhe od povrća, prerađene mesne i riblje proizvode i dr. – svi ovi ultra prerađeni prehrambeni proizvodi sadrže visoke razine dodanih šećera, masnoća i/ili soli ali s pomanjkanjem ili nedostatkom vitamina, bjelančevina i vlakana. Smatra se kako ultra prerađena hrana u mnogim državama zauzima između 25 i 60 posto unosa od ukupne dnevne energije što je zabrinjavajuće. Ranije provedene studije povezale su ultra prerađene namirnice s visokim rizicima za razvoj gojaznosti, visokog krvnog tlaka i kolesterola, nekim vrstama karcinoma, ali još uvijek nedostaju čvrsti dokazi o povezanosti konzumiranja ultra prerađene hrane s razvojem navedenih poremećaja odn. bolesi.
 
PRVU znanstvenu studiju čije rezultate je objavio BMJ, proveli su znanstveni istraživači u Francuskoj i Brazilu i procijenili potencijalne povezanosti između ultra prerađene hrane i rizika od razvoja kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti (tj. stanja koja štetno djeluju na dotok krvi i prokrvljenost srca i mozga). Rezultati studije temelje se na provedenom ispitivanju 105.159 odraslih Francuza (21 posto muškaraca i 79 posto žena) čija prosječna dob je 43 godine: ispitanici su ispunili prosječno šest 24-satnih upitnika kako bi izmjerili uobičajeni unos 3.300 različitih namirnica kao dio studije „NutriNet Santé.“ Prehrambeni proizvodi bili su grupirani ovisno o stupnju industrijske obrade/prerade a stope oboljenja mjerene su tijekom maksimalnog praćenja tijekom desetogodišnjeg razdoblja (2009.-2018.). Rezultati su pokazali da je apsolutno povećanje od 10 posto udjela ultra prerađene hrane u prehrani povezano sa značajno višim stopama  kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Nasuprot tome, istraživači su otkrili značajnu povezanost između konzumiranja svježe, neprerađene ili minimalno prerađene hrane s manjim rizicima od svih prijavljenih bolesti.
 
U DRUGOJ studiji istraživači sa sjedištem u Španjolskoj procijenili su moguće veze između unosa odn. konzumiranja ultra-prerađene hrane i rizika od smrtnosti iz bilo kojeg uzroka. Njihovi rezultati temelje se na 19.899 diplomanata španjolskog sveučilišta (7.786 muškaraca i 12.113 žena) prosječne dobi 38 godina koji su ispunili 136-dijelni upitnik o prehrani kao dio studije „Seguimiento Universidad de Navarra (SUN).“ I u ovom slučaju hrana je grupirana prema stupnju obrade/prerade, a smrtnost je mjerena u prosjeku deset godina.
 
Rezultati su pokazali da je veća potrošnja/konzumiranje ultra-prerađene hrane (više od 4 obroka dnevno) povezana s povećanim rizikom od 62 posto svih uzroka smrtnosti u usporedbi s manjom potrošnjom (manje od 2 obroka dnevno) ultra-prerađene hrane. Za svaki dodatni dnevni unos ultra prerađene hrane rizik od smrtnosti relativno se povećao za 18 posto.
 
Obje studije (francuska i španjolska) su opservacijske, tako da ne mogu uspostaviti uzročnost. No, obje studije uzele su u obzir dobro poznate faktore rizika za životni stil i 'biljege' prehrambene kvalitete, a rezultati ovih istraživanja podupiru druga istraživanja koja povezuju visoko tj. ultra prerađenu hranu sa slabim odn. lošim zdravljem. Stoga oba istraživačka tima kažu da su politike koje ograničavaju udio ultra-prerađene hrane u prehrani i promiču potrošnju neprerađene ili minimalno prerađene hrane potrebne za poboljšanje javnog zdravlja na globalnoj razini. Ovaj pogled podupiru i australski istraživači u povezanom uvodniku, a oni kažu da su prehrambeni savjeti relativno jednostavni: jedite manje ultra-prerađene hrane i više neprerađene ili minimalno prerađene hrane. Oni također kažu da bi buduća istraživanja trebala istražiti povezanosti između ultra-prerađene hrane i zdravstvenih šteta u različitim područjima diljem svijeta, te ispitati kako te štete nastaju (npr. promjenom mikrobioma u crijevu na načine koji mogu poremetiti energetsku ravnotežu).
 
U međuvremenu, kreatori politike „trebali bi svoje prioritete odmaknuti od 'preoblikovanja' hrane – čime se riskira pozicioniranje ultra-prerađene hrane kao rješenje problema s hranom – prema većem naglasku na promicanje dostupnosti neobrađenih ili minimalno obrađenih namirnica“, zaključuju stručnjaci. Nadalje, u sklopu francuske „NutriNet Santé“ studije provedena je još jedna tzv. kohortna studija u kojoj je sudjelovalo 104.980 dobrovoljaca u dobi od 18 godina na više (prosječna dob bila je 42,8 godina) u razdoblju od 2009. do 2017. Studija je povezala znanstvene istraživače s nekoliko francuskih znanstvenih institucija: 'Institut national de la santé et de la recherche médicale/INSERM' (francuski Nacionalni institut za zdravlje i medicinska istraživanja), 'Institut national de la recherche agronomique/INRA' (Nacionalni institut za istraživanja u poljoprivredi), te čuvenog 'Université Paris XIII.'  Ova francuska studija dokazuje povezanost konzumiranja ultra-prerađene hrane s povećanim rizikom za razvoj karcinoma, osobito karcinoma DOJKE, PROSTATE I DEBELOG CRIJEVA i/ili REKTUMA (kolorektalni karcinom).
 
Kancerogena oboljenja diljem svijeta u znatnom su porastu: prema podatcima, u 2012. diljem svijeta zabilježeno je 14,1 milijun novodijagnosticiranih slučajeva kancerogenih oboljenja. A prema tvrdnji „World Cancer Research Fund / American Institute for Cancer Research“ (2017.) oko jedna trećina najčešćih oblika neoplazmi mogla bi se izbjeći promjenom životnog stila i prehrambenih navika u razvijenim državama.         
 
Na kraju moram svakako istaknuti rezultate još jedne znanstvene studije koji su objavljeni u časopisu „Cell Metabolism“ u svibnju 2019. Istraživanje je proveo američki Nacionalni institut za dijabetes i probavne i bubrežne bolesti NIH-a (NIH / National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseses, Bethesda, Maryland), a njihova studija otkrila je da ultra-prerađena hrana uzrokuje prejedanje i dobivanje na tjelesnoj težini. Da, ljudi koji jedu ultra-prerađenu hranu unose više kalorija u organizam i dobivaju više na tjelesnoj težini nego kada jedu minimalno prerađenu hranu. Do ove razlike došlo je iako su obroci za 20 zdravih odraslih osoba (10 muškaraca i 10 žena), volontera, u obrađenim i minimalno obrađenim namirnicama imali isti broj kalorija i makronutrijenata kao u ultra-prerađenoj hrani.
 
Dakle, ultra-prerađeni i minimalno prerađeni obroci imali su istu količinu kalorija, šećera, masnoća, vlakana i ugljikohidrata a ispitanici/volonteri mogli su jesti koliko god su željeli – mnogo ili malo. Tako je otkriveno da prehrana ultra-prerađenom hranom uzrokuje veći unos kalorija - oko 500 kalorija više tokom dana dok to nije slučaj kod prehrane s minimalno prerađenom hranom: volonteri provedene studije koji su tijekom dva tjedna konzumirali ultra-prerađenu hranu dobili su 1 kg tjelesne težine, a tijekom dvotjedne prehrane neprerađenom hranom izgubili su jedan kilogram tjelesne težine. Studija je pokazala da kod konzumiranja ultra-prerađene hrane volonteri/sudionici studije jedu brže i više. A analiza krvi otkrila je da prehrana neprerađenom i minimalno prerađenom hranom uzrokuje višu razinu hormona PYY koji supresivno djeluje na apetit uz istovremenu nisku razinu hormona 'grelina' („hormon gladi“) koji stimulira apetit. Kod konzumiranja ultra-prerađene hrane odnos ovih hormona je suprotan - razina apetit-stimulirajućeg 'grelin' hormona je vrlo visoka dok je razina PYY hormona niska.  
 
Znanstvenik Kevin D. Hall, Ph.D., autor provedene studije, izjavio je kako je to tako „jer je teže i skuplje proizvesti minimalno prerađenu hranu koja je zdravija za prehranu čovjeka.“ Ova mala studija provedena na 20 odraslih dobrovoljaca prvo je randomizirano, kontrolirano ispitivanje koje je ispitalo/istražilo učinke ultra-prerađene hrane kako je to definirano prehrambenim sustavom NOVA klasifikacije (NOVA Food Classification System). „Prehrambeni sustav NOVA klasifikacije“ osmišljen je u Brazilu, a njegovi autori su znanstvenici Sveučilišta Sao Paulo (Center for Epidemiological Studies in Health and Nutrition, School of Public Health, University of Sao Paulo); predstavljen je u „UN-ovo desetljeće prehrane, NOVA klasifikacija hrane i problemi s ultra-preradom“ („The UN Decade of Nutrition, the NOVA food classification and the trouble with ultra-processing“)
za razdoblje 2016. – 2025. Sustav 'NOVA' potvrdili su UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i PAHO (Pan American Health Organization).
 
Prehrambeni sustav NOVA klasifikacije svrstava namirnice/hranu u četiri grupe ovisno o stupnju prerade hrane:
1.   neprerađena/prirodna ili minimalno prerađena hrana;
2.   obrađeni kulinarski sastojci – ulja, maslac, šećer i sol;
3.   prerađena hrana – povrće u staklenkama, riba u konzervi, voći sirupi, sirevi i svježi pekarski proizvodi i dr.;
4.   ultra-prerađena hrana – bezalkoholna pića, slatki ili pikantni pakirani obroci, mesne emulzije za proizvode od mesnih prerađevina, prethodno pripremljena smrznuta jela i dr.; ova hrana ujedno sadrži različite aditive, antioksidante, stabilizatore i sl., zatim arome, pojačivače okusa, boje, učvršćivače, sredstva za povećanje mase, sredstva protiv pjenjenja, protiv stvrdnjavanja, zatim ovlaživače, sekvestrante itd.    
 
Na temelju svih provedenih istraživanja i njihovih rezultata, Brazil je usvojio 'prehrambene smjernice' koje preporučuju ograničenje potrošnje prerađene hrane i izbjegavanje ultra-prerađene hrane. Francuska je usvojila javno-zdravstvenu prehrambenu politiku 2018.-2022. koja ima cilj smanjiti konzumiranje ultra-prerađene hrane za 20 posto. I dok pojedine države usvajaju „prehrambene smjernice“ s preporukama o promjeni načina života i zdravijoj prehrani, pojedini hrvatski medicinski i javnozdravstveni stručnjaci u javnosti se zalažu za uvođenje kažnjavanja svih osoba koje su pretile jer se pretilost/gojaznost povezuje s nizom ozbiljnih kroničnih zdravstvenih problema – od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa pa sve do kancerogenih oboljenja.
„Zdravi građani najveća su prednost koju svaka zemlja može imati“ – Winston S. Churchill
 
Izvor: Prof. Mark A.Lawrence, Philip I. Baker: „Ultra processed food and adverse health outcomes;“ BMJ 29.05.2019.; 365:I2289;
Bernard Srour et al.: „Ultra-processed food intake and risk of cardiovascular disease: prospective cohort study (NutriNet Santé); BMJ, 2019; I1451;
Anaïs Rico-Campà et al.: „Association between consumption of ultra-processed foods and all cause mortality: SUN prospective cohort study; BMJ, 2019; I1949;
„Consumption of ultra-processed foods and cancer risk: results from NutriNet Santé prospective cohort“ BMJ 2018; 360:k322 (objavljeno 14.02.2018.);
Kevin D. Hall et al.:“Ultra-Processed Diets Cause Excess Calorie Intake and Weight Gain: AnInpatient Randomized Controlled Trial of Ad Libitum Food Intake;“ Cell Metabolism, 2019; (16. svibnja 2019.).
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Vrijeme je za strojarstvo, pa i za automobilsku industriju

 
 
Ovih dana premijer A. Plenković sa suradnicima posjetio je jedan od rijetkih ponosa hrvatske industrije, tvrtku „Rimac Automobili“. Tko nije mogao osobno prisustvovati, mogao je pročitati velike hvalospjeve. Posebni naglasak je na ocjeni da se potrebni kadar za razvoj autoindustrije zadrži u zemlji. „Imate odličan obrazovni sustav“, rekao je L. Meschke, visoko pozicionirani menadžer tvrtke „Porsche“. Da zaključimo pregled dostignuća Hrvatske za potrebe automobilske industrije. Na prvom mjestu je to vrlo uspješni tvrtka AD Plastik i neki drugi, ukupno 120 tvrtki s 15 000 zaposlenih (VL, 29. lipnja). Čuli smo niz savjeta i ideja. No, valja postaviti pitanja. Gdje je svatko od nazočnih bio 26. studenoga 2001?
http://www.ekapija.com/thumbs/mate_rimac_yt_270218_tw630.jpg
Ovih dana objavljen je razgovor s predstavnicom Hrvatske gospodarske komore gdje u jednom pitanju bio naglašeno da Hrvatska uvozi materijale (npr. plastiku, kaučuk i potrebne dodatke), opremu i znanje. To su potvrdili i predstavnici stranih tvrtki. Hrvatska ima u najboljem slučaju inovirano znanje. »Upravo je skup o plastici u gradnji vozila primjer kako se ne obrazuje naše stručnjake, pa i onda kada im je dostupan besplatan pristup izvoru znanja. …Trenutak istine bit će 1. siječnja (namjerno nije napisano da je to bila 2002.) kada se ukinu carine na uvoz vozila iz EU-a. Od tada neće biti više ni pojma „hrvatski automobil“. A strani kupci koji su godinama na tom pojmu gradili suradnju s hrvatskim poduzećima otići će u jeftiniju Rumunjsku ili neku sličnu zemlju.« Poticaj za citirani tekst bio je da naši stručnjaci ne žele na najvažnije skupove
 
»Zašto hrvatska plastičarska i gumarska industrija nisu iskoristile dvadesetak tisuća, sada eura za obrazovanje? Kakve su informacije autora o interesu za studij strojarstva u Zagrebu i Ljubljani, osobito za poslijediplomsku nastavu? Nude li te informacije odgovore na pitanje zašto zaostaje hrvatska industrija? Svojedobno je u Društvo za plastiku i gumu stigao je poziv za međunarodni skup „Plastika i guma u gradnji vozila“. Samo na prvi pogled ništa neuobičajeno, poziv kao poziv. Međutim, nije tako. Jedno od najvećih dostignuća plastičarsko-gumarske udruge koja je djelovala u prošlih tridesetak godina na ovim prostorima je sporazum o suradnji postojećih društava plastičara. Jedna od odredbi toga sporazuma je i mogućnost da svako od društava potpisnica sporazuma na skupove drugih društava pošalje izaslanika, bez plaćanja pristojbe. Osobito je korištena ta povlastica za skupove njemačkog društva, VDI-Kunststofftechnik. U proteklom
razdoblju oko sto pedeset izaslanika iskoristilo tu povlasticu. Ušteđeni trošak našim poduzećima je oko 150 tisuća, današnjih eura. Koristila se ta povlastica i u teškim vremenima kada nije bilo deviza. Nažalost, slabo se koristi posljednjih godina. Ne koriste je ni oni koji su inače uspješni u našim uvjetima. Zanimljivo, najslabije, poduzeća koja su dobavljači za autoindustriju. … Proizvođači pojedinačnih auto dijelova su na dnu ljestvice. Upravo je skup o plastici u gradnji vozila primjer kako se ne obrazuju naši stručnjaci pa i onda kada im je dostupan besplatan pristup izvoru znanja. … Nameće se pitanje, možda je izočnost s takvih skupova jedan od razloga što Hrvatska ima slabe izglede da se razvije u dobavljača podsustava za vozila. A to je danas praktički preduvjet za bilo kakvu ozbiljniju proizvodnju. (Dodatak, sada svjedoči tom zaključku uspjeh „Rimac automobili“).
 
Proizvođači pojedinačnih dijelova zaista su na dnu ljestvice po vrijednosti. Međutim, za dobavljača podsustava treba imati prije svega visoko kvalificirane stručnjake koji su u stanju sami razviti zadani sklop vozila. Ne može se kazati da se nije pokušavalo, ali uvijek se nalazilo načina da se takav pristup izbjegne. Neodazivanje, pa i na besplatne skupove VDI-K, snažno je korelirano s mnogim rezultatima u hrvatskoj industriji. A hrvatski politički vrh nikako da se dogovori je li zemlja u krizi ili u silnoj ekspanziji. Ili je istina negdje u sredini. … Kakve su informacije autora o interesu za studij strojarstva u Zagrebu i Ljubljani, osobito za poslijediplomsku nastavu? Nude li te informacije odgovore na pitanje zašto zaostaje hrvatska industrija?... Imamo li objektivno izgleda nešto bitno promijeniti? Nažalost, odgovor je odričan. Za to područje potrebni su prvenstveno diplomirani inženjeri strojarstva: konstruktori, materijaličari i proizvođači dijelova. Sada i oni koji će razvijati digitalizaciju procesa. A stručnjaka takvih profila je sve manje i bit će ih još manje. … Što ima s time postdiplomski studij u Ljubljani? Puno i malo. Hrvatska ima postdiplomske studije polimerstva od 1971. godine. Tada sam s upravo završenim doktoratom znanosti predavao prvoj generaciji. Nju je činilo gotovo 40 polaznika s područja cijele tadašnje države. Danas te studije uglavnom upisuju sve malobrojniji znanstveni novaci. … I tada je stiglo pismo, „predlažemo da se uključite u suvođenje četiriju postdiplomanata na studiju u Ljubljani koji će se redom baviti kalupima za preradu plastike. Pretežno za potrebe slovenskih proizvođača vozila“. … Poslana je poruka roditeljima potencijalnih studenata na strojarskim fakultetima: treba studirati aciklički, dakle, sada strojarstvo. To je u SR Njemačkoj uz elektrotehniku i fiziku najpoželjniji studij. A slično je i u ostalim zemljama EU-a, kamo ćemo ući kada oni koji započnu ovih godina studirati upravo završavati svoje studije.«
 
I sada odgovor na pitanje gdje ste bili 26. studenoga 2001. Tada je „Vjesnik“ objavio poziv roditeljima da mladi ljudi studiraju i strojarstvo, pod naslovom „Vrijeme je za strojarstvo, sada najpoželjniji studij. Obrazovanje za takva specifična područja je ipak dugotrajnije. Ne može se ni sada sve svesti na robote, umjetnu inteligenciju i sve s računalom. Treba netko znati i proizvesti materijale te realne tvorevine. A tih je i sada ponovno najmanje. Sve je važnije od pretvaranja zamisli u kojoj sudjeluju projektanti, konstruktori i dizajneri koji moraju voditi već pri razvoju novog proizvoda i o održivosti. Ali u Hrvatskoj ne trebaju više projektanti ni konstruktori već samo dizajneri. Čitajte službene spise „Škole za život“. U centrima birokracije gospodarstva misli se da još uvijek da je proizvodnja plastičnih i gumenih dijelova stvar proizvođača materijala, a ne proizvoda. A oni koji znaju, njih se ne pita. Osposobljavajmo i proizvođače tvorevina. Ako ne želimo propustiti i „treći vlak“ za potrebe automobilske industrije.
 

Profesor emeritus Igor Čatić

Deset glavnih razloga za prehranu bogatu krstašicama

 
 
6. Zaštita od toksina i njihova eliminacija: većina ljudi nije uopće svijesna s koliko tisuća otrovnih tvari smo u svakodnevnom kontaktu – sve otrovne tvari odnosno toksini prisutni su u našem životu. Povrće iz porodice krstašica koje je bogato sulforafanom može nam i ovdje pomoći što je dokazano u nekoliko provedenih znanstvenih studija. Najpoznatiji „slučaj“ je studija provedena u Kini 2014. u kojoj je sudjelovala 291 osoba iz ruralnog područja koje je poznato po izrazito visokoj razini onečišćenja zraka. Sudionici ove randomizirane kliničke studije konzumirali su napitak od mladica brokule koji im je osiguravao dnevni unos 600 mikromola glukorafanina i 40 mikromola (40 μm) sulforafana tijekom 12 tjedana. Pretraga mokraće otkrila je „brzo i statistički signifikantno“ povećanu eliminaciju otrovnih tvari iz organizma kod ispitanika koji su pili napitak, dok kod placebo grupe to nije uočeno jer je eliminacija otrovnih tvari iz organizma izostala.
Druge provedene studije pokazale su pozitivan učinak krstašica kod zaštite od štetnih učinaka toksičnih tvari – arsena i pesticida kao i kod njihove eliminacije iz organizma.
https://saladmaster.com/Portals/1/Nutrition%20rainbow%20PCRM.png?ver=2018-04-06-150600-690
Prehrambena duga
 
7. Pozitivan učinak kod dijabetesa tipa 2 i rezistencije na inzulin: Također je opće poznati pozitivan učinak krstašica na dijabetes tipa 2 jer je ranije dokazan i pozitivan učinak prehrane i tjelovježbe u tretmanu dijabetesa tipa 2. Ipak, značajniji pozitivni učinci dokazani su kod prehrane krstašicama koje su bogate sulforafanom. Druge provedene studije kod osoba s dijagnosticiranim dijabetesom tipa 2 dokazale su da sulforafan smanjuje oksidativni stres i inzulinsku rezistenciju te sprječava razvoj nefropatije, dijabetičke fibroze i krvožilnih komplikacija što doprinosi poboljšanju općeg zdravstvenog stanja kod osoba s dijabetesom tipa 2.
 
8. Pozitivan učinak kod infekcije s Helicobacter pylori: bakterija Helicobacter pylori
najviše i najčešće se povezuje s razvojem čira na želucu te u mnogim slučajevima i s karcinomom želuca. I ovdje su se biljke krstašice dokazale „našim velikim prijateljem“ a za to je i opet najzaslužniji čudotvoran sulforafan koji pruža potporu u eliminaciji kolonizacije ove bakterije u našem tijelu što je dokazala znanstvena studija provedena 2009.
 
9. Učinak kod Alzheimerove bolesti: Novije studije također dokazuju kako bi sulforafan mogao biti i „obečavajuća terapeutska tvar“ u poboljšanju zdravstvenog stanja kod osoba s Alzheimerovom bolešću jer doprinosi kognitivnom poboljšanju budući ima utjecaj na dva najznačajnija faktora u razvoju Alzheimerove bolesti. Sulforafan iz mladica brokule pozitivno utječe na sadržaj glutationa u stanicama te na aktivnost antioksidativnih enzima što pak ima značajan doprinos u detoksikaciji tkiva te u poboljšanju funkcije tkiva.
 
10. Protuupalni učinci: Upale uzrokuju disfunkcije te su prepoznate kao jedan od vodećih faktora u razvoju kroničnih poremećaja i bolesti. Srećom, priroda nam je podarila nekoliko prirodnih „lijekova“ za ovu boljku našeg modernog doba. Na samom vrhu prirodnih učinkovitih protuupalnih tvari jesu kurkumin, „kralj svih začina,“ te nama dobro poznato povrće iz porodice krstašica (brokula, kelj pupčar, zelje, karfiol ili cvjetača, koraba i dr.) i to zbog dokazanog antioksidativnog i protuupalnog učinka. Sve više i više znanstvenih podataka ukazuje na učinkovitost sulforafana koji može biti korisna terapeutska tvar u liječenju upalnih stanja i bolesti.
I kao što je već poznato, sulforafan ima pozitivan učinak i kod oboljelih od autizma: samo u SAD-u procijenjuje se da autizam ima oko dva posto Amerikanaca, pretežito muškog spola što SAD godišnje košta oko 100 milijardi US dolara.         
 
Povrće iz porodice krstašica nesumljivo se ubraja u najzdravije povrće jer ima cijeli niz dokazanih pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje.
No, i brojne druge vrste svježeg povrća i voća imaju jednako tako pozitivne učinke na ljudsko zdravlje i poželjno ih je konzumirati često i voditi računa da prehrana bude raznolika.
Kao pomoć potrošačima stručnjaci su sastavili tablice i vodiče.
Jedan od prvih savjeta je: Jedite hranu prirodnih boja jer svaka boja prirodne hrane daje doprinos s pozitivnim učincima na naše zdravlje:
 
• Bijelo i bijelo-zeleno povrće (luk, češnjak, luk vlasac, šparoga) sadrži alilsulfide koji dokazano jačaju imuni sustav čovjeka, uništavaju kancerogene stanice, smanjuju diobu odn. podjelu stanica;
• Žuta do žuto-narančasto voće - agrumi ili citrusi (naranče, mandarine, limun, grejp, breskva, papaja) bogato je sadržajem vitamina C i flavonoida koji inhibiraju rast tumorskih stanica, sudjeluju u detoksikaciji štetnih tvari; doprinose jačanju elastičnosti naše kože;
• Narančasto povrće i voće (mrkva, jam-tropski gomolj sličan krumpiru, batat, bundeva, mango) bogato je beta-karotenom koji je snažan antioksidant, potiče funkciju imunog sustava i sprječava upalne procese;
• Crveno povrće i voće (rajčica i proizvodi od rajčica, lubenica, guava) obiluje likopenom koji je snažan antioksidant, smanjuje rizik od karcinoma prostate, poboljšava zdravlje srca i krvi;
• Zeleno povrće (špinat, kelj, raštika, zelje i brojne druge vrste zelenog, lisnatog povrća) bogato je folatima koji imaju ulogu u izgradnji zdravih stanica i genetskog materijala kao i u detoksikaciji organizma;
• Zeleno-bijelo povrće (brokula, kelj pupčar/prokulica, zelje, cvjetača) obiluje indolima i luteinom, sudjeluje u eliminiranju suvišnog estrogena i kancerogenih tvari;
• Voće plave boja (šljive, grožđe, borovnica) poznato je po visokom sadržaju antocijanina koji uništavaju slobodne radikale u organizmu;
• Voće crveno-ljubičaste boje (grožđe, šljive, određeno bobičasto voće) obiluje resveratrolom koji smanjuje nastajanje estrogena;
• Smeđa boja – mahunarke ili leguminoze, cjelovite žitarice obiluju vlaknima koja utječu na uklanjanje kancerogena.
Stoga dobro zapamtite poznatu izreku HIPOKRATA, koji se smatra otcem medicine: „Neka hrana bude tvoj lijek i lijek neka bude tvoja hrana.“
 
(Svršetak)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Tko će profitirati od smjene Lovre Kuščevića i ostanka u vlasti HNS-a?

Nedjelja, 21/07/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1764 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević