Get Adobe Flash player

Protiv izglasavanja Izjave ZVOŠ-a o Istanbulskoj konvenciji bio je ukupno samo jedan član Vijeća

 
 
Izjava protiv Istanbulske konvencije – tko instrumentalizira HAZU? (2)
Antonia Sikavica Joler, glavna tajnica Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, reagirala je na tekst "Izjava protiv Istanbulske konvencije – tko instrumentalizira HAZU?“, objavljen na portalu Forum.tm 28. prosinca prošle godine. Reagiranje donosimo u cijelosti.
https://rightsinfo.org/app/uploads/2015/06/Gay_pride_Istanbul_at_Taksim_Square.jpg
Istanbulska konvencija u službi protuprirodnih manjinskih pokreta
 
„Poštovani,
javljam se povodom članka vaše novinarke Veronike Rešković pod naslovom "Izjava protiv Istanbulske konvencije – tko instrumentalizira HAZU?" objavljenoga na portalu Forum.tm 28. prosinca 2017. s nizom netočnih i konstruiranih podataka koji su prezentirani javnosti. S obzirom da svoj tjedni magazin uređujete pod kredom "Tjednik od riječi", u svrhu isticanja istine bilo bi novinarski korektno i objektivno da objavite ispravak pogrješnih navoda iz članka.
 
"Od 13 akademika, članova vijeća, njih osam nisu ni na koji način podržali Izjavu. Dvojica su bili protiv, a šestorica uopće nisu bili na sjednici kada se o tome raspravljalo. (...) Dio ih je, kako su nam rekli, sam tekst Izjave vidjeli nakon što je ona objavljena u medijima, a neki su o njoj doznali tek od nas. (...) S druge strane, dva akademika s kojima smo razgovarali bila su ipak na sjednici kada se raspravljalo o Izjavi oko Istanbulske prije dva tjedna, ali su bila protiv – Dubravko Jelčić i Ranko Matasović, svaki iz svojih razloga. " 
 
Prvi dio citata matematički je potpuno netočan i nelogičan. Također nije jasno kako je moguće kvalificirati iskaz o osmorici članova Vijeća koji nisu podržali Izjavu, a da pritom nisu bili prisutni na sjednici niti su dali svoju interpretaciju za medije. Svi članovi Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a (i ako nisu nazočili sjednici Vijeća od 11. prosinca 2017.) mogli su se upoznati s kompletnim sadržajem Izjave ZVOŠ-a o Istanbulskoj konvenciji jer su tjedan dana prije objave u medijima primili Zapisnik sjednice u čijemu je privitku bila i spomenuta Izjava te je samo o njihovome interesu ili otvaranju e-pošte ovisilo jesu li znali za ovu izjavu ili ne. Završni dio citata također je u potpunosti neistinit jer akademik Jelčić uopće nije nazočio sjednici, što je jednostavno vidljivo iz zapisnika.
 
Protiv izglasavanja Izjave ZVOŠ-a o Istanbulskoj konvenciji bio je ukupno samo jedan član Vijeća. Pritom je u članku tendenciozno više puta naglašeno da je riječ o akademicima (koji se protive Izjavi svoga Vijeća) ističući da su glasovi svih ostalih članova Vijeća "manje vrijedni". Iako je riječ o stručnjacima (znanstvenicima i nastavnicima), čije članstvo u Znanstvenomu vijeću za obrazovanje i školstvo HAZU-a podržava i Akademija, koja je Vijeće s tom svrhom i osnovala, u članku gđe Rešković stječe se dojam da se doprinos svih ostalih članova Vijeća obezvrjeđuje dovodeći u pitanje njihove kompetencije i stručnost.
 
Naime, gđi Rešković očito nisu poznati temeljni postulati "zanata", a to je istraživačko novinarstvo. Lako je upoznati se s ustrojem HAZU-a. Akademija se sastoji od razreda, zavoda, ali i znanstvenih vijeća i odbora. Razrede čine akademici (redoviti članovi) i dopisni članovi, a znanstvena vijeća osim akademika okupljaju istaknute znanstvenike i stručnjake kako bi rad Akademije bio otvoren širemu krugu javnih djelatnika. (S time sam u telefonskome razgovoru ukratko upoznala gđu Rešković pretpostavivši da će se ona kao novinarka detaljnije upoznati s ovom temom preko dostupnih informacija na internetu.) O ostalim detaljima moguće je informirati se u pravnim aktima Akademije.
 
"Neslužbeni komentar u kuloarima HAZU na takav tajming objave puna dva tjedna nakon sjednice u vrijeme božićno-novogodišnjih praznika (...)"
Ovakav komentar insinuira svojevrsnu "teoriju zavjere" koja nikome ne može pasti na pamet jer se vrlo jednostavno radilo upravo o prazničnomu dobu kada su mnogi "nedostupni" pa je tako i mene osobno vaša novinarka zatekla neposredno uoči privatnoga novogodišnjeg putovanja kada nisam bila u mogućnosti koncentrirano prenijeti sve što sam željela ako sam već bila upitana za izjavu. Zašto je Izjava objavljena dva tjedna nakon sjednice Vijeća? Iz vrlo jednostavnoga razloga, a to je zato da se iznimno kvalitetno pripremi njezin sadržaj, što i priliči ozbiljnosti teksta i problematike s kojom ovakvo tijelo istupa u javnosti. Navodeći još u pejorativnome smislu i portal koji je prvi objavio Izjavu ZVOŠ-a također nije na tragu istine jer je već sutradan, prije članka gđe Rešković, čitav niz portala već prenio Izjavu o Istanbulskoj konvenciji.
 
Za portal čiji je moto "Pišemo, ne prepisujemo" ovakvo plasiranje informacija u javnosti sasvim je neopravdano. Niti je članak napisan istinito i korektno niti su navedeni podaci barem točno "prepisani". Bez obzira na reakcije u medijima, različite kao i u svakome demokratskom društvu otvorenome pluralističkom mišljenju, ovakve netočne teze neprimjerene su za novinarsku profesiju te bi njihovo demantiranje trebalo pridonijeti objektivnomu novinarstvu. Vjerujem da ovo e-pismo ne će biti iskorišteno kako bi se dezavuirao rad ovoga Akademijina vijeća i ugled njegovih članova.
Srdačan pozdrav,
 

Antonia Sikavica Joler, prof., glavna tajnica Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, http://www.forum.tm/vijesti/izjava-protiv-istanbulske-konvencije-tko-instrumentalizira-hazu-2-6338

HAZU je Teslu 17. prosinca 1896. izabrao za svog člana

 
 
Izjava u povodu 75. godišnjice smrti Nikole Tesle
Nikola Tesla velikan je čitavog čovječanstva bez čijih otkrića, izuma i patenata bi bila nezamisliva suvremena civilizacija. Tesla pripada kategoriji pravih znanstvenika, otkrivača novih istina. Osim genijalnog i kreativnog uma krasile su ga i mnoge ljudske vrline: marljivost, skromnost, samozatajnost, humanost i poštivanje općih etičkih i moralnih vrijednosti. Nije mario za materijalne stvari niti se zamarao slavom. Vjerovao je da će napredak u znanosti i tehnici zbližavati ljude i ukloniti uzroke ratova. Stoga njegov život i ideje i danas služe kao uzor i trajni poticaj cijelom svijetu te mogu biti pokretač razvoja.
http://www.croatianhistory.net/gif/science/tesla/nikola_tesla_london1892b800.jpg
Teslom se na poseban način ponosi Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja je među prvima prepoznala Teslinu veličinu i zasluge izabravši ga 17. prosinca 1896. za svog člana. Kako piše u zapisniku Akademijine skupštine, sa 14 glasova za i jednim protiv u tajnom glasanju za člana je izabran Nikola Tesla, „elektrotehničar u Americi". Tada je imao samo 40 godina te je jedan od najmlađih članova Akademije uopće. Član je bio 46 godina, do smrti 7. siječnja 1943., čime je ostao trajno povezan s Hrvatskom i njezinom znanošću, poput mnogih koji su djelovali izvan domovine.
 
Hrvatska akademija ponosna je i stoga što su najpoznatije spomenike Tesli izradila dvojica istaknutih hrvatskih kipara koji su bili njezini članovi – Ivan Meštrović spomenik u Zagrebu i Frano Kršinić spomenik na slapovima Niagare. Svoje domoljublje Nikola Tesla iskazivao je djelatno, a ne deklarativno.Prilikom zadnjeg posjeta domovini 1892. izrazio je spremnost„savjetom i činom“ pomoći Zagrebu i Hrvatskoj u primjeni električne energije. Stoga i danas može biti primjer kako se domovini i društvenoj zajednici pridonosi svakodnevno, obavljajući uobičajene poslovne i druge dužnosti.
 

Akademik Zvonko Kusić, Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Recikliranje Jovanović-Golsteinovih projekata

 
 
Sveznajući Google odgovara na reciklirati, usmjerujući na Hrvatski jezični portal, ovako: "pren. podr. ponovno upotrebljavati već otprije poznate misli, svoje stare tekstove i sl." Isto je značenje u svim hrvatskim rječnicima, ali mi se ipak čini da treba točno utvrditi što se misli pod pojmom reciklirati jer se naslov odnosi na Prvi školski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a ondje se riječi tumače drugačije nego što ih bilježi hrvatska normativna literatura. Tako su prije nekoliko godina bili uvrijeđeni imenicama institutovac i krpež jer su ih protumačili tako da su podnijeli kaznenu prijavu protiv Nataše Bašić jer je baš te riječi upotrijebila u kritici njihova Hrvatskoga pravopisa u časopisu Jezik. Na sudu ih je zastupao njihov ravnatelj, Željko Jozić. Na sudu je, dakako, izgubio. Sloboda se izražavanja vlastitoga mišljenja u kritici tuđega djela ne može zabraniti ili kazniti jer ne ide niz dlaku autorima kritiziranoga djela. Ili kako bi autori toga djela napisali: nizdlaku.
http://aaa.heritage-srl.it/wp6/wp-content/uploads/2014/12/cropped-benvenuto.jpg
Institutov je Hrvatski pravopis 2013. dobio Nagradu Ivan Filipović. Ne sam pravopis, naravno, nego njegovih 14 autora. Tada je takva Nagrada takvom pravopisu bila očekivana, znali smo da je pravopis "naručio" tadašnji savjetnik tadašnjeg ministra Jovanovića uzvikujući 2012. u Jutarnjem listu: "Ministre, moramo imati jedinstveni pravopis, i to onaj koji ljudi žele". Uslijedilo je ukidanje Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika i najava iz Instituta da se piše "jedinstveni i besplatni pravopis". Bez obzira na otpor važnih hrvatskih institucija, HAZU i MH, Pravopis je objavljen 2013. i preporučen za školsku upotrebu. Pojedinačne kritičare ravnatelj Jozić ili je sudski gonio, javno blatio, tražio smjenjivanje urednice časopisa Jezika jer mu nije po volji bio njezin odnos prema novom pravopisnom čudu i autorima. Ušutkavani su svi koji su bili contra, a pro su se mogli izbrojiti na prste jedne ruke. U jednoj rečenici rečeno - Pravopis su naručile, preporučile i nagradile iste osobe.
 
Tada je Nagrada obrazložena time da Hrvatski pravopis donosi prvi put standard rukopisnog pisma, da "Donošenjem toga pisma prvi se put ujednačio način na koji djeca uče pisana slova u početnim razredima osnovne škole.", da donosi Brailleevo pismo, da "je u potpunosti pristupačan za osobe s oštećenjem vida koje u svojem radu koriste čitače zaslona". Ostatak obrazloženja posvećen je prikazu nastanka pravopisa. Ističe se pri tome riječ "jedinstveni" pravopis, iako je jedinstvenost pitanje primjene pravopisa, a o primjeni pravopisa ne odlučuju autori. O pravopisnoj metodologiji ili pravopisnim rješenjima nema ni riječi, a nema ni riječi ni o znanstvenom ili stručnom prinosu toga pravopisa, a Nagrada je "u području znanstvenoga i stručnoga rada". Pravopis je za Hrvate važno nacionalno pitanje, ponajviše jer se pravopisom unijatilo i zatirale su se hrvatske jezične posebnosti. Ni riječi o odnosu pravopisa prema hrvatskoj tradiciji!
 
Kad je riječ o standardu rukopisnog pisma - tu nije zasluga pravopisa, nego onih koji su odlučili da će baš to pismo ići u škole. Tko je naručio, taj je preporučio. Zar prije toga nismo znali pisana slova? Ili su bila toliko međusobno različita da nismo mogli čitati jedni drugima rukopisna slova? Hm. Kako bilo da bilo, krenuše seminari po školama, učenje novih slova - učili i učenici i učitelji. Autori dobili Nagradu za znanstveni i stručni rad jer su predložili rukopisna slova i prilagodili ga osobama s oštećenjem vida? Prvo, slova nisu smišljali autori pravopisa nego je to "projekt Učiteljskoga fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti", a ni prilagođavali ga slabovidnim osobama. Za tu su prilagodbu potrebni neki drugi stručnjaci, a ne jezikoslovci. Ili je obrazloženje tanko ili je Nagrada dodijeljena za što drugo, a ne za ono što se u obrazloženju kaže. Za što je Hrvatski pravopis 2013. dobio Nagradu Ivan Filipović?
 
Autori hrvatskoga pravopisa – 'grupa znanstvenika'
 
Uoči Interlibera 2016. u Institutu se užurbano završavao Prvi školski pravopis. Žurno, žurno da se stigne utržiti dok ReciklažaTa knjižica (20 str. pravopisnih pravila sa sličicama i 68 str. rječnika) ne bi bila spomena vrijedna da nije dobila ovogodišnju Nagradu Ivan Filipović. Drugi put ista Nagrada istima za isto. Čak i u istoj kategoriji. Za znanstveni i stručni rad, piše na stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Godišnja državna „Nagrada Ivan Filipović“. Recikliranom pravopisu, reciklirana nagrada. I to baš u jeku skandala s negativnim izvještajem proračunskog nadzora i smjenom predsjednice Upravnoga vijeća (moje malenkosti). Baš sada kad su u javnost krenule brojke i kada se moglo nazrijeti da cilj pravopisu nije samo "jedinstvenost", a učinak nije romantični ujediniteljski, nego i ponešto materijalniji.je Interlibera. Naime, od nedavno je javnosti poznato da je besplatni pravopis donosio pristojne honorare svojim autorima, a ponajveće ravnatelju, dakle, tržilo se. Jedinstveni pravopis, jedinstvenom tržištu. I tako je Prvi školski pravopis, nakićen sličicama, mačkicama, psićima i dječicom krenuo put Interlibera na tržište. Ne bi smetalo ni tržište (sve se uostalom prodaje i kupuje), ni sličice (likovna je oprema radi prilagodbe dječici) da Prvi školski pravopis nije reklama Institutovu Hrvatskom pravopisu.
 
Naime, Prvi školski pravopis otvoreno upućuje učitelje, roditelje i djecu (dobna skupina od šest do deset godina): "Nakon što naučite služiti se ovim pravopisom, lakše ćete se moći služiti Hrvatskim pravopisom Instituta..." i poziva ih da sa svojim prijateljima, a sve radi pravopisne vježbe, posjete mrežne stranice Institutove. Tko kaže da će se služiti tim pravopisom? Nije li riječ o izdavačkom reklamnom triku - mali pravopis kao uvod u veliki, a sve istoga izdavača? Je li moralno i zakonito služiti se djecom radi reklamiranja vlastitih proizvoda?
Vratimo se recikliranju. U Prvom školskom pravopisu ponovno su upotrijebljene već otprije poznate misli (iz Hrvatskog pravopisa) i stariji tekst, i opet Hrvatskoga pravopisa. Dakle, reciklirano i to prema rječničkoj definiciji te riječi.
 
Ta knjižica (20 str. pravopisnih pravila sa sličicama i 68 str. rječnika) ne bi bila spomena vrijedna da nije dobila ovogodišnju Nagradu Ivan Filipović. Drugi put ista Nagrada istima za isto. Čak i u istoj kategoriji. Za znanstveni i stručni rad, piše na stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Godišnja državna „Nagrada Ivan Filipović“. Recikliranom pravopisu, reciklirana nagrada. I to baš u jeku skandala s negativnim izvještajem proračunskog nadzora i smjenom predsjednice Upravnoga vijeća (moje malenkosti). Baš sada kad su u javnost krenule brojke i kada se moglo nazrijeti da cilj pravopisu nije samo "jedinstvenost", a učinak nije romantični ujediniteljski, nego i ponešto materijalniji.
 
Autori se pravopisa nazivaju "grupom znanstvenika". Ostavljam po strani da Hrvati imaju svoju riječ za grupu, a to je skupina i da je hrvatsko leksičko normativno pravilo dati prednost uobičajenim hrvatskim riječima, dakle, ostavljam po strani što tekst obrazloženja izišao iz Ministarstva to ne poštuje. Upozoravam na nešto drugo - znanstvenici s Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji su isto tako dobitnici Nagrade za svoje djelo, nazvani su "grupom autora", a naši su autori "grupa znanstvenika". U obrazloženju Nagrade ista reklama kao u Prvom školskom pravopisu: "...ovaj priručnik učenicima nižih razreda i njihovim učiteljima olakšava snalaženje u primjeni i usvajanju preporučenih pravopisnih rješenja koja su, prema koncepciji Hrvatskoga pravopisa na kojemu se Prvi školski pravopis hrvatskoga jezika temelji, obvezatna u obrazovnome sustavu." Tko je učinio Institutov pravopis obveznim u obrazovnom sustavu? Od vrtića do doktorata? Nije li dobio tek preporuku za školsku upotrebu?
 
Ostavljam po strani i to što se pravopisi ne mogu smatrati znanstvenim djelima, pa ne mogu dobiti ni državnu nagradu za znanstveni i stručni rad (moguće za stručni, ali znanstvenici su to što jesu po znanosti, a naši su pravopisci, istaknuto je u obrazloženju, znanstvenici); ostavljam po strani i to što je Institut osnovan radi znanstvenih filoloških istraživanja, a ne pisanja dječjih priručnika slikovničnoga tipa; ostavljam po strani i rečenicu iz obrazloženja da se Prvi školski pravopis: "...temelji na standardnojezičnoj normi hrvatskoga jezika" jer na kojoj bi se normi i čijega jezika trebao temeljiti? Zapravo, ostavljam po strani cijelo obrazloženje jer ono ionako ne zadire u srž. Srž je cijelog tog pravopisnog recikliranja ova rečenica: "Treba istaknuti da ovaj Pravopis baštini temelje hrvatske pravopisne tradicije."
 
Ako Ministarstvo znanosti smatra da Institutovi pravopisi baštine hrvatsku tradiciju, onda ili ne poznaju hrvatsku pravopisu tradiciju i otvorena pitanja suvremenoga pravopisa ili prihvaća smjer kojim je hrvatsku pravopisnu normu usmjerio bivši Esdepeov ministar Željko Jovanović i savjetnik mu Slavko Goldstein. Reciklirani pravopis s recikliranom nagradom, znači i recikliranje Jovanović-Goldsteinovih projekata.
 

Dr. sc. Sanda Ham, Hrvatski tjednik

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Ponedjeljak, 19/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 637 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević