Get Adobe Flash player

Kakva je europska budućnost hrvatskog kaznenog pravosuđa?

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 24. svibnja održan je okrugli stol na temu Europska budućnost hrvatskog kaznenog pravosuđa. Kako je u uvodnom govoru istaknuo predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju nastupile su mnoge teškoće u pravosuđu koje je iznimno važno za gospodarski i društveni razvoj, a nove probleme i izazove donosi i razvoj tehnologije.
https://www.pravo.unizg.hr/images/users_profiles/Photo%20EIK.JPG
Elizabeta Ivičević-Karas
 
Predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU-a akademik Jakša Barbić kazao je da je pravosuđe predstalo biti zatvorena nacionalna cjelina nakon ulaska Hrvatske u Vijeće Europe i kasnije Europsku uniju kada se hrvatsko pravosuđe počelo europeizirati, a hrvatskim građanima omogućeno da se obraćaju Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu i Sudu Europske unije u Luksemburgu. Akademik Barbić je istaknuo važnost sudske prakse kao izvora prava, što jednako vrijedi i za anglosaksonsko i za kontinentalno pravo. „Pravo se uvijek doživljava kroz njegovu primjenu. Zakon može biti dobro napisan, ali se loše provoditi, dok dobar sudac zna kako će i loš zakon dobro primijeniti“, rekao je akademik Barbić.
 
O europeizaciji hrvatskog kaznenog procesnog prava govorila je prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević-Karas s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je kazala da jačanje procesnih jamstava dovodi do učinkovitijeg kaznenog postupka. O utjecaju odluka europskih sudova na odluke hrvatskih sudova u kaznenim predmetima govorio je sudac Vrhovnog suda doc. dr. sc. Marin Mrčela, a o utjecaju europske pravne stečevine na hrvatsko materijalno kazneno pravo doc. dr. sc. Igor Vuletić s Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
 

Marijan Lipovac

Karta kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske

 
 
U organizaciji Sekcije za zaštitu bioraznolikosti Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u petak 25. svibnja predstavljena je Karta staništa Republike Hrvatske o kojoj je predavanje održala dr. sc. Tamara Kirin iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu koja je pratila njenu izradu. Karta  staništa, prostorni  prikaz  rasprostranjenosti pojedinih stanišnih tipova, nužna je baza podataka za niz poslova unutar sektora zaštite prirode i šire. Ona je osnova za određivanje početnog stanja te za kvalitetno, pravovremeno i organizirano praćenje stanja stanišnih tipova. Karta staništa pridonosi uspješnom planiranju u zaštiti prirode, ubrzava provedbu i podiže kvalitetu postupaka ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu te služi kao osnova za određivanje ciljeva očuvanja i kvalitetno planiranje upravljanja zaštićenim područjima te područjima unutar ekološke mreže Natura 2000. 
http://www.mzoip.hr/content/mid_56b1b85dd095c.jpg
Nadalje, karta staništa pridonosi kvaliteti postupaka strateške procjene i procjene utjecaja na okoliš, a bitan je element i u strateškom planiranju i planiranju prostora. Izrada Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske, provedena u okviru Projekta integracije u EU Natura 2000 (EU Natura 2000 Integration Project – NIP), započela je 2014., deset godina nakon što je napravljena prva Karta staništa Republike Hrvatske. Nova karta trebala je zabilježiti nastale u posljednjih deset godina  te  preciznije  prikazati rasprostranjenost stanišnih tipova. 
 
„Karta  kopnenih  nešumskih  staništa  Republike  Hrvatske  izrađena  je  u  mjerilu 1 : 25.000 s minimalnom površinom kartiranja od 1,56 hektara i pruža informacije o rasprostranjenosti čak 155 stanišnih  tipova.  Stanišni  tipovi  prikazani  su  na  karti  kao  poligoni,  a  terenskim  radom zabilježena  su  i  972  točkasta  staništa. Prilikom  izrade  karte  sakupljena  su  64.343  terenska opažanja, drugim riječima više od 22 posto poligona terenski je provjereno“, kazala je Tamara Kirin. U radu na projektu sudjelovali  su  vrsni  stručnjaci  iz  područja  botanike,  fitosociologije,  informatike  te  GIS tehnologije.
 
Potpredsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt u uvodnom je govoru kazao da Karta staništa ima važnu ulogu u odgovornom razmatranju prostora Hrvatske s obzirom na bogatstvo flore i faune, dok je predsjednik Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode akademik Ferdo Bašić istaknuo bogatstvo života u tlu. „Život ispod površine tla je neusporedivo bogatiji od onog iznad. U jednom gramu plodnog tla ima više od 7,5 milijardi živih organizama. Radi se o čitavom nisu međusobno zavisnih vrsta“, kazao je akademik Bašić. On je upozorio na neprihvatljivost pojma „usluge ekosustava“, poručivši da je čovjek dio prirode, a ne „naručitelj usluga“. Umjesto tog, kako je kazao, jakog antropocentričnog pojma, treba koristiti pojam „učinci ekosustava“.    
 

Marijan Lipovac

Herbicidi na bazi glifosata imaju sposobnost mijenjanja određenih važnih bioloških parametara

 
 
Najnovija pilot studija o učincima glifosata i herbicida na bazi glifosata provedena je u talijanskom znanstveno-istraživačkom Institutu Ramazzini (Istituto Ramazzini) u Bologni. Znanstvenici su istražili učinke tzv. sigurne doze herbicida na bazi glifosata te otkrili i dokazali štetnost za zdravlje. Institut Ramazzini 'izgradio' je mrežu s uglednim partnerima velikog autoriteta: Universtiy of Bologna (Faculty of Agriculture, Veterinary science and Biostatistics), Sveučilišna bolnica 'San Martino' u Genovi, Italian National Institute of Health, Icahn School of Medicine/Mount Sinai u New Yorku te George Washington University. Ni jedan herbicid nije imao tako široku primjenu kao glifosat: od 1974., kada se prvi puta pojavio na tržištu, u svijetu se godišnje ukupno uporabi oko 8,6 milijardi kilograma herbicida na bazi glifosata. No, njegova primjena povećana je za petnaest puta nakon početka uzgoja genetski modificiranih usjeva tolerantnih na glifosat 1996. godine.
https://gmwatch.org/images/banners/Roundup_bottle_1200x600.jpg
U ovoj znanstvenoj pilot studiji istraživači su koristili Sprague-Dawley štakore: jednoj grupi davali su u vodi za piće glifosat, a drugoj grupi njegovu formulaciju „Roundup Bioflow“ MON 52276. Štakorima su davali dnevnu „sigurnu“ dozu glifosata koja je propisana regulativom američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA): prihvatljiv ili „siguran“ dnevni unos herbicida na bazi glifosata u organizam je 1,75 miligrama po kilogramu tjelesne težine. U pilot studiji štakorima je tijekom tri mjeseca u vodi za piće dodavana ista koncentracija glifosata (1,75 mg/kg/dan). Pilot studija istražila je učinke herbicida na bazi glifosata u tri životna razdoblja štakora: od novorođenih preko mladunčadi do adolescenata. Rezultati provedene studije otkrili su da herbicidi na bazi glifosata imaju sposobnost mijenjanja određenih važnih bioloških parametara, pretežito onih koji se odnose na spolni razvoj, genotoksičnost i crijevni mikrobiom (crijevna mikroflora). Štetni učinci herbicida na bazi glifosata razvili su se prilikom unosa dnevne „sigurne“ doze koju propisuju regulatorna tijela i to tijekom dugoročnog razdoblja.
 
Studija otkriva promjenu u pojedinim parametrima spolnog razvoja kod štakora tretiranih s herbicidom na bazi glifosata, osobito kod ženki. Štoviše, štakori koji su tretirani s dnevnom „sigurnom“ dozom herbicida na bazi glifosata pokazali su statistički značajne promjene crijevnog mikrobioma i to naročito tijekom razvoja. Što se genotoksičnosti tiče, otkriveno je značajno statističko povećanje u mikronukleusima štakora hranjenih „sigurnom“ dnevnom dozom herbicida na bazi glifosata i to naročito u prvom životnom razdoblju. Štakori tretirani s čistim glifosatom ili s formulacijom glifosata imali su vrlo sličnu razinu glifosata u mokraći kao i njegovog metabolita AMPA (aminometilfosfonska kiselina): ne postoji značajna razlika u apsorpciji i ekskreciji (izlučivanju) glifosata između dviju grupa štakora u studiji. Naprotiv, nalazi upućuju na bioakumulacijski učinak glifosata koji je proporcionalan dužini trajanja tretmana u pokusu (tj. dodavanju glifosata u vodi za piće).
 
Ova studija je eksperimentalna pilot studija koja je ne samo otkrila nego je i dokazala štetne učinke glifosata i herbicida na bazi glifosata, a u pilot-studiju bilo je uključeno više instituta i sveučilišta u Europi i SAD-u. Studija je koštala 300.000 eura, a sredstva za financiranje osigurali su javni članovi – njih 30.000 diljem Italije koji su pridruženi kooperativni članovi Instituta Ramazzini. Dr. Fiorella Belpoggi, „Cesare Maltoni Cancer Research Center“/ Institut Ramazzini, izjavila je sljedeće: „Bez obzira na daljnji ishod studije Instituta Ramazzini, rezultati će osigurati regulatornim agencijama i kreatorima politike solidne neovisne rezultate dobivene zajedničkim istraživačkim projektom na kojem sa sigurnošću mogu temeljiti svoje procjene rizika i evaluacije, uključujući i nadolazeću odluku o ponovnoj autorizaciji za uporabu glifosata u Europi 2022. godine.“
 
Komentirajući rezultate pilot studije, prof. Philip J. Landrigan, Icahn School of Medicine, Mount Sinai u New Yorku, izjavio je: „Po svojoj prirodi i svrsi pilot studija ne rješava neizvjesnosti koje zbunjuju različite agencije (IARC, EFSA, ECHA) o tome jesu li glifosat ii herbicidi na bazi glifosata kancerogeni ili ne, ali ističe zdravstvene učinke koji su jednako tako ozbiljni a mogu se očitovati kao dugoročna onkološka patologija (rak) što može utjecati na veliki broj ljudi s obzirom na golemo globalno korištenje herbicida na bazi glifosata. Ova rana upozorenja moraju se dodatno istražiti u sveobuhvatnoj dugoročnoj studiji.“ Prof. Jia Chen, Icahn School of Medicine, Mount Sinai u New Yorku izjavljuje: „Herbicidi na bazi glifosata značajni su za javno zdravlje zbog njihove široko rasprostranjene i goleme uporabe. Kao herbicid, glifosat vrši inhibiciju tzv. šikimi ciklusa koji postoji kako u biljkama tako i u nekim bakterijama, gljivicama i drugim mikrobima. Međutim, ne postoje studije o potencijalnim učincima herbicida na bazi glifosata na mikrobiom crijeva u ljudskoj populaciji...“ Znanstveno-recenzirani rezultati pilot studije bit će objavljeni u znanstvenom časopisu „Environmental Health“ krajem svibnja 2018.
 
Institut Ramazzini uz potporu neovisnih instituta i sveučilišta u Europi i SAD-u pokrenuo je javno prikupljanje financijskih sredstava za provedbu jedne od najvećih, dugoročnih i sveobuhvatnih studija o učincima herbicida na bazi glifosata. Cijena ovog velikog istraživačkog poduhvata je 5 milijuna eura, a podržat će ga donacijama javnost, političari i nevladine organizacije diljem svijeta.
 
Izvor:  „Global glyphosate study pilot phase shows adverse health effects at „safe“ doses“;
The Ramazzini Institute, 16. 5. 2018., https://glyphosatestudy.org
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Utorak, 17/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 841 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević