Get Adobe Flash player

STEM područje

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti- Izjava HAZU-a o praćenju provedbe reforme obrazovanja, 27. svibnja 2015.
Predsjedništvo HAZU-a donijelo je 27. svibnja 2015. Izjavu o praćenju provedbe Strategije razvoja znanosti, obrazovanja i tehnologije u Republici Hrvatskoj na temelju zaključnoga mišljenja kao zajedničkoga prijedloga Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti i Razreda za tehničke znanosti. Tekst su pripremili akademici Nikola Kallay i Stjepan Jecić, a potpisali tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti akademik Andrej Dujella i tajnik Razreda za tehničke znanosti akademik Stjepan Jecić.
https://croative.net/wp-content/uploads/2017/09/paar.jpg
Vladimir Paar
 
Tekst Izjave Predsjedništva HAZU-a glasi:
U stvaranju i oblikovanju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sudjeluje skoro petnaest godina. Akademija je organizirala skupove, okrugle stolove, predavanja i rasprave. Zaključci su redovito objavljivani i dostavljani nadležnim tijelima Sabora i Vlade Republike Hrvatske. Studije izrađene u okviru djelatnosti Akademije dijelom su prihvaćene, uz nedovoljno istaknuto značenje temeljnih prirodoslovnih struka kao što su matematika, fizika, kemija i biologija. U razdoblju od 2004. do 2006. godine je na kurikulnim promjenama za osnovne škole radila je skupina znanstvenika međunarodnoga ugleda (među njima 22 člana Akademije), što bi trebalo predstavljati podlogu za daljnji rad na reformi obrazovanja. Smatramo da je dužnost Akademije sudjelovati i u provedbi Strategije savjetima i primjedbama. Pritom se treba rukovoditi sljedećim načelima.
 
1. Obrazovanje i školstvo potrebno je kontinuirano i postupno reformirati te dograđivati u skladu sa smjerom razvoja u Europskoj uniji i ostalim razvijenijim zemljama svijeta uvažavajući razvoj znanosti i potrebe za educiranim mladim naraštajem te mogućnostima i specifičnostima Republike Hrvatske.
 
2. Za prvi korak u procesu reforme školstva od Ministarstva znanosti, tehnologije i sporta zadužena je Ekspertna radna skupina za provedbu Cjelovite kurikularne reforme. Prema objavljenim navodima njezin je zadatak „fokusirano projektno vođenje prve dionice kurikularne reforme, određivanje glavnog smjera kurikularnih promjena, koordiniranje rada brojnih skupina i sudjelovanje u radu radnih skupina na različitim razinama”. U sastav Ekspertne radne skupine uključeno je osam članova koji su po struci pedagozi, psiholozi, metodičari i nastavnici u školama. Toj je skupini priključena Jedinica za stručnu i administrativnu podršku koja zasad broji devet članova. Nadalje, u postupku je formiranje stručnih radnih skupina za izradu Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, gimnazijskog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i umjetničkog obrazovanja te Stručne radne skupine za vrednovanje, ocjenjivanje i izvješćivanje o učeničkim postignućima.
 
3. Kako bi navedene radne skupine mogle kompetentno obaviti zadaću, nužno je da u njihov sastav budu uključeni i stručnjaci za pojedina područja kao što su npr. povjesničari iz područja humanizma, matematičari, fizičari i kemičari, biolozi i geolozi iz područja prirodoslovlja i tako dalje. Nije moguće reformirati obrazovanje i školstvo, a da se ne vodi računa o samome predmetu reformiranja, to jest o gradivu koje se u školama predaje. Pritom valja voditi računa o razini poznavanja gradiva jer je za reformiranje obrazovanja potrebno poznavanje gradiva na razini koja je znatno viša od one koja se u školama predaje. Prema tome, kako bi radne skupine mogle kompetentno obaviti zadaću, potrebno je u njihov sastav uključiti i pojedince koji se aktivno i na međunarodnoj razini uspješno bave znanstvenim radom iz pojedinih područja. To su u pravilu sveučilišni nastavnici jer se uz znanost bave i nastavom. S obzirom na zadaću radnih skupina smatramo da je njihovo uključivanje nužno i u ovome prvom koraku provedbe reforme, pogotovo ako će određivati nastavne predmete i njihovu satnicu u pojedinim godinama školovanja. Prema najavama radne skupine za pojedine stupnjeve u obrazovnom procesu vodit će odabrani članovi Ekspertne radne skupine, a većina će članova biti odabrana između nastavnika iz škola. Stoga će stručnjaci za određena područja biti u manjini pa treba osigurati da se odluke ne donose većinom glasova nego konsenzusom.
 
4. U drugome koraku reforme školstva predviđa se formiranje radnih skupina za kurikule  pojedinih predmeta. Smatramo da pri izboru sastava svake od tih skupina treba voditi računa o tri aspekta; opći (pedagog, psiholog), učenički (školski nastavnik, predmetni metodičar sa sveučilišta) i stručni. Stručna se komponenta odnosi na samo gradivo koje se predaje i koje treba kontinuirano unaprjeđivati na temelju novih znanstvenih spoznaja. Kao i u slučaju sastava Ekspertne radne skupine i radnih skupina za pojedine stupnjeve u obrazovnom procesu za to treba zadužiti pojedince koji se aktivno i na međunarodnoj razini uspješno bave znanstvenim radom iz dotičnoga područja. To su u pravilu sveučilišni nastavnici jer se uz znanost bave i nastavom.
 
5. U pogledu disciplinarnoga i interdisciplinarnoga pristupa kurikulu slobodni smo upozoriti da je, usprkos nekim pristupima koji nisu pozitivno potvrđeni, nužno postupno savladavanje gradiva po disciplinama. Nedavno je na skupu Global Education and Skills Forum (Dubai, 2014.) ustanovljen zabrinjavajući pad interesa učenika za temeljne prirodoslovne znanosti i tehničke discipline te je zaključeno da sa STEMedukacijom (matematika, fizika, kemija, biologija, tehnika) treba započeti već u osnovnome obrazovanju. Pritom se treba držati ustanovljenoga i prokušanoga reda. Na primjer, u suvremenome prirodoslovlju koje se bavi kvantitativnim razmatranjima prirodnih pojava nužno je prvo savladati gradivo matematike, nakon čega slijede fizika i kemija. Znanja iz tih temeljnih disciplina zatim se primjenjuju u suvremenoj biologiji, geoznanostima, medicini/zdravstvu, ekologiji i tako dalje. Uči se disciplinarno, a djeluje interdisciplinarno. Dosadašnje obrazovanje, temeljeno na navedenome načelu i postupno nadograđivano novim spoznajama, dovelo je do zapanjujućega razvoja znanosti, tehnologije i informatike pa je opasno uvoditi drugačiji pristup. Međutim, unutar pojedinih nastavnih predmeta treba uključiti zanimljive interdisciplinarne sadržaje kao sintezu znanja iz pojedinih predmeta, a uvažavajući postignutu razinu znanja iz tih temeljnih disciplina. U skladu s time pojedine temeljne discipline ne smiju se uklopiti u zajednički predmet kao što bi to npr. moglo biti Prirodoslovlje. Međutim, uputno je Prirodoslovlje, kao predmet opisnoga karaktera, uključiti kao uvod prije nego što se započne s predavanjem gradiva Fizike i Kemije.
 
6. Kako bi nastavnici koji predaju pojedino gradivo u školi imali znanje na suvremenoj razini, a znatno višoj od one koja se predaje, potrebno je da (na primjer u području prirodoslovlja) diplomiraju iz struke na odgovarajućemu fakultetu kao što je to Prirodoslovno-matematički fakultet, iz humanističkih struka na Filozofskome fakultetu i slično. Također, potrebno je organizirati cjeloživotno obrazovanje nastavnika. Važno je osigurati dobre udžbenike, a iz prirodoslovnih disciplina demonstracijske pokuse i učenički eksperimentalni rad.
 
7. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ustanovit će Vijeće za obrazovanje i školstvo u kojega će se uz članove Akademije uključiti i pojedinci koji se aktivno, znalački i kompetentno bave problematikom obrazovanja u školama. Savjet će pratiti rad na reformi obrazovanja te svojim primjedbama i savjetima pridonijeti provedbi Cjelovite kurikulne reforme.      
 
(Nastavak slijedi)

 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Komemorativni sastanak u spomen na akademika Slobodana Novaka

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u srijedu 11. listopada komemorativni sastanak u spomen na svog redovitog člana akademika Slobodana Novaka, istaknutog hrvatskog književnika koji je umro 25. srpnja 2016. Kako je istaknuo predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, radi se o jednom od najistaknutijih članova u povijesti Akademije, velikom intelektualcu i eruditu koji je Akademijin član bio 33 godine te uz ostalo bio i voditelj Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe te član Upravnog odbora Zaklade HAZU-a. „Bio je jedan od najautentičnijih hrvatskih književnika, čudesne imaginacije i stila koji je pokazao da hrvatska književnost može biti europska i svjetska“, rekao je akademik Kusić. Spomenuo je da je Slobodan Novak imao tri zavičaja koja su odredila njegov život: rodni Split, otok Rab gdje je odrastao i Zagreb. Spomenuo je i njegovu polemičnost, čvrstinu u stavovima i protivljenje dogmama.
http://www.historiografija.hr/files/webimg/slobodan-novak.jpg
„Bio je jedan od onih članova Hrvatske akademije koji su stvorili djela trajne nacionalne i međunarodne vrijednosti. Akademik Novak zadužio je hrvatsku književnost, hrvatsku kulturu, Hrvatsku akademiju i hrvatski narod na čemu mu vječna slava i hvala“, zaključio je akademik Kusić. Tajnik Razreda za književnost akademik Pavao Pavličić kazao je da je Slobodan Novak vrhunac stvaralaštva imao tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća kad u hrvatskoj književnosti prestaje modernizam i dolazi do smjene epoha. Istaknuo je važnost njegova romana Mirisi, zlato i tamjan iz 1968. kazavši da se radi o slojevitoj alegoriji i vrhuncu litetarne tehnologije moderne epohe. „Prvi je shvatio koliko je velik potencijal naoko sitnih i nevažnih zbivanja i kako ona mogu sinuti pod rukom pravog majstora. Bio je autentični pisac od jednog komada, a to je bio i kao čovjek“, kazao je akademik Pavličić. Opširnije je o životu i djelu akademika Novaka govorio akademik Krešimir Nemec podsjetivši da je u književnost ušao kao pjesnik, a zatim se prebacio na prozu slijedeći egzistencijalistički model pisanja. Prema akademiku Nemecu, u romanu Mirisi, zlato i tamjan glavni junak je ideologija koja zaokuplja čovjeka i ljudske odnose, a prikaz sukoba katoličke i marksističke ideologije aktualan je i današnje doba.
 
Značajno Novakovo djelo je i kratki autobiografski roman Izgubljeni zavičaj iz 1955., roman Izvanbrodski dnevnik iz 1977., a svoj romaneskni ciklus zaključio je 2005. romanom Pristajanje. Među Novakovim novelama naročito se ističu Badessa madre Antonia, Južne misli i Treba umrijeti logično tezbirka novela Tvrdi grad. Pisao je i radio-drame (Strašno je znati, Majstore, kako vam je ime? i Zakrivljeni prostor), te kritike i feljtone. Posljednje Novakovo djelo je kratka poetsko-slikovna zbirka Triptih o moru iz 2014.
 
Akademik Tonko Maroević istaknuo je da je Sabrana djela Slobodana Novaka koja sadrže osam svezaka demantiraju tezu o njegovom opsegom skromnom opusu. „To je literatura koja nas se tiče i koju bismo i sami izrazili kad bismo to znali“, rekao je akademik Maroević.
 

Marijan Lipovac

Svjedoci smo najvećih pokreta ljudi od Drugoga svjetskog rata

 
 
Svjetski dan hrane utemeljile su države članice UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) na 20. konferenciji održanoj u studenome 1979. Odabrani datum 16. listopada je obljetnica osnutka Organizacije za hranu i poljoprivredu 1945. godine. Svjetski dan hrane obilježava se svake godine u više od 150 država svijeta. Ovogodišnja tema odabrana je prvenstveno zbog sve većih i učestalijih (e)migracija ljudi: „Promijenimo budućnost migracije. Ulažimo u prehrambenu sigurnost i ruralni razvoj.“
https://www.hah.hr/wp-content/uploads/2017/07/banner-agenda-17-hrv-620x190.png
Svijet je u pokretu. Sve više i više ljudi prisiljeno je napustiti svoje domove i svoju domovinu. Od razdoblja Drugog svjetskog rata nismo se susreli s (e)migracijom tako golemih razmjera. I danas su ljudi prisiljeni napustiti svoje domove i domovinu zbog ratnih sukoba i političke nestabilnosti i/ili represije. Drugi mogući uzrok (e)migracija ljudi jesu glad, siromaštvo i sve izraženije klimatske promjene s ektremnim vremenskim prilikama odnosno nepogodama. Veliki ili čak golemi pokreti tj. migracije ljudi danas za sve predstavljaju isto tako velike i složene izazove što zahtijeva djelovanje na globalnoj razini.
 
Mnogi (e)migranti dolaze u države u razvoju čime se stvaraju određene napetosti jer su u tim zemljama resursi već bitno smanjeni. Ipak, većina ljudi, njih oko 763 milijuna seli se više unutar svoje države nego izvan nje. Samo 2015. oko 244 milijuna ljudi bilo je u pokretu tj. emigrirali su izvan svojih država, što je čak 40% više u odnosu na 2000. godinu. Unutar granica svojih matičnih država 2013. ukupno se preselilo tj. migriralo oko 763 milijuna ljudi. Otprilike jedna trećina svih (e)migranata je u dobi između 15 i 34 godine, a gotovo polovinu čine žene. Većina migranata /emigranata dolazi iz ruralnih područja (njih više od 75 %) koja se ubrajaju u svjetski siromašna područja koja su prehrambeno vrlo nesigurna a najviše su ovisna o poljoprivredi i iskorištavanju prirodnih dobara (resursa). Većina emigranata potječe iz Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike te iz Središnje Azije, Južne Amerike i Istočne Europe.
 
Prema objavljenim podatcima, 2015. diljem svijeta na prisilnu (e)migraciju bilo je prisiljeno oko 65,3 milijuna ljudi, prvenstveno zbog sukoba i progona, uključujući i više od 21 milijuna izbjeglica, 3 milijuna tražitelja azila i više od 40 milijuna interno raseljenih osoba (raseljene osobe koje su ostale u matičnim zemljama). Četvrtina svih izbjeglica na globalnoj razini nalazi se samo u tri države, a to su Turska, Libanon i Pakistan. Godine 2015. više od 19 milijuna ljudi raseljeno je interno zbog prirodnih nepogoda. U razdoblji između 2008. i 2015. prosječno je godišnje raseljeno 26,4 milijuna ljudi zbog klimatskih ili vremenskih nepogoda.
 
Budući da najveći broj emigranata (3/4) dolazi iz ekstremnog siromaštva gdje se njihov opstanak temelji na poljoprivrednoj proizvodnji i/ili drugim aktivnostima u ruralnim područjima iz kojeg dolaze, potrebno je u prvom redu stvoriti uvjete koji će ljudima, osobito mladima, omogućiti ostanak u njihovim selima i domovima gdje će se osjećati sigurno i imati redovite izvore prihoda za život. Upravo je to najvažnija sastavnica bilo kojeg plana za rješavanje izazova (e)migracije. Ruralnom stanovništvu, osobito mladima, treba stvoriti uvjete za ostanak i opstanak u ruralnim zajednicama te osim ratarske proizvodnje i uz nju vezan uzgoj muznih krava ili peradi na primjer, treba poticati razvoj poduzetništva. Na ovaj način može se pridonijeti porastu prehrambene sigurnosti i stalnih izvora prihoda za život, bolje korištenje socijalne zaštite, smanjenju sukoba zbog korištenja prirodnih bogatstava/resursa te rješavanju problema vezanih uz degradaciju okoliša i klimatskih promjena. U svemu može pomoći, tvrdi FAO, međunarodna zajednica i ulaganja u ruralni razvoj čime se ujedno može i (is)koristiti potencijal (e)migracije, a to bi trebao biti temelj dugoročnog oporavka kao i inkluzivnog rasta i održivog razvoja raseljenih zajednica i zajednica domaćina.
 
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) surađuje s vladama, agencijama Ujedinjenih naroda, privatnim sektorom, civilnim društvom i lokalnim zajednicama kako bi dobila potpuni uvid u (e)migracijske tijekove te potiče izgradnju kapaciteta zemalja za rješavanje (e)migracije kroz svoje politike ruralnog razvoja. „Migracija je dio procesa razvoja jer ekonomije prolaze kroz strukturnu transformaciju i ljudi traže bolje mogućnosti zapošljavanja u matičnoj zemlji ili izvan. Izazov je rješavanje strukturnih pokretača golemih preseljenja ljudi kako bi migracija bila sigurna, uredna i redovita. Na taj način migracija može doprinijeti gospodarskom rastu i poboljšanju prehrambene sigurnosti i ruralnih izvora prihoda za život, čime se unaprjeđuje napredak zemalja u postizanju Ciljeva održivog razvoja“ (UN Sustainable Development Goals/SDG), a cilj SDG-2 je ostvariti FAO-ov plan „Zero Hunger“ tj. „Nula gladi“ ili još bolje, „Bez gladi“ do 2030. godine.
 
Pravo na hranu je temeljno ljudsko pravo
 
A danas u svijetu gladuje oko 800 milijuna ljudi iako se na globalnoj razini proizvodi dovoljno hrane za sve ljude. Čak 80 % ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu živi u ruralnim područjima i ovisno je isključivo o poljoprivrednoj proizvodnji. Zbog gladi godišnje umire više ljudi nego od malarije, tuberkuloze i AIDS-a zajedno. Oko 45 % dojenačkih smrti povezano je s neishranjenosti. Istovremeno, 1,9 milijardi ljudi, što je više od četvrtine svjetske populacije, ubraja se u kategoriju pretilih (gojaznih). A gotovo trećina proizvedene hrane se gubi ili baca. Prema procjeni do 2050. svijet će morati proizvoditi 60% više hrane, a ni jedan sektor nije toliko osjetljiv na klimatske promjene kao poljoprivreda. (Izvor: Organizacija za hranu i poljoprivredu / FAO)
 
A za kraj još jedna važna vijest: istog datuma, 16. listopada obilježava se diljem svijeta i Međunarodni dan akcije za prehrambenu suverenost ljudi i protiv transnacionalnih korporacija. „La Via Campesina,“ međunarodna organizacija koja se zalaže i bori za prava svih seljaka i malih poljoprivrednih proizvođača, nastavlja svoju borbu obilježavanjem ovog Međunarodnog dana za prestanak korporativne kontrole naše hrane i pravnog nekažnjavanja korporacija čija djelovanja uzrokuju nesagledive posljedice za sve ljude i okoliš. „La Via Campesina“ podiže svoj stijeg za prehrambenu suverenost i agrarnu reformu na temelju seljačke agroekološke proizvodnje kao garancije zdrave hrane i dostojanstva svakog čovjeka. Tom prigodom, 16. listopada „LaVia Campesina“ službeno će objaviti novu publikaciju pod nazivom: „Borba La Via Campesine za agrarnu reformu i u obranu života, zemlje i teritorija.“ 
  

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Utorak, 21/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1061 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević