Get Adobe Flash player

Potrebno je sustavno navoditi: električna struja, električni napon..., a ne struja, napon...

 
 
Recenzija Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Fizika
- prijedlog nakon javne rasprave
- MZO, prosinac 2017.
 
Sličan zaključak glede razina usvojenosti vrijedi i za ostale predmetne kurikule. Pridržavanje ovako zamišljenih razina usvojenosti bi iznimno (i administrativno) opteretilo nastavnike, a vrlo je upitno bi li uopće bilo poticajno za učenike. Takva metodologija izrade predmetnih kurikula, koju je nametnula Ekspertna radna skupina, nova je i eksperimentalna, a upitno je ima li je ijedna europska država. Najmanje što je trebalo učiniti s ciljem (maloga) poboljšanja kurikula jest to da su se objedinili ishodi (učenja) i razine usvojenosti. Slijedi samo nekoliko primjera zbunjujućega, nestručnoga i neodgovarajućega načina navođenja odgojno-obrazovnih ishoda (učenja) i razrada ishoda (učenja):
http://physics.mef.hr/Praktikum/Strujni_krugovi/shema004.gif
odgojno-obrazovni ishodi(učenja)         razrada ishoda(učenja)
 
-određuje dimenzije, masu i gustoću             -uspoređuje dimenzije tijela, uspoređuje
tijela i tvari                                mase tijela
-analizira međudjelovanje tijela            -analizira učinke međudjelovanja,
                                               objašnjava silu težu, težinu
 -interpretira silu trenja                       -konstruira koncept sile trenja,
                                               objašnjava trenje
-analizira uvjete ravnoteže tijela i         -konstruira zakonitost ravnoteže poluge
zakonitost poluge
-analizira utjecaj tlaka                 -konstruira koncept tlaka
-primjenjuje I. Newtonov zakon            - primjenjuje I. Newtonov zakon
-primjenjuje III. Newtonov zakon         - primjenjuje III. Newtonov zakon
-opisuje električno polje                      -objašnjava električnu potencijalnu energiju
 
Koja je (uočljiva, bitna) razlika između navedenih odgojno-obrazovnih ishoda(učenja)        i razrada ishoda (učenja)?
  
Na str. 25. i 46. (te slično i drugdje) napisano je:
Odgojno-obrazovni ishodi(učenja): Analizira termodinamičke procese i sustave.
Razrada ishoda(učenja): Analizira termodinamičke sustave i procese.
Razine usvojenosti: Prepoznaje termodinamičke sustave i procese.
Zar postoji suštinska razlika između tih triju navoda?
 
Autori dokumenta očito vole glagole analizirati, konstruirati, objasniti. Nije jasno kako se može konstruirati koncept tlaka ili objasniti silu težu. Autori vole i imenicu pojam, npr. opisuje pojam tlaka, objašnjava pojam rada, tumači pojam snage. Zar ne može bez imenice pojam? U nastavku slijede primjeri izdvojeni nasumce iz mnoštva bitnih jezičnih i pojmovnih nelogičnosti.
 
Na osnovi velikoga broja primjera iz stručne literature, rječnika hrvatskoga, engleskoga i latinskoga jezika, pravopisa, te dominantnoga mišljenja jezikoslovaca, autori dokumenta Fizika 2017trebali su se pridržavati i sljedećih pravila i preporuka:
–                    hrvatski pridjev treba tvoriti od hrvatske imenice, a ne od engleskoga pridjeva dodavanjem hrvatskoga pridjevnog nastavka; izvedenice iz latinskoga jezika ne treba mijenjati ako su se dugom uporabom prilagodile zakonitostima hrvatskoga jezika
–                    pridjev fizički ima izrazitu prednost pred pridjevom fizikalni
–                    nepotrebno je dodavati jakost ispred naziva fizičkih veličina
–                    naziv pad električnoga napona u suštini je besmislen; treba rabiti nazive razlika električnoga potencijala,električni napon.
 
U dokumentu Fizika 2017pridjev fizički pojavljuje se 289 puta, ali se pojavljuje i nepreporučeni pridjev fizikalni, i to 20 puta. Zanimljivo je da se pridjev fizikalni pojavljuje u svezama fizikalna situacija ifizikalna načela, ali nedosljedno. Sveza fizička situacija pojavljuje se 12 puta a sveza fizikalna situacija 9 puta. Primjerice, na str. 11-12 nalaze se sveze: fizikalna načela, fizička veličina, fizički koncept (razrada ishoda) te fizička situacija (razine usvojenosti); na str. 27: fizikalna načela, fizički koncepti, fizikalna situacija, fizička veličina (razrada ishoda) te fizička situacija, fizički model (razine usvojenosti). Na str. 11-12 u razradi ishoda se navodi: Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela. Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina. Što su to primjenjiva fizikalna načela? Što su to različiti prikazi fizičkih veličina?! Zašto realna fizikalna situacija a ne stvarna situacija?
 
Autori dokumenta očito vole imenice situacija, načelo, koncept, kontekst. Evo nekoliko nejasnih/zbunjujućih primjera: Str. 11: Interpretira fizičku situaciju zadanu tekstualno (Što znači tekstualno?). Kreativno rješava zadatke u nepoznatom kontekstu i daje obrazloženja (Kakav je to zadatak u nepoznatom kontekstu?). Str. 13: Povezuje pojavu razdvajanja električnog naboja s pojavom električne struje i napona (Zašto pojava razdvajanja a nerazdvajanje,i toraznoimenih naboja ? Električni napon, a ne napon!). Objašnjava načelo rada elektromagneta. Opisuje o čemu ovisi jakost elektromagneta (Treba: o čemu ovisi magnetsko polje elektromagneta!). Opisuje... načelo rada kompasa. Opisuje pojavu električne struje s električnom silom (Je li definirana električna sila?). Str. 14: Objašnjava načela rada ampermetra i voltmetra. Čemu nepotrebna riječ načelo? Što znače sljedeći zadatci postavljeni učeniku: Str. 11: Izrađuje pop-pop čamac. Izrađuje balon na topli zrak.  Str. 17: Izrađuje val u boci. Izrađuje fotonaponsku elektranu (Zar i elektranu?).
 
Neki primjeri nelogične uporabe prijedloga:
Str. 15: odbijanje svjetlosti na uglačanim plohama  →treba: odbijanje svjetlosti od glatke plohe
Str. 31: crta i opisuje sliku predmeta nastalog odbijanjem kod ravnog zrcala →treba:crta i opisuje sliku predmeta nastalu odbijanjem svjetlosti od ravnoga zrcala (Zar predmet nastaje odbijanjem od ravnoga zrcala?)
Str. 31, 53: u susjednim stupcima: lom svjetlosti kod divergentne leće;lom svjetlosti kod rastresne leće  →treba: lom svjetlosti u rastresnoj leći
Str. 35 i 57: u susjednim stupcima: energetski spektar, energijska razina →treba: energijski spektar. Energijski se odnosi na energiju, a energetski na energetiku!
Str. 34: analizirainterferencijsku sliku na rešetki  →treba: analizira/opisuje interferencijsku sliku ostvarenu s pomoću optičke rešetke
Str. 46: plinski zakoni  →treba: zakoni za idealni plin; jednadžba stanja plina   →treba: jednadžba stanja idealnoga plina
Str. 53: lom svjetlosti kod sabirne leće  →treba:  lom svjetlosti u sabirnoj leći
Str. 53: nastanak slike kod mikroskopa  →treba: nastanak slike u mikroskopu 
Str. 56: ogib rendgenskih zraka na kristalima  →treba: ogib rendgenskih zraka u kristalu
Str. 67: kod gibanja na kosini →treba: pri gibanju na kosini
Također se za jedinicu brzine, m/s, navodi i metar po sekundi i metar u sekundi; prijedlog: zadržati samo  metar u sekundi.
Str. 15: stvarna i prividna slika; str. 31, 53: realna i virtualna slika →Ako se rabe dva naziva za isti pojam, poželjno je na početku dokumenta navesti oba naziva, a dalje rabiti samo jedan naziv, i to na hrvatskom jeziku.
 
U duhu hrvatskoga jezika nije preporučljivo pisati i govoriti s-t dijagram, v-t dijagram, s-t grafički prikaz, v-t prikaz (izostavljeno: grafički), nego dijagram s-t, dijagram v-t, grafički prikaz s-t, grafički prikaz v-t.  (analogno: ne Zagreb Grad, nego Grad Zagreb)
 
Slijedi još nekoliko primjera stručne nekorektnosti.
Str. 39, 61: istražuje radioaktivni raspad s pomoću kockica
Str. 35, 57: opisuje elektron-val zarobljen u kutiji
Str. 30: povezuje putujući val i širenje energije
Str. 52: povezuje progresivni val i širenje energije
U ta dva primjera navode se dva naziva za istu vrstu vala; energija se ne širi, nego se prenosi!  
Str. 26: objašnjava pojam električnog kapaciteta energije →treba: opisuje električni kapacitet. Što je to:  električni kapacitet energije ?
Zašto relativnost simultanosti a ne relativnost istodobnosti? (str. 59)
Zašto Amperova sila, a ne Ampereova sila? (više puta)
Ne elektromotorni napon ( str. 26, 48, 71), nego električni napon.
Ne hidrostatski tlak (22 puta), nego hidrostatički tlak. Pridjev se tvori od imenice: hidrostatika. Tako bi pridjev hidrostatički bio u skladu s pridjevom elektrostatički (četiri puta), koji se i navodi u Fizici 2017, gdje je pridjev izveden od imenice: elektrostatika.
Ne tehnološki (str. 4), nego tehnologijski, gdje je pridjev izveden od imenice: tehnologija.
Ne Dopplerov učinak (sedam puta), nego Dopplerov efekt.
 
U dokumentu se navodi pojam unutarnja energija (35 puta), ali i unutrašnja energija (3 puta); pridjev unutrašnja treba zamijeniti pridjevom unutarnja. U dokumentu Fizika 2017 nije provedena jasna razlika između unutarnje energije i topline, a isto je bio slučaj i u dokumentu Fizika 2016. Mislim da nije potrebno posebno naglasiti da se to odnosi na jedan od najvažnijih zakona prirode: Prvi zakon termodinamike. Npr. nestručni su navodi: istražuje pretvorbe mehaničke energije u toplinu (str. 50; ne u toplinu nego u unutarnju energiju); istražuje pretvorbe električne energije u toplinu (str. 46; ne u toplinu nego u unutarnju energiju); računa koliko se mehaničke energije pretvorilo u toplinsku energiju (str. 84.; treba: pretvorilo u unutarnju energiju). Potrebno je u cijelom dokumentu dosljedno provesti Prvi zakon termodinamike: unutarnja energija sustava mijenja se ako sustav izmjenjuje toplinu i/ili rad s okolinom. Toplina je energija koja prelazi s jednoga sustava na drugi sustav. Potrebno je sustavno navoditi: električna struja, električni napon..., a ne struja, napon...
Zašto su poluvodiči izborni ishod (AC. 3.5.)?    
 
Takvih nelogičnih i nerazumljivih izreka ima i previše pa bi njihovo opsežnije navođenje iziskivalo odviše prostora. Zbog ovakvih nejasnih i nespretnih navoda, naziva, definicija i sl. Fizika je težak predmet, koji učenici ne razumiju.
 
(Svšetak u sljedećem broju)
 

Akademik Stanko Popović, redoviti profesor u trajnom zvanju, Professor emeritus - Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu - Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, HAZU, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; 26. 3. 2018.; 1. 12. 2018.

Milijuni ljudi su umrli od predoziranja aspirinom ili nekim drugim lijekom sličnog ili istog učinka

 
 
Prema dostupnim podatcima koji se čuvaju u arhivima, u siječnju 1918. godine XX. stoljeća započela je velika pandemija gripe koja je trajala do lipnja 1919., a prema nekim podatcima i do 1920. Gripa je nazvana „španjolska gripa“ ili „španjolka“ iako nije započela u Španjolskoj. „Španjolka“ je dobila ime zbog ondašnjih političkih okolnosti. Naime, u Prvom svjetskom ratu Španjolska je bila neutralna pa nije bilo cenzure što je novinarima omogućilo slobodno izvještavanje o posljedicama ove bolesti. U zaraćenim državama tijekom Velikog rata (tako se još naziva Prvi svjetski rat) sloboda tiska bila je vrlo ograničena a vlade se nastojale ograničiti vijesti o epidemiji odn. pandemiji gripe.
http://cdn2.spiegel.de/images/image-689119-breitwandaufmacher-jita-689119.jpg
Prije jedno stoljeće svijet je pogodila strašna gripa - "španjolka"
 
Jeste li se ikada zapitali kako to da se mnogo manje govori o žrtvama 'španjolske groznice' koja je prema svim procjenama odnijela između 50 i 100 milijuna ljudskih života dok je u Prvom svjetskom ratu poginulo između 15 i 19 milijuna ljudi? Prošle 2018. godine obilježena je stota obljetnica završetka Velikog rata, no žrtve 'španjolske groznice' koriste se više za zastrašivanje današnje svjetske populacije. Stoga su „mainstream“ mediji jesen 2018. iskoristili za podsjećanje javnosti o velikoj pandemiji gripe iz 1918. koja je odnijela više ljudskih života nego sve strahote Velikog rata. Dakako, cilj medija je proizvesti još veći strah kod ljudi od gripe. Međutim, mediji istovremeno prešućuju pravu istinu o pandemiji gripe u razdoblju od 1918. do 1919. i pravom uzroku tako golemog broja umrlih ljudi. „A ono što se prešućuje jest istina o učinku različitih lijekova za suzbijanje groznice, tj. temperature, uključujući aspirin, acetaminofen, kinin, arsen pa čak i puštanje krvi.“
 
Epidemija gripe iz 1918. trebala bi se ispravno zvati „epidemija posljedica primjene lijekova protiv influence, odnosno gripe.“ Dobro je poznato da je vrućica, tj. povišena tjelesna temperatura prirodna obrana organizma od infekcije. Naime, povišena tjelesna temperatura omogućuje organizmu povećanje proizvodnje interferona – ključne supstancije u borbi protiv virusa koja je od velikog značaja u borbi protiv virusnih infekcija, pa tako i gripe. Vrućica također povećava mobilnost i aktivnost bijelih krvnih stanica što je također jedan od ključnih faktora u borbi protiv infekcije. Svojevremeno su liječnici, uključujući i pedijatre, preporučivali umjerenu vrućicu držati pod kontrolom jer ona može skratiti trajanje bolesti, pojačati učinak antibiotika te smanjiti mogućnosti prijenosa infekcije na druge osobe. Razumijevanje i priznavanje pozitivnog učinka vrućice odn. povišene tjelesne temperature u borbi organizma protiv infekcije „staro“ je već više od dvije tisuće godina.
 
Međutim, kasnih 1800-ih na tržištu se pojavljuju lijekovi za sniženje povišene ili visoke tjelesne temperature – aspirin i različiti drugi lijekovi – zbog njihovog brzog učinka dolazi do drastične promjene o medicinskom pogledu na vrućicu. Tadašnje farmaceutske kompanije vrlo su uspješno uvjerile konvencionalne liječnike i javnost o dobrobiti snižavanja povišene tjelesne temperature „jer ćete se odmah osjećati bolje,“ a neki su preporučivali primjenu hladnih kupki i trljanje alkoholom uz uzimanje aspirina i drugih lijekova istog učinka. U odnosu na gripu i vrućicu nije dobro agresivno snižavanje povišene tjelesne temperature jer se tako agresivno djeluje na supresiju prirodno obrambenog mehanizma organizma protiv virusne infekcije – gripe. Dakako, savjetuje se potražiti medicinsku pomoć i savjet ako temperatura od 40°C ili više traje duže od šest sati kod odraslih ili ako se pojavi kod novorođenčadi i male djece mlađe od četiri mjeseca. Međutim, početkom 20. stoljeća liječnici su masovno propisivali velike doze aspirina, odnosno lijekova za sniženje povišene ili visoke tjelesne temperature i to baš svakome s vrućicom. Na taj su način pokazali svojevrsno nepoštivanje i nepriznavanje „evolucije“: integralni dio evolucije je taj da se ljudsko tijelo na najbolji mogući način bori protiv infekcije i/ili stresa u svrhu opstanka.
 
Njemačka kompanija „Bayer“ počela je 1899. sa snažnom promocijom svojeg novog „čudotvornog“ lijeka – aspirina koji ublažava bol i snizuje (povišenu) tjelesnu temperaturu. „Primjena aspirina ili bilo kojeg drugog lijeka s učinkom sniženja tjelesne temperature kod osobe s gripom jest kao da tražite osobu vezanih ruku na leđima da se brani od napada.“ Drugim riječima, to je „nemoguća misija“ za organizam koji se mora braniti od virusne infekcije – gripe. U SAD-u je u veljači 1917. istekao Bayerov patent za aspirin a to je mnogima omogućilo masovnu proizvodnju i prodaju aspirina po ekstremno niskim cijenama. Upravo ova činjenica odigrala je važnu ulogu u stvaranju „savršene oluje“ za prekomjerno propisivanje jeftinog lijeka aspirina što je dodatno poticano od strane ondašnjih medija – osobito medicinskih časopisa, medicinskih organizacija te različitih vojnih i vladinih agencija budući u ono vrijeme nije bila poznata mračna strana aspirina.
 
JAMA (The Journal of the American Medical Association) je tako preporučivala dozu od 1.000 miligrama svaka tri sata (!), što je ekvivalentno 25 tableta aspirina od 325 miligrama tijekom 24 sata. Takve doze bile su više nego dvostruko veće od preporučene današnje sigurne doze aspirina – a danas stručnjaci čak i ne preporučuju aspirin i druge lijekove istog učinka kod gripe, a kamoli gutanje 25 tableta aspirina dnevno. Načelnik vojne sanitetske uprave Američke ratne mornarice 1917.-1918. također je preporučio aspirin u terapijske svrhe, odnosno u svrhu liječenja simptoma gripe kod vojnika zbog čega je za potrebe Američke vojske kupljena golema količina aspirina u 1917. i 1918. godini.
 
Sljedeća šokantna informacija dolazi iz čuvenog časopisa „Smithsonian“ u kojem su pojedini ugledni medicinski stručnjaci preporučivali ekstremno visoke doze aspririna – i do 30 grama na dan što odgovara količini od 250 tableta dnevno! Prema podatcima tadašnjeg Ministarstva obrane, u Američkoj vojsci je od gripe oboljelo oko 26 posto vojnog osoblja, pretežito vojnika. To znači da je od gripe oboljelo više od milijun vojnika a njih gotovo 30.000 umrlo je prije nego što su došli do Francuske. Inače, do ove velike pandemije, smrtni slučajevi gripe bilježili su se kod male djece i starijih osoba. No, ono što je upadljivo za ovu epidemiju, tj. pandemiju gripe u 1918. je činjenica koliko MLADIH ljudi u dobi između 18 i 40 godina (uobičajena dob vojnika i vojnog osoblja) je umrlo od „gripe.“ Konačni dokaz, „corpus delicti“ da je aspirin odigrao važnu ulogu u tako velikoj smrtnosti mladih ljudi je činjenica da su ti ljudi umrli od jednog oblika upale pluća (pneumonije) za koji je karakteristična, između ostalog, značajna količina krvi u plućima – a to je dobro poznato stanje kod uzimanja aspirina, a rijetko se susreće kod mladih ljudi koji imaju gripu. Jedan od najvjerojatnijih razloga zašto u ovoj pandemiji gripe nije zabilježena veća smrtnost kod dojenčadi i male djece odnosi se na činjenicu da medicinski stručnjaci NISU preporučivali aspirin za tu dob.
 
No, nisu samo američki stručnjaci propisivali tako visoke doze aspirina u svrhu liječenja simptoma gripe – isto možemo naći i u izvješćima ondašnjeg Britanskog ministarstva zdravstva koje je preporučilo dozu aspirina između 975 i 1.300 miligrama (3-4 tablete) ali bez preporuke koliko često tijekom dana. Međutim, ova visoka doza aspirina davala / uzimala se svaki sat ili svaka dva sata ili svaka tri sata. Postoji izvještaj kako je jedan liječnik u Londonu svoje pacijente liječio visokom dozom aspirina – 1.300 miligrama (4 tablete) svaki sat tijekom dvanaest sati neprekidno.
 
U ondašnjim medicinskim izvješćima može se također naći podatak da su liječnici propisivali pacijentima i druge lijekove za koje su smatrali da bi mogli sniziti vrućicu (u ovom slučaju kod gripe). Tako su osim aspirina liječnici propisivali i kinin u opasno visokoj dozi od 1,3 grama svakih jedan sat; danas se znade da se kinin ne smije uzeti više od 2 grama /dan. Nadalje, u istu svrhu koristio se i toksičan arsen i neki drugi lijekovi.
 
Milijuni ljudi nisu umrli od posljedica gripe ili njezinih komplikacija, oni su umrli od predoziranja aspirinom ili nekim drugim lijekom sličnog ili istog učinka koji snizuje vrućicu i uklanja bol. I danas mnogi stručnjaci ne preporučuju primjenu aspirina u svrhu liječenja simptoma jače prehlade i gripe. Razlog? Lijekovi poput aspirina, paracetamola itd. (tzv.nesteroidni protuupalni lijekovi) koji ublažavaju ili uklanjaju bol i snizuju (povišenu) tjelesnu temperaturu negativno djeluju na prirodnu obranu organizma protiv virusa kao uzročnika gripe. Povišena tjelesna temperatura je protuvirusno oružje jer se većina virusa vrlo teško može replicirati (umnažati) na tjelesnoj temperaturi iznad 37°C (NewScientist: „Popping pills for flu fever might make things worse;“ 22. 1. 2014.).
 
(Svršetak u slijedećem broju)
 

Izvor: Gregory Dana Ullman, MPH,CCH: „Lessons from a Century After the Flu Epidemic of 1918: How Conventional Medicine Killed Millions and How Homeopathic Medicines Saved Millions“

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Najslabija točka CKR-a jest uvođenje razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda za koje uopće nije obrazloženo čemu služe

 
 
Recenzija Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Fizika
- prijedlog nakon javne rasprave
- MZO, prosinac 2017.
Zašto se i dalje tvrdoglavo zagovara i rabi izraz kurikulum, te se ne uvažava mišljenje jezikoslovaca? Zašto se i dalje primjenjuje shema:
odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, razine usvojenosti i to po domenama/konceptima? Zar su zaboravljeni pojmovi nastavna jedinica / tema / ključni pojmovi / metodička obradba… Zašto ne ishodi učenja? Očita je neusklađenost pojedinih modela učenja Fizike; usklađene razradeishoda(učenja) za srednje škole, za pojedine modele učenja Fizike, trebalo je vertikalno uskladiti s osnovnom školom.
https://i.ytimg.com/vi/7AlGzO1Ztas/maxresdefault.jpg
Opis nastavnoga predmeta Fizika nalazi se na stranicama 4 i 5 dokumenta Fizika 2017. Domene Fizike opisane su na stranicama 5 i 6, uz prateću (nejasnu) sliku. Odgojno-obrazovni ishodi (učenja), razrade ishoda (učenja) i razine usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna) nalaze se na stranicama od 7 do 89. Na kraju dokumenta Fizika 2017. nalazi se još par stranica uputa.
 
Evo nekoliko neodgovarajućih/nespretnih navoda iz opisa nastavnoga predmeta Fizika: „Učenici razvijaju sposobnosti znanstvenog objašnjavanja fizičkih pojava, provođenja i vrednovanja znanstvenog eksperimenta ili istraživanja te interpretiranja znanstvenih podataka i činjenica.“ „…razvoj znanstveno-istraživačkog pristupa…“ „(Učenik) analizira, istražuje, procjenjuje, primjenjuje, vrjednuje, izrađuje…“
 
Zar su učenici učenjem Fizike već postali znanstvenici? Čemu onda doktorat znanosti iz Fizike? Što je deklarativno, a što proceduralno znanje; što znače ti pojmovi navedeni u opisu predmeta Fizika 2017.? Već su u HNOS-u (2006.) uvedene domene umjesto klasične podjele Fizike, i to: u 7. razredu OŠ Tijela i tvari, Međudjelovanje tijela, Energija, Unutarnja energija i toplina; u 8. razredu OŠ Električna struja, Gibanje i sila, Valovi, Svjetlost. U pojedinoj domeni bilo je razrađeno od pet do desetak tema i to po točkama: ključni pojmovi, potrebno predznanje, metodička obrada, obrazovna postignuća, pridodani sadržaji, izborni sadržaji, suodnos s drugim predmetima, rad s učenicima s posebnim potrebama, odgojni i socijalizirajući sadržaji. Domene u HNOS-u su bitno bolje osmišljene nego domene u predmetnom kurikuluFizika 2017.: A. Struktura tvari, B. Međudjelovanja, C. Gibanje, D. Energija. D. Vretenar i T. Nikšić (crvena knjiga) navode: „Naime, stječe se dojam da će nastavnik učenicima tumačiti strukturu tvari pa zatim međudjelovanja, a u međuvremenu bi se sve to nekako počelo gibati da bi se na koncu sve pretvorilo u energiju… opis domena uvedenih u predmetnome kurikulu Fizika 2017. sadrži niz proizvoljnih tvrdnji te je očito kako se radi o neuspješnome pokušaju prilagodbe loše koncipiranome kurikulu Prirodoslovlja“.
 
Opis domena u Fizici 2017 trebalo bi bitno poboljšati tako da budu jasne i stručno korektne. Evo nekoliko neodgovarajućihrečenica: „U jednom smjeru (učenik) proučava na koji su način objekti iz svakodnevnog života sastavljeni od osnovnih građevnih elemenata: kako se atomi drže zajedno…“ (Jesu li atomi tzv. građevni elementi?). „Krećući se u suprotnom smjeru, učenik proučava sastav i svojstva samih atoma. Ovaj smjer ga vodi u svijet elektrona, kvarkova, gluona i ostalih 'čestica'koje se…ponašaju posve drugačije od subjekata makroskopskog svijeta“ (Razumije li učenik što znači kretanje u nekom smjeru u ovim navodima? Što/tko su to subjekti makroskopskog svijeta ? Zašto je čestica u navodnicima?). „…energija je jedna od najraširenijih fizičkih veličina…“ (Zar se fizička veličina definira/opisuje svojom tzv. raširenosti?).
 
Razine usvojenosti čine oko 80 POSTO opsega kurikula, te su iziskivale posebni napor SRS-a. Suglasan sam s mišljenjima niza stručnjaka u stručnoj raspravi (u navedenim zbornicima recenzija) da uvođenje više razina usvojenosti za jedan te isti ishod (učenja), u jednom te istom predmetu, jednostavno nema smisla. Taj dio kurikula je nelogičan, nepotreban, zbunjujući i nepopravljiv, te ga treba ispustiti. Na jednak način problematizirali su razine usvojenosti i neki članovi SRS-a za Fiziku 2016 koji su dali izdvojena mišljenja. D. Vretenar i T. Nikšić (crvena knjiga) navode: „Jedna od najslabijih točaka CKR-a jest uvođenje razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda za koje uopće nije obrazloženo čemu služe.“
 
(Nastavak slijedi)
 

Akademik Stanko Popović, redoviti profesor u trajnom zvanju, Professor emeritus - Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu - Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, HAZU, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; 26. 3. 2018.; 1. 12. 2018.

Anketa

Hoće li u Bleiburgu 18. svibnja 2019., na komemoraciji za pobijene Hrvate 1945. bez suđenja, biti više ili manje ljudi?

Utorak, 26/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 542 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević