Get Adobe Flash player

Moramo posjedovati vlastitu strategiju, koja se temelji na pozitivnim iskustvima onih koji su ispred, i nastojati izbjeći prijašnje grješke

 
 
Zašto nitko mudar danas ne može bez engleskog,
i zašto je svakom pametnom osim vlastitog
potreban barem još jedan strani jezik
 
»Pišući o »proizvodnji kao temelju svega«, na izvjestan način svrstao sam na jednu stranu SAD a na drugu SR Njemačku, Japan i neke druge zemlje Azije. Za ove druge je izričito rečeno da svoj položaj zahvaljuju isključivo tome što znaju proizvoditi. Proizvoditi bolje, kvalitetnije i često jeftinije od konkurenata.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e2/Vjesnik_Logo.svg/1024px-Vjesnik_Logo.svg.png
Kakve to ima veze s naslovom? Radi se o promišljanju modela kako ova zemlja treba po-staviti svoju strategiju razvoja. Jesmo li traženjem niša u informatičkoj djelatnosti ili traženjem takvih niša i na drugim područjima među ostalim i u proizvodnji?
 
Položaj predvodnika u zemljama poput naše, potiče ih na jedno frustrirajuće ponašanje. Dovodi ih u položaj razapetog između onoga što su naučili u zemljama koje se naziva razvijenim i onoga što treba ovoj zemlji. Taj zaključak o toj trajnoj rastrganosti onih koji su stjecajem okolnosti živjeli i radili u razvijenim sredinama a zatim žive u manje razvijenima nije osobni, već rezultat znanstvenih proučavanja. Ali uz taj zaključak ide još jedan. Ono što je dobro za jednu sredinu sa svim njenim raznovrsnostima, nemoguće je prenijeti izravno u drugu sredinu. I zato za nas nije posebno smisleno kada prepišemo neke strategije i proglasimo ih svojima. Moramo posjedovati vlastitu strategiju koju valja temeljiti na pozitivnim iskustvima onih koji su ispred, ali nastojati pri tome izbjeći one grješke koje su oni učinili.
 
Što to ima veze baš s jezikom? Jedan američki znanstvenik koji za sebe kaže da je opći znanstvenik, generalist, L. Mumford u svojoj knjizi »Mit o mašini«, ne može sakriti svoje divljenje prama jeziku kao do sada najbriljantnijem djelu ljudskog uma.
 
Jezik za svakoga znači znatno više od pukog sredstva komunikacije. Stoga nije čudo da je već Rousseau zapisao: »Prvo nastojanje nekog političkog osvajača je da potisne narodni jezik podčinjenog, a najdjelotvornije sredstvo protiv takvog potiskivanja sastoji se u oživljavanju nacionalnog jezika i njegove književnosti«. Ne kaže uostalom narod bez valjana razloga: koliko jezika govoriš toliko ljudi vrijediš. Kada to pretvorimo u suvremena kretanja, svi žele učiti engleski. To jest razumljivo i opravdano, ali nije dovoljno. Zašto treba danas znati engleski? Zato da se može pratiti npr. svjetska znanstvena i stručna literatura (više od 60 %). Engleski je i danas komunikacijski govor među pripadnicima raznih govornih područja. Objektivno, priznati »esperanto«. Ali poznavanje samo tog jezika za stanovnike jedne zemlje poput naše nosi sa sobom i veliku opasnost. To znači čitati samo jedan izvor i pokušati tražiti uporabljive ideje za vlastiti model samo na jednom izvoru, bez obzira kako on bio djelotvoran.
 
Na ova razmišljanja potaknuo me je svojom nedavnom raspravom poslije predavanja Borisa  Kamenara, »Za bolje obrazovanje i suvremenu znanost«, naš poznati fizičar Mladen Paić. Govorio je o vrlo zanimljivim iskustvima obrazovanja u Francuskoj. Postavljam si pitanje. A koliko je danas u našem školstvu (posebno u redovima onih kojima je planiranje i razvoj obrazovnog sustava osnovni zadatak) stručnjaka sposobno otići u Francusku i tamo na francuskom razgovarati o tako bitnim pitanjima kao što je školstvo? Bojim se i pomisliti na odgovor. A koliko ih može proučiti iskustva Švicarske, Austrije i Njemačke na njemačkom? Prema tome jezik ima izuzetno važno mjesto u procesu prikupljanja ideja kako osmisliti vlastiti razvoj. On ne može biti temeljen samo na idejama jednog govornog područja. I zato se čini smisleno da mladi ljudi ove zemlje moraju učiti najmanje dva strana jezika, od čega jedan mora biti engleski, ako žele biti u ovoj zemlji predvodnici na svom području.«
 
Ovo je dio istoimenog članka objavljenog 22. svibnja 1989. u „Vjesniku“. Zato nadnaslov „Trideset godina poslije / 1“. Ovo je tekst iz jedine serije kolumni koje sam pisao za „Vjesnik“ pred tri desetljeća. Zašto obnova takvog teksta? Povremeno će se obnoviti takve tekstove iz jednog razloga. U posljednje vrijeme sve vrvi od kratkoročnih do onih dugoročnih prognoza. Što će se događati u relativno dalekoj budućnosti. Ovdje je obrnuto, pokušava se sumirati što se događalo pred tri desetljeća i komentirati što je danas. Najprije se navodi izvorni tekst, a zatim slijedi komentar.
 
Nalazimo se u tjednu jedinog nam jezika, hrvatskog. Koji će doživjeti finale dodjelom nagrada „Dr. Ivan Šreter“ za najbolju novu hrvatsku riječ u Lipiku u subotu 16. ožujka 2019.
 
Na relativno nedavno postavljeno pitanje o gubljenju novčane potpore MZO-a, prvoborcu za hrvatski jezik, časopisu „Jezik“, odgovorio sam mišlju. „Hrvatski znanstveni časopisi financirani sredstvima poreznih obveznika u funkciji su gubljenja hrvatskog identiteta.“ Naime, sve veći je broj časopisa na engleskom jeziku, bez riječi hrvatskog. Zbog njihove hrvatske adrese, dobivaju snažnu financijsku potporu nadležnih donositelja odluka, koji time pomažu „industriju brojenja radova“. Koja buja posljednjih desetak godina pod motom: „Smisli temu, razradi ju, napiši tekst i to plati u korist stranih podatkara (baza podataka). Koje ostvaruju profit i do 37 %. A dobre ideje hrvatskih znanstvenika preuzimaju stranci. Ukidanje novčane potpore znanstveno-stručnom časopisu „Jezik“ doživljavam upravo na opisani način.
 
Zašto su hrvatski časopisi u funkciji gubljenja hrvatskog identiteta? Nisu više u funkciji promicanja novih hrvatskih riječi, svakodnevnih ili strukovnih. Jedini kriterij napredovanja je objava u stranim časopisima. Zato je moguće da se u jednom mediju upućuje na članak iz 2015. pod naslovom “Lebdeća staklena tuba koja bi povezivala Donji grad i Novi Zagreb”. Dakle muzički će instrument povezivati dva dijela Zagreba? A radi se o cijevi. Svakodnevno, primjera koliko hoćeš. Zato se potpuno slažem s naslovom teksta dr. sc. Ilije Protuđera, jezikoslovca iz Splita „Hrvatski standardni jezik stalno kopni“ (HF, 8. ožujka 2019.). Nastavi li se politika „sve prema engleskom“, nestat će projektanata i konstruktora, svi će biti dizajneri.
U Lipiku ću predstaviti mogućnosti hrvatskog jezika. Dvadesetak novih riječi. Najviše s područja oporabe.
 
Dodatak. U uvodu nisam spomenuo Kinu. Ona je postala zemlja u usponu u proizvodnji tek 1993.
 

Profesor emeritus Igor Čatić

Velimir Neidhardt: Akademija od svog osnutka 1861. do danas objavila 6433 naslova

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je u ponedjeljak 11. ožujka na konferenciji za novinare svoju nakladničku djelatnost u 2018. Akademija je lani objavila 94 sveska raznih publikacija: 25 knjiga, 20 zbornika radova, 34 sveska časopisa, 10 kataloga izložbi, 2 knjige sažetaka, 2 spomenice preminulim akademicima i 1 partituru. Od navedenih izdanja, 78 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 16 sveska kao suizdavač. Potporom Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljeno je 72 publikacija, a među njima je 9 Akademijinih izdanja. Članovi HAZU-a izvan Akademije objavili su još 56 knjiga, tako da je zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima u 2018. objavljeno ukupno 213 publikacija.
http://info.hazu.hr/upload/File/2019/nakladnicka.jpg
Predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt kazao je da je Akademiji drago što svake godine može održati tradiciju predstavljanja svoje nakladničke djelatnosti u protekloj godini, iako se čini da suvremeno doba nadrasta knjige. Iznio je podatke prema kojima je Akademija od svog osnutka 1861. do danas objavila 6433 naslova, a najavio je i predstojeće događaje u HAZU – proslavu Dana Hrvatske akademije 29. travnja kada će se dodijeliti i Nagrade HAZU, proslavu stote godišnjice osnutka Akademijinog Umjetničkog razreda te stote godišnjice prijenosa posmrtnih ostataka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novog Mjesta u Zagreb kada su, prije pokopa u katedrali, bili izloženi na drugom katu Akademijine palače.
Opširnije je o nakladničkoj djelatnosti HAZU govorio glavni tajnik akademik Dario Vrenetar koji je od publikacija posebno istaknuo Ljetopis HAZU koji donosi pregled Akademijine aktivnosti u protekloj godinite Glasnik HAZU objavljen u tiskanom i elektroničkom obliku. Spomenuo je da su 94 Akademijine publikacije izdane lani tiskane u ukupno 35.040 primjeraka te imaju ukupno 23.370 stranica, prosječno 248 po naslovu. Ukupno 1972 naslova dostupno je javnosti putem Akademijine digitalne zbirke DIZbi.
 
O nakladničkoj djelatnosti pojedinih Akademijinih razreda govorili su njihovi tajnici, odnosno predstavnici. Akademik Gordan Družić tajnik Razreda za društvene znanosti, kazao je da taj Razred prednjači po nakladničkoj djelatnosti jer je lani objavio deset knjiga i 26 zbornika. Akademik Goran Pichler, tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, istaknuo je knjigu o matematičaru Vladimiru Varićaku te zbornik radova s okruglom stola Koja znanja industrija očekujeod diplomiranih studenata kemije/primijenjene kemije/kemijske tehnologije. Tajnik Razreda za prirodne znanosti akademik Ferdo Bašić spomenuo je znanstveni časopis Collegium antropologicum, godišnjak Zavoda za ornitologiju HAZU Larus te radove pojedinih Akademijinih zavoda u drugim gradovima. Akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti, istaknula je zbornik radova sa znanstvenog sastanka Bolesti dojke koji je lani održan po 28. put, te knjige Klinička onkologija čiji je suautor akademik Zvonko Kusić i Bolesti koje su mijenjale svijet akademika Željka Cvetnića.
 
Akademik Darko Novaković, tajnik Razreda za filološke znanosti, istaknuo je časopis Filologija i Hrvatski dijalektološki zbornik, kao i knjige akademika Josipa Bratulića i akademika Stjepana Damjanovića. Potpredsjednik HAZU akademik Frano Parać predstavio je nakladničku djelatnost Razreda za književnost, istaknuvši posebno književni časopis Forum, te zbornike s dana hvarskog kazališta i Krležinih dana u Osijeku.
 
Predstavnik Razreda za likovne umjetnosti akademik Vladimir Marković spomenuo je časopis Art bulletin koji izlazi već 66 godina te kataloge izložbi akademika Zlatka Kesera i Vitolda Košira koji su na natječaju Hrvatska lijepa knjiga izabrani među 25 knjiga koje će predstavljati Hrvatsku na književnim sajmovima u Leipzigu i Frankfurtu. Istaknuoje i knjige Susreti i sjećanja akademkinje Vere Horvat Pintarić, Hrvatski muzej arhitekture, Strossmayerova zbirka starih majstora i Zagrebačka serigrafija. Tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Stanislav Tuksar spomenuo je hrvatski muzikološki zbornik Arti musices te međunarodni časopisInternational review of the aesthetics and sociology u čijem lanjskom broju su, kako je kazao, zastupljeni autori sa svih pet kontinenata.
Akademik Ignac Lovrek, tajnik Razreda za tehničke znanosti, istaknuo je važnost rada na objavi Tehničke ekciklopedije, a spomenuo je i knjigu o djelovanju Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU, osnovanog 1969. te knjige izdane u nakladi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku.
 

Marijan Lipovac

Najveći dio hrvatske industrije još je na razini industrije 2.0

 
 
Najveći dio hrvatske industrije još je na razini industrije 2.0, dok se u svijetu četvrta industrijska revolucija, odnosno primjena industrije 4.0 već odavno zahuktala. Ipak, i to se polako mijenja...
https://essentracontent.com/assets/uploads/images/Industry%204.0%20build%20KM_Industry%202.0%20Selectv2.jpg
Prva po redu Konferencija o novim tehnologijama, robotizaciji i automatizaciji u industriji i zgradarstvu Hrvatska 4.0 održana je 14. veljače ove godine u Zagrebu u organizaciji tvrtke ENERGETIKA MARKETING i pokazala je da Hrvatska ima velike potencijale kada je riječ o primjeni takvih rješenja koje svakodnevno življenje i poslovanje čine jednostavnijim i učinkovitijim. No, kada se kaže da 'nešto ima velike potencijale', to ujedno znači da je sve, zapravo, tek na početku. Istina, jer iako su stope povrata u sustave automatizacije u industrijskoj proizvodnji vrlo velike, najveći dio hrvatske industrije još je na razini industrije 2.0, dok se u svijetu četvrta industrijska revolucija, odnosno primjena industrije 4.0 već odavno zahuktala. Pri tome je nerijetko problem u menadžmentu koji je neodlučan i neinformiran o prednostima koje donose primjena novih tehničkih rješenja i tehnologija kao što su napredna automatizacija i robotizacija.
 
“Imamo europske fondove, stručnjake i banke koje su spremne pratiti projekte, no menadžmentu nedostaju ekonomski parametri kako bi donijeli odluke da moderniziraju proizvodnju. Nema tog stroja, koliko god on star bio, na koji se ne mogu ugraditi senzori koji će optimirati njegov rad i povećati produktivnost. Kod nas se tvrtke za promjene odlučuju onda kad ih stisnu dobavljači da moraju biti jeftiniji,” istaknuo je na okruglom stolu u sklopu Konferencije Blaško Kovačević, dipl. ing. iz tvrtke Purić koja pod brendom Damko vrlo uspješno razvija i proizvodi rješenja za robotizaciju. Kada je pak riječ o automatizaciji u zgradarstvu, još jednom važnom području primjene novih tehnologija i tehničkih rješenja, mr. sc. Tomislav Stašić, dipl. ing. iz HEP ESCO-a napominje da napredak ovisi o savjesnim pojedincima koji pokrenu lavinu. “Povrati u sustave automatizacije su vrlo brzi, toga treba biti svjestan,” naglašava on, dok Krunoslav Kršek, dipl. ing. iz tvrtke Phoenix Contact zaključuje kako ljudi sve više shvaćaju nužnost i prednosti digitalizacije za koju je nužna sprega gospodarstva i akademske zajednice.  
Što se sve još moglo čuti na okruglom stolu, pogledajte na filmu: http://www.energetika-net.com/specijali/posjetili-smo/buducnost-je-vec-tu-i-ne-treba-je-se-bojati-28187?utm_source=portal_newsletter_2019_03&utm_medium=email&utm_campaign=Newsletter%20portala%20-Ozujak%202019&utm_content=posjetili_smo_28187_title_link
 

B. L., www.energetika-net.com

Anketa

Znate li da je A. Plenković, zajedno s M. Pupovcem, omogućio Dejanu Joviću da sigurno ulazi u Europski parlament?

Srijeda, 22/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1000 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević