Get Adobe Flash player

Ideja o pokretanju centra potekla je iz splitske bolnice

 
 
U palači Milesi u Splitu, u subotu, 25. svibnja 2019. je održan okrugli stol 'Predstavljanje Istraživačkog medicinskog centra Split'. Sudionici Okruglog stola bili su: prof. dr. sc. Julije Meštrović, ravnatelj KBC Split; prof. dr. sc. Zoran Đogaš, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu; doc. dr. sc. Ljubo Znaor, voditelj odjela za znanstveni rad KBC Split; prof. dr. sc. Ozren Polašek, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić, prorektorica za znanosti i inovacije Sveučilišta u Splitu.
http://neuron.mefst.hr/docs//web2016/banner_up/MF_naslovna_800x527.jpg
Klinički bolnički centar Split, Medicinski fakultet Split i splitsko Sveučilište svoj su zajednički rad na projektu iskazali potpisivanjem memoranduma o suradnji u veljači ove godine. Time su započele zajedničke aktivnosti navedenih ustanova na pripremi projekta istraživačko-inovacijske infrastrukture, pod nazivom Istraživački medicinski centar Split (IMCS). U projekt su od početka uključeni Županija splitsko-dalmatinska i Grad Split, prepoznajući opći interes i korist za cijelu regiju.
 
Ideja o pokretanju centra potekla je iz splitske bolnice, čiji ravnatelj prof. dr. Julije Meštrović tvrdi da je splitska bolnica najveća zdravstvena ustanova od Trsta do Patrasa, s 3750 zaposlenih. S Medicinskog fakulteta danas čak 127 profesora i docenata radi i u KBC-u Split, te da je ovaj projekt vrlo ambiciozan, ali ne i za Split, čiji građani, ali i sve gravitirajuće stanovništvo, oko 800 tisuća ljudi, zaslužuje i treba dobiti što kvalitetniju i suvremeniju medicinsku znanost. Kad se ovaj veliki projekt ostvari, na jednom će se mjestu objediniti znanstveno-istraživački i klinički rad dviju splitskih medicinskih ustanova.
 
„Prve korake smo započeli prije skoro dvije godine, uspostavom ozbiljne znanstvene baze temeljene na dugogodišnjoj bliskoj suradnji između Medicinskog fakulteta i KBC-a. Zamisao je bila i ostala izgraditi i opremiti regionalni Istraživački medicinski centar u novoj zgradi na prostoru između bolnice Križine i Medicinskog fakulteta, koja bi imala oko 10 tisuća četvornih metara i u kojoj bi se smjestilo osam specijaliziranih laboratorija i to: Laboratorij za humanu genetiku, Laboratorij za biologiju stanica i tkiva, Laboratorij za bioinformatiku, analizu podataka i statistiku, Laboratorij za srčano-žilnu medicinu i medicinu životnog stila, Laboratorij za tumore, Laboratorij za nerodegenerativne bolesti i neuroznanost, Laboratorij za regenerativnu medicinu i rehabilitaciju te Laboratorij za vrednovanje novih alata, lijekova i postupaka u kliničkoj medicini. Strateški plan uključuje i izgradnju i opremanje Centra za akutnu medicinu s Objedinjenim hitnim bolničkim prijemom i nove Poliklinike iznad višeetažnog parkirališta, kao i uređenje parka-šetališta za bolesnike“, rekao je prof. dr. Meštrović.
 
Prof. dr. Zoran Đogaš, dekan Medicinskog fakulteta, naglasio je kako će ovim institutom podignuti istraživačke i biomedicinske kapacitete na nevjerojatno visoku razinu i postati vrlo prestižno mjesto u svijetu.
„Istraživanja koja će se tu raditi dovode u zajednički odnos kliničare i ostale znanstvenike, a temeljna znanja pretvorit ćemo u znanja koja se mogu primijeniti u praksi, a to znači podizanje standarda liječenja pacijenata i kvalitete cjelokupne zdravstvene skrbi. Konačno, projekt će otvoriti prilike za mnoga nova radna mjesta čime ćemo zadržati naše mlade u Hrvatskoj. Korist od uspostave centra imat će i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo jer centar predstavlja platformu za transfer tehnologije, odnosno razvoj inovacija u području biomedicine i zdravstva“, kazao je prof. dr. Zoran Đogaš.
 
Prof. dr. Ozren Polašek  jedan je od znanstvenika koji imaju kumulativni radni odnos na Medicinskom fakultetu i u KBC-u Split, nalazi se na listi najcitiranijih znanstvenika u 2018. godini koju je objavio Clarivate Analytics. Njegovi su radovi u jedan posto najcitiranijih radova objavljenih u Web of Science bazi, a projekt '1001 Dalmatinac' koji on vodi zainteresirao je svjetsku stručnu javnost, dok je sam prof. dr. Polašek proglašen najboljim hrvatskim znanstvenikom u biomedicini. Projekt '10.001 Dalmatinac' je trenutačno najbolje rangirani projekt u području biomedicine prema podacima Hrvatske znanstvene bibliografije. Osnovni cilj programa, kako se kaže na stranicama projekta, jest „stvoriti cjeloviti resurs za istraživanje genetičkih, okolišnih i društvenih odrednica zdravlja i bolesti, posebice kroničnih bolesti koje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj i drugim razvijenim zemljama“. Znanstvenici uključeni u rad programa '10.001 Dalmatinac' su još 2010. godine postigli da Hrvatska bude na 20. mjestu u svijetu po korištenju genomske analize povezanosti. Uz ovaj projekt, u tijeku su i drugi slični projekti naših velikih međunarodno priznatih znanstvenika, poput onog na onkologiji pod vodstvom prof. dr. Eduarda Vrdoljaka, u laboratoriju za istraživanje raka prof. dr. Janoša Terzića, na neuroznanosti prof. dr. Zorana Đogaša, na patologiji pod vodstvom prof. dr. Snježane Tomić i mnogi drugi.
 
„Ovo pokazuje trajnu usmjerenost Medicinskog fakulteta, ali i Sveučilišta, prema globalnoj znanstvenoj izvrsnosti, koja se odražava na svim razinama rada. Za razliku od drugih fakulteta, koji su u zadnjih nekoliko godina smanjivali uvjete napredovanja, posebice uvjete stjecanja doktorata, Medicinski fakultet u Splitu ih je povećavao, tako da danas imamo najzahtjevnije kriterije napredovanja u cijeloj Hrvatskoj“, kazao je prof. dr. Polašek.
Rektor splitskog Sveučilišta Dragan Ljutić je istaknuo da će tom centru temelje dati splitski KBC i Medicinski fakultet, a sve uz maksimalnu participaciju Sveučilišta, te da je to velika stvar za grad, državu i regiju.
„Mladim generacijama šaljemo poruku da se uključe u projekt jer imaju mogućnost napredovati. Mi ovdje radimo jednu malu Barcelonu, jedno znanstveno središte koje je integrirano“, poručio je rektor Ljutić.
Manifestaciju su organizirali Zavod HAZU u Splitu, Hrvatska akademija medicinskih znanosti, rektorat Sveučilišta u Splitu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatski liječnički zbor i Klinički bolnički centar Split.
 

Nives Matijević

Jedini iz kruga najuspješnijih hrvatskih znanstvenika koji je karijeru uglavnom proveo u Hrvatskoj

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 24. svibnja predstavljena je knjiga Kroz koru do plašta: Nove spoznaje o Andriji Mohorovičiću (1857.–1936.) objavljena u sklopu Akademijine edicije Rasprave i građa za povijest znanosti. Kako je istaknula urednica knjige prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, knjiga detaljno prikazuje život i rad Andrije Mohorovičića i dopunjava dosadašnje tekstove o njegovom životnom putu i doprinosu meteorologiji, seizmologiji i geofizici. Članke u knjizi su napisali: Stipe Kutleša o Mohorovičiću i njegovom dobu, akademik Mirko Orlić o tome kako je diskontinuitet postao Mohorovičićev, Marijan Herak o njegovom seizmološkom opusu, akademik Vladimir Paar o Mohorovičiću u ozračju fizike i matematike, lvica Martinović o Mohorovičiću i Sveučilištu u Zagrebu te Branka Penzar i Alemka Orlić o pismima Andrije Mohorovičića sinu Stjepanu, također istaknutom znanstveniku.
Suurednik knjige akademik Mirko Orlić istaknuo da je Mohorovičić jedini iz kruga najuspješnijih hrvatskih znanstvenika koji je karijeru proveo u Hrvatskoj, osim razdoblja studija u Pragu, za razliku od Ruđera Boškovića, Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga koji su djelovali u inozemstvu, zbog čega se svugdje navodi kao hrvatski znanstvenik. „Za Mohorovičićev ostanak u domovini, unatoč znanju stranih jezika, odlučujuće je bilo domoljublje", rekao je akademik Orlić. Mohorovičić je svjetski ugled stekao znanstvenim istraživanjima u području geofizike, a posebno otkrićem plohe diskontinuiteta koja odjeljuje Zemljinu koru od plašta ispod nje. Ta ploha danas u svijetu nosi naziv Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho te se smatra najvećim objektom u Sunčevu sustavu koji je nazvan po nekoj osobi. Mohorovičićevo ime nose krater na Mjesecu i asteroid između Marsa i Jupitera. Akademik Orlić izvijestio je i o tijeku natječaja za postavljanje spomenika Mohorovičiću ispred Državnog hidrometeorološkog zavoda na Gornjem gradu u Zagrebu. Na javni poziv za izradu idejnog rješenja spomenika poslano je 16 prijedloga. Kako je istaknuo akademik Orlić, zbog Mohorovičićevih zasluga postavljanje njegovog spomenika trebalo bi biti nacionalni projekt financiran s državne razine.
 
Potpredsjednik HAZU-a akademik Frano Parać kazao je da je Mohorovičić svojim djelovanjem ostvario ono što je planirao Josip Juraj Strossmayer osnivanjem Akademije i modernog Sveučilišta u Zagrebu, da će Hrvati svoj identitet sačuvati jedino zahvaljujući kulturi, znanosti i umjetnosti. „Mohorovičić je pravi reprezentant hrvatske znanosti i kao takav je percipiran jer je djelovao u Hrvatskoj. On je ponos hrvatske znanosti i Hrvatske akademije čiji član je bio pune 43 godine“, rekao je akademik Parać. Tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti akademik Goran Pichler istaknuo je da je Mohorovičić u Pragu bio student slavnog fizičara Ernsta Macha te da je eksperimentalni rad u fizici primijenio u meteorologiji i geofizici. Spomenuo je važnost geofizičara i meteorologa, budući da se o planetu Zemlji još uvijek malo zna, budući da je bušenje Zemljine kore provedeno tek do dubine od 12,5 kilometara.
 

Marijan Lipovac

Svatko može pridonijeti boljitku pčela i korisnih oprašivača

 
 
Opća skupština Ujedinjenih naroda u New Yorku je 20. prosinca 2017. na inicijativu Slovenije i Pčelarskog saveza Slovenije usvojila rezoluciju kojom je 20. svibnja proglašen Svjetskim danom pčela. Glavni cilj Svjetskog dana pčela je podizanje javne svijesti o zaštiti i važnosti pčela i drugih oprašivača. Prošle 2018. godine prvi puta je obilježen Svjetski dan pčela i tom prigodom i Hrvatski fokus je objavio tekst: „Svjetski dan pčela – 20. svibnja: Svatko može pridonijeti boljitku pčela i korisnih oprašivača.“
http://jointhecrew.info/wp-content/uploads/the-bumble-bee-fuzzy-buzzy-and-fast-the-bee-conservancythe-bee-pic-of-bumble-bee.jpg
Broj stanovnika na Zemlji neprekidno se povećava – stoga trebamo sve više hrane koja mora biti raznolika, uravnotežena i dobre kvalitete radi osiguranja opće dobrobiti i zdravlja ljudske populacije na globalnoj razini. Oprašivanje je neophodna i besplatna usluga kukaca oprašivača koju nam pruža priroda. Oko četiri petine (4/5) divljih i poljoprivrednih biljaka ovisi o oprašivanju kukaca. To ne utječe samo na količinu nego i na kvalitetu usjeva odnosno plodova. Na cvjetovima koji su bolje oprašeni razvijaju se ljepši i hranjiviji plodovi. Jedna trećina naše ukupne hrane ovisna je o kukcima oprašivačima, dok se neki vitamini dobivaju u plodovima koji su ovisni o oprašivanju. Bez oprašivača bilo bi manje hrane, manje raznolikosti i hrana bi bila skuplja. Mi najčešće uopće nismo ni svijesni o golemom značenju kukaca oprašivača – osobito divljih.
Naime, osim pčela postoje i brojni drugi divlji oprašivači kao što su divlje pčele, bumbari, solitarne pčele, osolike muhe i drugi korisni kukci. Divlji oprašivači učinkovitiji su i doprinose povećanju proizvodnje hrane - osobito tamo gdje ima i medonosnih pčela.
 
Bumbari (rod: Bombus; poznato je više od 250 vrsta bumbara) kao oprašivači aktivni su i u lošim vremenskim uvjetima, kod niskih temperatura, za vrijeme kišnog razdoblja i jakog vjetra – a to su najčešći vremenski uvjeti u vrijeme cvjetanja većine voćaka. Za vrijeme trajanja lošeg vremena, bumbari mogu biti jedini aktivni oprašivači. Upravo su oni jako učinkoviti. Bumbari su vrlo brzi „radnici“ i mogu u istom vremenskom razdoblju oprašiti četiri puta više cvjetova nego pčele te po cvijetu skupiti dvostruko više peluda. Kada cvjetove oprašuju, bumbari ih ujedno i snažno protresu što povećava učinkovitost oprašivanja – ovaj način oprašivanja od iznimne je važnosti za određene biljke, npr za rajčice i borovnicu. Tako na primjer pčele moraju petnaest puta posjetiti cvjetove jagoda kako bi ih oprašile, dok bumbari trebaju samo pet „posjeta.“ Bumbari su ujedno i najbolji prirodni oprašivači u zatvorenim staklenicima.
 
Osolike muhe (pršilice ili lebdjelice) jesu kukci iz porodice Syrphidae te se smatraju najboljim letačima među svim kukcima. Naziv su dobile po izgledu na ose, a „lebdjelice“ po tome što mogu svojim snažnim krilima dugo treperiti na jednom mjestu u zraku. Odrasle osolike muhe važni su kukci oprašivači, dok su njihove ličinke korisne jer se hrane lisnim ušima.
 
Solitarne pčele ili pčele samice su neumorni oprašivači visoke učinkovitosti. One naime, prenose pelud na svojim trbusima pa je njihov kontakt tj. dodir sa cvjetovima mnogo bolji nego kod medonosnih pčela i bumbara, koji pelud prenose na svojim stražnjim nogama. Budući pelud nije adhezivan, tj. prianjajući, solitarne pčele mnogo više peluda „istresu“ na cvjetove koje oprašuju  što dodatno povećava učinkovitost oprašivanja. Jedna solitarna pčela obavi posao kao stotine medonosnih pčela.
 
Dakako, medonosne pčele ili pčele medarice (lat. Apis mellifera) također su učinkoviti oprašivači koji imaju svoje određene prednosti. One se mogu vrlo lako držati i u svrhu proizvodnje pčelinjih proizvoda: meda, propolisa, peluda, matične mliječi, voska i pčelinjeg toksina. Nadalje, medonosne pčele dobro i uspješno prezimljuju i proljeće dočekaju u velikom broju. Međutim, njihov glavni nedostatak je (pre)osjetljivost na loše vremenske uvjete. Medonosne pčele također ne oprašuju brojne biljne vrste iz dva razloga: ili ih one ne privlače ili to ne mogu zbog oblika cvijeta. Isto tako je moguće da medonosne pčele više i bolje traže obilnu pašu na cvjetovima bilja nego na voćkama. Stoga za sigurno i učinkovito oprašivanje trebamo jednako i medonosne pčele i divlje oprašivače. Svi oprašivači imaju određene prednosti i nijedan od njih ne može oprašiti sve. Upravo to je od ključnog značaja za bioraznolikost. Svaka vrsta kukaca oprašivača važan je i neophodan sastavni dio u toj cjelini.
 
Raznolikost oprašivača u Sloveniji još uvijek je relativno velika, ali već se primjećuje opadanje, tj. smanjenje raznolikosti. „Uz brzo djelovanje, Slovenija ima potencijal postati  modelom održivog upravljanja oprašivačima za stabilnu proizvodnju hrane i očuvanje biološke raznolikosti,“ izjavio je dr. Bevk na kraju stručnog izlaganja, odnosno savjetovanja o divljim oprašivačima koje je održano u Ljubljani 23. studenog 2018.  pod nazivom: „Raznolikost oprašivača za pouzdanu proizvodnju hrane.“ Svjetski dan pčela obilježit će se dakako i diljem Lijepe Naše u organizaciji lokalnih Pčelarskih društava i/ili udruga te Hrvatskog pčelarskog saveza i drugih mjerodavnih institucija.
 
Izvor: doc. dr. sc. Danilo Bevk, slovenski Nacionalni inštitut za biologiju: „Pestrost opraševalcev za zanesljivo pridelavo hrane“ (www.worldbeeday.org)
  

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Tko će profitirati od smjene Lovre Kuščevića i ostanka u vlasti HNS-a?

Nedjelja, 21/07/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1710 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević