Get Adobe Flash player

Hrvatska akademija će iduće godine izabrati nove članove

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 19. prosinca svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt govorio o radu Akademije u 2019. tijekom koje je održano 386 događanja, od toga 100 u sklopu dana otvorenih vrata HAZU-a, kao i 86 znanstvenih skupova, simpozija i konferencija, 61 predstavljanje knjiga, 46 predavanja i 32 izložbe. Akademija je proslavila stotu godišnjicu Razreda za umjetnost, obilježila 200. godišnjicu rođenja Vatroslava Lisinskog, kao i desetu godišnjicu Digitalne zbirke HAZU Dizbi. Nastavljeno je održavanje okruglih stolova o temama iz prava, kao i tradicionalnih znanstvenih skupova o temama iz medicine. Objavljeno je 213 publikacija, što se odnosi na knjige i časopise izdane u nakladi HAZU, uz financijsku potporu Zaklade HAZU te na knjige koje su članovi HAZU objavili kod drugih nakladnika. Objavljena su dva broja Glasnika HAZU. Akademija je u srpnju dala izjavu za javnost o Bašćanskoj ploči u kojoj je objasnila okolnosti i razloge njenog smještaja u atriju palače HAZU, budući da su se pojavile ideje o njenom povratku na Krk.
Skupština HAZU prihvatila je planove rada za 2020. koje je predstavio glavni tajnik Akademije akademik Dario Vretenar.
https://storage.glasistre.hr/MediaServer/Photos/Download/153249?Format=1
Hrvatska akademija će iduće godine izabrati nove članove. Birat će se do 17 redovitih članova, do devet dopisnih članova i do 15 članova suradnika, a izborni postupak obavit će se prema djelomično izmijenjenim pravilima. Za redovitog člana moći će biti izabrani znanstvenici i umjetnici do navršene 70. godine života, a za članove suradnike osobe do navršene 48. godine života. Nakon istjeka drugog mandata članovima suradnicima će prestati članstvo ako ne budu izabrani za redovite članove. Razredi neće maksimalno popunjavati broj svojih članova, već će se u svakom razredu ostaviti barem jedno slobodno mjesto. O kandidatima će se odlučivati na zajedničkim sjednicama srodnih razreda Akademije, a za novog člana razredi ne mogu predložiti srodnika nekog od svojih članova.
 
Hrvatska akademija će u 2020. obilježiti više važnih obljetnica, kao što su 1600. obljetnica smrti svetog Jeronima, 500. obljetnica rođenja pape Siksta V. i Matije Vlačića Ilirika, 500. obljetnica pogibije bana Petra Berislavića, 400. obljetnica rođenja bana Nikole Zrinskog, 250. obljetnica rođenja Ludwiga van Beethovena, 150. obljetnica rođenja Frana Supila, 150. obljetnica rođenja Emanuela Vidovića, 100. obljetnica smrti Celestina Medovića, 100. obljetnica rođenja akademika Ive Frangeša, Branka Fučića i Živka Jeličića, 75. obljetnica završetka Drugog svjetskog rata i osnutka Organizacije Ujedinjenih naroda, 30. obljetnica slobode i uspostave demokratskog sustava u Hrvatskoj te donošenja Ustava Republike Hrvatske te 25. obljetnica oslobodilačkih operacija Bljesak i Oluja. Povodom 25. obljetnice Daytonskog sporazuma u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova I Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini iz Mostara održat će se znanstveni skup Hrvati u Bosni i Hercegovini – dvadeset pet godina nakon Daytonskog sporazuma.
 
U 2020. započet će provedba inicijative Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za održavanje Foruma nacionalnih akademija istočne obale Jadranskog mora. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti aktivno će sudjelovati u događanjima povodom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020., pa će među ostalim Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava organizirati deset okruglih stolova o Europskoj uniji i europskom pravu. Skupština HAZU prihvatila je i Financijsko izvješće o poslovanju HAZU za razdoblje siječanj – lipanj 2019., izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske akademije za 2019. te Financijski plan Hrvatske akademije za 2020. s projekcijama za 2021. i 2022.
 

Marijan Lipovac

Povjerenstvo za standardizaciju zemljopisnih imena u izostanku jezičnoga zakona

 
 
Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena" je projekt OUN-a. Stvoren je u Hrvatskoj na inicijativu predlagatelja, različitih hrvatskih ustanova i društava: Državna geodetska uprava, Hrvatski hidrografski institut Vinka Kolić, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko geografsko društvo, Hrvatsko kartografsko društvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Sveučilište u Zadru (Centar za jadranska onomastička istraživanja i Odjel za geografiju), Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet.
http://www.geocities.ws/cro_tanais/tanajska_ploca.jpg
Ravnatelji i predsjednici navedenih ustanova i društava na osnovi preporuka Ekspertne grupe za zemljopisna imena pri Ekonomskomu i socijalnomu vijeću Ujedinjenih naroda (United Nations Group of Experts on Geographical Names, Economic and Social Council; UNGEGN, ECOSOC) te u skladu sa zaključcima međunarodne konferencije (International Conference on Geoinformation and Cartography) koja je u organizaciji Državne geodetske uprave, Hrvatskoga kartografskoga društva i Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održane koncem rujna 2018. god. predložili su Vladi Republike Hrvatske osnivanje "Državnoga povjerenstva za geografska imena".
Vlada Republike Hrvatske je 28. ožujka 2019. god. na 149. sjednici imenovala "Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena" na rok od četiri godine. Predsjednikom povjerenstva imenovan je ravnatelj DGU dr. sc. Damir Šantek kao predstavnik središnjega tijela državne uprave nadležnoga za registar zemljopisnih imena. Dana 3. lipnja 2019. god. u Središnjem uredu Državne geodetske uprave održana je prva sjednica toga Povjerenstva.
Uzgred budi rečeno da je još u drugoj Jugoslaviji postojala Komisija za standardizaciju geografskih imena iz 1986. god. kao kolegijalno tijelo saveznih organa uprave i saveznih organizacija pri Saveznomu izvršnomu vijeću SFRJ-a. Tadanja jugoslavenska komisija nije ni počela sa svojim radom zbog raspada SFRJ-a. I sada u Srbiji postoji Komisija za standardizaciju geografskih imena od 2009. god. Komisija se sastoji od predsjednika, zamjenika predsjednika i osam članova. Rad komisije mora završiti 2023. god.
Skupina strukovnjaka OUN-a za nacionalnu standardizaciju zemljopisnih imena pripremila je "Uputu za nacionalnu standardizaciju zemljopisnih naziva" koja je prevedena s engleskoga na nekoliko stranih jezika. Hrvatskoga prijevoda nema, nažalost, još ni danas. Upute OUN-a, osim ostaloga, zahtijevaju sastavljanje nazivoslovnoga normativnoga rječnika zemljopisnih imena u skladu s međunarodnim rječnikom naziva koju je pripremila skupina strukovnjaka OUN-a.
Treba napomenuti da u Hrvatskoj već postoji nekoliko priručnika sa zemljopisnim imenima. Martina Grčević je objavila 2008. god. rječnik Imena hrvatskih naselja: abecedni i odostražni rječnik (Rijeka: Maveda, 2008., 354. str.) u kojem je navela sva imena suvremenih naselja u Republici Hrvatskoj iz popisa Državnoga zavoda za statistiku. Godine 2016. Leksikografski zavod Miroslav Krleža je objavio Hrvatske egzonime I.: Imena država, glavnih gradova i njihovih stanovnika (ur. Ivana Crljenko, Zagreb: LZMK, 2016., 227 str.), a 2018. god. Hrvatski egzonimi II.: Popis suvremenih i povijesnih egzonima (ur. Ivana Crljenko, Zagreb: LZMK, 2016., 296 str.). Isti Leksikografski zavod 2016. god. je izdao Hrvatski mjesni rječnik (gl. ur. Nataša Bašić-Kosić, Zagreb: LZMK, 2016., 702 str.).
 
U Predgovoru Rječniku piše da "Njegov središnji abecedarij čini gradivo prikupljeno u višegodišnjem terenskom istraživanju u okviru znanstvenoga projekta Rječnik naseljenih mjesta i njihovih etnika i ktetika, koji je pod vodstvom akademika Stjepana Babića obavila 1975. - 2000. skupina od 50-ak popisivača, uglavnom profesora kroatistike. Gradivo je 2003. ustupljeno Leksikografskomu zavodu radi doradbe i tiskanja rječnika." (Predgovor). Navedeni priručnici mogu poslužiti osnovicom za daljnji rad u standardizaciji navedenih i drugih zemljopisnih imena, većina barem hrvatskih i osnovnih europskih zemljopisnih imena već je normirana. Četiri je godine premalo za opširan posao Povjerenstva, uzimajući u obzir rad zemljopisaca, povjesničara, jezikoslovaca pa i drugih strukovnjaka pa i prijedloga ili zahtjeva skupine strukovnjaka iz OUN-a.
Toponimika je grana imenoslovlja (onomastike) koja izučava zemljopisna imena, njihovo podrijetlo, značenje, razvoj, suvremeno stanje, pravopisanje i pravogovor. Ona je cjelokupna znanstvena disciplina koja se nalazi na spojištu jezikoslovlja, zemljopisa, povijesti itd. Naravno je da u Povjerenstvu moraju biti predstavnici različitih znanstvenih grana, ali stadardizacija imena više pripada upravo jezikoslovlju.
Prof. Milan Nosić izražava zabrinutost zbog kompetencije u ostvarivanju zadaća standardizacije zemljopisnih imena od strane Povjerenstva. Standardizacija zemljopisnih imena, prema njegovu mnijenju, područje je u većoj mjeri jezikoslovno i bavi se tim onomastika, a u manjoj mjeri zemljopisno. Onomastičari moraju dobro poznavati motivaciju nastanka imena i njegovu etimologiju, transkripciju, transliteraciju, prijevod i dobro znanje stranih jezika kada je riječ o stranim zemljopisnim imenima (M. Nosić: Povjerenstvo za standardizaciju zemljopisnih imena). U tekstu prve održane sjednice navedeno je da će Povjerenstvo morati "provoditi reviziju toponima te po potrebi utvrđivati nove". Kako će Povjerenstvo rješavati, primjerice, prijeporna pitanja pojedinih zemljopisnih imena ? To bi moglo vjerojatno ostvariti Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika, ali ono je raspušteno 8. svibnja 2012. god. odlukom prijašnjega ministra znanosti, obrazovanja i sporta.
Zagana (problem) je i u tom da nije određen ni mehanizam izvedbe odluka Povjerenstva. Na koji način će biti ostvarena provedba usvojenih odluka bez postojanja službenoga standardnojezičnoga tijela za zemljopisne nazive? Na koji način će biti provedena poraba tih standartnojezičnih zemljopisnih imena u različitim područjima društvenoga i gospodarskoga života? Povjerenstvo je stvoreno, a mehanizam ostvaraja budućih odluka, nažalost, nije opisan. Ako prijedlozi i preporuke Povjerenstva ostanu samo na papiru, tada se gubi smisao standardizacije. Možemo bilo što predlagati i preporučivati, ali u jezičnoj praksi ljudi i pojedine ustanove će i dalje svatko na svoj način rabiti zemljopisna imena.
 
Povjerenstvo je preuzelo na sebe pretežak rad standardizacije zemljopisnih imena u odsutnosti vijeća za hrvatski jezik ili državnoga tijela (ureda) pri Vladi te državnoga jezičnoga zakona koji bi regulirao, uz ostalo, i osnovne normativne priručnike. U sklopu toga vijeća trebalo bi utemeljiti nekoliko mogućih povjerenstva: za sastavljanje jezičnoga zakona, za normu: pravopis, pravogovor, rječnik ... U uvjetima globalizacije i nakon stupanja u EU, mnogi su se ljudi, uključujući naravno i jezikoslovce, složili da je Hrvatskoj prijeka potreba uspostava vijeća za hrvatski jezik i usvojenje jezičnoga zakona.
 

Artur Bagdasarov, hkv.hr, www.hkz-kkv.ch

Prema istraživanjima otkriveni štetni biološki ili zdravstveni učinci zbog izlaganja radiofrekventnom zračenju

 
 
Scientific American objavio je u listopadu 2019. tekst pod naslovom: „Nemamo razloga vjerovati da je 5G siguran.“ Nova bežična tehnologija 5. generacije (5G) dolazi, ali suprotno onome što neki govore, mogli bi biti suočeni sa zdravstvenim rizicima. Telekomunikacijska industrija i njihovi stručnjaci optužili su mnoge znanstvenike koji su istraživali učinke zračenja mobitela za „izazivanje straha“ zbog uvođenja nove, superbrze bežične 5G tehnologije.
https://specials-images.forbesimg.com/imageserve/5dd39bb52c886a0007ec7760/960x0.jpg?fit=scale
Budući je velik dio našeg istraživanja javno financiran, vjerujemo da je naša etička odgovornost informirati javnost o onome što nam recenzirana znanstvena literatura govori o zdravstvenim rizicima od bežičnog zračenja. Ajit Pai, predsjedatelj američke Federalne komisije za komunikacije (FCC)  nedavno je (početkom kolovoza 2019.) putem priopćenja za javnost najavio da će Komisija uskoro potvrditi granice izloženosti radiofrekventnom zračenju koje je FCC usvojio krajem 1990-ih godina. Ova ograničenja temelje se na promjeni u ponašanju štakora izloženih mikrovalnom zračenju i osmišljena su kako bi nas zaštitili od kratkoročnih toplinskih rizika izazvanih izloženosti radiofrekventnom zračenju. Ipak, otkada je FCC usvojio ova ograničenja koja se uglavnom temelje na istraživanjima iz 1980-ih godina, više od 500 znanstvenih studija – prevladavaju recenzirana istraživanja, otkriva štetne biološke ili zdravstvene učinke zbog izlaganja radiofrekventnom zračenju i to pri intenzitetu koji je prenizak da bi izazvao značajnije zagrijavanje (toplinski učinak).
 
Citirajući ovo veliko istraživanje, više od 240 znanstvenika koji su objavili znanstveno recenzirano istraživanje o biološkim i zdravstvenim učincima neionizirajućih magnetskih polja (EMF) potpisalo je „Međunarodni apel EMF znanstvenika“ kojim pozivaju na veća ograničenja izloženosti ovom zračenju. U navedenom Apelu između ostalog navodi se sljedeće: „Brojne nedavne znanstvene publikacije pokazale su da EMF utječe na žive organizme na razinama znatno nižim od većine međunarodnih i nacionalnih smjernica. Učinci uključuju povećani rizik od raka, stanični stres, porast štetnih slobodnih radikala, genetska oštećenja, strukturne i funkcionalne promjene reproduktivnog sustava, problemi učenja i pamćenja, neurološki poremećaji i negativni učinci na opće zdravstveno stanje kod ljudi. Šteta nadilazi ljudsku rasu jer je sve više dokaza o štetnim učincima na biljni i životinjski svijet.“
 
Znanstvenici, njih 252 iz 43 države svijeta koji su do 15.10.2019. potpisali ovaj Apel čine većinu stručnjaka iz područja neionizirajućeg zračenja. U stručnim časopisima objavili su više od dvije tisuće (2000) radova i pisama o EMF-u. Ograničenja Federalne komisije za komunikacije/FCC za izloženost radiofrekventnom zračenju reguliraju intenzitet izlaganja uzimajući u obzir samo frekvenciju valova nositelja, ali zanemaruju signalna svojstva radiofrekventnog zračenja. Uz uzorkovanje i trajanje signala, određene karakteristike signala (npr. pulsiranje, polarizacija) povećavaju biološke i zdravstvene rizike odnosno učinke izloženosti ovom zračenju. Potrebna su nova ograničenja za izloženost radiofrekventnom zračenju koja će uzeti u obzir ove različite učinke. Nadalje, ova bi se ograničenja trebala temeljiti na biološkom učinku, a ne na promjeni ponašanja laboratorijskih štakora.
 
Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC) kao institucija Svjetske zdravstvene organizacije 2011. klasificirala je radiofrekventno zračenje kao „moguće kancerogeno za ljude.“ Prošle godine (2018.) istraživanje u vrijednosti od 30 milijuna USD koje je proveo američki Nacionalni toksikološki program (NTP) pronašlo je „jasne dokaze“ da dvogodišnja izloženost radiofrekventnom/RF zračenju mobitela povećava rak kod muških štakora i oštećenje DNK kod štakora i miševa oba spola.
Institut Ramazzini u Italiji ponovio je ključni nalaz američkog Nacionalnog toksikološkog programa (NTP) primjenom drugačije frekvencije vala nositelja i znatno slabije izlaganje zračenju mobitela tijekom života štakora.
 
Budući da mnogi znanstvenici iz područja EMF-a vjeruju da sada imamo dovoljno dokaza da se radiofrekventno zračenje smatra vjerojatnim ili poznatim kancerogenom za ljude, IARC će vjerojatno 'nadograditi' kancerogeni potencijal RF zračenja u skoroj budućnosti. Usprkos tome, američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) nedavno je u svojem pismu upućenom Federalnoj komisiji za komunikacije (FCC) potvrdila ograničenja izloženosti RF zračenju iz 1996. te da se „eksperimentalni nalazi/dokazi Nacionalnog toksikološkog programa ne smiju primjenjivati na uporabu mobilnih telefona kod ljudi.“
 
Najnovija bežična tehnologija 5G prvi puta će koristiti milimetarske valove uz mikrovalove koji se već koriste u „starijim“ bežičnim tehnologijama, od 2G do 4G. S obzirom na ograničeni domet, 5G će trebati tzv. bazne antene na svakih 100 do 200 metara čime će mnogi ljudi biti izloženi zračenju milimetarskih valova. 5G također koristi nove tehnologije (npr. nove antene koje mogu oblikovati snopove; fazne nizove; 'masivni višestruki ulaz i višestruki izlaz' poznatiji kao masivni MIMO) koji predstavljaju jedinstvene izazove za mjerenje izloženosti RF zračenju.
Milimetarski valovi uglavnom se apsorbiraju unutar nekoliko milimetara ljudske kože kao i u površinskim slojevima rožnice. Kratkotrajna izloženost može imati negativne, štetne fiziološke učinke na periferni živčani sustav, imunološki i kardiovaskularni sustav. Istraživanje upućuje da dugotrajna izloženost ovoj vrsti zračenja može predstavljati zdravstvene rizike za kožu (melanom!), oči (okularni melanom) i testise (neplodnost).
 
Budući je bežična 5G tehnologija potpuno nova tehnologija, ne postoje nikakva istraživanja o mogućim zdravstvenim rizicima tako da mi sada „letimo u slijepo“ kako je rekao jedan američki senator. Međutim, postoji mnogo dokaza o štetnim učincima 2G i 3G. No, učinci izloženosti deset godina staroj 4G tehnologiji malo su poznati jer su vlade odustale od financiranja ovih istraživanja. U međuvremenu, u registrima za karcinom ili rak uočavamo znatan porast u pojavi određenih vrsta tumora glave i vrata koji se barem djelomično mogu pripisati proliferaciji uzrokovanoj zračenju mobitela. Ova povećanja u skladu su s rezultatima kontrolnih studija o rizicima razvoja tumora kod „teških“ korisnika mobitela (tj. kod osoba koje često i mnogo koriste mobitel).
 
Nova bežična 5G tehnologija ne će zamijeniti 4G; ona će se koristiti istovremeno/zajedno s 4G tehnologijom u skoroj nam budućnosti, a vjerojatno i dugoročno. Ukoliko postoje sinergijski učinci od istovremene izloženosti više vrsta radiofrekventnog zračenja, naš sveukupni rizik štetnog učinka od radiofrekventog zračenja može se znatno povećati. Karcinom tj. rak nije jedini rizik jer postoje dokazi da radiofrekventno zračenje uzrokuje neurološke poremećaje i reproduktivne štete, vjerojatno zbog oksidativnog stresa.
Trebamo li kao društvo uložiti stotine milijardi dolara za razmještaj i primjenu 5G, tehnologije koja zahtijeva postavljanje 800.000 ili više novih baznih stanica i antena diljem SAD-a, u blizini mjesta gdje živimo, radimo ili se igramo?  
Umjesto toga trebali bismo podržati preporuke 250 znanstvenika i liječnika koji su potpisali „APEL 5G“ u kojem pozivaju na hitan moratorij primjene 5G i zahtijevaju da naša vlada financira istraživanje potrebno za usvajanje ograničenja temeljenih na biološkoj osnovi koja će štititi naše zdravlje i sigurnost.
 
Na kraju svakako moram naglasiti da je u Zagrebu 13. studenog 2019. u organizaciji Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika održana tribina pod nazivom: „Je li 5G opasna po zdravlje – što kaže znanost?“ O ovoj temi i problematici na tribini su govorili dr. Goran Ivkić, specijalist neurolog, iz Instituta za istraživanje mozga te Robert Markušić, ing.medicinske radiologije i mag.oec. Oni su potvrdili da zdravstveni rizici za čovjeka postoje i da strah od štetnog učinka bežične 5G tehnologije nije neutemeljen. Nažalost, nitko iz medija i predstavnika gradskih vlasti nije prisustvovao tribini iako su bili uredno pozvani. No, najviše zabrinjava šutnja većine hrvatskih medicinskih i javnozdravstvenih stručnjaka koji će radije provoditi „nacionalne programe za rano otkrivanje raka“ i potencijalno zdrave ljude dodatno izlagati zračenju nego progovoriti istinu o stvarnim uzrocima znatnog povećanja stope oboljelih od karcinoma. 
Međunarodni apel znanstvenika, „International Appeal – Scientists call for Protection from Non-ionizing Electromagnetic Field Exposure“ možete pročitati na  https://emfscientist.org
 

Izvor:

 
1. Dr. sc. Joel M. Moskowitz (PhD; University of California, Berkeley): „We Have No Reason to Believe 5G Is Safe,“  Scientific American, 17.10.2019.   
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Tko je "zaslužan" što je 2018. mason Dražen Jelenić došao na čelo DORH-a?

Četvrtak, 20/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1432 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević