Get Adobe Flash player

Jednokratna plastika ne postoji. Postoje jednokratni plastični proizvodi

 
 
Što povezuje otočku zalogajnicu i Donalda Trumpa? Slamke. A jednokratnu plastiku i dragog mi glazbenika Darka Rundeka? Vrećice s ručkama. Zašto SAD ne priznaju svjetsku akciju protiv jednokratne plastike pod naslovom „Stop single use of plastics“ (zaustavite jednokratnu uporabu plastike)? Jednokratna plastika ne postoji. Postoje jednokratni plastični proizvodi. Kao npr. epruvete koje se rabe pri vađenju krvi. Ili simbol „proklete plastike“, vrećice. Za objašnjenje poslužit će misli iz „Deklaracije o ravnopravnosti tvari i materijala“. Koja je u tisku.
https://image.made-in-china.com/202f0j00vAnEWCtaHrgM/Promotional-Gift-Plastic-Snack-and-Yogurt-Salad-Mug.jpg
Već nekoliko godina svjedoci smo harange protiv plastike. Posebno, uoči EU izbora. U čemu se ističe britanska jedriličarka. Koja je tom akcijom načinila u 2017. promet od 1,1 milijardi GBP. O tome se podosta pisalo i na stranicama ovog dnevnika. Kada sam došao ove godine na odmor na omiljeni otok, u „mojoj“ zalogajnici koja mi pretežno služi kao kafić, naišao sam na papirnate slamke. Zalogajnica pripada sustavu kojeg čine kamp, hotel i brojne trgovine, a vlasnik je stranac. Time je navedeni sustav samo dosljedno primijenio Direktivu Europskog parlamenta i Europskog vijeća iz lipnja 2019. No, u kojoj se izrijekom naglašava da se radi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Među njima su plastične slamke, kojih je u otpadu 0,02 posto. Alternativni materijali za slamke imaju najmanje 4 od mogućih 8 negativnih bodova, plastične ni jedan, a mogu se upotrebljavati i za medicinske svrhe.
 
Pripremajući sastanak ministara zemalja G20 u Tokiju, sastali su se u Karuizawi ministri zaštite okoliša i energetike, 15. i 16. lipnja 2019. Tom prilikom predstavnik SAD, Andrew Wheelerje rekao. »Vlada SAD ne vidi potrebu za zabranu jednokratne plastike«. Iz teksta „Trump offering plastic straws for sale on official website (19. srpnja 2019.,Plastics News Report) postalo je jasno zašto SAD ne vidi potrebu te zabrane. Predsjednik D. Trump je kao jednu od mogućnosti financiranja svoje kampanje za novi mandat odlučio prodavati 10 plastičnih slamki duljine 23 cm. Obrazloženje. "Liberal paper straws don't work" (Liberalne papirnate slamke ne zadovoljavaju).Imaju laserski urezani natpis TRUMP. Nije naveden materijal, ali piše da se mogu ponovno upotrebljavati, reciklirati i da ne sadrže glasoviti dodatak, bisfenol A (BPA). Stvarno su loše, npr. mogu izazvati alergiju, a otapaju se pri duljoj uporabi.
 
Opravdano je pitanje treba li nam slamke za sva pića? Sigurno ne za jeftine napitke. Ali nema alternative za pijuckanje skupih pića.
O simbolu te „nemoguće“ jednokratne plastike čiji su simbol plastične vrećice, ali samo one s ručkama, izjasnili su se mnogi umjetnici i športaši. Slavnici ili po „naški“, selebriti. Na stranicama ovom portala najbolji igrač američkog nogometa. Na slikama obučen sav u plastiku. Sada se hajci na vrećice za nošenje pridružio i naš slavni glazbenik Darko Rundek. Načinio je izvrstan filmić s djecom iz Velike Gorice. Pitanje glasi? Tko je platio taj uradak? Naime ne vjerujem da se gospodin Darko Rundek baš previše razumije u plastiku. Zna svirati i pjevati i u nedjelju sam mu čestitao na izvrsnom nastupu s Jazz orkestrom HRT-a. Da, tko to plaća ne tek sada, već s početka devedesetih, akcije protiv vrećica. Npr. izradu onih kitova koji stalno gostuju po Hrvatskoj? Postoje važniji problemi s plastičnim i gumenim proizvodima od vrećica. Zašto nitko ne govori npr. o filtrima za cigarete (po novom prave se od plastike, celuloznog acetata), koji su na listi zabranjenih plastičnih proizvoda po EU-Direktivi. Koji su na trećem mjestu u analizi sadržaja 100 ubijenih kornjača. Prema „Greenpeaceu“ na prvom mjestu su čestice od pranja odjeće. Na čelu s pamučnim trapericama s dizajnerskim prorezima. Druge su čestice od habanja (ispravno abrazijskog trošenja) gumenih pneumatika. Treći su filtri za cigarete. Tek na kraju i to na veliko i neugodno razočarenje „zelenih“, pretežno od ribarskog alata.
Pridodajmo još jednu upadnicu (breaking news). Islanđani nisu u trgovini prihvatili nova pakovanja za banane. Stoga su se trgovci morali vratiti na provjerena plastična pakovanja (ambalažu).
Što zaključiti? Svaka ljudska djelatnost, pa i proizvodnja raznovrsnih slamki ili vrećica u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva. Koje beziznimno određuje politika. Ovdje, sa slamkama, novi sudar EU-a i SAD-a.
 

Prof. emeritus Igor Čatić

Postavio je teoriju nakupljanja nafte u zamkama na rubovima solnih doma

 
 
Antun Lučić (Split9. rujna 1855. - WashingtonSAD2. rujna 1921.), američki inovator hrvatskog podrijetla, pomorski časnik, mineralog, najzaslužniji za prvu naftnu bušotinu u Teksasu u mjestu Spindletop, kraj Beaumonta. Živeći u SAD-u, amerikanizirao je svoje ime u Anthony Francis Lucas (Francis je po ocu Franji) (javlja se i kao Lucich).
http://www.enciklopedija.hr/Ilustracije/HE6_1434.jpg
Rodio se u Splitu. Rodio se je u obitelji kapetana Franje Lučića s otoka Hvara. Završio je Politehničku visoku školu u Grazu, istu koju je prije njega završio i Nikola Tesla, te je postao inženjer mehanike. Prijavio se u austro-ugarsku mornaricu i postao mornarički časnik. Godine 1879. otišao je u SAD u posjet ujaku i nije se više vratio u mornaričku službu. Zainteresirao se za rudarstvo - posebice za zlato i kamenu sol. Udubio se u mineralogiju i rudarstvo, te je počeo tražiti naftu prema svojim geološkim zamislima. Iako se drugi nisu slagali s njegovim teorijama, počeo je tragati za naftom vodeći se svojim zaključcima. Tako se našao u Teksasu, gdje je bio uporan u rotacijskom bušenju s isplakom (koje je prvi primijenio). Konačno je ostvario uspjeh i nafta je erumpirala na polju u Spindletopu sa dubine od 370 m, ujutro u 10.30 h, 10. siječnja 1901. godine.
 
Postavio je teoriju nakupljanja nafte u zamkama na rubovima solnih doma. Njegovi pronalasci su: preventori, geokemijska prospekcija, prilagođavanje glinene isplake, komorno otkopavanje solnih ležišta. Uvršten je među 200 najzaslužnijih Amerikanaca. Američki institut za rudarstvo i metalurgiju dodjeljuje svoje priznanje "Medalja A. Lucasa". Njegov je lik i djelo dugo godina proučavao prof. Darko Žubrinić.
 

Priredio: Teo Trostmann

Danas je broj robota na 10.000 zaposlenih mjerilo suvremenosti proizvodnje neke države ili regije

 
 
Kako će androidi i ginolde biti lijepi, pametni (UI), samostalni, po svim fizičkim detaljima jednaki ljudima, odgovarajućeg (po izboru) »karaktera« pojavljuju se nevjerojatne, danas teško prihvatljive, mogućnosti. Veći broja znanstvenika futurologa predviđa pojavu sasvim novih odnosa između čovjeka i tih androida i ginolda.
https://www.iit.it/images/lines/humanoids-humancentered-mechatronics/line-program-gallery-749x388/Humanoids%20&%20Human%20Centered%20Mechatronics_%C2%A9%202016%20IIT_4784.jpg
Prihvaćamo normalnim da u industriji rade roboti. Ako ih nema, tada smatramo da taj pogon ili proizvođač nije dovoljno suvremen i na razini tehnološkog napretka današnjice. Danas je broj robota na 10.000 zaposlenih mjerilo suvremenosti proizvodnje neke države ili regije. Diljem svijeta roboti osim industrije osvajaju i druga područja ljudske djelatnosti. Primjenjuju se u bolnicama kao kirurški roboti, medicinske sestre (za logistiku), roboti terapeuti, rade na recepcijama velikih tvrtki, vodiči su u muzejima, nastavnici jezika u školama, skrbe za starije i nemoćne, za pomoć u kući i slično.
 
Dobivaju sve viši stupanj umjetne inteligencije te već mogu samostalno učiti i donositi odluke. Dosad su roboti obavljali repetitivne poslove za što im je bila potrebna niža ili prosječna razina »inteligencije«. Brzina rasta njihove »inteligencije« (umjetna inteligencija, UI) je sve viša. Očekuje se da će za najviše deset godina njihova razina prijeći prosječnu ljudsku. Razvijen je sustav vlastitog učenja i donošenja odluka koje nisu unaprijed određene, već su plod robotovog »razmišljanja«, stečenog iskustva i sakupljenog znanja učenjem. Već imamo primjere takvih robota poput Sophie i Erice. Nisu samo »pametni«, već dobivaju i ljudsko lice. Lice čovjeka je »ogledalo« duše, s njim čovjek izražava svoje osjećaje, pojačavajući efekt izrečenog, vrlo često s malo riječi i obilnom mimikom. Može li to isto i robot pretvoriti svoje nepomično, bezosjećajno, hladno lice u simpatično ljudsko, sa svim izraženim »emocijama«?
 
Robotica Sophia – najvažnija inovacija 2017. godine
 
Tvrtka Hanson Robotics izradila je 2016. godine roboticu (ginoldu) Sophiu, koju je Program za razvoj Ujedinjenih naroda u studenom 2017. proglasio najvažnijom inovacijom. Senzacionalno je odjeknula vijest da je iste godine dobila državljanstvo Saudijske Arabije. Time je postala prvi robot s državljanstvom. Ona može izraziti razna emocionalna stanja poput radosti, tuge, znatiželje, zbunjenosti, frustracije i sl., a može takva stanja prepoznati i kod sugovornika. Sophija koristi programe za strojno učenje temeljem kojih sama zaključuje i formira rečenice i odgovore.
 
Robotičari intezivno raspravljaju treba li robot izgledati kao čovjek, imati ljudsko lice, koje izražava osjećaje ili treba zadržati robotski izgled i »robotsko« lice. Predstavnik prvog stava je japanski robotičar prof. Hiroshi Ishiguro sa Sveučilišta u Osaki, a drugog također japanski profesor Masahiro Mori. Poznata je Morijeva Tajanstvena dolina (The Uncanny Valley) koja predstavlja iskazane osjećaje anketiranih u vezi izgleda robota, kod kojeg su negativne osjećaje izazvali roboti s ljudskim licem. Ne ulazeći u raspravu navodeći jedne ili druge argumente, činjenica je, roboti postaju dio našeg života i uskoro će biti svugdje oko nas i da će dio njih sigurno poprimiti ljudsko lice. Postoji niz novih istraživanja na tu temu, a kako raste svijest o razvoju novih tehnologija i neminovnosti suradnje s robotima, većina prihvaća buduće robote s ljudskim licem.
Mlado i lijepo žensko lice
 
Osim drugih geminoida (blizanaca) koje je izradio Hiroshi Ishiguro, među posljednjima su Erica i Geminoid F. Imaju lijepo, mlado žensko lice. Erica govori sintetiziranim glasom i može samostalno odgovarati na pitanja, a prema želji Isiguroa trebala bi postati prvi voditelj televizijskih vijesti u Japanu.
Kako će androidi i ginolde biti lijepi, pametni (UI), samostalni, po svim fizičkim detaljima jednaki ljudima, odgovarajućeg (po izboru) »karaktera« pojavljuju se nevjerojatne, danas teško prihvatljive, mogućnosti. Veći broja znanstvenika futurologa predviđa pojavu sasvim novih odnosa između čovjeka i tih androida i ginolda, ne samo tjelesno nego i intelektualno i emocionalno. David Levy stručnjak za umjetnu inteligenciju predviđa da će do 2050. godine ljudi imati emocionalne i seksualne veze s humanoidima. Napisao je 2007. knjigu Ljubav i seks s robotima (Love and Sex with Robots). Već su se dva inženjera »vjenčala« s ginoldama. To su Kinez Zheng Jiajia koji je »oženio« mladenku Yingying i Japanac Le Trung koji se »vjenčao« s ginoldom Aiko.
Ovo ukazuje na jedan dio kompleksnih odnosa koji će nastati kada budemo okruženi s »inteligentnim« robotima koji su jednaki ljudima po izgledu i tjelesnoj građi.
 
Prava i obveze robota
 
Što je čovjek inteligentniji i s većim znanjem veća je i njegova odgovornost za postupke. Hoće li će se to odnositi i na robote? Treba li se već sada raspravljati o pravima i obvezama robota? Tko će odgovarati za njihove krive odluke koje samostalno donose? Njihove odluke mogu prouzročiti štetu, povrijediti, osakatiti ili ubiti ljude, ali mogu donijeti i veliku dobit i korist. Treba li robote tretirati kao »osobe«, makar »mehatroničke« ili »elektroničke« i za koje vrijede odgovarajući zakoni. Može li biti odgovoran samo robot i s kojim posljedicama ili netko drugi npr. vlasnik, proizvođač, programer? Robot je mehatronički uređaj pa ga je ispravno povezati s »mehatroničkom osobom«. Korišten naziv »elektronička osoba« proizašao je iz povezivanja robotove »osobnosti« odnosno ponašanja, koje određuju računalni (elektronički) sustav i informatički programi (umjetna inteligencija). Problem je puno širi, jer se ne radi samo o robotu i posljedicama njegovih postupaka, već i o odnosu ljudi prema robotima. Kodeks ponašanja i reguliranje tih kompleksnih međusobnih odnosa obuhvaćeno je zajedničkim pojmom »robotoetika«.
 
Antagonizam prema robotima
 
Ima slučajeva da se ljudi iživljavaju nad robotima, posebno su bili na meti oni koji sliče na ljude. Takav je bio napad u trgovačkom centru u Osaki kao i u Moskvi. Ljudski antagonizam prema robotima ima različite motive, ali podsjeća na način na koji ljudi povrjeđuju neku drugu osobu ili više njih koji ne pripadaju njihovoj skupini. Roboetikom bi se odredio skup normi koje bi regulirale tri ključna područja: 1. konstrukciju robota, 2. uporabu robota i 3. odnos ljudi prema robotima i obrnuto. Propisima o konstrukciji spriječilo bi se oblikovanje robota za kriminal ili nemoralne aktivnosti suprotne postojećim zakonima. Ne bi se smjela dopustiti kulturna, seksualna ili statusna diskriminacija. Zabranjena bi bila izrada lica ili tijela robota prema poznatim ličnostima bez njihovog izričitog pristanka itd. Postojeći roboti ne bi se smjeli koristiti za slične protuzakonite kriminalne poslove, poslove protiv ljudskog dostojanstva i morala. Odnose između ljudi i robota moguće je odrediti ako roboti s UI dobiju status »osobe«, ali »mehatroničke«, odnosno »elektroničke«. Roboti bi imali svoja prava, a za njihove propuste s posljedicama odgovarali bi vlasnici. To nije presedan jer već postoji zakonska regulativa za ponašanje i odgovornost ljudi prema životinjama.
 
Status elektroničke osobe nije prošao
 
EU želi da se razvojem UI u nju ugrade civilizirane vrijednosti, demokratska načela, pravne norme i temeljna prava koja vrijede u EU kao i etička načela kao što su odgovornost i transparentnost. Europskom parlamentu predložen je 2017. dokument kojim bi se usvojilo uvođenje pravnog statusa robota kao »elektroničke osobe«. Za donošenje te odluke isprepliću se ekonomska, socijalna i svjetonazorska pitanja. Francuski predsjednik E. Macron smatra da je tehnološka revolucija koja dolazi s umjetnom inteligencijom, u stvari politička revolucija. Prijedlog nije prošao najviše zbog protivljenja prihvaćanja robota kao »osobe« jer su prema protivnicima tog prijedloga oni objekti a ne osobe. Nežive osobe nemaju dušu ni svijest, pa ne mogu dobiti ni prava. S pravne strane to nije problem jer su i do sada korporacije, tvrtke, udruge i sl. imale status pravne osobe makar nisu bile žive osobe. O tome će se sigurno nastaviti žustre rasprave, a u međuvremenu postoje prijedlozi uvođenja poreza na robote kao načina rješavanja socijalnih problema nastalih većom nezaposlenošću primjenom robota, te otvaranje obavezne polica osiguranja za podmirivanje nastalih materijalnih šteta.
 

Prof. dr. Gojko Nikolić, http://zg-magazin.com.hr/je-li-pametni-robot-mehatronicka-osoba/

Anketa

Je li prijevara globalni prosvjed za zaštitu klime?

Subota, 21/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 846 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević