Get Adobe Flash player

Nagrađeni Branko Kincl, Velimir Neidhardt i Jure Radić

 
 
Novi putnički terminal Zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu, koji su projektirali akademik Branko Kincl, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt i pokojni prof. dr. sc. Jure Radić dobio je nagradu American Architecture Prize za 2017. kao jedno od najboljih svjetskih ostvarenja u arhitektonskom projektiranju u domeni prometa u ovoj godini. U obrazloženju nagrade podsjeća se da je projekt trojice hrvatskih autora 2008. osvojio prvu nagradu na međunarodnom natječaju, da je francuski koncesionar izgradnju terminala započeo 2013., a da je nakon dovršetka prve faze izgradnje u ožujku ove godine terminal pušten u promet. Njegovi kapaciteti su više od pet milijuna putnika godišnje, a do isteka koncesije od 30 godina kapacitet bi trebao iznositi osam milijuna putnika.
https://moja-domovina.net/wp-content/uploads/2017/10/amsve.jpg
Više na: https://architectureprize.com/winners/winner.php?id=2895
 

Marijan Lipovac

Važnost obrazovanja u području prirodoslovlja i matematike

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
http://os-bedenica.skole.hr/upload/os-bedenica/images/newsimg/867/Image/IMAG0472.jpg
Skupina 23 akademika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: Slaven Barišić, Vladimir Bermanec, Andrej Dujella, Stjepan Gamulin, Ivan Gušić, Ksenofont Ilakovac, Nikola Kallay, Leo Klasinc, Frano Kršinić, Sibe Mardešić, Vladimir Paar, Josip Pečarić, Goran Pichler, Stanko Popović, Daniel Rukavina, Vlatko Silobrčić, Ivo Šlaus, Vitomir Šunjić, Marko Tadić, Franjo Tomić, Nenad Trinajstić, Dario Vretenar, Mladen Žinić
 
Izjava o školskoj nastavi Matematike, Fizike, Kemije i Biologije (2015.)
 
S obzirom na uočene nedoumice u Hrvatskoj o ulozi Matematike, Fizike, Kemije i Biologije u školskoj nastavi, a s druge strane i zbog njihove važnosti kao ključne osnovice za sve struke iz područja inženjerstva, medicine, farmacije, biotehnike, matematike, informatike, fizike, kemije, biologije, ekonofizike, ekonometrije i drugih područja u visokoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, 23 akademika iz Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti i Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti donijeli su Izjavu, koja se prenosi u cijelosti.
 
Značenje prirodoslovno-matematičkoga obrazovanja
 
Obrazovanje u području prirodoslovlja i matematike važno je iz sljedećih razloga:
- Pravilno i suvremeno (znanstveno utemeljeno) poimanje svijeta i razumijevanje prirodnih pojava dio je opće kulture pojedinca važne za zauzimanje utemeljenoga i uravnoteženoga stava i odnosa spram prirode i društva.
- Obrazovanje u području temeljnih prirodnih znanosti (fizika, kemija, biologija) važno je u svakodnevnome životu pri ocjeni i uporabi svih suvremenih dostignuća i sredstava (uređaji, informatika, kemikalije, lijekovi, energija, voda, ekologija, medicina i tako dalje).
- Obrazovanje u području matematike i temeljnih prirodnih znanosti (fizika, kemija, biologija), pored stečenoga znanja i vještina, razvija sposobnost egzaktnoga (kvantitativnog) poimanja. Ta je sposobnost važna za predviđanje događaja i donošenje pravilnih odluka u svim sferama života jer razvija sposobnost istodobnoga uzimanja u obzir i kombiniranja većega broja podataka. Uz to, ta sposobnost omogućava originalno rješavanje problema, što je važno za razvoj kako društva, tako tehnologije i drugih djelatnosti. Iz navedenih se razloga s obrazovanjem u matematici i temeljnim prirodoslovnim disciplinama treba započeti u ranoj učeničkoj dobi.
- Obrazovanje u području matematike i temeljnih prirodnih znanosti (fizika, kemija, biologija) daje ključnu osnovicu za studije inženjerstva, medicine, farmacije, biotehnike, matematike, informatike, fizike, kemije, biologije, ekonofizike, ekonometrije i drugih kao i za odgovarajuće stručnjake na razini srednjoškolskoga obrazovanja.
 
Disciplinarno prirodoslovno obrazovanje
 
S obzirom na opseg postojećih znanja u području matematike i prirodoslovlja već se davno ustanovila potreba za uspostavljanjem pojedinih prirodoslovnih disciplina koje se međusobno prožimaju i nadopunjuju. Temeljne prirodoslovne discipline su fizika, kemija i biologija. Ova podjela pokazala se smislenom i praktičnom, a temelji se kako na sadržaju, tako i na potrebi za postupnim svladavanjem gradiva. Započinje se s matematikom. Slijedi fizika za koju je potrebno poznavanje matematike. Za kemiju treba znati odgovarajuće gradivo matematike i fizike. Suvremena biologija (uključujući molekulsku biologiju) zahtijeva poznavanje matematike, fizike i kemije. Primijenjene discipline zahtijevaju dobro poznavanje temeljnih znanja iz svih prirodoslovnih disciplina.
 
Interdisciplinarno prirodoslovno obrazovanje
 
„Uči se disciplinarno, a djeluje interdisciplinarno” - temeljno je načelo prirodoslovnoga obrazovanja. Proučavanje prirodnih pojava zahtijeva timski rad stručnjaka iz raznih područja (disciplina). U procesu obrazovanja osobito je važno neku pojavu osvijetliti s raznih strana. Na primjer, ako se govori o našemu planetu, treba primijeniti znanje fizike, astronomije, geologije, geografije, kemije, biologije, ekologije i tako dalje. Međutim, pogrešno bi bilo uspostaviti jedan interdisciplinarni nastavni predmet kao npr. Prirodoslovlje, osim u najranijim godinama školovanja (do uključivo petog ili šestog razreda osnovne škole) kada se priroda razmatra na opisnoj razini. U tome smislu postoje zablude i pogrešna nastojanja, no loša iskustva u razvijenim zemljama dovela su do postupnoga napuštanja koncepcije spajanja školskih predmeta iz prirodoslovlja. Problem leži u nužnoj postupnosti pri savladavanju znanja iz pojedinih disciplina, ali i u potrebnoj kompetenciji nastavnika. Interdisciplinarno obrazovanje imalo bi za posljedicu da učenici o svemu znaju ponešto i površno, ali ne razumiju bit stvari. Međutim, unutar svake pojedine discipline (nastavnoga predmeta) treba nastojati da se u zgodnoj prigodi neka pojava razmotri interdisciplinarno primjenjujući stečena znanja iz ostalih disciplina.
 
Suvremeno prirodoslovno obrazovanje
 
Razvoj prirodoslovlja donosi nova znanja i razumijevanja prirodnih pojava, što svakako treba uključiti u obrazovni proces. Također, u obrazovanje treba uključiti nove, a prokušane nastavne i pedagoške metode. Sve se promjene trebaju vršiti kontinuirano, u malenim koracima, preispitujući rezultate prethodnih zahvata. U obrazovanju se pogreške ne mogu ispraviti ni jednostavno ni brzo. Posljedice pogrešnih zahvata traju i do pola stoljeća. Dosadašnji pristup obrazovanju, s dobro zastupljenim temeljnim prirodoslovnim disciplinama, dao je nekad teško zamislive rezultate u znanosti i primjeni znanosti u svim područjima života. Stoga je jasno da je dosadašnja koncepcija obrazovanja bila itekako plodonosna te da ju ne treba mijenjati nego postupno usavršavati. Pogubno bi bilo smanjivanje nastavnih sati iz temeljnih prirodoslovnih predmeta. Postojeći nastavni plan s određenim nastavnim satima iz Matematike, Fizike, Kemije i Biologije ne treba mijenjati; on odgovara nastavnome planu u srednjoeuropskim zemljama. Međutim, nastavne sadržaje iz pojedinih temeljnih prirodoslovnih disciplina treba osloboditi pretjeranoga pamćenja nevažnih podataka (osobito uz danas lako i brzo dostupne informacije preko interneta i drugih izvora informacija) i šablonskoga rješavanja zadataka, s time da se temeljni pojmovi bolje utvrđuju i primjenjuju. Potrebno je opremiti školske kabinete za Fiziku, Kemiju i Biologiju. Potrebno je osigurati da nastavnici imaju znanje na višoj razini od onoga koje predaju. Stoga Matematiku, Fiziku, Kemiju i Biologiju kao i predmet Prirodu mogu predavati samo predmetni nastavnici koji su završili odgovarajući studij na prirodoslovno-matematičkim fakultetima i koji se tijekom rada dalje stručno usavršavaju dobro programiranim i organiziranim cjeloživotnim obrazovanjem.
 
Strategija školskoga obrazovanja znanosti i tehnologije sa stajališta matematike i prirodoslovnih znanosti
 
Školska nastava Matematike, Fizike, Kemije i Biologije kao temelja inženjerskih, medicinskih, biotehničkih, matematičkih, prirodoslovnih, ekonofizičkih (sve važnija grana moderne ekonomske znanosti) te u sve većoj mjeri i drugih struka mora biti adekvatno tretirana u Strategiji razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije kao jedan od ključnih čimbenika za razvoj gospodarstva i društva. Uloga tih temeljnih znanja treba biti adekvatno sagledana i ugrađena u strategiju razvoja obrazovanja kao uvjet za uspješnost Hrvatske na svjetskome tržištu rada i znanja, o kojemu će prioritetno ovisiti i budući životni standard građana Republike Hrvatske. Odustajanje od toga cilja vodilo bi Hrvatsku u zemlju slabo obrazovane i slabo plaćene radne snage. Zato se ne smije na brzinu ulaziti u nedovoljno pripremljene i nepromišljene promjene obrazovnoga sustava kao što su brza i nepripremljena promjena i izrada kurikula, nesvrsishodno mijenjanje postojećih udžbenika, brzoplete izmjene zakona i podzakonskih akata i slično. Pritom treba uzeti u obzir pozitivna iskustva školstva orijentiranoga na razvoj (na primjer u Njemačkoj, Austriji, Kini) kao i neka negativna iskustva školstva koje nije bilo dovoljno orijentirano na razvoj (na primjer u Finskoj, SAD-u, Engleskoj), a što je posljednjih godina uočeno u tim zemljama. (Vidjeti potpoglavlje o problemima obrazovanja u Finskoj.) Rasprave o reformi školstva trebaju se temeljiti na snazi i uvažavanju znanstvenih i stručnih argumenata. U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održan je o tome niz znanstvenih skupova, objavljen je niz dokumenata i ekspertiza s analizom stanja u Hrvatskoj i u svijetu.
 
Članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s područja matematike, fizike, kemije, biologije, geologije i njihovih interdisciplinarnih veza smatraju svojom dužnošću pridonijeti uspjehu ovoga važnog projekta i izražavaju spremnost da sudjeluju u izradi važnoga aspekta strategije i kurikula u vezi školske nastave Matematike, Fizike, Kemije i Biologije kao ključne osnovice za sve struke iz inženjerstva, medicine, farmacije, biotehnike, matematike, informatike, fizike, kemije, biologije, ekonofizike i drugih područja.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Sporazum ruši nacionalne standarde i propise u području prehrambene sigurnosti, financijskih usluga, zaštite okoliša...

 
 
Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) između Europske unije i Kanade privremeno je 21. rujna 2017. stupio na snagu i veći dio ovog sporazuma već se primijenjuje. No, nacionalni parlamenti u državama Europske unije, a u nekim slučajevima i regionalnim, trebat će odobriti sporazum CETA prije nego što on može imati puni učinak, navodi Europska komisija u svojoj objavi. Britanski „Independent“ već je 7. ožujka 2017. objavio tekst u kojem se, između ostalog ističe sljedeće: „CETA sporazum između EU-a i Kanade uzrokovat će gubitak više oko 300.000 radnih mjesta (prema procjeni, oko 80.000 u Kanadi i više od 220.000 u EU-u) i prouzročit će još veće nejednakosti,“ upozorili su tada stručnjaci temeljem provedene studije.
https://www.globalresearch.ca/wp-content/uploads/2017/07/NAFTA_logo.png
Dr. Pierre Kohler iz UN-a i dr. Servaas Storm (Delt University of Technology) iz Nizozemske izjavili su slijedeće: „Dugoročni učinci CETA-e biti će negativni. .... Prosječna zarada radnika će se smanjiti i u EU i u Kanadi...  U trenutnim uvjetima štednje, visoke nezaposlenosti i niskog rasta, poboljšanje konkurentnosti smanjenjem troškova rada može samo štetiti gospodarstvu.“ Povodom objave o privremenom stupanju na snagu sporazuma CETA, Terry Boehm, predsjednik Nacionalnog saveza poljoprivrednika Kanade izjavio je: „CETA je loš trgovinski sporazum jednako za građane Kanade i Europske unije. To je, međutim, vrlo dobar sporazum za većinu velikih korporacija koje imaju bilo kakav odnos u Kanadi ili Europi. Doista, riječ je o pravima za korporacije koja im omogućuju nadziranje vlada sve do razine općina.“
 
Da, CETA je prvi trgovinski sporazum koji u svojem djelokrugu zahvaća sve nacionalne razine, uključujući pokrajinske i općinske razine vlasti. „To znači ako vlada kupuje robu ili uslugu, ona ne može dati prednost tj. pogodovati lokalnim tvrtkama... Dakle, ljudi koji plaćaju porez u svojoj zemlji, pokrajini ili općini ne mogu očekivati da će imati prednost. Ovi uvjeti također se primijenjuju i na nabave tj. kupnje od strane sveučilišta, škola i bolnica ili bilo koje druge vladine organizacije, uključujući i važne, „krunske“ korporacije. Nastojanje stvaranja programa za nabavu/ kupovinu lokalne hrane za sveučilište, bolnicu ili vladinu agenciju biti će iznimno teško pod uvjetima sporazuma CETA“, objasnio je Boehm.
 
Štoviše, Terry Boehm je još 21. srpnja 2013. u razgovoru za „Canadian Patriot“ izjavio: „Globalizacija je uzrokovala devastaciju golemih razmjera po pitanju fizičkog ekonomskog odn. gospodarskog potencijala i suverenosti svake države u svijetu, a Kanada nije nikakav izuzetak. Nakon ukidanja Bretton Woods monetarnog sustava 1971. i potpisivanja trgovinskog sporazuma NAFTA 1994. (North Americam Free Trade Agreement/Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a, Kanade i Meksika stupio na snagu 1994.), gospodarstvo Sjeverne Amerike postaje podvrgnuto „monetizaciji“ proizvodnje hrane i to do točke u kojoj su golemi karteli kao što su „Cargill“ i „Archer Daniels Midland“ uništili većinu malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava i industrijskih poduzeća koji su do tada činili „kralježnicu“ odnosno okosnicu ekonomije Sjeverne Amerike. .... Iako je napad bio razoran, a veliki potencijal uništen, Kanada je i dalje ostala vitalni globalni proizvođač prehrambenih proizvoda i ključ je u novom globalnom gospodarskom oporavku. ...“
 
Tijekom tajnih pregovora o sporazumu CETA pravni stručnjaci jasno su upozoravali na opasnosti koje se kriju u ISDS-u, tj. „Investor-State-Dispute-Settlement“, ali europski pregovarači to su uporno prešućivali i nisu prihvaćali nikakve argumente protiv ISDS-a. Ukratko, ISDS je dokument koji je „uguran“ u navedeni sporazum CETA te se odnosi na sudove za zaštitu „očekivanih budućih profita“ te uspostavu sustava „investitori protiv države“ o čemu sam također pisala 2016. Također je potrebno naglasiti kako je Europska komisija u jesen 2015. preimenovala ISDS u naziv 'Investor Court System, ICS' ('Sustav investitora protiv države').
 
Sporazum CETA ruši nacionalne standarde i zakonodavne propise u području prehrambene sigurnosti, financijskih usluga, zaštite okoliša i radnog zakonodavstva. Multinacionalnim kompanijama tako se omogućava da samostalno tuže državu potpisnicu Sporazuma čija politika ograničava njihovo djelovanje i ostvarenje profita. „Iz navedenog razloga vlade ne će usvajati zakone u interesu naroda, uvijek će morati razmišljati i uzeti u obzir moguće posljedice zbog nepridržavanja odredbi iz sporazuma CETA,“ objašnjava Boehm te dodaje: „A to će imati izrazito negativne posljedice za sve naše demokracije.“ Njemačko udruženje sudaca i javnih tužitelja (Deutscher Richterbund, DRB) vrlo čvrsto i odlučno odbijali su prijedlog Europske komisije o uvođenju ICS-a u sporazume TTIP i CETA uz  kratku i jasnu poruku: „Za ICS ne postoji pravni temelj niti potreba.“
 
CETA ide još i dalje sa svojim pritiskom na obične građane. Boehm navodi šokantan primjer kako se CETA bavi s navodnim kršenjem prava intelektualnog vlasništa. Prava intelektualnog vlasništva obuhvaćaju čitav niz mehanizama kao što su patenti, autorska prava, prava uzgajivača biljaka, elektronske topografije i komunalni patenti. Objašnjava da pojedinac optužen za kršenje prava intelektualnog vlasništva može biti podvrgnut „predostrožnom oduzimanju“ pokretne i nepokretne imovine, zamrzavanju bankovnih računa itd. A svaka treća strana koja je navodno pomagala u navodnom kršenju (prava intelektualnog vlasništva) mora biti podvrgnuta istim „predostrožnim napadima.“  
 
Vijeće Kanađana (Le Conseil des Canadiens) sastavilo je dokument pod naslovom: „Borba protiv sporazuma CETA, TTIP-a i ISDS-a: lekcije/pouke iz Kanade“ autorice Maude Barlow koji je kao otvoreno pismo u travnju 2016. proslijeđen svim Europljanima u svrhu upozorenja, a Hrvatski fokus je također objavio prijevod pisma. Zanimljiv je podatak kako u Bruxellesu prema procjenama radi oko 25.000 lobista, a velika većina njih predstavlja tj. zastupa interese korporacija i njihovih lobističkih grupa. Organizacija „The Corporate Europe Observatory“ objavila je zanimljiv i poučan vodič za mutni svijet lobiranja u EU-u na 74 stranice („Lobby Planet – Brussels“).
 
Podsjećam da je europska javnost, odnosno građani diljem Europske unije kao i novinari bili isključeni iz rasprava o sporazumu CETA – pregovori su se vodili u najvećoj tajnosti, daleko od očiju javnosti. Lori Wallach, direktorica organizacije Global Trade Watch, ogranka neprofitne organizacije za zaštitu potrošača 'Public Citizen' još je 2013. napisala opsežan članak o opasnostima  sporazuma takve vrste (TTIP i CETA) pod naslovom „Veliko podčinjavanje“ („Le Monde Diplomatique“ – hrvatsko izdanje): „Sigurnost prehrambenih proizvoda, zaštita od štetnih tvari, zdravstveno osiguranje, cijene lijekova, internetska sloboda, zaštita privatnosti, energija, kultura, autorska prava, prirodni resursi, profesionalno obrazovanje, uređenje javnog prostora, imigracija – ni jedna domena javnog interesa ne će izmaknuti pritisku institucionaliziranog slobodnog tržišta. Politički postupci dužnosnika ograničit će se na pregovaranje s tvrtkama ili njihovim lokalnim mandatarima za mrvice suverenosti koje im ove budu voljne odobriti.“  
 
„CETA nije sporazum o trgovini! CETA se bavi ograničavanjem sposobnosti vlada da vladaju u javnom interesu. CETA će proširiti korporativne interese od najveće važnosti na račun naših demokracija,“ zaključuje Boehm. „Sve je tamo u crno-bijeloj boji. Sve što morate učiniti je pročitati to.“  
Izvor: Via Campesina: „CETA the wrong deal for people,says National Farmers Union“, 22. rujna 2017.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Utorak, 21/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1048 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević