Get Adobe Flash player

Drastičan porast u informacijama, bez obzira bile one korisne ili ne, uzrokuje digitalnu demenciju

 
 
U američkoj saveznoj državi Iowa u razdoblju od 20. svibnja do 26. svibnja 2019. održan je 'summit' / konferencija o digitalnoj demenciji. Domaćin održavanja konferencije bio je „The Healing Arts Center“ i dr. Krista Burns koja već pet godina educira liječnike o digitalnoj demenciji i opasnostima ovog poremećaja. Konferencija se zbog goleme važnosti i interesa javnosti mogla slobodno pratiti i putem interneta. Naime, digitalna demencija nije pitanje budućnosti niti se radi o sporadičnoj pojavi ovog zdravstvenog fenomena – ona je i te kako stvarna pojava i predstavlja sve ozbiljniji javnozdravstveni problem u razvijenim državama jer s brzim razvojem digitalne tehnologije dolazi do pogoršanja u držanju ljudskog tijela, osobito vratnog dijela kralježnice, a držanje tijela signifikantno je povezano sa zdravljem aktivnog mozga.
https://www.droemer-knaur.de/fm/48/978-3-426-41706-5_Druck.jpg
O ovoj tamnoj strani digitalne tehnologije prvi je progovorio prof. dr. Manfred Spitzer, vodeći njemački neuroznanstvenik koji je ujedno i 'autor' naziva novog zdravstvenog fenomena a to je – digitalna demencija. Stopa kojom koristimo podatke ima duboko negativan učinak na način na koji mislimo, radimo, učimo i živimo. U razdoblju od 1980-ih i 2000-ih količina dostupnih informacija koje koristimo značajno je porasla i nastavlja i dalje rasti. U usporedbi s 15. stoljećem, mi danas raspolažemo i koristimo u jednom jedinom danu toliko podataka koliko ih je u 15. stoljeću koristio prosječan čovjek tijekom svojeg života. Ovaj drastičan porast u informacijama, bez obzira bile one korisne ili ne, uzrokuje digitalnu demenciju jer se naš mozak preopterećuje zbog 365 dana povezanosti s internetom. Sve ove digitalne informacije koje dolaze s naših kompjutora i laptopa, pametnih telefona, tableta itd. uzrokuju ozbiljan prekid kognitivnih sposobnosti – što se inače sve do nedavno povezivalo s osobama koje su doživjele ozljedu glave ili neku psihijatrijsku bolest.
 
Digitalna tehnologija svakodnevno nas 'zatrpava' sa stotinama poruka e-pošte, tisućama poruka putem SMS-a, objavama na društvenim mrežama itd. – a sve to zajedno doprinosi pojavi zdravstvenog fenomena digitalne demencije. Digitalno preopterećenje ima drastičan negativni učinak na našu sposobnost obavljanja kreativnih zadataka što ukljućuje sve – od pisanja osobnih e-poruka i izvješća do izrade poslovnih prezentacija.
Prof. dr. Manfred Spitzer ugledni je svjetski i vodeći njemački psihijatar, psiholog i neuroznanstvenik. Direktor je Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost, također u Ulmu. Prof. dr. Manfred Spitzer predavao je na nekim od najvećih svjetskih sveučilišta, npr. u Heidelbergu, Harvadu, Oregonu i dr. Objavio je veliki broj znanstvenih radova iz područja neuroznanosti, psihologije i psihijatrije, uključujući i područje učenja. Dobitnik je brojnih prestižnih znanstvenih nagrada i priznanja (npr. Duphar Research Award, zatim nagrada Fondacije Cogito, znanstvena nagrada Fondacije Margrit Egner itd.) Prof. dr. Spitzer autor je nekoliko knjiga s područja psihopatologije, dječjeg razvoja i učenja.
 
Godine 2012. objavio je knjigu pod naslovom: „Digitalna demencija – Kako mi i naša djeca silazimo s uma.“ Knjiga je izazvala golemu pozornost struke i javnosti i brzo je postala 'bestseller' njemačkog tjednika „Spiegel“ („Digitale Demenz“). Prof.dr. Spitzer objavio je 2015. novu knjigu pod naslovom: „Cyberkrank! – Wie das digitalisierte Leben unsere Gesundheit ruiniert“ („Kibernetički bolestan! – Kako digitalizirani život uništava naše zdravlje“) koja se nadopunjuje na knjigu „Digitalna demencija.“ U novoj knjizi „Cyberkrank!“ dr. Spitzer opisuje pojavu nove, suvremene „civilizacijske bolesti“ i njezinih različitih aspekata (igrice, ovisnost o igricama i internetu, izolacija od stvarnog života i dr.) te pokazuje kako se ljudi i društvo mijenjaju posljednjih godina pod utjecajem digitalne tehnologije - digitalnih medija i interneta.
 
U knjizi „Digitalna demencija“ prof. dr. Spitzer upozorava roditelje da djeci ograniče vrijeme provedeno ispred ekrana digitalnih medija jer mozak djece je još u razvoju. Nadalje, dr. Spitzer upozorava kako nas elektronički mediji – pametni telefoni, tzv. digitalni asistenti, računala, tableti, satelitska navigacija i stalna povezanost s internetom „oslobađaju“ uobičajenih mentalnih napora te postajemo stoga sve ovisniji o tehnologiji dok naše psihičke / kognitivne sposobnosti slabe.
 
Dr. Spitzer javno progovara i upozorava o problemima povezanim s pojavom i korištenjem novih digitalnih tehnologija. Mnoga djeca više nemaju potrebu pamtiti informacije jer znaju da ih u svakom trenutku mogu „uguglati,“ kaže dr. Spitzer. Stoga prof. dr. Spitzer javno kritizira inicijative politike i industrije za digitalizaciju škola: „ove inicijative svjedoče o pukom neznanju ili beskrupuloznim komercijalnim interesima,“ upozorava prof.dr. Spitzer te dodaje: „Brojne znanstvene studije ne smatraju digitalne medije kao alat za učenje. Nadalje, ne postoje neovisne znanstvene studije koje dokazuju da korištenje kompjutora i ekrana u učionicama daje bolje rezultate u učenju. ... Primjena digitalne tehnologije u vrtićima i osnovnim školama zapravo je put k ovisnosti djece o tehnologiji, a 'multitasking' / višezadaćnost s pametnih telefona, tableta i kompjutora inhibira koncentraciju i negativno utječe na razvoj desne polovice mozga.“
 
„Multitasking“ ili rad na više stvari istovremeno (tzv. višezadaćnost), sumanuto klikanje od stranice do stranice i dr. – sve to djeci odvlači pozornost / pažnju, rasipa energiju i remeti fokusiranje na ono što je važno. Što više vremena provode 'surfajući' i igrajući razne igrice, djeca će imati više problema s pažnjom i koncentracijom. Osim toga, igrice mogu izazvati ovisnost. Nadalje, što više vremena djeca provedu pred ekranima elektroničkih medija to će imati lošije društvene vještine, biti će nesocijalizirana i frustrirana. Svakako moram podsjetiti da je knjiga prof. dr. Spitzera „Digitalna demencija“ prevedena na hrvatski jezik i 3. prosinca 2018. bila je predstavljena u Zagrebu (hotel Dubrovnik). 
 
Povodom hrvatskog izdanja knjige prof.dr. Manfreda Spitzera u Zagrebu je također održan i stručni skup „Dijete i digitalno doba“ koji je organizirala Naklada „Ljevak,“ a gost skupa bio je dakako prof. dr. Spitzer koji je održao zanimljivo predavanje o navedenoj temi i sve ozbiljnijem zdravstvenom problemu digitalne demencije. Prof.dr. Spitzer je tada poručio hrvatskoj Vladi: „Ne idite nekritički u digitalizaciju obrazovanja.“ Na temelju brojnih istraživanja prof. dr. Spitzer tvrdi: „Intenzivno korištenje IT tehnologije u djetinjstvu i mladosti dovodi do ranijeg nastupa demencije u starosti. Korištenje 'gadgeta' u velikoj mjeri ubrzava mentalno propadanje i značajno utječe na akademski uspjeh mladih.“ Naime, informacije pročitane na ekranu brže zaboravljamo: učeći putem ekrana rijetko kad „duboko“ čitamo te se zaista usredotočujemo na tekst.
 
Drugi stručnjaci upozoravaju da je digitalna demencija danas moderna zdravstvena epidemija. Adolescenti s digitalnom demencijom pokazuju pad kognitivnih sposobnosti i kratkoročan gubitak pamćenja – simptomi koji su povezani s demencijom. Djeca su izložena riziku digitalne demencije ako dnevno provode sate ispred tehnoloških uređaja što je popraćeno lošim držanjem, sjedenjem i bitno ograničenim kretanjem. Znakovi digitalne demencije uključuju pogrbljeni položaj, zaostajanje u razvoju, gubitak kratkoročnog pamćenja, društvenu izolaciju, nedostatak kretanja, tjeskobu, depresiju, ljutnju, poremećaje ravnoteže i neusklađenost pokreta, poremećaje u učenju, poremećaj spavanja, spektar autističnih poremećaja itd. Oni koji mnogo vremena provode igrajući video igrice ovisnici su o tehnologiji, a istraživanje je otkrilo da ovisnost o video igricama uzrokuje smanjenje sive mase u hipokampusu – područje mozga odgovorno za  tzv. prostornu spoznaju. A jedno drugo istraživanje povezuje smanjenje sive mase hipokampusa s povećanim rizikom za razvoj šizofrenije, post-traumatskog stresa, depresije, demencije itd.
 
Dr. Kimberly Young O'Mara, Ph.D. (preminula 28.02.2019. u dobi od 53 godine) objašnjava razlog: „Ove negativne promjene povezane su s prekomjernom stimulacijom dopamina koji ima ulogu neurotransmitera – šalje signale neurona drugim nervnim stanicama. Prekomjerno korištenje suvremene digitalne tehnologije djeluje na mozak na isti način kao kokain, opijati i metamfetamini. Dr. Young O'Mara (St. Bonaventure University) bila je poznata i ugledna psihologinja i stručnjakinja za poremećaj ovisnosti o internetu, a 1995. osnovala je i Centar za ovisnost o internetu.
 
Gostujući u Hrvatskoj povodom predstavljanja knjige „Digitalna demencija,“ autor prof. dr. Manfred Spitzer u razgovoru s novinarkom Ivanom Dragičević (N1 TV) izjavio je između ostalog slijedeće (hr.n1info.com/Video/Info/): „Desetogodišnjim prikupljanjem podataka PISA-e iz 50 zemalja svijeta zaključilo se da učenici postižu slabije rezultate što država više ulaže u modernizaciju nastave. Evaluacija podataka PISA-e: deset godina analize njihovih rezultata u više od 50 zemalja svijeta pokazalo da što je zemlja više investirala u digitalizaciju škola, djeca su imala lošije PISA rezultate. (To je pokazalo i istraživanje provedeno u SAD-u na West Pointu). I to su podatci iz 50 zemalja: milijuni školske djece i milijarde investiranog novca. Na primjer: Australija je uložila u digitalizaciju škola/obrazovanja 2008. godine 2,4 milijarde australskih dolara a 2016. (!) svega su se riješili zbog vrlo loših rezultata u PISA-inim ispitivanjima – a to se dogodilo i u nekim drugim zemljama.“ PISA je kratica za „Programme for International Student Assessment“ – međunarodno istraživanje procjene znanja i vještina 15-togodišnjih učenika provodi se svake treće godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu.   Na kraju želim podsjetiti čitatelje na razgovor našeg uglednog neuroznanstvenika prof. dr. sc. Gorana Šimića s novinarom Tomislavom Šovagovićem u Glasu Koncila (30. 11. 2017.), a tekst pod naslovom „Digitalna demencija i utjecaj tehnologija“ preuzeo je i objavio Hrvatski fokus 8.12.2017. Prof.dr.sc.Goran Šimić tada je izjavio: „Digitalne tehnologije mogu od djece stvoriti duhovne i fizičke invalide.“  
   
Nažalost, hrvatska Vlada nije poslušala upozorenja prof. dr. Manfreda Spitzera niti uglednih hrvatskih stručnjaka prof. dr. sc. Gorana Šimića i doc.dr.sc. Gorana Sedmaka koji su napisali i recenzije za knjigu „Digitalna demencija.“ Hoće li stoga itko odgovarati za još lošije PISA-ine rezultate kao i za zdravstvene posljedice djece i mladih? Najvjerojatnije ne će jer nema odgovornosti a kamoli kazne – stoga bi upravo roditelji ali i društvo u cjelini trebali preuzeti odgovornost za budućnost svoje djece i generacija koje dolaze.
 
„Smatram da postoji izniman društveni interes za objavom ovog djela. U svjetlu trenutačnih promjena nastavnih kurikula i uvođenja novih tehnologija u škole, iznimno je važno stručno analizirati i argumentirano raspravljati o prednostima i nedostacima ovih tehnologija. Ovo je djelo jedno od rijetkih koje pokušava na temelju znanstvenih činjenica istaknuti negativne utjecaje digitalnih medija i informatičkih tehnologija na školski uspjeh djece, razvoj njihova mozga te općenito na kognitivne procese kod čovjeka. Stoga smatram da će objavljivanje jednoga ovakvog djela, u stručnoj i općoj populaciji, omogućiti bolje shvaćanje (pozitivnih i negativnih) učinaka tih tehnologija na razvoj mozga i kognitivne procese i omogućiti kvalitetniju raspravu o uvođenju novih tehnologija.“
(Iz recenzije doc. dr. sc. Gorana Sedmaka u knjizi „Digitalna demencija“)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Istraživanja dokazuju da medicinska praksa uz preporuke uzimanja dnevnih niskih doza 'aspirina' uzrokuje više štete nego koristi

 
 
Tamna strana 'aspirina' više se ne može skrivati od javnosti nakon objave novih smjernica i preporuka za sprječavanje kardiovaskularnih bolesti (tj. bolesti srca i krvožilnog sustava) koje su u ožujku 2019. zajedno objavili „American College of Cardiology“ i „American Heart Association.“ Nove preporuke objavljene su u znanstveno-recenziranom medicinskom časopisu „Journal of the American College of Cardiology.“ Naime, provedeno istraživanje američkih medicinskih stručnjaka, uključujući prvenstveno stručnjake za bolesti srca i krvožilnog sustava, „ruši“ odnosno negira sve dosadašnje medicinske savjete i preporuke unatrag nekoliko desetljeća a koje se odnose na korisnost uzimanja dnevnih niskih doza 'aspirina.' O tome je odmah izvijestio „New York Times“ 18. ožujka 2019. („Daily Low-Dose Aspirin No Longer Recommended by Doctors, if You are Healthy“ / „Ako ste zdravi, liječnici više ne preporučuju dnevne niske doze aspirina“).       
https://missouripoisoncenter.org/wp-content/uploads/2012/03/image15-300x226.png
Desetljećima se tvrdi da je korisno svakodnevno uzimanje niskih doza (75-100 miligrama) aspirina u svrhu sprječavanja srčanog infarkta ili moždanog udara ali i nekih drugih bolesti. Istraživanja su također provedena i u Australiji a rezultate je 18. listopada 2018. objavio ugledni časopis „New England Journal of Medicine.“ Združeno istraživanje provedeno je u Australiji i SAD-u u razdoblju od 2010. do 2014. godine kod osoba u dobi od 70 godina i starijih u čijoj medicinskoj povijesti bolesti nije zabilježeno kardiovaskularno oboljenje, demencija ili invalidnost. Rezultati ovog istraživanja dokazuju da medicinska praksa uz preporuke uzimanja dnevnih niskih doza 'aspirina' uzrokuje više štete nego koristi što se osobito odnosi na osobe starije životne dobi. Istraživanja su proveli znanstvenici australskog Sveučilišta Monash /Monash University („Effects of Aspirin on Cardiovascular Events and Bleeding in the Healthy Elderly“).
 
'Aspirin' je zaštitni znak, zaštitno ime njemačkog farmaceutskog diva „BAYER.“ To je kemijski proizvod nastao/proizveden čistom kemijskom sintezom, nije prirodnog podrijetla i ne smije se zamijeniti sa salicilnom kiselinom koja je prirodnog podrijetla. Glavna aktivna tvar bayerovog brenda „aspirina“ je acetil-salicilna kiselina koje nema u prirodi. Salicin sadrži neke vrste bilja, prvenstveno vrbe, točnije kora bijele vrbe (lat. Salix alba). Bijela vrba je vrsta bjelogoričnog drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae). Stari Grci također su znali za pozitivan učinak kore bijele vrbe: Hipokrat je u 5. stoljeću prije Krista pisao o gorkom prahu iz bijele vrbe koji ublažava bolove i vrućicu. Prirodni biljni ekstrakt kore bijele vrbe, salicin, korišten je stoljećima u narodnoj medicini protiv boli, upala i vrućice.
 
Medicinski stručnjaci do sada su 'aspirin' povezali s pojavom gotovo 50 različitih nuspojava i štetnih učinaka na zdravlje čovjeka: 'aspirin' između ostalog, može uzrokovati i čir na želucu, tinicius/šum u uhu i gubitak sluha, krvarenje u mozgu, povećava smrtnost kod influence tj. gripe, uzrokuje Reyeov sindrom (teško oštećenje jetre i mozga s visokom smrtnošću kod mladih osoba), Chronovu bolest, infekciju s bakterijom Helicobacter pylori itd.
 
Od početka ove 2019. godine medicinski stručnjaci, osobito oni iz područja za bolesti srca i krvožilnog sustava počinju sve više, sve češće i glasnije upozoravati javnost o štetnosti svakodnevnog uzimanja niskih doza 'aspirina' koje se preporučuju u svrhu prevencije/sprječavanja srčanog infarkta i moždanog udara. Usprkos tome, „Bayer“ na svojoj mrežnoj stranici snažno promovira 'aspirin' kao svoj najbolji brend: „čudesan lijek,“ „za zdravlje srca,“ „protiv moždanog udara,“ „lijek koji spašava život,“ „lijek protiv boli,“ „lijek protiv karcinoma debelog crijeva“ itd.  I dok „Bayer“ tako snažno promovira 'aspirin,' svoj najpoznatiji proizvod, znanstvena zajednica bilježi sve više dokaza o štetnosti 'aspirina.' Stoga i stručnjaci ugledne američke klinike „Mayo“ također upozoravaju da dnevno uzimanje niskih doza 'aspirina' može uzrokovati unutarnja krvarenja i druga ozbiljna oštećenja i nuspojave.
 
Američki znanstveni časopis JAMA Neurology kojeg izdaje Američko medicinsko udruženje (Journal of the American Medical Association, JAMA) objavio je u svibnju 2019. rezultate provedenog sustavnog pregleda i meta-analize objavljenih znanstvenih radova o štetnosti i negativnim posljedicama svakodnevnog uzimanja niskih doza (oko 81 mg) 'aspirina' u svrhu sprječavanja kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Znanstvenici su tako otkrili da niske doze 'aspirina' uzrokuju intrakranijalno krvarenje (krvarenje unutar lubanje) i to kod osoba bez ikakvih simptoma kardiovaskularnog oboljenja. Štoviše, kod osoba bez simptomatske kardiovaskularne bolesti primjena odn. uzimanje niskih doza 'aspirina' na dnevnoj osnovi povezano je s općim porastom rizika za intrakranijalno krvarenje te povećanjem rizika za intracerebralno krvarenje (krvarenje u moždanom tkivu) i to osobito kod Azijaca i osoba s niskim indeksom tjelesne mase (indeksom tjelesne mase procjenjuje se uhranjenost).
 
(JAMA Neurol.: „Frequency of Intracranial Hemorrhage With Low-Dose Aspirin in Individuals Without Symptomatic Cardiovascular Disease;“ May 13, 2019). Stoga stručnjaci savjetuju: nemojte samoinicijativno u preventivne svrhe uzimati 'aspirin' – posavjetujte se sa svojim liječnikom i svakako skrenite pozornost na najnovija medicinska saznanja o navedenim štetnim nuspojavama niskih doza 'aspirina.'
  

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Sve svjetske mitologije imaju zajednički korijen

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 23. svibnja povjesničar umjetnosti, pisac i novinar i sveučilišni profesor u mirovini Vladimir Peter Goss održao je predavanje na temu Izvori svjetskih mitologija i počeci hrvatske umjetnosti. Autor knjige Izvori svjetskih mitologija (The Origins od the World's Mythologies) iz 2012., harvardski antropolog Michael Witzel, ustvrdio je da sve svjetske mitologije imaju zajednički korijen, koji se danas može iščitati u dvije inačice, Laurazijskoj (95 %) i Gondwanskoj (5 %). Moguće je da su obje nastale iz jednog temeljnog korpusa – Pangeanske mitologije, a zaključci o tome formuliraju se na temelju rekonstrukcija iz kasnijih tekstova.
U svom je predavanju Goss pojasnio da na hrvatskom prostoru specifični slijed njegovih stanovnika stvara specifični umjetnički izraz, koji se zasniva i na predkršćanskoj izvanurbanoj zakarpatskoj tradiciji, ali i na integraciji u urbani i izvanurbani svijet Mediterana, pri čemu dolazi do širokog prožimanja. Goss je među ostalim iznio niz primjera toponima u Hrvatskoj i drugim slavenskim zemljama nastalih prema vrhovnim slavenskim božanstvima, Perunu, Velesu i Mokoš. „Oni su glavni junaci praslavenskih mitova o tome kako je stvoren i uređen svijet. Mjesta u kojima se mogu vidjeti točke posvećene tima trima božanstvima nerijetko pojavljuju zajedno, i to u karakterističnom suodnosu, u obliku trokuta“, kazao je Goss. Prema Gossovom mišljenju, tragovi nekadašnjeg svetišta božice Mokoš mogli bi se nalaziti i pored zagrebačke katedrale gdje je postojao humak Gamula, čije ime je nastalo od slavenskog naziva gomila.
 
O Vladimiru Peteru Gossu govorio je tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU-a akademik Mladen Obad Šćitaroci koji je istaknuo da je doktorirao 1972. na Cornell University s tezom o predromaničkom i ranoromaničkom graditeljstvu u Hrvatskoj. Autor je ili suautor 14 knjiga ili znanstvenih kataloga i 86 studija s naglaskom na razdoblja predromanike i romanike na Mediteranu i Jugoistočnoj Europi. Danas je professor emeritus Sveučilišta u Rijeci.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko će profitirati od smjene Lovre Kuščevića i ostanka u vlasti HNS-a?

Nedjelja, 21/07/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1585 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević