Get Adobe Flash player

Europski parlament podržao spornu direktivu o autorskim pravima

 
 
Europski parlament podržao je spornu direktivu o autorskim pravima, nakon mjeseci snažnog lobiranja i žestoke rasprave medijskih djelatnika i umjetnika, zagovornika slobode interneta i tehnoloških divova. Zastupnici su, nakon dvije i pol godine pregovora, kontroverznu direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a podržali s 348 glasova 'za', 274 'protiv' i 36 suzdržanih u posljednjoj prilici je da usvoje prije izbora za Europski parlament.
https://www.fidefundacion.es/photo/art/grande/25904477-26931818.jpg?v=1538043908
Zagovornici reforme smatraju kako tehnološki divovi moraju preuzeti odgovornost za sadržaj na kojima profitiraju bez pravedne podjele zarade s autorima, dok protivnici smatraju da će se nove regulacije samo prenijeti na štetu korisnika kojima će se cenzurirati postavljanje sadržaja. Očekivano, obje strane se optužuju za zastupanje financijskih interesa. Cilj novog zakona je prilagoditi europsko zakonodavstvo vremenu digitalne revolucije. Aktualni zakon o autorskim pravima datira od 2001., kad tehnološki divovi poput googlea i facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas.
 
Reforma je imala podršku mainstream medija i umjetnika poput Paula McCartneya koji žele pravedniju raspodjelu zarade za koju smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj, a sa suprotne strane stajali su tehnološki divovi poput googlea i facebooka koji dijeljenjem sadržaja dobivaju prihode od reklama te zagovornici slobodnijeg interneta poput osnivača Wikipedije Jimmyja Walesa, europskih piratskih stranaka, kao i posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za slobodu govora David Kaye koji strahuju da će mjerom doći do ograničavanja online aktivnosti. "Danas većina zarade ide američkim internetskim divovima. Ulozi su visoki za medije, umjetnike, demokraciju i kulturu", poručilo je prošli tjedan 267 predstavnika europskih medija, prenosi agencija France Presse. U subotu su se diljem Europe održali prosvjedi na poziv skupine "Spasimo internet" koja mjesecima poziva na obranu "slobodne razmjene mišljenja na internetu". U Njemačkoj, centru otpora protiv novog zakona, na ulice gradova izašlo je nekoliko desetaka tisuća ljudi. Njemačka, češka, slovačka i danska verzija Wikipedije u četvrtak su bile nedostupne 24 sata u znak prosvjeda.
 
Sporni članci
 
Rezolucija, čiji je izvjestitelj Axel Voss iz Europske pučke stranke stavljen pod policijsku zaštitu zbog prijetnji smrću, kako doznajemo iz te političke grupacije, prošla je intenzivne promjene otkako ju je Europska komisija predstavila u rujnu 2016. Europski parlament ju je prvi put odbacio u srpnju 2018. godine, a zatim ju je prihvatio s izmjenama u rujnu 2018. godine. Dogovor o konačnoj verziji teksta postignut je između Parlamenta i Vijeća u veljači, a Odbor za pravna pitanja je 26. veljače podržao kompromis o kojemu se glasovalo u utorak.
 
Protivnici zakona najviše kritiziraju njegova dva članka. Najsporniji je članak 13., čiji je cilj osnažiti pregovarački položaj kreatora sadržaja i vlasnika autorskih prava poput skladatelja, novinara i umjetnika, u odnosu na platforme poput YouTubea i Tumblra koje koriste njihova djela. Od sada bi platforme trebale biti odgovorne za sadržaj koji će trebati biti dijeljen u skladu s autorskim pravom. Najjednostavniji način za filtriranje sadržaja je upotreba automatskih algoritamskih filtera, pa pobornici slobode interneta smatraju da će se time otvoriti vrata vidu cenzure. Kritičari tvrde kako takvi "roboti" zaduženi za razvrstavanje sadržaja također neće biti sposobni prepoznavati parodiju i karikature te da će bez razloga blokirati niz objava poput popularnih memova.
 
U konačnom tekstu direktive, prijenos djela u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature, parodije je zaštićen, čime se osigurava da će memovi i GIF-ovi, sadržaj koji se temelji na tuđim djelima, biti i dalje dostupni i djeljivi na internetskim platformama. "Ako se fizička osoba na digitalan, nekomercijalan i razmjeran način koristi kratkim izvadcima ili kratkim doslovnim navođenjem iz djela ili drugog sadržaja u stvaranju novog djela koji zatim učita, u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature, parodije ili pastiša, države članice mogu predvidjeti iznimku ili ograničenje prava iz članaka 2. i 3. Direktive“, stoji u izmijenjenom tekstu, iako njegovi protivnici upozoravaju da će usprkos ovoj promjeni velikim platformama biti lakše blokirati sadržaj iz predostrožnosti nego riskirati moguće kazne.
 
U tekstu se također navodi da će automatski biti izuzet prijenos radova na online enciklopedije na nekomercijalan način, kao u slučaju Wikipedije. "Definicija pružatelja usluga razmjene internetskog sadržaja u skladu s ovom Direktivom ne obuhvaća pružatelje usluga koji djeluju u nekomercijalne svrhe npr. za potrebe internetske enciklopedije, te pružatelje internetskih usluga u kojima je sadržaj učitan uz odobrenje svih nositelja prava“. Istodobno, u pokušaju poticanja startupova i inovacija, tekst sada izuzima male i mikro platforme iz direktive koja takva poduzeća definira kao ona koja imaju manje od 10 zaposlenika  i čiji je godišnji prihod manji od 2 milijuna eura, a javnosti su dostupne manje od 3 godine. Tekst sadrži i odredbe kojima bi se osiguralo poštivanje zakona o autorskim pravima bez nepravednog ometanja slobode izražavanja na internetu.
 
"Prava izdavača informativnih publikacija trebaju se primjenjivati ne dovodeći u pitanje prava pojedinaca na reprodukciju, komunikaciju ili objavljivanje poveznica ili izvadaka iz informativnih publikacija za privatnu uporabu i u neprofitne, nekomercijalne svrhe“. Time bi dijeljenje poveznica s člancima, s vlastitim popratnim komentarima za njihov opis,  trebalo ostati slobodno od ograničenja za zaštitu autorskih prava. Internetske platforme također će morati uspostaviti brze sustave za ispravak putem kojih se mogu podnijeti pritužbe kada se određeni sadržaj pogrešno ukloni.
 
Drugi sporni dio Direktive je članak 11. koji zagovara stvaranje takozvanog "susjednog autorskog prava" za medijske kuće. Njime se zahtijeva da se mediji bolje plaćaju za dijeljenje njihovog sadržaja koje generira zaradu od reklama na platformama poput Google Newsa i društvenim mrežama poput facebooka. Njemačka zastupnica Julia Reda, jedina predstavnica pirata u Europskom parlamentu, upozorava kako će se time za "pojedine riječi ili kratke isječke" medijskog sadržaja trebati dozvola, dodajući kako će to ovisiti i o budućoj interpretaciji sudova o tome što znači "kratko". Dotad, smatra zastupnica, sloboda postavljanja hiperlinkova bit će pravno nejasno.
 
Zagovornici članka tvrde kako će se njime autori originalnog sadržaja na kojem se temelje njegove reprodukcije na drugim platformama biti za to pravednije plaćeni. Istraživanja Komisije su 2016. pokazala da 57 posto korisnika interneta pristupa novinskim člancima putem društvenih mreža, servisa za prikupljanje informacija ili tražilica, od čega njih 47 posto pročita sažetke koje su pripremila ta web-mjesta, a da na njih ni ne klikne. (av/h, https://direktno.hr/eu-i-svijet/eu/zavrseno-glasanje-europski-parlament-podrzao-spornu-direktivu-o-autorskim-pravima-internetu-150990/)

Nitko nije nezamjenjiv

 
 
Svijet se mijenja neslućenom brzinom, kroz robotizaciju, digitalizaciju... Što će biti kada nas ubrzo na radnom mjestu zamijene algoritmi i strojevi? Što kada više ne budemo radnici, niti ratnici? Nitko nije nezamjenjiv...
https://gaijinpot.scdn3.secure.raxcdn.com/app/uploads/sites/6/2017/09/kodaiji-temple-kyoto2.jpg
Budistički samostan Kodaiji u Kyotu ovih je dana predstavio prvog robota koji propovijeda i pjevuši sutre, napravljenog po budističkoj božici milosrđa koja pomaže ljudima u nevolji. Robot je izgledom bespolan i dijelom nalikuje na čovjeka a dijelom na stroj, kako bi svećenici i posjetioci hrama sami mogli odlučiti što im se više sviđa. Japanci su ludi za robotima i nemaju predrasuda prema novim tehnologijama. Kako pojašnjavaju u hramu: oni misle „O, vidi, što se događa ovdje“ i zatim prihvate novotariju, a namjera je poboljšati ga da odgovara na pitanja posjetitelja vezana za različite probleme. Čuđenju nema mjesta. Svi smo umreženi, životi su nam transparentni. Neće proći puno a algoritmi će nas savjetovati o odlukama u privatnom životu. Za koju godinu pouzdat ćemo se u autonomna vozila, pa zatim u kompletno digitalizirani javni prijevoz, jer činjenica je da vjerujemo tehnologiji više nego čovjeku. Bizarna vijest o robotu propovjedniku, još jednoj besmislici koja zapravo reklamira nove tehnologije i služi za razbijanje stigme, mogla je doći samo iz Japana. Potakla me na ovaj komentar baš kao i inspirativan francuski dokumentarac o globalnoj primjeni robotike i umjetne inteligencije, te razmišljanja Yuvala Noaha Hararia u odličnoj knjizi Homo Deus. Tko ne uči na prošlosti, riskira budućnost. 
 
Harari konstatira da su ljudi u povijesti služili za dvije stvari – kao radna snaga i ratnici, te se pita koja je budućnost čovječanstva, jer uskoro ljudi više neće biti potrebni ni za rad, ni za rat. Primjenom napredne automatizacije i robotike u proizvodnji rješava se niz poteškoća – učinkovitost, preciznost, kvaliteta, produktivnost… Poslodavac nema posla s nezadovoljnim i skupim radnicima koji loše rade i razbolijevaju se i zato će tvornice budućnosti, kakve oko sebe ne vidimo, ali one već postoje u razvijenijim zemljama, biti tvornice s vrlo malim brojem radnika. Velik broj poslova zamijenit će algoritmi i strojevi. Financijski analitičari, odvjetnici, tajnice, novinari, knjigovođe, prodavačice, nastavnici… lista zanimanja koja bi mogla nestati sve je dulja. Tko je nezamjenjiv? Arheolozi, nogometaši možda? Čak i to uvjetno… 
 
Kada je riječ o ljudima – ratnicima, treba znati da se sve više ratuje kibernetičkim kriminalom, a u Siriji smo imali prilike vidjeti i prvu primjenu robota na bojišnici. Rat budućnosti koji će voditi algoritmi i upravljani strojevi možda bi mogao biti dobiven u samo nekoliko minuta ili sati i mogao bi proći s nešto manje krvi, ali u konačnici prevrat prije ili kasnije neće proći bez razaranja i bijede koja iz toga proizlazi. Tehnologija postaje sve moćnija, a ljudi/radnici/ratnici - ujedno i glasači - sve manje bitni pa se opravdano postavlja pitanje koja će biti uloga čovjeka u bliskoj sutrašnjici. U kojem smjeru vjetar puše, vidjet ćemo brzo na primjeru Kine koja planira do 2025. postati vodeća svjetska sila sa 650.000 robota koji će bez posla ostaviti milijune ljudi. Vjerojatno ćemo brzo i na Zapadu imati stotine tisuća posve automatiziranih tvornica koje proizvode vrhunske proizvode. Ali, tko će ih kupovati, ako ljudi ne zarađuju novac? Misli li Kina time zavladati svijetom pa će država 'helikopterskim novcem' brinuti za nezaposlene koji će ugodno živjeti, kupovati i ne raditi ništa? Druge sile neće čekati da se to dogodi, što i jest prava pozadina trgovinskog rata na relaciji Kina - SAD. I što će biti s čovjekom koji ne radi i kojeg ionako nema smisla ni školovati jer su strojevi superiorniji na gotovo svakom radnom mjestu? 
 
Neki kažu, ljudi će se zabavljati, putovati i družiti… Ljudi će postati hibridi, nadograditi se čipovima i bioinženjeringom, možda? Hoće li biti sretni? Ili će prije bez ispunjenja i smisla, kojem rad kao mentalna i fizička aktivnost pridonosi, uživati u višedimenzionalnoj tehnološkoj realnosti i drogama, što je siguran put u depresiju pa i smrt? Upravo to pita se Harare, a pravog odgovora na ta pitanja još nema, niti nam ih nude oni koji bi trebali voditi računa o nama. Korporacije vladaju svijetom i forsiraju napredak tehnologije, a svijest o posljedicama izostaje. Slično kao što se prije 20 godina nije radilo ništa protiv globalnog zatopljenja koje je već počelo, ali nije bilo 'business casea' koji bi potaknuo tranziciju. Razgovara se samo o pitanjima sigurnosti osobnih podataka iako bi trebalo za najširu javnost otvoriti cijeli niz drugih društvenih pitanja koja sa sobom donosi revolucija koja će još u ovom stoljeću iznjedriti i algoritme koji su tako nadmoćno programirani da imaju svijest o sebi. Osnovni parametar takvom algoritmu mogao bi biti opstanak. Hoćemo li u konačnici dobiti HAL-a iz Kubrick/Clarkeove 'Odiseje u svemiru', napravljene davne 1968.? Glavnina stanovnika Zemlje o napretku o kojem govorim ne zna gotovo ništa, niti o tome razmišlja. Istaknuti astronom i futurist Korado Korlević u više je navrata istaknuo da ovakva civilizacija polako i neumitno ide svome kraju. Vrijeme je da se zapitamo ima li Korlević pravo i što ćemo učiniti da se to ne dogodi.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Šume su pluća našeg planeta Zemlje: dok šume dišu, i mi ćemo disati

 
 
U petak 15. ožujka održan je prosvjed mladih za klimu, tj. protiv klimatskih promjena u više od 120 država. U Zagrebu je prosvjedovalo oko 1000 učenika iz nekoliko zagrebačkih srednjih škola koji su se tako pridružili globalnom pokretu „Petkom za budućnost.“ No, nisu prosvjedovali samo zagrebački srednjoškolci – ovom globalnom prosvjedu pridružili su se i učenici u Osijeku, Varaždinu, Križevcima, Puli, Splitu i Visu.
http://footage.framepool.com/shotimg/qf/294409873-croatia-mountain-range-hilly-region-green-color.jpg
Učenica zagrebačke Privatne klasične gimnazije Laura Skala pokrenula je „facebook“ stranicu pod nazivom „School Strike 4 Climate Croatia“ („Štrajk hrvatskih škola za klimu“) koja je ujedno pokrenula i prosvjed u Zagrebu. Laura Skala upitala je političare što su učinili do sada po pitanju zaustavljanja klimatskih promjena: „Jeste li zabranili jednokratnu plastiku? Jeste li uložili išta u solarnu energiju i energiju vjetra? Niste! ....“
Skala je također podsjetila da ljudi imaju još jedanaest godina za smanjenje emisije stakleničkih plinova za 50 posto kako bi se zaustavio daljnji rast temperature u svijetu. Više od 30 hrvatskih stručnjaka i znanstvenika potpisalo je pismo potpore učenicima u kojem ističu da je ovaj štrajk „iznimno važna reakcija mladih na ljudski doprinos klimatskim promjenama.“ Neupućeni će se zapitati kakve veze ima naslov ovog teksta s globalnim prosvjedom mladih za klimu? Objašnjenje je vrlo jednostavno i jasno: ŠUME imaju važnu ulogu u nastalim klimatskim promjenama budući da ublažavaju nastale promjene klime. Međutim, nismo ništa čuli o šumama i njihovoj važnosti u ublažavanju klimatskih promjena, a nitko nije pitao niti se zauzeo za zaustavljanje prekomjerne sječe šuma diljem Hrvatske. 
 
Međunarodni dan šuma obilježava se svake godine 21. ožujka. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) usvojila je 28. 11. 2012. rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana šuma 21. ožujka; prvo obilježavanje Međunarodnog dana šuma održano je diljem svijeta 21. ožujka 2013.
Prošle 2018. godine tema obilježavanja Međunarodnog dana šuma bila je „Šume i održivi gradovi“ tako da ove 2019. godine poseban naglasak je stavljen na stvaranje gradova zelenijim, zdravijim i sretnijim mjestom za život. A ovogodišnja tema je: „Šume i obrazovanje.“
Ključne poruke u 2019. s osobitim isticanjem važnosti i prednosti šuma i održivih gradova su:
-          Uloga šume tj. stabala u ublažavanju klimatskih promjena;
-          Pozitivni učinci šuma na lokalnu klimu;
-          Drveće u gradovima ima ulogu filtra za zrak, uklanjaju onečišćivače i stvaraju zdrave gradove;
-          Drveće ima ulogu u smanjenju buke u urbanim područjima;
-          Urbane zelene površine također imaju pozitivan učinak;
-          Šume u urbanim područjima i oko njih doprinose reguliranju i filtriranju vode;
-          Kako šume u urbanim područjima i oko njih doprinose lokalnim gospodarstvima kroz uljepšavanje gradova i turizam;
-          Uloga šuma u opskrbi obnovljivom energijom;
-          Kako stabla mogu osigurati izvor zdravih orašastih plodova i život lokalnog stanovništva.
 
Šume imaju mnogo veću i značajniju ulogu u našem životu nego što mi uopće mislimo. Jesmo li uopće svijesni značenja šuma kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini?
Kada pijemo čašu pitke vode, pišemo u bilježnicu, uzimamo lijek protiv vrućice ili gradimo kuću – najčešće ništa od toga ne povezujemo sa šumom. A morali bismo....
Ipak, ovi i mnogi drugi aspekti našeg života povezani su sa šumama na ovaj ili onaj način.
Šume, njihovo održivo upravljanje i korištenje resursa, uključujući i u krhkim ekosustavima, ključni su u borbi protiv klimatskih promjena i doprinose prosperitetu i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija. Šume imaju ključnu ulogu i u ublažavanju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja.
Ove 2019. godine Ujedinjeni narodi podižu javnu svijest o važnosti svih vrsta šuma. Stoga se ove godine promiče obrazovanje kako voljeti šume. Ističe se važnost obrazovanja na svim razinama s ciljem postizanja održivog gospodarenja šumama i očuvanju bioraznolikosti. Samo zdrave šume znače zdrave, otporne zajednice i napredna gospodarstva.
 
Ujedinjeni narodi uoči obilježavanja ovogodišnjeg Međunarodng dana šuma objavili su slijedeće ključne poruke:
-          Razumijevanje naših šuma i održavanje zdravih šuma presudno je za našu budućnost. Šume su važnije nego ikada prije, osobito kada se predviđa povećanje svjetske populacije na 8,5 milijardi ljudi do 2030. godine;
-          Nikada nisi premlad da počneš učiti o drveću. Pomaganjem djeci da se povežu sa šumom tj. s prirodom stvara buduće generacije svjesne dobrobiti drveća i šuma te potrebe njihovim održivim upravljanjem.
-          Za očuvanje zdravih šuma ključno je moderno i tradicionalno znanje: poznavanje i razumijevanje prirode uz primjenu suvremenih tehnologija kako bi osigurali praćenje šuma i njihovo održivo upravljanje.
-          Ulaganje u obrazovanje u području šumarstva može promijeniti svijet na bolje. Zemlje mogu pomoći osigurati rad znanstvenika, kreatora politike, šumara i lokalnih zajednica na ZAUSTAVLJANJU krčenja šuma i obnovi degradiranih krajolika.
-          Žene i muškarci trebaju imati jednak pristup obrazovanju o šumama.
 
Šume uveliko utječu na količinu ugljičnog dioksida u atmosferi: kada drveće raste, ugljik se iz atmosfere apsorbira u stablo, lišće i tlo. Oceani i šume mogu apsorbirati, skladištiti i čuvati ugljik tokom određenog dužeg vremenskog razdoblja pa se smatraju „rezervoarima ugljika.“
Prekomjerna sječa i krčenje šuma uveliko doprinosi klimatskim promjenama jer se sječom šuma oslobađa ugljikov dioksid, CO2, što utječe na porast razine CO2 u atmosferi.
Šume imaju golemi utjecaj na lokalnu klimu i lokalne vremenske sustave.
Nadalje, šume su dom brojnih životinjskih vrsta kojima ujedno osiguravaju skloništa i hranu: to su različite vrste sisavaca, ptica, kukaca itd.; šume su dom za 80 posto svjetske kopnene bioraznolikosti.
Šume su bitne za život i opstanak oko 1,6 milijardi ljudi, osobito u zemljama u razvoju. Šume sprječavaju eroziju tla, ublažavaju klimatske promjene, osiguravaju hranu, vodu i ljekovite tvari a imaju ulogu i u turizmu i zapošljavanju ljudi.
Sječa i krčenje šuma događa se na globalnoj razini zbog širenja urbanih sredina kao i za potrebe industrijske poljoprivrede. No, to ujedno predstavlja i ozbiljnu prijetnju za održanje života. U jednom od izvješća, stručnjaci WWF-a navode da je u razdoblju između 1990. i 2015. svijet izgubio oko 129 milijuna hektara šuma, što je područje koje veličinom odgovara Južnoj Africi. To potvrđuje i podatak FAO-a: 1990. svijet je imao 4.128 milijuna hektara šuma, a do 2015. šumske površine smanjene su na 3.999 milijuna hektara.
Prema izvješću FAO-a (UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu) u razdoblju između 2010. i 2015. izgubili smo 7,6 milijuna hektara šuma i šumskog tla na globalnoj razini. A ono što je još više zabrinjavajuće, ističu stručnjaci u Indiji, jest činjenica da su i sadašnjih 4-5 milijardi hektara šuma ugrožene prekomjernim krčenjem.
Deforestacija tj. krčenje šuma izravno utječe na globalnu promjenu klime s kobnim učincima i još kobnijim posljedicama. Nadalje, krčenje šuma negativno utječe na bioraznolikost, ekosustave itd.
Sječa šuma doprinosi 20 posto od ukupnog udjela emisije stakleničkih plinova što uzrokuje porast temperature i globalno zatopljenje.
 
Značenje i važnost šuma nikako ne smijemo potcijeniti: šume su pluća našeg planeta Zemlje: dok šume dišu, i mi ćemo disati. Iz navedenih razloga pokrenuta je borba protiv krčenja i propadanja šuma te vraćanje šumskih krajobraza u svrhu poboljšanja ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbi. Stoga su stručnjaci Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) u suradnji s njemačkom Vladom pokrenuli globalni program poznat pod nazivom „Bonn Challenge.“ Ovaj program predstavlja napor na globalnoj razini da se do 2020. obnovi 150 milijuna hektara iskrčenog i degradiranog zemljišta, a do 2030. trebalo bi se obnoviti 350 milijuna hektara. Program „Bonn Challenge“ odobren je i proširen u tzv. njujorškoj Deklaraciji o šumama na UN-ovom sastanku o klimi 2014. godine.     
 
Na kraju moram istaknuti važan tekst koji je objavio Braniteljski portal 16.ožujka pod naslovom: „Prekomjerna sječa šuma: Planinari u šoku – pred očima nam nestaju šume, ostaju samo puste gore...“  Naime, diljem Hrvatske planinari su „na nogama“ zbog sječe i krčenja šuma, jer se diljem Lijepe naše nemilosrdno sjeku stoljetna stabla na Bilogori, Sljemenu, Papuku, Krndiji, Velebitu, u Gorskom kotaru itd.
„Zeleni odred, forum braniteljske udruge Vidra, veterani i društvena akcija sakupili su u proteklih devet mjeseci dovoljno dokaza i materijala pretvorenih u 400 stranica prijave koja je proslijeđena DORH-u, USKOK-u, Pučkom pravobranitelju te institucijama Europske unije.“
'Zeleni odred' također je najavio prosvjed u Zagrebu na Markovom trgu u petak 29. ožujka (2019.) u svrhu traženja zaustavljanja prekomjerne sječe hrvatskih šuma pod nazivom: „Prozivka zbog veleizdaje“ – budući su šume opće dobro i pod posebnom su zaštitom države – barem bi tako trebalo biti.
 
Izvor: Ujedinjeni narodi: www.un.org/en/events/forestday/ (International Day of Forests 21. March 2019);
UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO): International Day of Forests, www.fao.org  gdje možete vidjeti i kratak, poučan video o šumi;
„Prosvjed mladih za klimu u više od 120 zemalja“ (https://magazin.hrt.hr/)
„Forests and Climate Change,“ IUCN (www.iucn.org)
Bonn Challenge: www.bonnchallenge.org
 
U petak, 22. ožujka 2019. kako diljem svijeta tako i u Hrvatskoj obilježit će se Svjetski dan voda koji se ove godine obilježava pod motom: „Voda za sve.“
Svjetski dan voda obilježava se već dvadeset šest godina s ciljem podizanja javne svijesti i skretanja globalne pozornosti na značenje i važnost vode kao i promicanje održivog korištenja postojećih vodnih resursa: „Bez obzira tko si, gdje si, voda je tvoje ljudsko pravo.“
(Više: www.worldwaterday.org)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.   

Anketa

Znate li da je A. Plenković, zajedno s M. Pupovcem, omogućio Dejanu Joviću da sigurno ulazi u Europski parlament?

Srijeda, 22/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1002 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević