Get Adobe Flash player

Ono što je uzgojeno nije prirodno, ono je dio materijalne kulture

 
 
Zabranimo manipuliranje pojmom prirodno,
za ono što u prirodi ne postoji
i rezultat je ljudske volje i znanja.
 
Uvod
 
Iskustvo uči. Čitatelja u medijima zanimaju više činjenice koje su rezultat djelovanja, a ne način na koji su one dobivene. Autor je proizvodni inženjer i u dodiru je sa stručnjacima brojnih drugih struka. Među ostalim i filozofima te bioetičarima. Tako je 20. listopada 2012. prisustvovao međunarodnoj konferenciji Bioetički pogled na budućnost poljoprivrede u Europi. Skup je organiziralo Udruženje bioetičara u Srednjoj Europi - BCE, u suorganizaciji Centra za bioetiku FTI DI i Hrvatskoga bioetičkog društva.
https://st-theoethik-ktf.univie.ac.at/fileadmin/user_upload/p_theologische_ethik/BCE/Logo_green.gif
 
BIOETIČKI POGLED NA BUDUĆNOST POLJOPRIVREDE U EUROPI
 
Konferencija je trajala samo pola dana, a okupila je sudionike iz 12 zemalja. Iz vrlo poticajnih izlaganja treba istaknuti ono profesora G. Virta o preporukama Europske etičke savjetodavne skupine za nove tehnologije u poljoprivredi i tadašnje dekanice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. Tajane Krička, pod nazivom „Poljoprivreda u RH nekada i danas i njezin utjecaj na proizvodnju biomase i biogoriva“. Po svom sastavu skup je bio vrlo reprezentativan. Naime članove Europske grupe za etiku (EGE) u znanosti i novim tehnologijama sa sjedištem u Bruxellesu izravno imenuje EU. Skup je izvrsno organizirala i vodila prof. dr. sc. Katica Knezović, koja je ujedno i član Predsjedništva BCE-a.
 
Zašto je proizvodni inženjer koji se bavi s proizvodnjom neživoga nazočio skupu? U razdoblju od 2007. do 2014. vodio je projekt „Primjena sustavnosne teorije u analizi opće tehnike“. Iz tog projekta treba izdvojiti dvije bitne činjenice. Prva, autor je osvijestio da se više od četiri desetljeća bavi sintezologijom. »Sintezologija je znanost koja integrira znanja materijalne i duhovne kulture te stvaranje novog znanja i spoznaja kada je to potrebno, kao i pretvaranje tih znanja i spoznaja u umjetnine (artefakte), proizvode, usluge i druga znanja i spoznaje materijalne i duhovne kulture, a koje može prepoznati i priznati društvo.« (http://sintezologija.com.hr/hr). Drugo, u projektu je obrađena tema „Proizvodni postupci u agrarnoj proizvodnji“. Zašto? Autor je osamdesetih godina počeo koristiti zamisli iz knjige G. Ropohla „Eine Systemtheorie der Technik, zur Grundlegung der Allgemeinen Technologie“ (Sustavnosna teorija tehnike, temelj opće tehnologije, 1979.). Koja mu je omogućila da bez većih teškoća opiše proizvodne postupke pri pretvaranju tvari i materijala u tvorevine, neovisno o njihovoj vrsti. Da tu metodologiju koristi pri opisi postupaka u ranoj tehnici koju nam otkrivaju znanstvenici s području arheologije, pri stvaranju umjetničkih djela vizualne umjetnosti. Ali i u medicini. Stoga, kada je otkrio u trodijelnoj knjizi H. Wolffgramma „Allgemeine Technologie“ (1995.) poglavlja o uzgoju biljaka i životinja, odlučio je to uključiti u projekt. To je temeljni poticaj za ovaj tekst koji će biti objavljen u više nastavaka.
 
UVODNIK U AGRONOMSKOM ČASOPISU
 
Uz navedeno obrazloženje, razumljiva na autorova nazočnost na navedenom skupu. O tome je napisao tekst na ovom portalu pod naslovom: „Zeleno ispiranje mozga“ (5. listopada 2012.). Vrlo se pohvalno izrazio o skupu. Međutim ostao je utisak, stručnjaci iz EU-a, sve istaknuti znanstvenici slijede politiku. Koja prosječnom poznavatelju izaziva osjećaj da mu netko »ispire mozak raznim „zelenim“ idejama«. To se mišljenje tijekom proteklih 7 godina samo učvrstilo, posebno u napadima na jednokratnu plastiku. Koja ne postoji. Postoje samo jednokratni plastični proizvodi.
 
U novije vrijeme sve učestalije znanstvenici zabilježeni u podatkartama (bazama podataka) dobivaju poziv da dostave rad na objavu. Među ostalim primio je iz, po broju stanovnika sedme zemlje na svijetu. Poslao je na uvid navedeni tekst iz HF-a, uz prijedlog da se tekst proširi nekim zamislima iz projekta koji se odnosi na uzgoj biljaka i životinja. Prijedlog je prihvaćen i na autorovo veliko iznenađenje postao je uvodnikom u prvom broju nigerijskoga agronomskog časopisa Academia Journal of Agricultural Research pod naslovom „Stop greenwashing with agricultural products“ Zaustaviti zeleno ispiranje mozga proizvodima agrokulture, 2013., http://www.academiapublishing.org/ajar).
 
Pokušalo se bezuspješno u domaćim agronomskim časopisima objaviti tekst iz projekta. U doba kada svi govore i pišu o prirodnoj hrani, organskoj hrani itd. nikome ne odgovara tekst u kojem se razotkriva da ono što je uzgojeno nije prirodno, već da je dio materijalne kulture, umjetno. Stvorene znanjem i voljom ljudskog bića. Zato je dogovoreno s urednikom ovog portala, gospodinom M. Majstorovićem da se tekst objavi u više nastavaka. Da ne propadne tekst financiran sredstvima poreznih obveznika.
 
PRIRODNINE I UMJETNINE (ARTEFAKTI)
 
Potrebno je uvodno je razjasniti dva pojma, prirodnina i umjetnina ili artefakt. Prirodnina je u Hrvatskoj ozakonjeni naziv barem od 2003. Radi se o sirovini, prirodnoj neprerađenoj tvari koja se pridobiva iz prirode poput nafte, prirodnog plina, ugljena. Iz prirode se dobivaju npr. samonikle gljive ili jagode te lovom prirodnih životinja koje se neopravdano zove divljim, poput zečeva ili nekih drugih životinja. I to bez djelovanja ljudskog bića. Prirodnine u bilo kojem obliku uvijek su ulaz u proizvodni proces. Npr. brnistra (prirodnina) je ubrana i služila je kao ulaz u proizvodnju platna. Ali to platno je umjetnina ili artefakt.
 
(Nastavak slijedi)
 

Profesor emeritus Igor Čatić

Mužjaci komaraca genetski su modificirani tako da njihovo potomstvo ne će moći preživjeti u prirodi

 
 
Časopis „Nature“ objavio je u rujnu 2019. znanstvenu publikaciju o genetski modificiranim komarcima koji su sada izvan svake kontrole a stručnjaci ne znaju koje će biti posljedice. Naime, britansko-američka biotehnološka kompanija „Oxitec – Intrexon“ stvorila je nove genetski modificirane komarce OX513A s namjerom kontrole određenih infektivnih bolesti koje prenose komarci Aedes aegypti: žuta groznica, denga groznica, 'chikungunya', Zika virus, malarija i dr. Mužjaci komaraca Aedes aegypti (dalje u tekstu: A. aegypti) iz Kube korišteni su u svrhu genetske modifikacije i to primjenom novih tehnologija genetskog inženjeringa – editiranje/uređivanje gena i tzv. „gene drive.“ Ovi kubanski komarci A. aegypti poznati su kao prijenosnici uzročnika tj. virusa žute groznice pa su mužjaci komaraca genetski modificirani tako da njihovo potomstvo ne će moći preživjeti u prirodi. No, ova teorija biotehnologa bila je savršena ali samo na papiru. Ono što se dogodilo nitko nije očekivao...
http://cdn.sci-news.com/images/enlarge3/image_4056e-Aedes-aegypti.jpg
Mužjaci komaraca A. aegypti podrijetlom iz Kube prvo je genetski modificirana a potom križana s meksičkom populacijom komaraca A. aegypti: biotehnolozi kompanije 'Oxitec' koristili su biotehnološku metodu editiranja gena. Nakon toga kompanija Oxitec Ltd. započela je sustavno puštati ove genetski modificirane mužjake komaraca u okoliš: komarci su pušteni u blizini grada Jacobina, u brazilskoj regiji Bahia. Tako je 450 tisuća genetski modificiranih mužjaka komaraca svaki tjedan puštano u okoliš tijekom 27 mjeseci (nešto više od 2 godine). Znači da je u okoliš grada Jacobina u tom razdoblju pušteno nekoliko desetaka milijuna genetski modificiranih komaraca. Nakon puštanja u okoliš pretpostavljalo se da će se mužjaci pariti sa „divljim“ ženkama u prirodi koje su zapravo glavni prijenosnici uzročnika naprijed navedenih bolesti. Cilj je bio smanjiti prirodnu populaciju komaraca A. aegypti te na taj način smanjiti pojavu i širenje navedenih bolesti koje prenosi ova vrsta komaraca. Međutim, to se nije ostvarilo. Znanstveni tim Sveučilišta Yale (Yale University) i nekoliko znanstvenih instituta iz Brazila pratili su cijeli ovaj pokusni projekt u brazilskom gradu Jacobina. Ono što su znanstvenici otkrili zaista je vrlo zabrinjavajuće i alarmantno jer nitko sada ne zna što će se dogoditi.
 
Naime, u samom početku pokusa opaženo je smanjenje prirodne populacije komaraca (znanstvenici projekta tvrde da je smanjenje bilo do 85 posto). Međutim, nakon otprilike 18 mjeseci populacija komaraca u prirodi počinje se oporavljati i doseže razinu brojnosti prije početka znanstvenog pokusa, odn. prije puštanja genetski modificiranih mužjaka komaraca OX513A u okoliš. Štoviše, prirodna populacija komaraca A. aegypti iz Jacobine sada zapravo 'nosi' mješavinu tri genetski različite populacije – iz Kube, Meksika i Brazila. Sada više nitko ne može predvidjeti ishod ovog znanstvenog pokusa. Posve je nejasno kako će se to odraziti na populaciju komaraca kao prijenosnika određenih infektivnih bolesti niti kako će to utjecati na ostala nastojanja i mjere u svrhu kontrole ovih opasnih vektora (komaraca). Naime, rezultati znanstvenog praćenja ukazuju da su u susjednim regijama otkrili isto što i u Jacobini s razlikom što u susjednim regijama nije bilo takvog pokusa. Novonastala brazilska populacija komaraca A. aegypti može vrlo lako postati izdržljivija, žilavija populacija koja bi mogla opstati dugo vremensko razdoblje u okolišu, tj. u prirodi. Može se čak dogoditi da sadašnja prirodna populacija brazilskih komaraca A. aegypti bude „zamijenjena“ ovom novom genetski modificiranom populacijom stvorenom u laboratoriju biotehnološke industrije te da uzrokuje i ubrza pogoršanje problema vezanih uz komarce. Naime, postoji opravdana mogućnost nastanka tzv. „super-komaraca“ koji bi mogli postati vrlo otporni na insekticide.
 
Znanstvenici zaključuju: „Tri populacije 'oformile' su tri-hibridnu populaciju u Jacobini (Kuba/Meksiko/Brazil) a koje su inače genetski vrlo različite, stoga je vrlo izgledno nastajanje još žilavije i otpornije populacije nego što je to bio slučaj prije puštanja genetski modificiranih mužjaka komaraca u okolinu, a sve zbog pojave heterozisa.“ Christoph Then iz „Testbiotecha“ prokomentirao je otkriće: „Pokusi 'Oxiteca' doveli su do situacije koja je uveliko izvan kontrole. Kompanija je pustila svoje patentirane komarce iako je znala da neki komarci mogu preživjeti u okolišu. Očekivanja investitora/ulagača važnija su od zaštite zdravlja i okoliša...“ Naime, već tijekom pokusa u laboratorijskim uvjetima pokazalo se da 3 do 4 posto potomaka nastalih parenjem genetski modificiranih mužjaka OX513A s ženskim divljim tipom komaraca A. aegypti može preživjeti do odrasle dobi.
 
Cijeli ovaj brazilski projekt biotehnološke kompanije 'Oxitec' (Intrexon) financirala je Zaklada Billa i Melinde Gates (Bill & Melinda Gates Foundation). Dakako, komarci su patentirani (zaštićeni patentom kao vlasništvo kompanije 'Oxitec'). Rezultati ovog brazilskog pokusa dokazali su kako su upozorenja pojedinih znanstvenika bila opravdana. Tako je i Kevin Esvelt, biolog s Harvarda, javno upozoravao na opasnosti nove genetske tehnologije poznate kao editiranje gena i tzv. „gene drive“ jer postoji vrlo velika mogućnost da sve krene naopako i da se planovi izjalove. Esveltova kompjuterska simulacija pokazala je da se editirani gen može proširiti na 99 posto populacije u slijedećih 10 generacija i perzistirati/trajati duže od 200 generacija. Upravo to se dogodilo u Brazilu... Sve podsjeća na horor iz 1969. prema znanstveno-fantastičnom romanu „Andromeda Strain“ (autor je Michael Crichton) ali s jednom razlikom – ovo nije SF roman. Biotehnološka kompanija 'Oxitec' (u sastavu američke kompanije 'Intrexon') koja poriče neuspjeh pokusa u Brazilu sada traži dozvolu od regulatorne institucije u SAD-u i zahtijeva od američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) odobrenje za provedbu sličnog pokusa u Teksasu i na Floridi a najviše u svrhu suzbijanja populacije komaraca koji prenose malariju.
 
William Engdahl u svojem tekstu „o katastrofi u Brazilu“ ističe kako se nada da će o ishodu ovog zahtijeva odlučiti isključivo oprez i regulatorna promišljenost a ne politika. Naime, teksašanin Roy Bailey je lobist u Washingtonu i vrlo je blizak prijatelj Randala Kirka, miljardera i generalnog direktora kompanije „Intrexon“ u čijem je sastavu/vlasništvu biotehnološka kompanija 'Oxitec.' A Bailey je veliki financijski podupiratelj američkog predsjednika Donalda Trumpa.  
 
Na kraju je potrebno istaknuti kako nekoliko znanstvenih institucija planira stvoriti pomoću tehnologija genetskog inženjeriga i editiranja gena 'novo' drveće, pčele, koralje, neke vrste kukaca i drugih organizama koji će se moći proširiti prirodnom populacijom. Tehnikom editiranja gena stvorene su već i neke životinje, uključujući i ribu losos. Nažalost, principi predostrožnosti bačeni su u vjetar...
 
Izvor:

 

1. Testbiotech: „Genetically engineered mosquitoes out of control“ 11. rujna 2019.
www.testbiotech.org (Testbiotech e.V. - Institut für unabhängige Folgenabschätzung in der Biotechnologie);
2. Benjamin R. Evans et al.: „Transgenic Aedes aegypti Mosquitoes Transfer Genes into a Natural Population,“ Scientific Reports Vol. 9, članak br. 13047 (2019); www.nature.com
3. F. William Engdahl: „Gene Edited Catastrophe in Brazil,“ 2. 10. 2019.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Ovaj fenomen opisan je kao dio "doktrine potpisa"

 
 
"Priroda, koja ne čini ništa trajno, uvijek se ponavlja
tako da se ništa što ona čini ne može izgubiti."
Oscar Wilde
 
Da, nepogrješiva je činjenica: prirodni svijet teži k ponavljanju – to možemo vidjeti na primjeru vrtložnog uzorka uragana, morskih školjaka i galaktičkih spirala, priroda ima način stvaranja 'površine s potpisom' na ljude, mjesta i stvari... Već su i najraniji 'liječnici' primjećivali ovaj fenomen te su stvorili farmakopeju povezujući oblike: tvari koje su nalik jedna drugoj to jest izgledaju podjednako – one su povezane suštinski pa posjeduju i slične osobine. Stoga su najraniji 'liječnici' odnosno „biljni farmaceuti“ uzimali vizualne znakove iz flore – ako je biljka nalik na neki dio tijela, to je pokazatelj da ima ljekovita svojstva za taj organ ili dio tijela.
https://i.pinimg.com/originals/dc/dc/7a/dcdc7a398a174d369d4ddbf00c116ddc.jpg
Ovaj fenomen opisan je kao dio „doktrine potpisa“ koji potječe od prije 500 godina, iz razdoblja Paracelzusa (1493.-1541.), poznatog švicarskog liječnika, alkemičara, astrologa i znanstvenika. Paracelzus je tvrdio: „Priroda sve označava prema rastu... prema ljekovitoj koristi.“ To se objašnjava kao pretpostavka da je „Bog u sve biljke Zemlje tajnim znakovima upisao njihova ljekovita svojstva kako bi ih čovjek tako lakše prepoznao i pravilno upotrijebio.“ Herbalist Matthew Wood (stručnjak za ljekovito bilje) napisao je značajan tekst na ovu izuzetno važnu temu pod naslovom „The Doctrine of Signatures“ / „Doktrina potpisa“ u kojem se posebno ističe podnaslov: „The Forces of Nature and the Creation of Signatures“ („Sile prirode i stvaranje potpisa“).
 
Časopis Cell Stress and Chaperones objavio je u studenome 2010. značajan znanstveni tekst o ksenohormezi. Ksenohormeza je biološki princip koji objašnjava kako stres biljaka uzrokovan okolinom potiče stvaranje bioaktivnih tvari koje mogu utjecati na određenu otpornost prema stresu i pozitivno djelovati na preživljavanje kod životinja koje takve biljke jedu. Naziv ksenohormeza dolazi od grčkog prefiska „Xeno“ što znači stran ili stranac, i „hormesis“ što znači zaštitni „odgovor“ odnosno reakcija potaknuta umjerenim stresom.
 
Kada smo gladni tada često razmišljamo o hrani i što bismo tog trenutka najrađe željeli pojesti. No, zamislimo li se ikada zašto oblik nekog ploda podsjeća na neki organ? Zašto ORAH oblikom podsjeća na ljudski mozak za kojeg  je jako važna hrana? Orah pripada biljkama iz porodice Juglandaceae, rod Juglans čije drvo naraste i do 40 m visoko. Poznata je dvadeset i jedna vrsta oraha, a orah se proteže od područja sjeverne umjerene klime Starog svijeta do područja jugoistočne Europe i Japana, a u Novom svijetu od jugoistočne Kanade do Kalifornije na zapadu i do Argentine na jugu. Plodovi svih oraha su jestivi. Jezgra (bez ljuske) običnog oraha, lat. Juglans regia, orah 'našeg podneblja,' sadrži oko 4 posto vode, 15 posto bjelančevina, 65 posto masnoća i 14 posto ugljikohidrata. Visok udio mononezasićenih kiselina, osobito visok sadržaj polinezasićenih masnih kiselina (72 %) – alfa-linolenske kiseline, ALA (14 posto), linolne kiseline 58 posto i oleinske kiseline 13 posto. Jezgra oraha bogata je mineralima osobito željezom, kalcijem, cinkom i selenom, a bogata je i vitaminom E. Orah sadrži važne fitokemikalije koje zajedno s omega-3 masnim kiselinama osiguravaju i podržavaju normalnu i zdravu funkciju mozga kao i zdravlje samog mozga. Nadalje, omega-3 masne kiseline imaju ulogu i u smanjenju oksidativnog stresa u mozgu, a zajedno s drugim visokohranjivim tvarima poput vitamina E, melatonina, folata, galne kiseline i elaginske kiseline doprinosi memorijskoj funkciji i neurozaštiti (zaštiti nervnog sustava). Štoviše, galna kiselina je snažan antioksidant i faktor u apoptozi; apoptoza je „programirana smrt stanica“ važna za održavaje stanične homeostaze, tj. ravnoteže između gubitka i stvaranja stanica. Apoptoza  je jedan od mehanizama zaštite stanica i organizma od djelovanja štetnih utjecaja iz okoline.   
 
Posebno je važna činjenica da konzumiranje oraha ne uzrokuje pretilost i ne potiče dobivanje na tjelesnoj težini iako je orah bogat izvor energije. Iz navedenih razloga, orah se smatra odličnim za „grickanje.“ Konzumiranje oraha pozitivno utječe na dobre crijevne bakterije te tako doprinosi obogaćenju crijevnog mikrobioma. Slijedeći plod koji ima izuzetnu važnost za zdravlje srca, krvožilnog sustava i jajnika je – običanj mogranj ili nar, lat. Punica granatum (naziva se još i šipak iako je to pogrješan naziv); plod nara izgledom podsjeća na jajnike sisavaca a proizvodi i iste hormone – estron i testosteron. O naru i njegovoj velikoj dobrobiti za ljudsko zdravlje pisala sam ranije a Hrvatski fokus objavio je tekst pod naslovom: „Nar – vladar jeseni“ 6. rujna 2019.

Sjemenke lana svojim oblikom podsjećaju na epitelno tkivo na koje imaju pozitivan zdravstveni učinak jer potiču cijeljenje i izliječenje. Sjemenke lana također stvaraju dosta sluzi kao što ga stvara epitelno tkivo sa ciljem zaštite (tzv. glikokaliks). Ljudi konzumiraju sjemenke lana već tisućljećima a njegova ljekovita svojstva dobro su poznata i opisana. Drevni tekstovi Ayurvedske medicine i prehrane opisuju sjemenke lana i njihovo sjajno bogato ulje kojeg proizvode, a ulje lana pozitivno utječe na zdravlje kože kao i njezino cijeljenje, pomaže kod umora i malaksalosti, ima snažno protu-upalno djelovanje itd. Današnji modernii dijetetičari govore o lanu prvenstveno zbog sadržaja lignana koji je snažan antioksidant. Znanstvene studije dokazuju terapeutsku tj. ljekovitu vrijednost sjemenki lana u brojnim kliničkim studijama, a na popisu pozitivnih učinaka sjemenki lana – kako u terapijske tako i u preventivne svrhe u samom vrhu popisa nalaze se: gojaznost, crijevne bolesti, bolest bubrega, tumori i karcinomi te kardiovaskularne bolesti.
 
Impresivni su bili rezultati kliničkih studija na životinjama gdje je dokazana učinkovitost sjemenki lana jer inhibiraju nastajanje raka debelog crijeva, dojke, kože i pluća! Rezultati jedne provedene studije na životinjama pokazali su da prehrana s 5 posto i 10 posto sjemenki lana tijekom 8 tjedana inhibira rast tumora za 26 posto odnosno za 38 posto. A ključnu ulogu u liječenju karcinoma dojke i prostate ima visok sadržaj lignana u sjemenkama lana. Lignani (nije isto što i lignin) su velika grupa polifenola koje nalazimo u biljkama a imaju brojne biološke pozitivne učinke na zdravlje sisavaca, uključujući i protutumorska i antioksidativna svojstva. Štoviše, lignan pripada grupi  fitoestrogena, biološki sličnih našem estrogenu (ženski spolni hormon). Prehrana kvalitetnom hranom koja sadrži visok udio zaštitnih hranjivih tvari svakako ima utjecaj u inhibiciji rasta tumora i karcinoma koji su povezani / ovisni o hormonu.       
 
Na kraju evo još nekih zanimljivih poveznica oblika plodova i organa:  
 
Mrkva narezana na kolutove zaista nalikuje na ljudsko oko – znanstvenici su dokazali pozitivne učinke beta-karotena i alfa-karotena (važni za stvaranje vitamina A) u mrkvi na zdravlje ljudskih očiju.
Rajčica ima četiri 'komore' i crvene je boje - kao i ljudsko srce. Znanstvena istraživanja dokazala su da su visoko hranjivi sastojci u rajčici važni za zdravlje srca i krvi.
Đumbir izgleda kao ljudski želudac i stoljećima se koristi u liječenju boli u želucu.
Luknarezan na kolutove izgledom podsjeća na stanice u ljudskom organizmu. Istraživanja su dokazala da hranjive tvari luka pomažu uklanjanju štetnih i otpadnih tvari iz stanica. Režete li luk vjerojatno ćete i 'zaplakati.' No, suze će dobro isprati oči i sluznice.
Batat oblikom podsjeća na ljudsku gušteraču – poznata je njegova važnost za zdravlje i normalnu funkciju gušterače čime se ujedno osigurava i normalna razina šećera tj. glukoze u krvi.
Kinesko zelje sadrži kalcij a oblikom podsjeća na kosti; kalcij je neophodan za zdrav rast kostiju kao i njihovu čvrstoću.
Crveni grah („kidney beans“) oblikom i bojom vrlo nalikuje ljudskim bubrezima i pozitivno utječe na zdravlje bubrega kod čovjeka.
Avokado učinkovito pomaže održanje ravnoteže hormona kod muškaraca i žena – to je vrlo važno kod žena zbog zdrave trudnoće. Plod avokada oblikom podjeća na maternicu žene a sam plod avokada treba devet mjeseci da dozrije.
 
Izvor: Philip L. Hooper et al.: „Xenohormesis: health benefits from an eon of plant stress response evolution; ,Cell Stress and Chaperones 2010 Nov.; 15(6):761-770 ;
Matthew Wood: „The Doctrine of Signatures“, Portland Herbal School;
„You are what you eat“ – The University of Rhode Island (vodič kao pomoć za kupovinu zdrave i hranjivije hrane za bolju prehranu osoba s niskim primanjima, program SNAP).
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.  

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Četvrtak, 21/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1216 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević