Get Adobe Flash player

Kvalitetan časopis, jedan od najstarijih u svijetu

 
 
Bogu hvala da smo imali i imamo u Hrvatskoj tako kvalitetan časopis, jedan od najstarijih u svijetu. Wikipedia ispravno kaže da je pod djelovanjem Miroslava Hirtza (1926.-1941.) časopis Priroda počela promicati ekološku kulturu, te razvila visoku kakvoću i postala "pionir" u svjetskim razmjerima. Zanimljivost Prirode vidim u različitim segmentima,mene osobno su zanimale stare fotografije i izviješća o pojavama i ulovima riba, ptica i dr. životinjskih vrsta koje su rijetke ili iznimne u našim krajevima.
https://hpdmiv.hr/wp-content/uploads/2013/10/117.jpg
Miroslav Hirtz
 
Ima fotografija sredozemne medvjedice ulovljene u Rijeci dubrovačkoj, ali i gorostasnih psina koje su dolazile do Mokošice?! Postoji i književna vrijednost,osobito kod dubrovačkoga intelektualca i vrsnog opažača i ljubitelja prirode te poznavatelja kulturne baštine Tomislava Macana koji se morao služiti pseudonimom Martol Dubac. Čak i nekrolog mu je napisan u časopisu Priroda (umro prerano u 66. godini) kao Martolu Dupcu!
 
Bošnjački intelektualci, tada mladi prirodnjak Midhat Hrnić iz Sanskoga Mosta a danas vrsni književnik, te vrlo obrazovani vjernik Ibrahim Hodžić iz Visokoga koji me oduševio opisima istočne Bosne (rodio se u Rogatici) zaslužuju trajni spomen svojim dopisima na hrvatskom jeziku. Ante Tadić beogradski Hvaranin imao je širok dijapazon interesa i kretanja, pisao je hrvatskim jezikom. Priroda se bavila i zanimljivim kuriozitetima, beletristikom o prirodi (meni omiljeni Ernest Thompson Seton), te pismima čitatelja od čega izdvajam Ninu Ulih iz Novog Sada koja je doma imala cijeli životinjski vrt, čast i slava roditeljima koji su taj zvjerinjak podnosili u ime ljubavi prema talentiranoj kćerki. Dosta kasno se razvija interes Prirode prema speleologiji, ističem članke Srećka Božičevića i Mirka Maleza.
 
Prirodadaje reportaže sa prostora cijele bivše države, pregled domaćih i inozemnih znanstvenih radova i dostignuća (tako sam doznao za genijalno djelo književno o moru koje je i Smoje stari lukavac dobro i kreativno kopirao, tj. rad Petra Giunia "Iz stare primorske bilježnice", te zanimljive filozofsko znanstvene opservacije Ivana Supeka, posebno o Boltzmannu, radove čuvenoga biologa Jovana Hadžija, Lazara Cara, mineraloga Frana Tućana itd. Priroda je neodvojiva od društva, tako je nakon Drugoga svjetskoga rata čovjek imao dojam da je Jugoslavija dio Rusije, toliko je bilo vijesti o sovjetskoj znanosti, sovjetskoj prirodi, sovjetskim hidrocenralama... Nakon toga fokus je dat na opisivanje zemalja "trećega svijeta", tzv. nesvrstanih. U Prirodi su i biografije naših znanstvenika, tako me iznenadio podatak da je svjetski stručnjak pedolog (znanost o tlu) Mihovil Gračanin prisilno umirovljen u 51. godini, ili da je Lujo Adamović imao problema u Kraljevini Jugoslaviji jer je za austrijske okupacije Beograda bio upravitelj Botaničkoga vrta u Beogradu. Pišući o Adamoviću botaničar Ivan Šugar hrabro, bistro i lukavo zamjećuje da je Adamović radio krive procjene i postupke iz naše sadašnje perspektive. Znači naslućuje da je ta perspektiva relativna, možda i fleksibilna, tj. netrajna, ali se pokriva i onim "naše". Šugar je također imao zanimljivih članaka, imaginacija nadmašuje prirodu. Naišao sam i na članke vrsnoga dubrovačkoga "ptičara" Ivana Tutmana.
 
Prirodu sam nabavljao za moju školu u vrijeme urednikovanja Nenada Raosa, svestranoga kemičara kristalno jasnoga stila, kakav i treba biti kod prirodnjaka (nažalost više je on iznimka nego pravilo). Ispričavam se što sam bio previše štur ili napravio kakav previd, svakako mi je alibi da prirodne znanosti nisu moja struka, te se nadam da će netko svestraniji i svjesniji nadopuniti ovaj članak jer časopis "Priroda" to zaslužuje. A zanimljivih znanstvenih podataka svakako ima, npr. da je splitski oceanografski institut prvi na svijetu označavao (markirao) srdele, čini mi se 1948. u svrhu praćenja kretanja te ribe (komadić plastike na škržnom otvoru).
 
Želim ukazati i da moramo biti pažljiviji prema prirodi, ne radi prirode same (ta ona je vječna) nego radi nas kao psihofizički krhkih i prolaznih bića koji smo baždareni da unutar nje opstojimo. Često ljudi ubiju bezazlene uholaže korisne u vrtu radi predrasuda i babljih priča, ili blagoglasnoga šturka koji iako učini koju štetu imade dovoljno prirodnih neprijatelja .https://www.agroklub.com/povrcarstvo/gdje-se-skrivaju-sturci-i-koje-stete-cine-bilju/23288/ Može se i pružiti pomoć iznemogloj ili ranjenoj ptici selici, 29. 5. 2019 je jato čapljica voljaka iznad Dubrovnika uletjelo u strahovito grmljavinsko nevrijeme i tu su volonteri Anice Sambrailo iz DZZZ-a puno pomogli; radi se o zaštićenoj i ugroženoj vrsti. Evo poveznice časopisa "Priroda", čini mi se uz predratno Hirtzovo uredništvo da su i šezdesete XX. stoljeća bile zanimljive široj publici. Metelgrad - Digitalizirani časopisi https://library.foi.hr/m3/kds1.php?sqlx=S00005&sqlid=1&C=
 

Teo Trostmann

Hrvatski i američki znanstvenici počinju jedinstven projekt

 
 
Cilj projekta je uvođenje novih molekularnih dijagnostičkih metoda u svrhu prevencije iznenadne srčane smrti u športaša. Tijekom projekta analizirat će se 292 gena povezana sa stanjima koja dovode do iznenadne srčane smrti
https://www.dalmacijadanas.hr/wp-content/uploads/2019/06/znanstvenici_srce.jpg
Tijekom tiskovne konferencije održane u prostorijama Hrvatskog nogometnog saveza 11. VI. 2019., koja je okupila niz stručnjaka iz područja kardiologije, genetike, medicine rada i športa predstavljen je pilot projekt, uvođenja novih molekularnih dijagnostičkih metoda u svrhu prevencije  iznenadne srčane smrti u športaša. Cilj projekta, u čijoj će realizaciji sudjelovati hrvatski, američki i njemački znanstvenici te liječnici iz područja kardiologije, genetike, medicine rada i športa, ali i drugih disciplina, je utvrditi koliko i kako genetika, posebice kod predisponiranih športaša može pomoći u prevenciji iznenadne srčane smrti športaša. Ovim projektom HNS te Republika Hrvatska snažno se pozicioniraju na globalnoj razini jer će se tijekom njegova provođenja analizirati do sada najveći broj gena povezanih sa stanjima koja dovode do iznenadne srčane smrti u nogometaša.
 
Proaktivni genetički testovi analiziraju najznačajnije genske mutacije koje su povezane s povećanim rizikom od razvoja nasljednih oblika brojnih kardiovaskularnih oboljenja. Temeljni cilj implementacije personalizirane medicine u kliničkoj praksi je razumjeti molekularnu osnovu bolesti i sukladno tome razvijati najbolji mogući terapeutski postupak. S ciljem ranog otkrivanja pojedinih patogenih mutacija, a kako bi se mogao prevenirati nastanak bolesti proaktivni testovi su budućnost suvremene medicine.
 
Dvije najutjecajnije svjetske kardiološke organizacije, „American Heart Associtation“ i „European Society of Cardiology“, snažno podržavaju uvođenje preventivnih pregleda športaša kao strategije za rano otkrivanje „tihih“ srčanih bolesti te je upravo iz tog razloga ovaj projekt od velike važnosti. Zadnje znanstvene spoznaje sugeriraju da klasični kardiološki pregled nije dostatan u ranom otkrivanju stanja koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti sportaša te da genetski probir kod predisponiranih športaša dobiva ključnu ulogu.
 
Konferenciji za medije nazočili su g. Davor Šuker, predsjednik HNS-a, prof. dr. Dragan Primorac predsjednik Zdravstvene komisije HNS-a, te prof. dr. Johannes Brachmann, jedan od vodećih europskih kardiologa te niz vodećih hrvatskih stručnjaka iz različitih područja medicine.
 
Davor Šuker, predsjednik HNS-a naglasio je kako je zdravstveni tim vrlo značajan čimbenik u nogometu zbog prevencije te se zato prepuštamo u ruke naših doktora kako bi izbjegli tragične trenutke. Pohvalio je ovaj izniman projekt koji je od značajne važnosti za naše športaše.
Dragan Primorac, predsjednik Zdravstvene komisije HNS-a, naglasio je kako 16,1 % zdravih odraslih osoba ima predispoziciju za nastanak bolesti koja ima genetsku podlogu. Točnije, u 7,2 % odraslih osoba od ukupno 16,1 % odraslih osoba s pozitivnim rezultatima proaktivnog testa postoje klinički značajne varijante gena koje su povezane s nastankom kardiovaskularnih i malignih bolesti.
Johannes Brachmann, jedan od vodećih europskih kardiologa istaknuo je da mu je čast biti u ovakvom sustavu koji može odgovarati na kompleksna kardiološka pitanja te da treba poslužiti kao primjer drugima.
 

Severina Ević

Oko 70 genetski modificiranih biljaka ima već dozvolu za uvoz i korištenje u hrani i hrani za životinje na tržištu EU-a

 
 
Više od 40 organizacija iz područja znanosti, zaštite okoliša, kontrole lobija, proizvodnje hrane i poljoprivrede krajem svibnja, 23. 5. 2019., objavilo je zajedničko pismo. U pismu upozoravaju kako bi Europska komisija na odlasku, a prije formiranja nove Komisije, mogla odobriti oko dvanaest genetski modificiranih biljaka na temelju znanstveno neprihvatljive procjene rizika.
https://www.gmwatch.org/images/banners/Maize_illustration_and_Allergy_cube_1200x600.jpg
Potpisnici ovog pisma zahtijevaju više standarde za procjenu rizika genetski modificiranih organizama, GMO-a. U tom pogledu zaštita zdravlja i okoliša morala bi biti na prvom mjestu i najvišeg prioriteta. Najmanje dvanaest zahtjeva podneseno je na odobrenje, a svi su procijenjeni od strane Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Tri odobrenja odnose se na genetski modificirani kukuruz koji proizvodi insekticidne toksine a namijenjen je kultiviranom uzgoju. Među njima je genetski modificirani kukuruz MON 810 (Bayer/Monsanto) koji se već uzgaja u Španjolskoj, a sada čeka ponovno odobrenje. Genetski modificirani Bt-kukuruz MON 810 poznat je pod nazivom "YieldGard"; sadrži gen bakterije tla Bacillus thuringiensis (Bt) odgovoran za sintezu Bt-toksina. Kukuruz MON 810 otrovan je za kukce iz reda Lepidoptera (leptiri i moljci), uključujući i kukuruznog moljca (lat. Ostrinia nubilalis) koji je od vodećih štetnika u europskim poljima kukuruza.
 
Međutim, postoji ne mali rizik za nekontrolirano širenje genetski modificiranih svojstava s kukuruza na divlje srodne biljke. Najpoznatiji divlji srodnik domaćeg kultiviranog kukuruza je „teosint“ - jedna od četiri vrste visokih, snažnih trava u rodu Zea iz porodice Poaceae, a domovina mu je Meksiko, Gvatemala, Honduras i Nikaragva. Kukuruz i „teosint“ mogu hibridizirati i stvoriti novo potomstvo s novim, nepoznatim i nepredvidljivim biološkim svojstvima i novim rizicima za okoliš. U Španjolskoj se „teosint“ već godinama širi zbog uzgoja genetski modificiranog Bt-kukuruza MON 810.
 
Mnoge od ovih biljaka imaju više genetskim inženjeringom izmijenjenih svojstava – to su tzv. višestruko genetski modificirani organizmi. Među njima nalaze se biljke tj. vrste genetski modificiranog kukuruza koje imaju sposobnost proizvodnje čak šest insekticidnih toksina te su istovremeno otporne na nekoliko herbicida! Zajednički, kombinatorni rizici svih ovih novih svojstava u genetski modificiranoj biljci kukuruza a koji proizlaze iz različitih toksina nisu istraženi.  
 
Posebnu opasnost i visoki rizik predstavlja novi kukuruz s novim visoko rizičnim svojstvom – to je monsantov kukuruz MON 87411 koji 'proizvodi'  dvostruku/dvolančanu RNK (dsRNA). Ove biološki aktivne molekule „završit“ će u crijevu kukaca koji se hrane na biljkama; odavde ove molekule mogu ometati ili sprječavati regulaciju gena i stanični metabolizam. To će ubiti kukce koji se hrane na takvim biljkama. Međutim, sigurnost ovih genetski modificiranih biljaka kukuruza u odnosu na čovjeka i okoliš ne može se dokazati zbog visoko složenih temeljnih bioloških mehanizama.
 
Oko 70 genetski modificiranih biljaka ima već dozvolu za uvoz i korištenje u hrani i hrani za životinje na tržištu Europske unije. Ne postoje znanstvene studije o dugoročnim ili udruženim, kombinatornim zdravstvenim učincima koji se pojavljuju konzumiranjem takve hrane, osobito hrane s mješavinom takvih genetski višestruko modificiranih biljaka. Posljednjih godina Europski parlament u više je navrata glasovao protiv novih odobrenja GMO-a za tržište Europske unije. Međutim, Europska komisija uvijek je u potpunosti ignorirala i odbacila odluke glasovanja Europskog parlamenta. A sada su potpisnici pisma zabrinuti da će Europska komisija odobriti novih dvanaest genetski modificiranih i rizičnih biljaka za ulazak na tržište Europske unije.
Izvor: „Stage set for new wave of genetically engineered plants to be approved and imported after EU elections“ GMWatch, 23. svibnja 2019.; GMWatch ujedno je i potpisnik pisma koje možete pročitati na: www.testbiotech.org/node/2370
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Tko će profitirati od smjene Lovre Kuščevića i ostanka u vlasti HNS-a?

Nedjelja, 21/07/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1777 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević