Get Adobe Flash player

Skup u HAZU-u u svrhu širenja znanja i najnovijih znanstvenih spoznaja

 
 
U organizaciji Odbora za tumore Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a Sestre milosrdnice, u četvrtak 27. rujna u palači HAZU-a održan je 28. znanstveni sastanak Bolesti dojke na kojem su vodeći znanstvenici i stručnjaci s medicinskih fakulteta i kliničkih bolnica u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku raspravljali o bolestima dojke, s naglaskom na onkološke bolesti. Na skupu su obrađene sve razine zdravstvene zaštite, od prevencije, ranog otkrivanja, do dijagnostike, liječenja, i praćenja bolesnica i bolesnika. Skup je pokrenut u svrhu širenja znanja i najnovijih znanstvenih spoznaja o bolestima dojke, a naglasak je na raku dojke koji je u stalnom porastu prema broju oboljelih i u Hrvatskoj i u svijetu te je i dalje vodeća maligna bolest po pojavnosti i smrtnosti u žena.
https://www.healthline.com/hlcmsresource/images/topic_centers/PVPV286-What_Are_the_Signs_of_Inflammatory_Breast_Cancer-732x549-Thumbnail.jpg
Skup je otvorio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da znanstveni sastanak o bolestima dojke predstavlja najznačajniju tradiciju u HAZU kad su u pitanju skupovi s područja medicine, budući da se kontinuirano održava od 1991. „To  je tradicija koja je rezultirala ugledom i kvalitetom, ovdje se mogu čuti najnovija dostignuća i smjernice“, kazao je akademik Kusić. Pritom je istaknuo zasluge inicijatora skupova o bolestima dojke, akademika Ivana Prpića, predsjednika Odbora za tumore, umirovljenog profesora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zahvalivši organizatorima skupa na čelu s dr. sc. Ninom Dabelić. Pohvalio je hrvatsku onkologiju zbog kvalitetne smjene generacija koja joj osigurava budućnost, no upozorio je da u nekim županijama nije postignut zadovoljavajući odaziv na testiranje u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.
 
Uvodno izlaganje održala je dr. sc. Tamara Žigman iz Zavoda genetiku i bolesti metabolizma KBC-a Sestre milosrdnice koja je govorila o važnosti genetičkog savjetovališta za nasljedni rak dojke, budući da oko 10 posto karcinoma dojke nastaje uslijed nasljednih mutacija. Iako su učinjeni prvi koraci, genetičko savjetovanje još uvijek nije zaživjelo sustavno, u punoj mjeri i u cijeloj zemlji. Govorilo se i o funkcioniranju multidisciplinarnog tima u svakodnevnoj kliničkoj praksi u zbrinjavanju bolesnica s rakom dojke, kao i o lokalnoj terapiji kod oligometastatske bolesti (kod bolesnica s malim brojem metastaza), o adjuvantnoj endokrinoj terapiji kod mladih, predmenopauzalnih žena, kojih nažalost, ima sve više, o nekih novim lijekovima koji su prije mjesec dana postali dostupni u liječenju bolesnica s nekim oblicima metastatskog raka dojke. Tema skupa bilo je i liječenje karcinoma dojke kod muškaraca, koji čine oko 1 posto oboljelih.
Govorilo se i o bolesnicama s dugotrajnim remisijama bolesti, jer je u posljednjih desetak godina, zahvaljujući boljim terapijskim opcijama, metastatski rak dojke kod mnogih žena postao kronična bolest, o nekim specifičnostima u dijagnostici, kao i o novostima u patohistološkoj klasifikaciji.
 

Marijan Lipovac

Skup u HAZU-u u svrhu širenja znanja i najnovijih znanstvenih spoznaja

 
 
U organizaciji Odbora za tumore Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a Sestre milosrdnice, u četvrtak 27. rujna u palači HAZU-a održan je 28. znanstveni sastanak Bolesti dojke na kojem su vodeći znanstvenici i stručnjaci s medicinskih fakulteta i kliničkih bolnica u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku raspravljali o bolestima dojke, s naglaskom na onkološke bolesti. Na skupu su obrađene sve razine zdravstvene zaštite, od prevencije, ranog otkrivanja, do dijagnostike, liječenja, i praćenja bolesnica i bolesnika. Skup je pokrenut u svrhu širenja znanja i najnovijih znanstvenih spoznaja o bolestima dojke, a naglasak je na raku dojke koji je u stalnom porastu prema broju oboljelih i u Hrvatskoj i u svijetu te je i dalje vodeća maligna bolest po pojavnosti i smrtnosti u žena.
https://www.healthline.com/hlcmsresource/images/topic_centers/PVPV286-What_Are_the_Signs_of_Inflammatory_Breast_Cancer-732x549-Thumbnail.jpg
Skup je otvorio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da znanstveni sastanak o bolestima dojke predstavlja najznačajniju tradiciju u HAZU kad su u pitanju skupovi s područja medicine, budući da se kontinuirano održava od 1991. „To  je tradicija koja je rezultirala ugledom i kvalitetom, ovdje se mogu čuti najnovija dostignuća i smjernice“, kazao je akademik Kusić. Pritom je istaknuo zasluge inicijatora skupova o bolestima dojke, akademika Ivana Prpića, predsjednika Odbora za tumore, umirovljenog profesora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zahvalivši organizatorima skupa na čelu s dr. sc. Ninom Dabelić. Pohvalio je hrvatsku onkologiju zbog kvalitetne smjene generacija koja joj osigurava budućnost, no upozorio je da u nekim županijama nije postignut zadovoljavajući odaziv na testiranje u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.
 
Uvodno izlaganje održala je dr. sc. Tamara Žigman iz Zavoda genetiku i bolesti metabolizma KBC-a Sestre milosrdnice koja je govorila o važnosti genetičkog savjetovališta za nasljedni rak dojke, budući da oko 10 posto karcinoma dojke nastaje uslijed nasljednih mutacija. Iako su učinjeni prvi koraci, genetičko savjetovanje još uvijek nije zaživjelo sustavno, u punoj mjeri i u cijeloj zemlji. Govorilo se i o funkcioniranju multidisciplinarnog tima u svakodnevnoj kliničkoj praksi u zbrinjavanju bolesnica s rakom dojke, kao i o lokalnoj terapiji kod oligometastatske bolesti (kod bolesnica s malim brojem metastaza), o adjuvantnoj endokrinoj terapiji kod mladih, predmenopauzalnih žena, kojih nažalost, ima sve više, o nekih novim lijekovima koji su prije mjesec dana postali dostupni u liječenju bolesnica s nekim oblicima metastatskog raka dojke. Tema skupa bilo je i liječenje karcinoma dojke kod muškaraca, koji čine oko 1 posto oboljelih.
Govorilo se i o bolesnicama s dugotrajnim remisijama bolesti, jer je u posljednjih desetak godina, zahvaljujući boljim terapijskim opcijama, metastatski rak dojke kod mnogih žena postao kronična bolest, o nekim specifičnostima u dijagnostici, kao i o novostima u patohistološkoj klasifikaciji.
 

Marijan Lipovac

Knjiga Ivane Hebrang Grgić na znanstvenoj konferenciji PUBMET 2018.

 
 
U sklopu 5. međunarodne konferencije o znanstvenom izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti PUBMET 2018. održane prošlog tjedna (19. - 21. rujna 2018.) na Sveučilištu u Zadru, promotivno je predstavljena knjiga Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju urednice Ivane Hebrang Grgić. Naslov je sadržajno proširen nastavak knjige Hrvatski znanstveni časopisi: iskustva, gledišta, mogućnosti objavljene 2015. godine u izdanju Školske knjige. Sastoji se od 19 poglavlja koja su napisali znanstvenici i stručnjaci (njih 31) koji se u svojem svakodnevnom radu bave nekim od oblika otvorenosti. Odabrani su autori iz raznih područja i iz raznih ustanova  kako bi se dobila što kvalitetnija i što šira slika o stanju otvorenosti u hrvatskoj i svjetskoj znanosti i visokom obrazovanju.
https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/09/Knjiga1-232x300.jpg
Knjiga je podijeljena u četiri tematske cjeline. Prva nosi naslov Otvorena znanost i bavi se otvorenošću s filozofskog, povijesnog i praktičnog gledišta opisujući fenomene poput otvorene recenzije, otvorenih podataka i otvorene inovativnosti. Naslov druge cjeline je Otvoreno visoko obrazovanje i ona donosi teorijski i praktični prikaz raznolikih otvorenih obrazovnih sadržaja te sustava za učenje na daljinu. Cjelina Otvorene tehnologije i upravljanje pravima u znanosti i visokom obrazovanju bavi se otvorenim kôdom, otvorenim povezanim podatcima i metapodatcima, otvorenim identifikatorima i licencijama. Posljednja cjelina donosi primjere otvoreno dostupnih časopisa, repozitorija te udruga koje promiču otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju. Budući da nije moguće u jednoj knjizi obraditi sve teme vezane uz otvorenost znanosti i visokog obrazovanja, i budući da je to područje koje se neprestano mijenja, ova knjiga otvara vrata novim razmišljanjima i novim publikacijama.
 
Autori: Goran Sunajko, Iva Melinščak Zlodi, Bojan Macan, Jadranka Stojanovski, Alen Vodopijevec, Irena Kranjec, Jasna Horvat, Josipa Mijoč, Ivana Ljevak Lebeda, Sandra Kučina Softić, Sabina Rako, Zvonko Martinović, Predrag Pale, Marijana Glavica, Dobrica Pavlinušić, Boris Bosančić, Danijela Getliher, Ana Knežević Cerovski, Tihomir Katulić, Lea Škorić, Helena Markulin, Srećko Gajović, Marko Ban, Neven Duić, Ivan Prskalo, Srna Jenko Miholić, Svebor Prstačić, Kata Banožić, Kristijan Zimmer, Vanessa Proudman i David Ball.
 

Dalibor Jakus

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Utorak, 20/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 831 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević