Get Adobe Flash player

Recipient of the 2010 INA awarad in Zagreb for international promotion of Croatian culture

 
 
Dr. Artur R. Bagdasarov is recipient of the 2010 INA Award in Zagreb for contributions the to international promotion of Croatian culture.
Behind him on the left is professor Leopold Auburger from Germany, another recipient of the INA Award.
We plan to report also about Dr. Auburger for the readers of the CROWN.
Slikovni rezultat za http://www.croatia.org/crown/articles/10069/1/Dr-Artur-R-Bagdasarov-promoter-of-Croatian-culture-and-language-in-Russia.html
Prof.dr. Artur Rafaelovič Bagdasarov is an Armenian, born in Decmeber 2, 1958 in Baku (Azerbaijan). He completed his studies of Slavistics at the Faculty of Philology of the State University in Sankt Petersburg in Russia. Currently he lectures Croatian langague and socilinguistics at several faculties in Moscow. His area of research is in different areas of contemporary standard Croatian language (lexocology, lexicography, and norm). He has ublished more that 60 scientific and professional papers.
Croatian Literary Language and Its Norm (in Croatian)

Professor Artur R. Bagdasarov is the first to have published books in Russia about Croatian literary language. He the author of "Croatian-Russian Dictionary", "A Small School Manual of Differences", "Croatian Spoken Language", "Croatian Dictionary", "Croatian Literary Language" of the Second Halfo of the 20th Century". In 2010 he published "The Croatian Literary Language and Its Norm" in Croatia (in the city of Rijeka), which represents the crown of his Croatological studies. In the focus of his investigations is the basic principle that each nation has the right on itw own national name for its language.
Croatian Literary Language of the Second Half of the 20th Century (in Russian)

His scientific efforts have recently been directed towards the creation of the Croatin-Russian dictionary, for which he unhesitantly claims "Let everybody have his own twosided dictionary."
It is nice to see that some of his books have become standard manuals for students at Croatian universities.
Dr. Bagdasarov is the author of numerous articles dealing with various aspects of Croatian language, published in Croatian scholarly journals, as we s newspapers.

A special attention has been payed to the phraseology. Many notion from the Croatian history, culture, faith, tradition, and their way of life have been described. The dictionary will be useful to a broad audience. It can be recommended to translators, philologists, professors, students, and all those who use it in professional level. Dr. Bagdasarov is a frequent guest in free Croatian media, author of numerous articles and books, and a recipient of the INA Awarad for international promotion of Croatian culture. We congratulate Dr. Bagadasarov on this superb work. Professor Artur R. Bagdasarov is living in Moscow, and is of Armenian origin.
 
Rječnik hrvatskoga jezika

U rječniku je predočen rječnjak (leksik) suvremenoga hrvatskoga jezika, uključeni su najrašireniji nazivi različitih znanstvenih područja, a također i dijalektni, zastarjeli, razgovorni, žargonski rječnjak. Osobita pozornost je posvećena frazeologiji – zainteresirani porabnik (korisnik) naći će u rječniku najporabivije frazeme i njihove istovrijednice ili njihovo tumačenje na ruskom jeziku. U ruskom dijelu rječnika uz pojedine riječi navode se objasnidbe  koje sadrže podatke iz povijesti, kulture, vjere, tradicije i načina života Hrvata pa i drugih naroda.
U dodatku rječnika naveden je kratak popis zemljopisnih imena, najčešćih kratica, kratka slovnica hrvatskoga jezika, tablica sprezanja pojedinih glagola te rječopisnih (leksikografskih) izvora.
Rječnik je namijenjen širokomu krugu porabnika – prevoditeljima, filolozima, profesorima, studenatima slavistike, ali i osobama  koje zanima hrvatski jezik ili ga rabe u svojoj profesionalnoj djelatnosti.
 
Dr. Artur R. Bagdasarov is recipient of the 2010 INA Award in Zagreb for contributions the to international promotion of Croatian culture.
Behind him on the left is professor Leopold Auburger from Germany, another recipient of the INA Award.
We plan to report also about Dr. Auburger for the readers of the CROWN.
Prof.dr. Artur Rafaelovič Bagdasarov is an Armenian, born in Decmeber 2, 1958 in Baku (Azerbaijan). He completed his studies of Slavistics at the Faculty of Philology of the State University in Sankt Petersburg in Russia. Currently he lectures Croatian langague and socilinguistics at several faculties in Moscow. His area of research is in different areas of contemporary standard Croatian language (lexocology, lexicography, and norm). He has ublished more that 60 scientific and professional papers.

Professor Artur R. Bagdasarov is the first to have published books in Russia about Croatian literary language. He the author of "Croatian-Russian Dictionary", "A Small School Manual of Differences", "Croatian Spoken Language", "Croatian Dictionary", "Croatian Literary Language" of the Second Halfo of the 20th Century". In 2010 he published "The Croatian Literary Language and Its Norm" in Croatia (in the city of Rijeka), which represents the crown of his Croatological studies. In the focus of his investigations is the basic principle that each nation has the right on itw own national name for its language.

His scientific efforts have recently been directed towards the creation of the Croatin-Russian dictionary, for which he unhesitantly claims "Let everybody have his own twosided dictionary."
It is nice to see that some of his books have become standard manuals for students at Croatian universities.

Dr. Bagdasarov is the author of numerous articles dealing with various aspects of Croatian language, published in Croatian scholarly journals, as we s newspapers.

A special attention has been payed to the phraseology. Many notion from the Croatian history, culture, faith, tradition, and their way of life have been described. The dictionary will be useful to a broad audience. It can be recommended to translators, philologists, professors, students, and all those who use it in professional level. Dr. Bagdasarov is a frequent guest in free Croatian media, author of numerous articles and books, and a recipient of the INA Awarad for international promotion of Croatian culture. We congratulate Dr. Bagadasarov on this superb work. Professor Artur R. Bagdasarov is living in Moscow, and is of Armenian origin.

U rječniku je predočen rječnjak (leksik) suvremenoga hrvatskoga jezika, uključeni su najrašireniji nazivi različitih znanstvenih područja, a također i dijalektni, zastarjeli, razgovorni, žargonski rječnjak. Osobita pozornost je posvećena frazeologiji – zainteresirani porabnik (korisnik) naći će u rječniku najporabivije frazeme i njihove istovrijednice ili njihovo tumačenje na ruskom jeziku. U ruskom dijelu rječnika uz pojedine riječi navode se objasnidbe  koje sadrže podatke iz povijesti, kulture, vjere, tradicije i načina života Hrvata pa i drugih naroda.
   
U dodatku rječnika naveden je kratak popis zemljopisnih imena, najčešćih kratica, kratka slovnica hrvatskoga jezika, tablica sprezanja pojedinih glagola te rječopisnih (leksikografskih) izvora.
     
Rječnik je namijenjen širokomu krugu porabnika – prevoditeljima, filolozima, profesorima, studenatima slavistike, ali i osobama  koje zanima hrvatski jezik ili ga rabe u svojoj profesionalnoj djelatnosti.
 
Related Articles
·                     Artur Bagdasarov and Vinicije Lupis promoting their joint book about Dubrovnik in Moscow on 14 June 2015
·                     Artur Bagdasarov and Vinicije Lupis creating a bridge of friendship between Armenia and Croatia
·                     Artur Bagdasarov author of Croatian-Russian Dictionary containing 35,000 lexemes published in Moscow 2013
·                     Armenian and Croatian contacts described by Dr Vinicije B. Lupis
·                     Dr. Artur Bagdasarov congratulates all Croatians the Holiday of Croatian Language 11-17 March
·                     Professor Artur Bagdasarov published a "Short Croatian Grammar" in Russian language in Moscow 2012
·                     Dr. Artur R. Bagdasarov author of Croatian language manual for Russian readers
·                     Branko Franolic 1925-2011 distinugished promoter of Croatian studies
·                     Lady Jadranka Njers Beresford Peirse promotor of Croatian culture in GB
·                     Charles Bene French expert for Croatian Renaissance writer Marko Marulic
Related Links
·                     http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7590:dr-sc-artur-rafaelovi-bagdasarov-tko-ne-cijeni-jezik-prolosti-gubi-i-sadanji&catid=95:razgovori&Itemid=85
·                     http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1412:ovjek-koji-ne-potuje-svoj-jezik-ne-voli-ni-svoj-narod&catid=23:intervjui&Itemid=44
·                     http://www.facebook.com/note.php?note_id=171019882913611
·                     http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=5&ID_VIJESTI=131943
·                     http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7605:artur-bagdasarov-koji-kulturni-identitet-promie-knjievni-tajnik-matice-hrvatske&catid=44:prilozi-graana&Itemid=82
·                     http://hrcak.srce.hr/file/31282
·                     http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53627
 

http://www.croatia.org/crown/articles/10069/1/Dr-Artur-R-Bagdasarov-promoter-of-Croatian-culture-and-language-in-Russia.html.

Glavni cilj je globalno podizanje javne svijesti o značaju biljnog zdravlja u poljoprivrednoj proizvodnji

 
 
Na 10. sjednici Komisije za fitosanitarne mjere održanoj 2015. godine, Finska je predložila obilježavanje Međunarodne godine biljnog zdravlja u 2020. godini. Prijedlog Finske je usvojen i snažno podržan te je usvojena odluka o proglašenju 2020. Međunarodnom godinom biljnog zdravlja. Tako je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) 2. prosinca 2019. objavila proglašenje 2020. Međunarodnom godinom biljnog zdravlja čiji glavni cilj je globalno podizanje javne svijesti o značaju biljnog zdravlja u poljoprivrednoj proizvodnji kao i o značaju zaštite biljnog zdravlja u nastojanju iskorjenjivanja gladi, te u svrhu smanjenja siromaštva, zaštite okoliša i poticanje rasta gospodarskog razvoja. Naša prehrana sastoji se od različitih biljnih vrsta – 80 posto hrane koju konzumiramo čine biljke. Ove biljke ujedno proizvode 98 posto kisika kojeg udišemo. Međutim, biljke se sada nalaze pod konstantnom i rastućom prijetnjom različitih bolesti i biljnih štetnika.
https://www.eppo.int/media/uploaded_images/ABOUT_EPPO/special_events/IYPH_poster/IYPH2020_Logo_Vertical__EN.jpg
Svake godine na globalnoj razini gubi se i do 40 posto usjeva zbog negativnih učinaka biljnih štetnika i bolesti. Zbog toga godišnji gubitci u poljoprivrednoj trgovini iznose više od 220 milijardi US dolara, milijuni ljudi suočavaju se s gladovanjem, dok biljni štetnici i bolesti ostavljaju teške posljedice kako u agrarnoj proizvodnji tako i u ruralnim zajednicama – osobito onim siromašnim.
„Biljke daju osnovni temelj za život na Zemlji i one su najvažniji stup ljudske prehrane. Ali zdrave biljke nisu nešto što možemo uzeti zdravo za gotovo,“ izjavio je Qu Dongyu, generalni direktor FAO-a.    
 
Klimatske promjene i ljudske aktivnosti mijenjaju ekosustave, smanjuju biološku raznolikost i stvaraju uvjete za pojavu, širenje i opstanak štetnika. Istovremeno, međunarodna putovanja kao i međunarodna trgovina utrostručeni su u posljednjem desetljeću što omogućuje brzo širenje štetnika i bolesti diljem svijeta uzrokujući time goleme štete u okolišu kao i domaćim, autohtonim biljkama. „Kao što se to odnosi na zdravlje čovjeka i životinja, tako je i kod biljaka bolje štititi biljke tj. spriječiti pojavu bolesti nego liječiti,“ naglasio je Qu Dongyu.
 
Zaštita biljaka od štetnika i bolesti financijski je mnogo isplativija nego rješavanje hitnih zdravstvenih stanja i liječenje biljnih bolesti te iskorjenjivanje štetnika. Naime, kada se u jednom području pojave i održe biljni štetnici i/ili oboljenje njih je vrlo teško iskorijeniti, a upravljanje ovim pojavama vrlo je skupo i dugotrajno. „Na ovu Međunarodnu godinu i tijekom ovog Desetljeća djelovanja za postizanje ciljeva održivog razvoja, posvetimo se potrebnim resursima i povećajmo našu opredijeljenost za zdravlje biljaka. Ponašajmo se odgovorno prema ljudima i planetu,“ rekao je António Guterres, generalni tajnik UN-a u poruci 2. prosinca 2019. prilikom objave proglašenja 2020. Međunarodnom godinom biljnog zdravlja. U svom uvodnom govoru, generalni direktor FAO-a Qu Dongyu pohvalio je vladu Finske koja je preuzela vodeću ulogu u predlaganju 2020. godine posvećene zdravlju biljaka i koordiniranju napora da se godina proglasi Međunarodnom godinom biljnog zdravlja.
 
UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) kao i njegova Međunarodna konvencija o zaštiti bilja (International Plant Protection Convention, IPPC) vodit će aktivnosti kako bi Međunarodna godina biljnog zdravlja bila uspješna kao i promicanje zdravlja biljaka nakon 2020. godine. Međunarodna godina biljnog zdravlja posebno će naglasit prevenciju i zaštitu, kao i ulogu koju svi mogu imati i igrati u svrhu osiguranja i promicanja zdravlja biljaka. Ključni ciljevi Međunarodne godine biljnog zdravlja jesu: podizanje svijesti o važnosti zdravih biljaka za postizanje ciljeva Agende održivog razvoja do 2030., isticanje utjecaja biljnog zdravlja na sigurnost hrane i funkcije ekosustava kao i razmjene najboljih praksi o tome kako održavati biljke zdravim uz zaštitu okoliša.
 
Sprječavanjem širenja i unosa biljnih štetnika u nova područja, vlade, poljoprivrednici i ostali sudionici prehrambenog lanca, kao što je privatni sektor, mogu uštedjeti milijarde dolara i osigurati dostupnost kvalitetne hrane. Održavanje biljaka ili biljnih proizvoda bez štetnika i bolesti također pomaže olakšanju trgovine i osigurava pristup tržištu - posebno za zemlje u razvoju. Stogaje važno ojačati pridržavanje usklađenih međunarodnih fitosanitarnih propisa i standarda.U borbi protiv biljnih štetnika i bolesti, poljoprivrednici bi trebali usvojiti, a kreatori politika trebali bi poticati uporabu ekološki prihvatljivih metoda kao što je integrirano suzbijanje štetnika u svrhu očuvanja zdravlja biljaka uz zaštitu okoliša.
Vlade, zakonodavci i donositelji politika trebali bi osnažiti organizacije za zaštitu bilja i druge relevantne institucije i osigurati im odgovarajuće ljudske i financijske resurse. Oni bi također trebali više ulagati u istraživanja i dostignuća vezana za zdravlje biljaka, kao i u inovativne prakse i tehnologije. Strateško partnerstvo i suradnja sa svim dionicima, uključujući vlade, akademske i istraživačke institucije, civilno društvo i privatni sektor, također su neophodni za postizanje ciljeva Međunarodne godine biljnog zdravlja, napomenuo je generalni direktor FAO-a.
FAO i njegova Međunarodna konvencija o zaštiti bilja već predvode globalne napore, na primjer, kako bi se osiguralo razvijanje Međunarodnih standarda za fitosanitarne mjere u svrhu održavanja zdravlja biljaka a zemlje bi imale koristi od njihove široke primjene.U slučaju noćnog leptira jesenske sovice (lat. Spodoptera frugiperda) - najbržeg širenja jednog štetnika koji uništava usjeve, FAO koordinira globalne napore za suzbijanje takvih štetnika i suzbijanje njihovog širenja razvijanjem i promicanjem inovativne tehnologije za praćenje i rano upozoravanje uz opremanje vlada i poljoprivrednika s najboljim 'sredstvima' i znanjem za borbu protiv štetnika.
 
Na kraju moram također istaknuti da su znanstvenici otkrili novu vrstu mikroorganizma koji nanosi štete uzgoju visokokvalitetnog božićnog drveća, točnije jela. Gljivica Phytophthora abietivora je patogena gljivica tla koja uzrokuje trulež korijena jela, a otkrivena je u uzgajalištu 'fraserove' jele (lat. Abies fraseri) u američkoj saveznoj državi Connecticut. 
 
Ostale inicijative za stavljanje zdravlja biljaka u središte pažnje
 
U svrhu angažiranja javnosti i povećanja znanja o zdravlju biljaka, FAO je pokrenuo foto-natječaj, tražeći profesionlane fotografe kao i amatere da razmjene / podijele fotografije zdravih i bolesnih biljaka. Građani moraju biti također oprezni prilikom naručivanja biljaka i biljnih proizvoda putem interneta ili poštanskih usluga, jer takvi paketi mogu lako zaobići redovnu fitosanitarnu kontrolu. A Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (European and Mediterranean Plant Protection Organization, EPPO) koja aktivno sudjeluje u obilježavanju Međunarodne godine biljnog zdravlja, objavila je postere za putnike i turiste kao i oznake za prtljagu: „DON'T RISK IT!“ – „Ne riskirajte!“
 
Posteri su namijenjeni zračnim lukama, pomorskim i riječnim lukama, putničkim agencijama, ambasadama i drugim stranim predstavništvima itd. u svrhu obavještavanja putnika i turista u međunarodnom prometu: „Štetnici i bolesti mogu biti skriveni na biljkama. Molimo, ne donosite kući biljke, sjemenje, voće, povrće ili cvijeće.“ 
 
Izvor:
 
1. „FAO launches 2020 as the UN's International Year of Plant Health,“ www.fao.org/news/  (2. 12. 2019.);
2. European and Mediterranean Plant Protection Organization,
www.eppo.int/ABOUT_EPPO/special_events/IYPH_posters
3. „Phytophthora abietivora, A New Species Isolated from Diseased Christmas Trees in Connecticut, U.S.A.,“ https://apsjournals.apsnet.org  (8. Oct. 2019)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Tragediju suvremenoga obrazovanja briljantno zapazio

 
 
„Tipično je za naše doba”, pisaše Gilbert Keith Chesterton (1874.-1936.), engleski književnik, pjesnik, romanopisac, esejist, pisac kratkih priča, filozof, kolumnist, dramatičar, novinar, govornik, književni i likovni kritičar, biograf i kršćanski “da smo to više sumnjičavi oko vrijednosti filozofije što smo više uvjereniji oko važnosti edukacije Takoreć, što smo skeptičniji o posjedovanju ikoje istine, to smo naoko sigurniji da možemo tome učiti djecu. Što je malešnija naša vjera u doktrinu, to je veća naša vjera u doktore“ (očita suđrotnost kršćanskoj filozofiji, op., T.T.). Odsuće teologije i filozofije iz srži (temelja, core je višeznačna riječ, op., T.T.) suvremenog akademstva vodi neizbježno, po Chesteronovu gledištu, do pokušaja supostojanja dva međusobno neuskladiva obrazovana koncepta koji stvaraju shizmu ili shizofreniju u srcu akadamske zajednice.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/79/G._K._Chesterton_at_work.jpg
„Istina je da je suvremeni svijet odan dvjema potpuno različitim i nespojivim koncepcijama obrazovanja. Uvijek pokušavajući da proširi djelokrug obrazovanja, on (suvremeni svijet, op., T.T.) uvijek nastoji isključiti iz sebe religiju i filozofiju; što je potpuna glupost. Možemo imati obrazovanje koje uči da je ateizam istina, i to može biti sa te točke gledišta cjelovito obrazovanje, ali ne možete imati obrazovanje koje traži učenje svih istina, i onda odbija raspravljati je li ateizam istina. 
 
Besmislenost suvremenog akademstva u napadnoj gradnji univerziteta bez univerzalnoga je tema kojoj se Chesterton često vraća. “Odbacimo natprirodno”, kaže Chesterton, “i tad nam ostaje neprirodno (eng. unnatural znači i čudno, op., T.T.). Obrazovanje je istinito samo u stanju prenošenja, i kako mi možemo prijeći u istinu ako ona nikad nije bila u našim rukama (nama, op., T.T.)?" Jedna posljedica akademskoga manjka istine u njenoj punini je ono što Chesterton naziva “standardizacijom niskim  standardom”, nemuštim standardom najnižega mogućega nazivnika propisanoga od mediokriteta". U nenazočnosti ujedinjujućega curriculuma u kojem svaka disciplina upotpunjuje druge, svaki dio ima smisla u svjetlu cjeline, suvremena akadamičnost (anemičnost, op., T.T.) je doslovno raščinila sebe u preobilju rascjepkanih čestica, od kojih nijedna nije u suobraćanju sa ostalima. “Sve je bilo međusobno  razdvojeno, i sve je uzgajano hladno."Uskoro ćemo čuti specijaliste koji odvajaju ton od riječi pjesme, na temelju čega kvare jedno i drugo… Takav svijet je nalik divljem sudskom razvodu 
 
Ironično, u egzorciziranju ujedinjujućega duha teologije i filozofije iz srži curriculuma, moderna akademija je osudila i razudila sebe na elementarne čestice, u kojem je svaka disciplina (materija, područje, grana op., T.T.) prognala sebe iz ostalih. U izopćavanju teologije i filozofije je moderna akademska zajednica paradoksalno izopćila samu sebe od sebe! “Jer što osnovna škola ne izučava teologiju”, piše Chesterton, “može se oprostiti kada ne bi izučavala išta drugo.
Sustavna grješka suvremenoga svijeta je tako golema da dopušta stvarima da budu neučinkovite tako dugo dok su ireligiozne. 
Protuvjerski duh suvremenosti je toliko suprotstavljen ideji ujedinjujuće istine da radije prihvaća obrazovanje bez potrage za smislom nego da prihvati obrazovanje koje u osnovi sadrži traženje smisla religije ili filozofije. I to suglasno Chestertonu zacijelo nije pravo obrazovanje: “Svako obrazovanje uči filozofiji; ako ne dogmom tad sugestijom, podrazumijevanjem, atmosferom. Svaki dio toga obrazovanja ima poveznicu da s drugim dijelovima (sjetiti se R. Steinera, op., T.T.). Ako sve to zajedno ne pridonosi nekom općem pogledu na život, to nije uopće obrazovanje”. Ovaj cjeloviti (sastavni) pogled na slobodno umijeće podučavanja je u suprotnosti sa necjelovitim (rastavnim) obrazovanjem relativista. “Ima nečega što je otužno u podučavanju nekoga svačemu ako to usporedimo sa suvremenim učenjem ničemu, i iste vrsti ništosti svakome. Budući su dosadašnji doprinosi filozofiji pomoću kojih čovjek može razumjeti svemir, potonji (suvremeni način, op., T.T.) nije filozofski sustav već umijeće nefilozofskoga čitanja i pisanja”. Prethodnici su učili odgajanike kako misliti; današnjičari štite svoje žrtve od razmišljanja.
Ovo odsuće mišljenja i sposobnosti razmišljanja je tragedija suvremenoga školstva; mi ne možemo razumjeti druge predmete (subjekte) curriculuma ako mi ne možemo razumjeti filozofiju i teologiju. Uzmimo npr. povijest, ako povjesničari nisu naučili razmišljati filozofski i teološki oni su izopćeni od prošlosti. Oni tad ne razumiju tko stvara povijest, što čini povijest, i zašto se povijest dogodila (za pojedine je to zbir slučajnosti, op., T.T.). Oni to ne razumiju. Još jednom  Chesterton je dao dijagnozu problema sa nepogrješivom unfailing preciznošću: O polovici historije se sada u školama i koledžima promišlja ogoljelo i vjetrenjasto po uskom gledištu koje ostavlja postrani teološke teorije. Izgleda da su povjesničari potpuno zaboravili dvije činjenice; prvu da čovjek djeluje zbog ideja (ideala, op., T.T.); i drugo što bi sukladno tome trebalo otkriti, koje su to ideje? 
 
Pravilno shvaćeno, povijest je vremenska mapa koja pokazuje nama ne samo odakle smo došli nego također i gdje smo, i kako smo tu dospjeli. Moguće je predvidjeti gdje ćemo stići u budućnosti ocrtavajući spoznaju vremenske mape od dolaska (na povijesnu pozornicu, op., T.T.) do danas, i proširujući (projicirajući bi bilo bolje, op., T.T) crtovlje u područje budućih mogućnosti. U tom smislu povijest može biti proročanska. Ona umnaža naše znanje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. To je dakako istina samo ako je vremenska mapa točna. Ako je ocrtana od onih koji opažaju predrasudama ili dnevnim zapovijestima uspjet će nam samo da se izgubimo. Postoji nekoliko stvari pogubnijih od netočne mape, posebno ako se nađemo na opasnom terenu.
 
Chesterton je tragediju suvremenoga obrazovanja briljantno zapazio, i ona nas ostavlja u zabrinjavajućem neznanju tko smo, gdje smo, odakle smo i kamo idemo. Mi smo izgubljeni i blaženo nesvjesni  glavinjamo prema ponoru. To je cijena koju smo osuđeni platiti za našu slijepu vjeru u ništa.
 

Teo Trostmann

Anketa

Tko je "zaslužan" što je 2018. mason Dražen Jelenić došao na čelo DORH-a?

Četvrtak, 20/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1477 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević