Get Adobe Flash player

Puno nerazrađenosti, neujednačenosti, previda...

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
http://www.glasgacke.hr/edit/objekti/novosti/1934_1475498244.jpg
Željko Holjevac
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
 
Prof. dr. sc. Željko Holjevac Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nisu posebno razrađeni još neki koncepti, poznati u svjetskoj literaturi i nipošto nevažni, kao što su npr. povijesna važnost i etička dimenzija ili moralna dvojba u tumačenju prošlosti. Kada je riječ o nastavnim temama u osnovnoj školi, tu ima priličnih nerazrađenosti, neujednačenosti, previda i u biti nedovršenoga posla.
 
Prof. dr. sc. Nenad Moačanin Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU-a
Posve je nejasno kako CKR zamišlja izbalansiranu usporedbu radikalno lijevih i radikalno desnih pokreta i režima gdje bi moralo biti jasno da neće biti pomaka od današnjih ideoloških konfrontacija bez isticanja različitih stupnjeva i pojedinih faza totalitarnosti, korijena u različitim kriznim situacijama u posve različitim političko-gospodarskim okolnostima. Razrada ishoda ostavlja dojam kao da se pri kraju školovanja učenik želi usmjeriti prema znanstvenom radu, zamalo arhivskome istraživanju.
 
Vesna Slaviček, prof. Ugostiteljska škola, Opatija i Osnovna škola Srdoči, Rijeka
Nedostaju odgojne i etičke dimenzije poučavanja Povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika. Zahtjevnost ishoda ne prati dobnu zrelost učenika za shvaćanje vrlo složenih povijesnih procesa i pojava.
 
Ljiljana Jambor, prof. Osnovna škola Augusta Cesarca, Zagreb
Promjene u nastavi povijesti su potrebne. Osnovni proces koji je pokrenuo HNOS (2005), a to je usmjerenost nastave na učenika i odmak od predavačke nastave uporabom raznolikih oblikovnih metoda i različitih izvora učenja i poučavanja, treba nastaviti.
 
Dalibor Joler, prof. mentor I. gimnazija, Zagreb
U Hrvatskoj kao zemlji s tradicionalno čvrstim vezama s njemačkim govornim područjem znanje njemačkog jezika bilo je i ostalo prijeko potrebno. S obzirom na njegovu važnost Hrvatska bi trebala još jače poticati, promicati i unapređivati učenje njemačkoga jezika, a to se nikako ne postiže njegovim ukidanjem u višim razredima gimnazije, odnosno prebacivanjem u status izbornosti.
 
Prof. dr. sc. Yvonne Vrhovac Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Smatram kako je već od samoga početka učinjena velika pogreška tvrdeći uopćavanjem kako je prijašnji plan i program bio zastario i neefikasan. Gospodin Jokić s ponosom tvrdi kako ovaj novi kurikul izrađuju kompetentne osobe – logično zaključujemo iz toga kako su se u ranijim godinama ovim ozbiljnim pitanjima bavile nekompetentne osobe. Smatram ovu tvrdnju da se javno i u medijima diskreditiraju kompetencije autora prijašnjih kurikula uvredljivom.
 
Akademik Zoran Juranić HAZU i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
U strategiji svake civilizirane zemlje obrazovanje, pogotovo humanističko, trebalo bi biti temelj uspješnog razvoja svih drugih djelatnosti.
 
Dr. sc. Martina Kolar Billege Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Metodički pristup određivanja sadržaja poučavanja podrazumijeva uvažavanje spoznaja matičnih znanosti, stoga je pri strukturiranju i metodičkomu transferiranju sadržaja poučavanja potrebno uvažavati spoznaje tih znanosti. Stjecanje je znanja postupno i ne smiju se izostaviti teorijska znanja.
 
Mr. sc. Petar Marija Radelj arhivist, teolog i prevoditelj, Zagreb
U svim prijedlozima CKR-a ističu se ishodi učenja. Osnovna zamjerka protiv termina naobrazba temeljena na ishodima (engl. Outcome-Based Education) jest da ona reducira odgoj i naobrazbu (engl. education), nastavu (engl. teaching) i učenje (engl. learning) na obrasce i „nadriznanstveno" planiranje postupaka, koji naobrazbu smatraju sredstvom namijenjenome određenim ciljevima. Znanje i razumijevanje ne mogu se svesti na ponašanje, popis umijeća i uočljivih manifestacija.
 
Prof. dr. sc. Tomislav Sabljak HAZU, Odsjek za povijest hrvatske književnosti, član suradnik HAZU-a
Potpuno je besmisleno raspravljati o Cjelovitoj kurikularnoj reformi u ovoj formi i eventualno prepravljati, dopunjavati, tobože usavršavati. Tu popravka nema - s bilo kojega stajališta polazili, kojemu god svjetonazoru pripadali.
 
Prof. dr. sc. Josip Lisac Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku, član suradnik HAZU
Dakako, mislim da bi naš školski sustav bilo važno osuvremeniti. To se, razumije se, odnosi i na kurikul materinskoga jezika. Ipak moram zaključiti da je ponuđeni tekst posve neprihvatljiv, te ne može biti temelj za ozbiljnu raspravu. Mislim da – zbog neprihvatljiva odnosa prema nacionalnome identitetu – taj kurikul u cjelini mora biti odbačen i da se mora napraviti novi o kojemu bi se moglo raspravljati.
 
Matija Grgat, prof., Suzana Molčanov, prof., Pero Pažin, prof. i suradnici XI. gimnazija, Zagreb
Antiodgojne, antipedagoške elemente nalazimo na mnogim mjestima u prilično velikome broju knjiga navedenih u CKR-u za samostalno čitanje, ali i one antiumjetničke jer „umjetnost oplemenjuje, a ne poživinčuje“, kako je to zapisao naš Matoš. U izboru književnih djela neophodno je strogo definiranje pedagoških, etičkih i estetskih kriterija uz poštivanje recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika.
 
Prof. dr. sc. Sanda Ham Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Bez obzira što se pogrješan naziv kurikulum i kurikularni proširio, doista nije dobro da tako važna hrvatska reforma nema pravilno hrvatsko ime - ako već naziv nastavni uputnik nije prihvaćen, valja nastojati na nazivu kurikul i kurikulni prema hrvatskome standardnom jeziku. Za to postoje brojni jezikoslovni razlozi i mišljenja uglednih hrvatskih jezikoslovaca.
 
Prof. dr. sc. Ružica Pšihistal Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Važno je odmah na početku postaviti pitanje zašto među članovima stručnih i radnih skupina za jezično-komunikacijsko područje i nastavni predmet Hrvatski jezik nema niti jednoga sveučilišnog nastavnika s kroatističkih odsjeka filozofskih fakulteta premda je upravo njihova uloga u obrazovanju nastavnika koji će provoditi reformu ključna. Nedostaju također ugledni znanstvenici iz područja filologije iz vodećih znanstvenih ustanova, koji bi mogli pomoći u kompetentnom posredovanju znanja iz matičnih znanosti koje su polazište kompetencija. Užitak čitanja autori CKR kurikula vezuju samo uz čitanje iz zabave, čime su olako – bez posredovanja struke – odustali od primarne zadaće poučavanja književnosti, koja se može ostvariti samo kroz cjelovito čitanje odabranih reprezentativnih (kanonskih) književnih djela.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Alen Žunić: Neidhardt je jedan od ključnih protagonista hrvatske kasne moderne

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 7. lipnja predstavljena je knjiga Misao u arhitekturi: Velimir Neidhardt urednika i autora koncepta izdanja dr. sc. Alena Žunića te akademika Velimira Neidhardta, potpredsjednika HAZU-a, autora tekstova nastalih tijekom pola stoljeća stvaralaštva od 1968. do 2018. Knjigu su objavili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i nakladnička kuća UPI-2m-Plus.
http://www.culturenet.hr/UserDocsImages/dijana/naslovnica%20neidhardt.jpg
Uz 90 autorskih tekstova akademika Neidhardta, knjiga donosi i deset intervjua koji njegove ideje i misli prezentiraju na živ i zanimljiv način, blizak širem krugu čitatelja. U knjizi je objavljeno i 20 odabranih tekstova uglednih kritičara i teoretičara koji su pisali o Neidhardtovim djelima i njegovom pozicioniranju u hrvatskoj arhitekturi i urbanizmu.
 
O djelu akademika Neidhardta govorio je predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić navevši najpoznatije arhitektonske projekte kojima je bio autor ili suautor, od Nacionalne i sveučilišne knjižnice, zgrada INA-Trgovine i Croatia osiguranja do novog terminala Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu. „Ta zdanja su simboli iza kojih mora stajati ideja i teorija. Ona su plod razmišljanja i znanja. Svako njegovo djelo je u arhitektonskoj službi identiteta grada“, rekao je akademik Kusić koji je kao važan dio Neidhardtove biografije istaknuo školovanje na Harvardu, kao stipendista Akademijinog fonda „Zlatko i Joyce Baloković“, kada je stekao znanja koja nisu bila dostupna u tadašnjoj Jugoslaviji. Spomenuo je i zasluge akademika Neidhardta kao dugogodišnjeg profesora na Arhitektonskom fakultetu, kao i njegov aktivan javni i društveni rad tijekom kojeg je dvaput bio predsjednik Udruženja arhitekata grada Zagreba i jedan od osnivača Hrvatske komore arhitekata. Akademik Kusić naveo je i Neidhardtove zasluge za Hrvatsku akademiju u kojoj je od 1991. redoviti član, dok je član suradnik postao 1980., sa samo 37 godina. Od 1998. do danas akademik Neidhardt predsjednik je Upravnog odbora Zaklade HAZU, a nalazi se i na čelu Odbora za zaštitu dobara od nacionalnog interesa. Akademik Kusić posebno je istaknuo doprinos koji je akademik Neidhardt „svojim inženjerskim i umjetničkim pogledom“ dao ugledu i prepoznatljivosti Akademije u proteklih sedam godina otkako je njen potpredsjednik.
 
Recenzent knjige akademik Andrija Mutnjaković kazao je da je ona svjedok autora i njegova djelovanja kroz 50 godina. „U tih 50 godina provlači se jedna zajednička misao koja traži progres i vizionarstvo arhitekata. Riječ Velimira Neidhardta postala je djelo“, rekao je akademik Mutnjaković, dok je recenzent akademik Mladen Obad Šćitaroci istaknuo da su Neidhardtovi tekstovi danas aktualniji nego u vrijeme kada su bili pisani, naročito oni u kojima upozorava na probleme u urbanističkom planiranju i izgradnji grada ili u provedni arhitektonskih natječaja. Recenzent prof. dr. sc. Zlatko Karač kazao je da je akademik Neidhardt arhitekt koji ujedno zna i pisati zbog čega bi trebao biti uzor mladim generacijama.
 
Alen Žunić je akademika Neidhardta ocijenio jednim od ključnih protagonista hrvatske kasne moderne čija su djela obilježena i decentnim refleksijama na postmodernu, metabolistički i high-tech izričaj. „Neidhardt je na tragu svog ranog urbanističkog iskustva pokazao nenadmašno umijeće kreiranja arhitekture velikog mjerila. Istovremeno s projektantskim djelovanjem postupno je gradio i vlastiti teorijski opus – arhitektonsku misao koja se razvijala kroz brojne objavljene diskusije, znanstvene članke, kritike i osvrte, strukovne manifeste i knjige. Od prvog objavljenog teksta napisanog 1968. do danas, tijekom 50 godina djelovanja, teorijski je diskurs postao neizostavan dio Neidhardtova stvaralačkog prosedea, a ideja ova knjige jest pružiti cjelovit kritički uvid u tu opsežnu i plodnu sferu njegove pisane riječi. Brojni danas već nedostupni, stariji ili zagubljeni tekstovi rasuti u periodičkim, zborničkim i monografijskim publikacijama, dijelom i u inozemstvu, u ovoj su knjizi objedinjeni i ponuđeni za novo čitanje u novom sadržajnom kontekstu primjerenim za današnji trenutak“, poručio je Žunić čiji koncept knjige i trud koji je uložio u njeno oblikovanje je pohvalio i akademik Neidhardt.
 
Alen Žunić (1989.) znanstveni je suradnik Arhitektonskog fakulteta na kojem je diplomirao s prosjekom ocjena 5,0 i ukupnom ocjenom summa cum laude, što mu je jedinom pošlo za rukom u povijesti. Poslijediplomski studij završio je na Harvardu, poput Neidhardta, kao stipendist fonda „Zlatko i Joyce Baloković“. Trenutno je na postdoktorskom usavršavanju u Zürichu na Saveznoj visokoj tehničkoj školi (ETH).
 

Marijan Lipovac

Čovjek koji se cijeloga života borio protiv kancerogenih tvari u domaćinstvima, kozmetici, pesticidima...

 
 
U Chicagu, SAD, 18. ožujka 2018. u 91. godini života preminuo je dr. Samuel Stanley Epstein, ugledni liječnik i znanstvenik koji je svoju karijeru posvetio istinskoj prevenciji karcinoma i stoga se smatra pionirom u prevenciji/sprječavanju karcinoma. Dr. Epstein rođen je 13. 4. 1926. u Middlesbroughu, Yorkshire/sjeverna Engleska. Otac mu je bio rabin Isadore Epstein i ravnatelj „Jew's College“ (danas: London School of Jewish Studies). Diplomirao je na Londonskom Sveučilištu a 1960. emigrirao je u SAD gdje se bavio istraživanjima u „Children's Cancer Research Foundation“ (danas: Dana-Farber Cancer Institute u Bostonu), a 1971. odlazi u Cleveland gdje počinje raditi u „Case Western University Medical School.“ Godine 1976. imenovan je profesorom za medicinu rada i okoliša na Sveučilištu Illinois (Univ. of Illinois, Abraham Lincoln School of Medicine and School of Public Health), gdje je predavao sve do umirovljenja 1999. kada postaje „profesor emeritus.“
https://static01.nyt.com/images/2018/04/26/obituaries/26epstein-print/merlin_9540910_878f63cf-7942-48c8-ac8a-b962504add12-articleLarge.jpg?quality=75&auto=webp&disable=upscale
Autor je devetnaest knjiga i više od 270 znanstvenih publikacija. U svojim knjigama kao i u javnim nastupima i govorima, dr. Epstein je upozoravao na tvari s kancerogenim učincima s kojima su ljudi u kontaktu bilo profesionalno bilo u domaćinstvu; oštro je kritizirao primjenu toksičnih i kancerogenih tvari u kozmetičkim proizvodima (npr. lak za kosu s vinil kloridom, puder s talkom/magnezijev silikat itd.) od kojih su najopasniji oni sa sadržajem nanočestica o čemu potrošači nisu obaviješteni. Upozoravao je potrošače da moraju izbjegavati kontakt s rendgenskim zrakama, pesticidima, saharinom, „hot dog“ s nitritima, mlijeko s rBGH, ciklamate u prehrambenim proizvodima, pidžame tretirane s određenom vrstom nezapaljivog sredstva itd. – jer sva ta sredstva imaju kancerogeni učinak. Stoga je 1978. objavio knjigu „The Politics of Cancer“ koju su „pozdravili“ aktivisti za zaštitu okoliša, udruge potrošača i mnogi drugi a ismijavala kemijska industrija i neki znanstvenici.   
 
Zastupao je vijetnamske veterane koji su bili izloženi učinku visoko toksičnog defolijanta poznatog pod nazivom „Agent Orange.“ Dr. Epstein nikada se nije ustručavao kada se obraćao dužnosnicima i nikada nije šutio – nije se ustručavao prozivati ni „American Cancer Society“ (Američko društvo za rak) niti „National Cancer Institute“ koje je optuživao zbog sukoba interesa jer su bili (i jesu) sponzorirani od korporacija. Dr. Epstein je stoga u javnosti poznat kao velikan u području prevencije karcinoma jer je pomogao probuditi javnost upozoravajući da karcinom tj. rak nije posljedica „loših“ gena nego posljedica kontakta s kemikalijama.
 
Dr. Epstein uporno je ukazivao na štetne kemijske tvari s kancerogenim učinkom – govorio je znanstvenu istinu koja se temelji na dokazima. No, bio je kao Kasandra iz grčke mitologije: nitko se nije na to obazirao niti vjerovao. S godinama je znanost o toksičnim kemikalijama napredovala i bilo je sve više dokaza o njihovoj kancerogenosti o čemu je dr. Epstein mnogo ranije govorio i upozoravao.
 
Proglašen je tzv. rat protiv karcinoma ali on odbija sve činjenice o pravim, stvarnim uzrocima nastanka i razvoja karcinoma – a ti uzroci su u našem okolišu prepunom različitih otrovnih tvari. Umjesto istine o pravim uzrocima razvoja karcinoma, okrivljuju se geni pa se „rat protiv karcinoma“ temelji na genetskim uzrocima, potom na ranom otkrivanju karcinoma što nije nikakva prevencija te zavaravanjem postojećim traumatičnim učincima liječenja, upozoravao je dr. Epstein. Prevencija znači sprječavanje nastanka i širenja neke bolesti, pa tako i kancerogenih oboljenja, objašnjavao je dr. Epstein.
 
Od 1990-ih oštro je kritizirao prisilno nametnute godišnje mamografske preglede jer su dojke mladih žena i osobito žena u premenopauzi (40-50 godina) izrazito visoko osjetljive na zračenje pa mamografija dodatno znatno povećava rizik od karcinoma.
Ipak, jedan od najvažnijih višedesetljetnih radova dr. Epsteina je onaj o rizicima rekombinantnog tj. genetski modificiranog hormona goveđeg rasta, rBGH, koji je imao veliku ulogu u podizanju javne svijesti o štetnim učincima genetski modificiranih organizama, GMO-a. Upravo na tom njegovom predanom radu temelji se daljnja kritika javnosti protiv GMO-a. Dr. Epstein je 1989. uputio izvješće u američku Upravu za hranu i lijekove (US FDA) upozoravajući na opasnosti zbog konzumiranja mlijeka krava tretiranih s rBGH u svrhu veće proizvodnje mlijeka (i do 30 %).
 
Rekombinantni hormon goveđeg rasta, rBGH, sintetski je oblik prirodnog goveđeg somatotropina – hormona kojeg kod goveda proizvodi hipofiza. rBGH dobiven je genetskom modifikacijom bakterije E. coli, a na tržištu se nalazi pod nazivom „Posilac.“ Primjena rBGH kod krava znatno u mlijeku podiže razinu hormona IGF-1, inzulinu-sličan faktor rasta. IGF-1 apsorbira se u tankom crijevu i ulazi u krvotok te tako povećava rizik za razvoj karcinoma kod ljudi koji piju mlijeko krava tretiranih s rBGH, jasno je upozoravao dr. Epstein koji je već tada imao dokaz o povezanosti karcinoma dojke s ingestijom (gutanjem) mlijeka s visokom razinom IGF-1. A svega nekoliko godina kasnije počeli su se javljati i dokazi o povezanosti konzumiranja takvog mlijeka s povećanom stopom oboljenja od karcinoma debelog crijeva i prostate. Dr. Epstein je od povjerenika FDA zahtijevao zabranu proizvodnje i prodaje rBGH kao i prodaju mlijeka od krava tretiranih s rBGH i to sve dok javnozdravstvena i veterinarska ispitivanja o sigurnosti i učincima ne budu provedena.
 
Nadalje, dr. Epstein je upozorio FDA da je mlijeko krava tretiranih s rBGH često kontaminirano gnojem zbog mastitisa, odn. infekcije vimena što je učestala pojava kod ovih muznih krava. A zbog liječenja mastitisa antibioticima, u mlijeku su rezidue antibiotika zbog čega prijeti opasnost nastanka i širenja antimikrobne rezistencije, odnosno otpornosti mikroorganizama (bakterija) na antibiotike. Štoviše, mlijeko krava tretiranih s rBGH nije bilo označeno kao takvo. Stoga je dr. Epstein oštro kritizirao Monsanto koji je odbio pravo potrošača na informaciju o tome da konzumiraju mlijeko krava tretiranih s rBGH; oštro je kritizirao američku Upravu za hranu i lijekove (FDA) i Ministarstvo poljoprivrede (USDA) zbog neodgovornosti. No, nije čekao njihovu reakciju i djelovanje. On je u časopisu „The Ecologist“ (izdanje: rujan/listopad 1989.) objavio prvo veliko i značajno upozorenje o rizicima konzumiranja 'genetski modificiranog' mlijeka (mlijeko krava tretiranih s rBGH).
 
Pored povećanog rizika za razvoj karcinoma dojke, konzumiranje hormonskog mlijeka povećava stres, povećava osjetljivost na alergene, štetno djeluje na imuni sustav 'gušenjem' njegove funkcije zbog čega potrošači takvog mlijeka postaju još podložniji infektivnim bolestima. U tekstu objavljenom u časopisu „The Ecologist“ objašnjeno je kako su ovi rezultati dobiveni istraživanjem provedenim u tajnosti. No, dr. Epstein ovdje nije stao – o zdravstvenim rizicima zbog konzumiranja mlijeka s rBGH i visokom razinom IGF-1 u mlijeku, on je svjedočio na posebnom odboru (Wisconsin State Assembly Committee on Agriculture) i pisao o svojem svjedočenju u „International Journal of Health Services.“
 
U prosincu 1990. dr. Epstein sudjelovao je na konferenciji u organizaciji National Institutes of Health gdje je upozorio da visoka razina IGF-1 povećava rizik od razvoja karcinoma dojke kod ljudi koju piju rBGH mlijeko. I usprkos svemu, FDA je 1993. odobrila komercijalnu prodaju mlijeka krava tretiranih s rBGH te izdala regulative kojima se zabranjuje (!) označavanje takvog mlijeka. Stoga dr. Epstein osniva organizaciju „Cancer Prevention Coalition“ („Koalicija za sprječavanje karcinoma“) te nastavlja upozoravati o zdravstvenim rizicima: „IGF-1 potiče malignu transformaciju normalnih/zdravih epitelnih stanica dojke...
 
IGF-1 odgovoran je za malignost, progresiju i invazivnost karcinoma dojke. Jednako tako IGF-1 je odgovoran i za razvoj karcinoma debelog crijeva.“ U ožujku 1998. dr. Epstein dodaje novi rizik izazvan konzumiranjem rBGH mlijeka: karcinom prostate. U ožujku 1999. Znanstveni odbor Europske komisije objavljuje izvješće o nalazu visoke razine IGF-1 u mlijeku krava tretiranih s rBGH te navodi zaključak da to predstavlja ozbiljan rizik za razvoj karcinoma dojke i prostate. Nakon ovog izvješća, dr. Epstein još jednom kritizira Codex i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) koji su odgovorni za međunarodne standarde o sigurnosti hrane a dozvolili su prodaju mlijeka s tako visokom razinom hormona.
 
„FDA dužnosnici i konzultanti industrije članovi su Codexa, sastaju se u tajnosti i pouzdaju se u neobjavljene tvrdnje industrije o sigurnosti proizvoda,“ pisao je dr. Epstein. U kolovozu 1999. Codex (Alimentarius) posve neočekivano daje podršku moratoriju Europske unije iz 1993. (moratorij na rBGH) što je onemogućilo da Sjedinjene Američke Države podnesu tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) protiv Europske unije zbog moratorija na rBGH. Godine 2006. dr. Epstein je objavio knjigu: „What's in Your Milk? An Exposé of Industry and Government Cover-Up on the Dangers of the Genetically Engineered (rBGH) Milk You're Drinking“ („Što se nalazi u vašem mlijeku? Prikaz industrijskog i državnog prikrivanja / zataškavanja opasnosti od genetski modificiranog mlijeka koje pijete“). Knjiga se temelji na 37 objavljenih znanstvenih studija koje su istraživale i dokazale da visoka razina IGF-1 u mlijeku krava tretiranih s rBGH znatno povećava rizik od razvoja karcinoma dojke, debelog crijeva i prostate.
 
'Monsanto' uz snažnu podršku Uprave za hranu i lijekove (US FDA) tvrdi da se rBGH mlijeko ni po čemu ne razlikuje od prirodnog mlijeka te da je ovo mlijeko sigurno za potrošače. Međutim, dr. Epstein ponovno se snažno usprotivio ovoj tvrdnji rekavši da je to velika obmana te je sastavio popis svih opasnosti zbog konzumiranja mlijeka krava tretiranih s rBGH.
 
Na kraju ističem da je dr. Samuel Epstein bio i predsjednik „Rachel Carson Trust for the Living Environment“ (sada: „Rachel Carson Council“) koji nastavlja s istraživanjima pesticida koje je započela Rachel Carson. Godine 2005. dr. Epstein za svoj rad i veliki doprinos u borbi za zaštitu ljudskog zdravlja i prevenciju kancerogenih oboljenja dobio je specijalno priznanje i zlatnu medalju za humanitarizam koje dodjeljuje „Albert Schweitzer World Academy of Medicine“ (Albert Schweitzer Golden Grand Medal for Humanitarianism).
Počivaj u miru, dr. Samuel Epstein!   
 
Izvori: Sam Roberts: „Dr. Samuel Epstein, 91, Cassandra of cancer prevention, dies“
New York Times, 25. 4. 2018.;
„Dr. Samuel Epstein's 20 year fight against biotech, cancer-causing milk“
www.sott.net/article/196232-Dr-Samuel-Epsteins-20-Year-Fight-Against-Biotech-Cancer-Causing-Milk  (objavljeno: 28. 10. 2009.)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Utorak, 17/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 848 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević