Get Adobe Flash player

Član Kosovske akademije znanosti i umjetnosti u HAZU-u

 
 
Tajnik Razreda za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Gordan Družić primio je u utorak 12. veljače u palači HAZU-a akademika Jusufa Buxhovija, povjesničara i člana Kosovske akademije znanosti i umjetnosti. On je Akademiji darovao svoje tri knjige o povijesti Kosova, od antičkih vremena do najnovijeg doba, objavljene na engleskom jeziku u Houstonu 2013.
https://images.gr-assets.com/authors/1408461640p8/7149584.jpg
Tijekom sastanka razgovaralo se o mogućnostima unapređenja suradnje dviju akademija koje od 1994. imaju potpisan Sporazum o znanstvenoj i umjetničkoj suradnji. Govorilo se i o prijateljskim vezama Hrvatske i Kosova koje su naročito došle do izražaja tijekom borbe obiju zemalja za slobodu i neovisnost, kao i o povijesti hrvatsko-albanskih odnosa. U pratnji akademika Buxhovija bili su povjesničar Nijaz Muhamedi,  predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba Shuip Ziberi i Gentiana Fana, članica Vijeća mladih predsjednice Republike Hrvatske. Gosti su tijekom posjeta palači HAZU razgledali Strossmayerovu galeriju starih majstora kao i Bašćansku ploču te škrinju svetog Šimuna.
 

Marijan Lipovac

Proizvedeni su u laboratorijima farmaceutske industrije nemaju ništa zajedničko s prirodnim nutrijentima

 
 
Mnogi ljudi danas su vrlo skloni vjerovanju u istinitost brojnih promidžbenih poruka putem medija – najčešće radi se dakako o promidžbi određenih bezreceptnih lijekova i ljekovitih sredstava koji će doprinijeti poboljšanju zdravlja i/ili smanjenju ili čak nestanku određenih zdravstvenih tegoba. Ipak, jedna od najvećih zabluda čovjeka jest prihvaćanje konzumiranja sintetskih tj. umjetnih vitamina kao neophodnog dodatka svakodnevnoj prehrani. Police mnogih supermarketa, drogerija, ljekarni i drugih prodavača ovih često jeftinih umjetnih proizvoda iz masovne proizvodnje pretrpane su upravo takvim vitaminskim ili vitaminsko-mineralnim dodatcima prehrani. No, svi oni proizvedeni su u laboratorijima farmaceutske industrije i zapravo nemaju ništa zajedničko s prirodnim nutrijentima, a mnogi od njih ne doprinose zdravlju već naprotiv, kao što je to slučaj s folnom kiselinom – oni čak štete zdravlju (molim vidjeti: „Priča o folatima i folnoj kiselini,“ Hrvatski fokus, 4. 1. 2019.).
https://www.flintstonesvitamins.com/static/media/images/featured.png
Svaki roditelj će učiniti sve za svoje dijete i njegovo zdravlje. U toj dobroj namjeri, a često i pod utjecajem promidžbenih poruka u medijima kao i preporukama pedijatara i/ili liječnika obiteljske medicine, roditelji često svojoj djeci kupuju različite dodatke prehrani – vitamine ili vitaminsko-mineralne proizvode. Multivitaminski proizvodi za djecu morali bi biti sigurni, zar ne? Međutim, jedno istraživanje provedeno u SAD-u otkrilo je sasvim nešto drugo i pokazalo da nažalost postoji i „crna strana“ ovih proizvoda. „Flintstones“ vitamini su vitaminski proizvod „broj jedan“ u SAD-u i uvijek su prvi izbor i preporuka američkih pedijatara. Moram ovdje napomenuti da je „Flintstones“ naziv „preuzet“ od poznatog i popularnog crtanog filma „Obitelj Kremenko“ – s ciljem da privuče djecu. Proizvođač „Flintstones“ multivitamina je globalna farmaceutska korporacija „Bayer.“ Nakon pažljivog čitanja sastava ovog popularnog vitaminskog proizvoda za djecu, stručnjaci otkrivaju da proizvod sadrži nekoliko nezdravih i za zdravlje štetnih sastojaka uključujući aspartam, bakreni oksid, umjetne boje, cinkov oksid, sorbitol, željezov (II) fumarat,  DL-alfa tokoferol, sojino hidrogenizirano ulje i kukuruzni škrob od genetski modificiranog kukuruza.
 
„Bayer“ na svojoj internetskoj stranici za zdravstvene stručnjake daje slijedeću obavijest: „82 posto djece ne jede dovoljno povrća. Stoga djeca ne mogu podmiriti sve svoje nutritivne potrebe.“ Cilj ove tvrdnje je da „Flintstones“ vitamini zadovoljavaju sve nutritivne potrebe djece u dobi od dvije godine pa nadalje. Ovi popularni multivitaminski proizvodi dolaze u obliku gumenih bombona i tableta za žvakanje. Stručnjaci upozoravaju roditelje da obavezno čitaju sastav multivitaminskih proizvoda koji su namijenjeni djeci. A u slučaju „Flintstones“ vitamina dali su i kraća objašnjenja o navedenim  sastojcima u proizvodu. Pa krenimo redom:
 
Aspartam je umjetna kombinacija aminokiselina i sastoji se od kemijskih komponenti: asparaginske aminokiseline i l-fenilalanina. Poznato je da se aspartam u organizmu razgrađuje na dvije visoko toksične tvari – metanol i formaldehid. James M. Schlatter, kemičar u farmaceutskoj kompaniji GD Searle otkrio je aspartam posve slučajno u prosincu 1965. kada je radio na lijeku protiv čira želuca. Aspartam je kemijska tvar, umjetno sladilo koje je 180 do 200 puta slađe od šećera ali bez kalorija. Nadalje, nekada je aspartam bio na listi Pentagona kao sredstvo za biokemijsko oružje. U Europskoj uniji aspartam se označava kao E951, a nalazimo ga u nekoliko tisuća različitih prehrambenih proizvoda, pićima, lijekovima itd.
 
Do danas je aspartam povezan s više od 40 različitih štetnih zdravstvenih učinaka u biomedicinskoj literaturi, a dokazana je njegova neurotoksičnost i kancerogenost. Stručnjaci upozoravaju da je aspartam odgovoran za epidemiju multiple skleroze iako se zapravo radi o posljedici toksičnog učinka metanola, te tzv. sistemskog lupusa koji je najizraženiji kod onih osoba koje piju „Diet Coke“ ili „Diet Pepsi.“  Štoviše, dokazano je da aspartam mijenja razinu dopamina i serotonina u mozgu te da je osobito opasan za dijabetičare na što upozoravaju dr. Russell Blaylock, neurokirurg i dr. H.J. Roberts, dijabetolog i svjetski poznati stručnjak za trovanje aspartamom. Dr. Blaylock upozorava da aspartam uništava neurone u mozgu uzrokujući oštećenje mozga različitog stupnja te dodaje: „a fenilalanin iz aspartama uzrokuje osiromašenje serotonina što uzrokuje ozbiljne posljedice – manijakalno depresivni sindrom, napadi panike, bijesa i nasilnosti.“ A dr. Roberts povezuje aspartam s Alzheimerovom bolesti te ozbiljno upozorava da mlade žene u dobi od 30 godina obolijevaju od ove bolesti. Pitanje: zašto se koristi u proizvodu za djecu ovo visoko toksično i štetno umjetno sladilo kada postoji prirodan, siguran i ne štetan proizvod – na primjer, sladilo od stevije?
 
Bakreni oksid, i to 2 miligrama nalaze se u sastavu „Flintstones“ vitamina za žvakanje kao „prirodni izvor bakra“ koji 100 posto podmiruje dnevne potrebe djece za ovim mineralom (u dobi od 4+). No, što je zapravo bakreni oksid? Je li to nutrijent, tj. hranjiva tvar ili je kemijska tvar? Direktiva Europske unije o Opasnim tvarima (u svrhu zaštite javnog zdravlja) svrstava bakreni oksid na popis opasnih tvari, klasificirajući ga kao „Štetnu (XN) i „Opasnu za okoliš (N).“ Uzmemo li u obzir da se bakreni oksid koristi kao pigment u keramici, zatim kao kemikalija u proizvodnji rajona i određenih vrsta baterija, moramo se zapitati je li ova kemikalija sigurna za djecu? Možda je tehnički ispravno bakreni oksid nazvati mineralom, ali zar se on može smatrati nutrijentom u vitaminskom proizvodu za djecu? Smatramo da ne.
 
Prehrambene umjetne boje katrana kamenog ugljena poznate su kao uzročnici štetnih nuspojava, od kojih se posebno izdvaja poremećaj smanjene pažnje i hiperaktivnost (ADHD). Postoje već i medicinske indikacije da se neurotoksičnost umjetnih prehrambenih boja povećava u kombinaciji s aspartamom, što je posebno zabrinjavajuća činjenica.
 
Zinkov oksid također je sastojak „Flintstones“ vitamina za žvakanje namijenjenih djeci, a svaka tableta za žvakanje sadrži 12 mg cinkovog oksida, za koji proizvođač tvrdi da podmiruje 75 posto dnevnih potreba djece u dobi između dvije i tri godine. No, cinkov oksid vrlo je čest sastojak (tzv.zaštitni faktor, SPF) u zaštitnim kremama i losionima za sunčanje. Direktiva Europske unije o Opasnim tvarima svrstava cinkov oksid u skupinu tvari opasnih za okoliš (N). Postavlja se pitanje: kako jedna tvar može biti štetna/opasna za okoliš, a sigurna za čovjeka, osobito za dijete koje gutanjem unosi ovu kemijsku tvar u organizam?
 
Sorbitol je umjetna zamjenica za šećer a svrstava se u šećerni alkohol. Može se reći kako se sorbitol ne bi smio nalaziti u proizvodima koje čovjek gutanjem unosi u organizam, a osobito ne bi smio biti sastojak u proizvodima namijenjenim djeci. Unos veće količine sorbitola u organizam povezan je s gastrointestinalnim tj. želučano-crijevnim poremećajima – od boli/grčeva u abdomenu do mnogo ozbiljnijih poremećaja poput sindroma iritabilnog crijeva.
 
Željezov (II) fumarat je vrlo zabrinjavajući sastojak u vitaminima. Željezo je mineral potreban svakom organizmu i sigurno nećete umrijeti od konzumiranja željeza iz hrane, na primjer špinata, dok je željezov (II) fumarat industrijski mineral koji se ne nalazi u prirodnoj hrani. Istina je slijedeća: željezov (II) fumarat je toliko toksičan da i slučajna prekomjerna doza unesena u organizam može „prouzročiti kobno trovanje kod djece mlađe od šest godina.“
Stoga proizvođač („Bayer“) naročito ističe upozorenje: „Držite ovaj proizvod dalje od djece. U slučaju prekomjernog unosa u organizam odmah pozovite liječnika ili obavijestite centar za kontrolu (o)trovanja.“
 
DL-alfa tokoferol acetat je umjetni, petrokemijski dobiven proizvod sličan vitaminu E a sastoji se od osam različitih kemijskih molekula koje sve imaju upitnu bioološku aktivnost i sigurnost. Postoje novije zabrinjavajuće indikacije da ova mješavima kemikalija može imati štetan učinak na imunološku funkciju organizma, ekspresiju gena i neurološko zdravlje kod vrlo mladih osoba. 
 
Hidrogenizirano sojino ulje kao sastojak u proizvodu namijenjenom djeci potpuno je neprihvatljivo. Ove polu-umjetne masne kiseline ugrađuju se u naša tkiva i povezuju se s više od desetak štetnih nuspojava, od oboljenja krvožilnog sustava pa sve do karcinoma, nasilnog ponašanja i bolesti masne jetre. 
 
Škrob od genetski modificiranog kukuruza također se navodi kao sastojak „Flintstones“ vitamina za djecu. „Iako netko može reći kako je njegova količina zanemariva, mi se s time ne slažemo,“ navodi se u upozorenju stručnjaka. Proizvođači bi morali točno označavati svoje proizvode i njegov sastav te navesti da on potječe od genetski modificirane poljoprivredne kulture ili da je dobiven primjenom genetskog inženjeringa. „Flintstones“ vitamini sadrže i askorbinsku kiselinu („vitamin C“) koja vjerojatno također potječe od genetski modificiranog kukuruza. Ne smijemo zaboraviti da je „Bayer CropScience,“ agrobiotehnološki dio „Bayera,“ platio u gotovini 381.600 US dolara kako bi bio odbijen prijedlog zakona o označavanju genetski modificiranih proizvoda u Kaliforniji. No, ovdje moram još svakako naglasiti da se askorbinska kiselina/vitamin C u farmaceutskoj industriji proizvodi i primjenom genetskog inženjeringa, točnije genetski modificiranih bakterija: Gluconobacter suboxydans, i bakterije iz roda Erwinia i Corynebacterium.
 
Roditelji imaju pravo brinuti o svojoj djeci i štititi ih od dokazano poznatih štetnih sastojaka u prehrambenim proizvodima kao i u vitaminskim i drugim proizvodima koji se koriste kao nadopuna prehrani. Isto tako moramo ovdje reći da je škrob od genetski modificiranog kukuruza jednako tako genetski modificirani proizvod. „Bayer“ (ali i druge farmaceutske kompanije) bi trebao ispravno i točno označavati svoje proizvode, osobito multivitaminske proizvode koji su namijenjeni djeci. Skraćeno, Bayerovi „Flintstones“ vitamini su poznati „brend“ u SAD-u ali su daleko od prirodnog proizvoda, a potrošači imaju pravo znati o svim mogućim štetnim nuspojavama koji se mogu pojaviti konzumiranjem određenog proizvoda. Na kraju, stručnjaci preporučuju roditeljima da obavezno čitaju sastav svakog proizvoda koji će dati svojem djetetu te da vode računa o pravim uzrocima nedostatka vitamina i/ili minerala u organizmu, a to je u prvom redu loša, nekvalitetna i nezdrava hrana uz loše životne navike.
 
Izvor: www.flintstonesvitamins.com/en/products/Flintstones_Complete.php (Nutritional Info Overview);
https://labeling.bayercare.com/omr/online/flintstones-complete.pdf
Karen Lau et al.: „Synergistic interactions between commonly used food additives in a developmental neurotoxicity test;“ Toxicol.Sci. 2006 Mar; 90(1);
Lindseth GN et al.: „Neurobehavioral effects of aspartam consumption,“ Res Nurs Health, 2014 Jun; 37(3) - US National Library of Medicine National Institutes of Health
Dr. Russell Blaylock: „Excitotoxins: The Taste That Kills“ (knjiga)
Dr. H.J. Roberts: „Defense against Alzheimer's Disease“ (knjiga)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Pogledajte uradak Školica kod veselog Checha

 
 
Poštovani,
danas se e-poštom proširio školski video uradak vrlo upitne kvalitete, ali i svrhe i cilja, a kamoli odgojno-obrazovnih ishoda, koji se proklamiraju u tzv. 'Školi za život' ministrice B. Divjak.
https://www.youtube.com/watch?v=xQI1PXVbiMw
https://www.sciencenewsforstudents.org/sites/default/files/2016/11/main/articles/860_main_girl_smoking.png
Uz potrebu za afirmativnim odgojno-obrazovnim sadržajima u školi, ovakav školski video pokazuje najnižu razinu kreativnosti koja se ističe kao temelj novih eksperimentalnih programa. Jučer je ministrica Divjak objavila 24 kurikul(um)a, ali među njima nema onih temeljnih na kojima počiva školski sustav, a to su Hrvatski jezik, Povijest, ali i Matematika, Fizika, Kemija, Biologija, Zemljopis itd. Također nema ni kurikula međupredmetne teme Građanskoga odgoja i obrazovanja. 'Škola za život' gradi se bez temeljnoga dokumenta, a to je nacionalni kurikul! I još uvijek nije promijenjen naziv kurikulum!
 
Uz navedeni video uradak XIII. gimnazije došlo je i pismo sljedećega sadržaja. Pitamo se gdje su sada udruge civilnoga društva, pravobraniteljstvo za djecu i svi ostali zagovornici pravne države i niže navedenih zakonskih akata. Smatrate li da o ovome u javnosti treba progovoriti, prosljeđujemo vam dopis.
Srdačan pozdrav!
www.reformaskolstva.eu
 
Molim, pogledajte i odgovorite:
Šaljem vam poveznicu, web adresu filma koji su snimili ravnatelj, neki profesori i učenici Filmske grupe jedne zagrebačke škole (XIII. gimnazija): https://www.youtube.com/watch?v=xQI1PXVbiMw; Molim, pogledajte, osobito kraj kada izgleda da je već sve gotovo.
Molim vaše stručno mišljenje. Koji je smisao i poruka ovoga filma? Zašto je snimljen? Kakva je to „satira“? Je li to ta čuvena kurikularna reforma i čuvena „Škola za život“? Ili su to nove odgojne metode bez pristanka i znanja roditelja?
Važno je i mišljenje Ministarstva znanosti i obrazovanja, pravobraniteljice za djecu, roditelja i građana te poznavatelja zakona i, najvažnije, svih onih osoba koje su stvarale hrvatsku državu. Želite li ovakve obrazovne kadrove i da ovako nastave odgajati našu djecu?!?

1. Ime filma „Školica kod veselog Checha“ – Ravnatelj: eto sve sam privatiziro, inspekcija me ne dira, prijave protiv mene odbacuju, radim što hoću – ja sam lav koji urliče kao kralj škole.

2. Profesorica sjedi u WC-u i puši (bivša članica Školskog odbora, predaje Glazbenu kulturu, na kraju filma sjedi u sredini između tri profesorice koje se nabacuju šmrkljama). Je li to reklama pušenja u školi?

3. Profesorica (predaje strani jezik) glumi pijanstvo i govori na engleskom (vidljivo iz usana je—se ), toči na nastavi viski, Je li to reklamiranje alkohola i poticanje maloljetnika na alkoholizam?

4. Mladi profesor (predaje Matematiku) izlazi iz WC-a, a za njim jedna po jedna dvije profesorice (obje predaju Hrvatski jezik, a sada su članice Školskog odbora) – izlaze raščupane, popravljaju odjeću – kao seksale su se u WC-u s kolegom. Je li to propaganda da su profesorice  k... ili je to poticanje slobodnog seksa?

5. Na kraju tri profesorice (gore već imenovane - dvije lijevo i desno predaju Hrvatski jezik, a u sredini Glazbenu kulturu) cerekaju se i nabacuju šmrkljama. Koja je poruka toga - tko vas sve šiša, radimo što hoćemo?

6. Profesori na listi s koje se križaju oni koji su sudjelovali u snimanju filma. Ostali među njima su i oni, koji nisu nikada pitani, a kamoli potpisali suglasnost da se njihovo ime i prezime nađe u takvome filmskom uratku – nije li to kršenje Zakona o zaštiti osobnih podataka?

7. Imaju li autori (nastavnici, Škola) potpise roditelja za maloljetne učenike o suglasnosti za snimanje? Ako nemaju, nije li to kršenje Zakona o maloljetnim osobama?

8. Najvažnije – koji je smisao i poruka ovoga filma? Zašto je snimljen? Kakva je to „satira“? Je li to ta čuvena kurikularna reforma i čuvena „Škola za život“?

9. Nesumnjiva nadarenost učenika, osobito potpisanog režisera, kamermana i montažera, neupitna je – naime, oni su ovdje zlorabljeni i zloupotrebljeni. Nije li to također povreda zakona?

10. Tko je odobrio financijska sredstva za taj odurni uradak?

NAPOMENA:

Desna profesorica Hrvatskoga jezika, Ana Đordić, vodi Filmsku skupinu učenika koji su ovo ostvarili: https://www.youtube.com/watch?v=xQI1PXVbiMw Većina profesora je zgrožena, ali se povlače i šute jer ravnatelj provodi mobbing. Prijavljen je već niz puta, ali ništa se nije dogodilo. Oni koji se ne slažu s ovakvom pedagogijom posve su nezaštićeni.  Ovaj je film nešto prestrašno, ponižavajuće i gadljivo, a profesorice koje su sudjelovale u izradi i snimale zaslužuju otkaz, jednako kao i ravnatelj Škole.
S poštovanjem,

Ime i prezime (na popisu u filmu bez pristanka i suglasnosti)
 
P. S. Na vrhu maila su adrese državnih službenika u MZO-u i pravobraniteljice za djecu, kojima se možete obratiti i izraziti svoje mišljenje u svezi snimljenog uratka.
<Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
<Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
<Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
<Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
<Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>
<Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.>

Anketa

Hoće li u Bleiburgu 18. svibnja 2019., na komemoraciji za pobijene Hrvate 1945. bez suđenja, biti više ili manje ljudi?

Utorak, 26/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 583 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević