Get Adobe Flash player

Fizički odsjek

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 
Primjedbe Vijeća Fizičkoga odsjeka na okruglome stolu o prijedlogu CKR-a, osobito uz analizu očekivanih utjecaja na budući razvoj STEM područja u Hrvatskoj
Obrazložena je potreba pomnoga pristupanja organizacijskim promjenama u školama. Prilagodba CKR kurikula modelu izbornosti mogla bi predstavljati problem jer bi se u većini predmeta gradivo vjerojatno nastojalo redistribuirati prema nižim godinama, odnosno većina gradiva nastojala bi se smjestiti u prve dvije godine gimnazijskoga obrazovanja  (klasična „šuvarica"), što je oprobano loš model.
https://www.ibimbo.it/wp-content/uploads/2017/06/stem-toys-chimica-fisica-fx.png
Jedan od argumenata u CKR-u za uvođenje izbornosti jest bolje pripremanje učenika za njihov budući studij, međutim, njegovu opravdanost nije moguće procijeniti jer učenika za specifični studij prvenstveno pripremaju prikladno odabrani sadržaji predmeta, a ne mehaničko povećavanje satnice. Budući da u pripremi kurikulnih dokumenata nije postojala institucionalna komunikacija između Ekspertne radne skupine i visokih učilišta, smatramo da se ovaj argument CKR-a koristi neopravdano. Učenici općih gimnazija čine većinu gimnazijske populacije pa shodno tome predstavljaju i glavnu bazu za fakultete iz STEM područja. Trenutno se učenici opredjeljuju za upis na fakultet prilikom prijave ispita državne mature, odnosno na sredini 4. razreda, dok bi se modelom izbornosti prema CKR-u takva odluka trebala donijeti već nakon 2. razreda. Kod mlađih učenika očekujemo veću tendenciju bijega iz „težega" STEM područja u „lakše" predmete, što bi moglo znatno umanjiti upisnu bazu za fakultete iz STEM područja sa svim negativnim posljedicama za budući razvoj Hrvatske. Takav CKR-model izbornosti bio bi izvan svake kontrole. Držimo da su ovdje posebno ugrožene manje sredine gdje bi, zbog malenoga broja učenika, prag od barem deset učenika za izvođenje pojedinoga modula iz STEM-a mogao dodatno potaknuti eliminaciju STEM modula iz sustava obrazovanja. Uz predloženi model izbornosti prema CKR-u vežu se brojna otvorena pitanja pa bismo predložili da se javna rasprava o njemu odgodi sve dok se ne provedu relevantne analize i projekcije kadrovskih i materijalnih mogućnosti škola, interesa učenika i potreba tržišta rada.
 
Iz predloženoga  CKR-a vidljivo je nerazumijevanje specifičnosti pojedinih predmeta koje proizlazi iz specifičnosti pojedinih znanstvenih područja. Smatramo da su manjkavosti predloženoga CKR-a barem dijelom uzrokovane sastavom Ekspertne radne skupine u kojoj su zastupljene gotovo isključivo društvene znanosti (pritom je čak troje od ukupno sedam članova zaposleno na istome institutu). Nesporno je da u reformu kurikula moraju biti uključeni i ostali stručnjaci koji imaju pregled trenutnoga stanja i budućih smjerova razvoja nekoga područja. Smatramo da bi opseg gradiva u svim predmetima trebalo smanjiti, ali taj postupak treba provesti u koordinaciji s predstavnicima poslodavaca (za strukovno školstvo) i visokim učilištima (za gimnazije). Konačno, slobodni smo upozoriti da pojam „učenje" ne bi trebao biti potpuno protjeran iz sustava obrazovanja, posebno primarnoga i sekundarnoga.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Steven Živko Pavletić istaknuti je hrvatski liječnik u SAD-u

 
 
Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, njen Razred za medicinske znanosti, Hrvatski muzej medicine i farmacije te Odsjek za povijest medicinskih znanosti u utorak 17. listopada posjetio je prof. dr. sc. Steven Živko Pavletić sa suprugom dr. sc. Adrianom Jadrankom Pavletić. Ovaj hrvatski liječnik u dijaspori istaknuti je onkolog s National Institutes of Healthu Bethesdi te potpredsjednik Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka (Association of Croatian American Professionals).
http://www.hrt.hr/media/tt_news/intervjudr2_01.jpg
Tijekom posjeta Hrvatskom muzeju medicine i farmacije i Odsjeku za povijest medicinskih znanosti razgledao je prostorije i muzejsku građu, a u razgovoru je inicirana suradnja ovih Akademijinih jedinica i Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka na razvoju projekta Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU. Muzej je osnovan 2014. te je za svoj budući stalni postav dobio prostorije u prizemlju Akademijine zgrade u Gundulićevoj ulici u Zagrebu. U tijeku je izrada arhitektonske projektne dokumentacije zahvaljujući financijskoj potpori Grada Zagreba. Realizacija suradnje Akademijinih jedinica s američkom akademskom dijasporom omogućit će otvaranje različitih mogućnosti za bolju komunikaciju i aktivno povezivanje s hrvatskom akademskom zajednicom u SAD-u.
 
Prof. dr. sc. Steven Živko Pavletić posjetio je i palaču HAZU gdje su ga primili glavni tajnik akademik Pavao Rudan, tajnik Razreda za medicinske znanosti akademik Marko Pećina, akademik Vjekoslav Jerolimov, tajnica HAZU Marina Štancl, te upraviteljica Odsjeka za povijest medicinskih znanosti prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić i upraviteljica Hrvatskog muzeja medicine i farmacije Silvija Brkić Midžić. Gost iz SAD-a razgledao je i Strossmayerovu galeriju starih majstora HAZU-a.
 

Marijan Lipovac

S pravom je srušena Cjelovita kurikulna reforma

 
 
U naslovu sam se poslužio formulacijom mojeg 'šulkolege' kako bih ukazao na svu problematičnost i apsurdnost najnovijih pojava koje su velikim dijelom posljedica nesposobnosti birokratiziranog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naime, s prijateljem iz gimnazijskih dana polemizirao sam na aktualnu temu e-mature i dobro osmišljenih koruptivnih 'alata'.
https://www.thebetterindia.com/wp-content/uploads/2014/06/penpressure.jpg
Na nacionalnim televizijama, ali i u dnevnom tisku svjedoci smo veličanja trivijalnih pokušaja poboljšanja obrazovnog sustava, odnosno samopromotivnih koncepata počevši od e-škole, e-mature, pa do 'svemoćne' robotike budućnosti. Takve upitne i samopromotivne kvaziinovacije zamagljuju stvarne probleme u obrazovnom sustavu. U biti, te su samopromocije (kao što je i u naslovu istaknuto) jednostavan alat za posvemašnju korupciju nad proračunskim sredstvima i famoznim fondovima EU-a.
 
Kad je riječ npr. o e-školi svjedoci smo u posljednje vrijeme isporuke silne količine tableta učenicima, a od kojih u školama nikakve koristi nema. Naime, lijepo je kad se djeca poigraju, a još će biti ljepše kad ti isti tableti budu  spremljeni, kad padnu u zaborav kao i razlog zbog kojeg su uopće i kupljeni. No, to vrlo dobro znaju oni koji su iz Ministarstva isporučili na desetke milijuna kuna za taj famozni projekt i to u vrijeme tehničke Vlade krajem 2015. godine. Vrlo slične performanse ima i 'halabuka projekt' medijski promovirane  robotike koja bi navodno trebala prosvijetliti pamet učenika, pobuditi njihov interes i navesti ih na kreativna promišljanja. Odlična dosjetka: ta tko bi - molim vas lijepo - uopće mogao i pomisliti da netko ima nešto protiv takovih lijepih ideja?!
 
Neki dan je Večernji list gospodina Nenada Bakića promovirao kao velikog filantropa. Istog sam trena - čitajući tekst o tome - pao u 'afan', jer sam shvatio da je gospodin Bakić sam sa sobom u kontradikciji. Naime, pred nekoliko mjeseci oduševio me je svojom izjavom u svezi CKR-a: ''Naš obrazovni sustav je poput zastarjelog hardweara s još zastarjelijim operativnim sustavom, a u njega guramo sofisticirane aplikativne programe. To naprosto ne ide.'' Mislio je naravno na lošu opremljenost škola nastavnom opremom i na loše educirani nastavni kadar.
 
A što reći sada? Kako li se zamišlja da će donacija 'micro:bita' biti djelotvorna na tom primitivnom hardwear-u i OS-u?! Misli li gospodin Bakić da će 'micro:bitom' kao simboličkim poticajem na obrazovni sustav riješiti problem zastarjelog hardwear-a i OS-a? Misli li on potaknuti razvoj STEM područja na taj način u našem školstvu? Na sveopću žalost to ne će ići. Problemi su puno dublji i treba ih sustavno rješavati. Nešto tu ne štima s logikom ili logika nije važna kad je business u pitanju? A možda su u pitanju stotine donatora-filantropa s popisa objavljenom u Poslovnom vjesniku koji mogu potencijalno prerasti u dioničare buduće Bakićeve tvrtke koja bi stranim tvrtkama otvorila tržište i to preko leđa hrvatskog obrazovnog sustava? Bilo bi zanimljivo čuti od gospodina Bakića ili nekoga iz MZO koliko je državnog novca tražio za svoju filantropsku 'dosjetku'.
 
Nije gospodin Bakić usamljen u takvim duhovito spektakularnim idejama poticaja kreativnosti kod učenika. Tome se priključio i zagrebački MIOC pa je upriličio neki dan prezentaciju 'igračaka' uz pomoć djelatnika FER-a, a što je sigurno zaintrigiralo i TV gledateljstvo kada je i sama ravnateljica XV. matematičke gimnazije dala naslutiti da će i ubuduće XV-ta gimnazija propagirati  'Toys R Us' (u prijevodu: igračke smo mi). Činjenica jest da postoji jedna velika praznina u obrazovnom sustavu, a to je jad i bijeda glede djelovanja od već spomenutog MZO-a. Dovoljno je prisjetiti se da nam 'Lolek i Bolek' u likovima aktualnog državnog tajnika i pomoćnika za osnovno i srednje školstvo ne rade ništa smisleno osim što potpisuju akte koje nitko drugi u Ministarstvu ne želi potpisati. Dakle, stvoren je vakuum u kojeg se kao i do sada ubacuju formalne i neformalne fantomske grupe i pojedinci.
 
'Srušena' je Cjelovita kurikulna reforma - s pravom, jer onako kako je stihijski došla, tako je i otišla. Ali što sada? Ulijeva li nam novo Povjerenstvo za strategiju razvoja znanosti i obrazovanja kojeg je imenovala Vlada neku nadu? Što možemo očekivati s obzirom na sastav Povjerenstva? Tu je jedan bivši ministar znanosti i obrazovanja koji je kumovao i zdušno isfinancirao jednu od kvaziinovacija, projekt e-škole; tu je i jedan predstavnik starije generacije, ali i predstavnik 'ruske škole pedagogije' iz Šuvarovog vremena.
 
U tom sastavu su i dvije dame. Jedna je autoritarna rektorica-pedagoginja Sveučilišta u Zadru, a druga je pedagoginja skromnog znanja i još skromnijih mogućnosti. Tu je i 'naš' poznati znanstvenik, zapravo 'teacher s pojačanim predmetom - mozak''. I na kraju, nije baš sve tako crno jer je u sastavu i jedan uglađeni i fini gospodin, bivši državni tajnik u MZO-u. Na kraju ove objekcije o alatu za korupciju preostaje zaključak: tjerali smo vuka, a istjerali lisicu. Neka se ne uvrijedi bivši predsjednik istog tog povjerenstva.
 

Miroslav Dorešić, http://barometar.vecernji.hr/analyses/kvaziinovacije-kao-alat-za-korupciju-3647/

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Utorak, 21/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1040 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević