Get Adobe Flash player

Muzej-institut za stare rukopise Matenadaran sv. Mesropa Maštoca

 
 
Muzej-institut za stare rukopise Matenadaran sv. Mesropa Maštoca ima višestoljetnu povijest. Stvoren je na osnovi nacionalizirane 1920. god. rukopisnih kolekcija Ečmiadzinskoga samostana. Godine 1939. rukopisne zbirke premještene su iz Ečmiadzina u armenski glavni grad Erevan. Zgrada muzeja je sagrađena 1959. god. (arhitekt - Mark Grigorjan). Sagrađena je u duhu nacionalnih arhitekturnih tradicija 12. - 13. st. Ispred zgrade podignut je spomenik Mesropu Maštocu, tvorcu armenskoga pisma, i drugim poznatim armenskim djelatnicima kao što su: Movses Horenaci, Mhitar Goš, Frik, Grigor Tatevaci, Ananija Širakaci, Toros Roslin. U Matenadaranu se nalazi više od 17.000 starih rukopisa i više od 100.000 starih arhivskih dokumenata. Osim armenskih rukopisa u pismohrani se nalazi bogata zbirka starih sirijskih, starogrčkih, gruzijskih, hebrejskih, perzijskih, latinskih, staroslavenskih i drugih zapisa. U Matenadaranu se čuvaju rukopisi od 5. do 18. st., također i jedini očuvani primjerci prvotiskanih i starotiskanih armenskih i inozemnih knjiga 16. i 17. st., djela starih i srednjovjekovnih povjesničara, pisaca, filozofa, matematičara, zemljopisaca, liječnika i drugih. Pohranjeni manuskripti imaju veliki značaj za proučavanje povijesti i kulture Armenije, Zakavkazja, niza zemalja Bliskoga i Srednjega istoka, povijesti Grčke i Rima.
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/17/Matena2.jpg
Mnogi rukopisi imaju veliku vrijednost, primjerice Lazarovo evanđelje iz 887. god., Ečmiadzinsko evanđelje iz 989. god., te Evanđelje iz Mugnija iz 11. st.
 
U muzeju se čuvaju: Biblija koja je prvi put prevedena na armenski, prvi armenski zakonik crkvenoga i građanskoga prava koji je sastavio krajem 10. st. Mehitar Goš, mudroslovna djela Davida Anahta (Nepredobitni) druge polovice 5. st., poznata Povijest Armenije Movsesa Horenacija (410. - 490.). Ovdje se čuvaju alfabeti staroga i srednjega vijeka, Zemljopisni atlas svijeta (“Ašharacujc”) velikoga znanstvenika enciklopedista iz 7. st. Ananija Širakacija (610. - 685.), koji je potanko opisao u to vrijeme tri poznata kontinenta - Europu, Aziju i Afriku, ali i svoju teoriju o kuglastosti Zemlje.
 
U muzeju Institutа čuvaju se i staroarmenski prijevodi nestalih grčkih tekstova, kao što su Zenonov traktat O naravi, Kronika Jevsenija Kesarijskoga, Tumačenje Petoknjižja Filona Aleksandrijskoga, Aristotelove Kategorije, Vještina gramatike Dionizija Frakijskoga. Najveća knjiga u Matenadaranu jesu Propovijedi pisane 1200. - 1202. (“Mušski homiliarij”) u Taronu (povijesna pokrajina stare zapadne Armenije). Knjiga teži 27,5 kg, veličine 75 x 55 cm, ima 600 stranica načinjenih od teleće kože ručnom izradom. Vlasnika knjige ubili su stranci, a knjiga je došla u ruke kadiji. Redovnici iz Muša (glavni grad Tarona) skupili su darove i otkupili knjigu od kadije i ona se čuvala u samostanu zapadne Armenije do genocida nad Armencima 1915. god. Nakon izgona knjigu su spasile dvije žene koje su ju raspolovile. Jedna je polovica pronađena je u Ečmiadzinu, a druga je, srećom otkrivena, zakopana u dvorištu armenske crkve blizu Erzeruma (stari grad u zapadnoj Armeniji, sadašnja istočna Anatolija u Turskoj). Najmanja knjiga u Matenadaranu teži 19 grama - to je Crkveni kalendar iz 16. st.
 
U Matenadaranu se radi na proučavanju i publiciranju spomenika armenske pismenosti, istraživanju problema tekstologije, paleografije, srednjovjekovnoga knjižnoga slikarstva, historiografije, znanstvene prijevode spomenika na različite jezike. Od 1940. god. se izdaje zbornik “Banber Matenadarani” (“Metenadaranov glasnik”) (na armenskom jeziku, a sažetak na francuskom i ruskom jeziku.
 

Artur Bagdasarov, HKV

Catherine Bertrini: Hrana je moć! Mi je koristimo u svrhu promjene ponašanja

 
 
Bill Gates u svjetskoj javnosti poznat je kao osnivač „Microsofta“, no vodeći „mainstream“ mediji posljednjih godina često u javnosti ističu njegova dobročinstva koja ostvaruje putem osnovane zaklade čiji točan naziv je „Bill and Melinda Gates Foundation“ (dalje u tekstu: Zaklada Gates). Jedan od najvećih planova Billa Gatesa je iskorijeniti glad u svijetu i to uzgojem genetski modificiranih organizama, GMO-a. Stoga nije bilo neobično kada je Gates u razgovoru za američki 'ABC News' („Nightline“, siječanj 2012.) izjavio kako je već investirao 27 milijuna US dolara u američku kompaniju „Monsanto.“ No, ovo saznanje prouzrokovalo je odbijanje humanitarne pomoći nekih država koje su se jasno protivile genetski modificiranim organizmima i genetski modificiranoj hrani zbog visokih rizika: novih bolesti i njihovih vektora; mutacije kukaca zbog otpornosti na insekticide; pojave tzv. superkorova zbog otpornosti na herbicide te nepovratne kontaminacije genetski ne-modificiranih kultura s genetski modificiranim organizmima. Štoviše, časopis „Seattle Times“, dobitnik devet Pulitzerovih nagrada, objavio je 27. 2. 2012. tekst na temelju kojeg su mnogi zaključili kako je Gatesova 'podrška' genetski modificiranim usjevima kao jedinom mogućem izboru za iskorjenjivanje gladi u svijetu utemeljena na lažnoj znanosti.
Image result for Bill Gates, GMO
Bill Gates
 
Grupa od 400 znanstvenika financiranih od Svjetske banke i Ujedinjenih naroda, provela je trogodišnje istraživanje na temelju kojeg je zaključeno da genetski modificirani organizmi nisu nikakav izbor za iskorjenjivanje gladi u svijetu. Znanstvenici su zaključili i preporučili primjenu agro-ekoloških metoda koje će osigurati globalnu prehrambenu sigurnost, a uključeno je i tradicionalno korištenje sjemenskog materijala uz primjenu lokalnih poljoprivrednih praksi i znanja koja su već tradicionalno prilagođena lokalnoj ekologiji (Globalno izvješće: „Poljoprivreda na rakrižju,“ IAASTD, 2009.). U siječnju 2012. održan je Svjetski gospodarski forum, a Robert Newman tada je u svojem tekstu „Filantropija je neprijatelj pravde“ („Philanthropy is the Enemy of Justice“) kritizirao izbor/imenovanje Gatesa kao predanog 'glasa' za svjetsku sirotinju. Newman je tada napisao:    
 
„Govorim li da filantropija, tj. čovjekoljublje nikada nije učinila dobro? Ne, ona je postigla mnoge zadivljujuće stvari... Ali budite svjesni katastrofe koju može prouzročiti moć bez nadzora i demokratske kontrole.“ Newman dalje objašnjava: „Lord Sainsbury nije mogao demokratskim putem 'nametnuti' biotehnološku poljoprivredu globalnom jugu, ali to mu je omogućeno nakon osnivanja Zaklade Gatsby (Gatsby Foundation)...“ Cilj biotehnološkog projekta Zaklade Gatsby je osigurati prehrambenu sigurnost globalnom jugu, a taj cilj ima i Zaklada Gates, osobito za Afriku. No, jesu li oni zaista dobročinitelji ili su jedni od najdestruktivnijih dobročinitelja?
 
Donacija patentiranog sjemena (genetski modificiranih usjeva) nije nikako dobra za prehrambenu sigurnost i neovisnost poljoprivrednika. Uzgoj GMO-a znači uzgoj monokultura na velikim površinama, a ovi biotehnološki usjevi vrlo su osjetljivi na različite bolesti pa stoga zahtijevaju primjenu vrlo skupih herbicida, insekticida i fungicida – čija cijena raste s porastom cijene nafte na tržištu, a to u prvom redu uzrokuje propast (čitaj: bankrot) malih poljoprivrednih proizvođača. Štetnici na usjevima mutiraju i postaju otporni na agrokemijska sredstva – i koliko god ulagali u primjenu zaštitnih sredstava to nije dovoljno za zaštitu poljoprivrednih kultura pa cijele žetve propadaju. A patentirano sjeme genetski modificiranih usjeva ne može se (ili točnije: ne smije se) koristiti za slijedeću sjetvu – poljoprivrednici moraju svake godine kupiti novo sjeme za sjetvu, pojašnjava Newman.
 
Ovakva politika ne doprinosi prehrambenoj suverenosti niti iskorjenjivanju gladi. Nije nikakva tajna da su Monsanto i druge biotehnološke kompanije povezane sa Zakladom Gates i to preko Saveza za zelenu revoluciju u Africi („Alliance for Green Revolution in Africa, AGRA“) sa ciljem promoviranja uzgoja GMO-a u Africi. Zaklada Gates donirala je stotine milijuna US dolara upravo AGRA-i, a 2006. Robert Horsch je angažiran za provedbu tzv. AGRA-projekta. Horsch je 25 godina bio visoko pozicioniran izvršni djelatnik u Monsantu. Kao što to u pravilu bude, ovaj projekt „prodaje se“ pod zastavom altruizma i održivosti, iako u stvarnosti on nema apsolutno ništa s time. To je samo projekt vrijedan nekoliko milijardi US dolara s ciljem transformacije, odn. preobrazbe Afrike u kontinent za uzgoj GMO-a. Stoga je ugledni dr. Philip L. Bereano, profesor emeritus Sveučilišta Washington i stručnjak za genetski inženjering jasno upozorio da je Zaklada Gates u golemom sukobu interesa zbog povezanosti s biotehnološkom kompanijom Monsanto koju financijski vrlo izdašno podupire. Dr. Bereano ističe: „Vrlo je naivno uopće misliti kako suradnja Zaklade Gates i Monsanta ima išta s filantropijom i kako će ona pomoći u rješavanju problema siromaštva i gladi jer ova je suradnja osmišljena kao pomoć Monsantu u monopolizaciji svjetskog prehrambenog lanca s izrazito skupim patentiranim genetski modificiranim sjemenom i herbicidima, insekticidima i dr. koji obavezno idu uz genetski modificirane kulture.“
 
U naprijed spomenutom razgovoru za ABC News, Bill Gates je rekao da će sjeme biti donirano siromašnim područjima. Međutim, patentirano genetski modificirano sjeme vrlo je skupo pa ostaje pitanje kako dugo će ono biti besplatno za siromašne poljoprivrednike u Africi, Aziji i drugdje? Ne može se očekivati da će Zaklada Gates i kompanija Monsanto prehranjivati gladnu Afriku. A kada jednom započne uzgoj genetski modificiranih poljoprivrednih kultura tada patentirano sjeme morate kupovati za svaku sjetvu, a ako ne, tada možete biti optuženi za krađu, tj. nezakonitu uporabu patentiranog sjemena, pri čemu se ne smije zaboraviti da se pelud GMO-a vrlo lako i daleko prenosi zrakom, vjetrom, kukcima i dr. te tako uzrokuje onečišćenje genetski ne-modificiranih kultura s onim genetski modificiranim. Kada jednom na globalnoj razini ostvarite potpuni nadzor nad cjelokupnom poljoprivrednom proizvodnjom vi tada upravljate svijetom. Očito se polako ali sigurno ostvaruje izjava: „Kontroliraj naftu i kontrolirat ćeš zemlju. Kontroliraj hranu i kontrolirat ćeš ljude“ (Henry Kissinger 1970-ih). Nadalje, Zaklada Gates također je donirala 20 milijuna US dolara za razvoj tzv. „zlatne riže“ – genetski modificirane riže koja proizvodi beta-karoten neophodan za sintezu vitamina A od čijeg nedostatka pate milijuni siromašnih ljudi, odrasli i djeca, i to zbog toga što im svježe povrće i voće kao i namirnice animalnog/životinjskog podrijetla nisu dostupne.
 
Dr. Vandana Shiva i drugi stručnjaci već su od samog početka upozoravali da „zlatna riža“ ne će doprinijeti poboljšanju zdravlja, jer organizam može pretvoriti beta-karoten u vitamin A samo pod određenim uvjetima. Naime, beta-karoten je topiv u mastima jednako kao i vitamin A što znači da prehrana mora sadržavati i namirnice životinjskog podrijetla i unos masti u organizam. Siromašni, pothranjeni ljudi zbog toga ne bi mogli beta-karoten iz „zlatne riže“ pretvoriti u vitamin A. No, cijela ideja o „zlatnoj riži“ dovedena je u pitanje kada su stručnjaci Iowa State University (Državno Sveučilište Iowa) proveli istraživanje koje je pokazalo da bi odrasla žena morala svakodnevno pojesti 7,26 kg (16 lb) „zlatne riže“ a dijete 5,44 kg (12 lb) kako bi opskrbili organizam dostatnom količinom vitamina A.
 
U Cancunu, Meksiko, od 2. do 17. prosinca 2016. održan je sastanak stranaka UN-ove Konferencije o biološkoj raznolikosti na kojem je međunarodna zajednica donijela odluku o uspostavi tzv. „Online Forum on Synthetic Biology“ („Online forum o sintetskoj, tj. umjetnoj biologiji“) kao reakciju na poziv država tzv. globalnog juga i 170 organizacija civilnog društva. Naime, sintetska ili umjetna biologija mogla bi biti bogat izvor značajnog razvoja ili bi mogla biti Pandorina kutija s brojnim neugodnim iznenađenjima. Nove genetske tehnike omogućuju bezbroj mogućnosti za promjenu gena te mogu čak doprinijeti pojavi novih oblika života ali isto tako mogu uzrokovati i nestanak postojećih oblika života. Forum će stoga biti mjesto gdje će stručnjaci raspravljati o ovoj ozbiljnoj temi i problemima vezanim uz nju.
 
Od posebnog je zanimanja fenomen poznat kao „gene drives“ i „genome editing“ odn. ciljano modificiranje ili zamjena gena, jednog ili više njih, gdje se prednost daje promjeni u nasljeđivanju određenih gena. „SinBio“ (tj. umjetna biologija) znači manipuliranje genima radi čega se potpuno mijenja karakter vrste u cjelosti, čak i s mogućnošću eliminacije onog štetnog ili nezdravog. Tko može, ili točnije, tko smije odlučivati o tako važnim pitanjima? Mrežna stranica Zaklade Gates otkriva da je 2017. Zaklada donirala 1,6 milijuna US dolara za sjeme u svrhu „podizanja svijesti, razumijevanja i prihvaćanja nove genetske tehnologije za opće javno dobro.“ Donaciju je primila „Emerging AG Inc.“ – PR tvrka za agrobiznis i biotehnološke kompanije koja tako nastoji utjecati na Forum kao i na „pogled“ što je dobro za opće javno dobro, te nastoje onemogućiti privremeni moratorij na nove genetske tehnologije dok one ne budu pomno istražene. Zaklada Gates ima golem interes u nastojanju zaustavljanja  rada navedenog međunarodnog Foruma budući snažno promovira i bogato financijski podupire genetski inženjering tvrdeći da će nove genetske tehnike i manipulacije genima prehraniti svijet što je daleko od istine prema svim sadašnjim poznatim rezultatima i posljedicama genetskog inženjeringa i komercijalnog uzgoja genetski modificiranih organizama. Ugledni stručnjak za medicinu, dr. Richard Horton, urednik britanskog medicinskog časopisa „The Lancet“ je izjavio: „Nastojanje da se tehnološkom hranom riješi glad u svijetu može biti... potjera za komercijalno najzlonamjernijom guskom u novome stoljeću“ (William Engdahl: „Sjeme uništenja“).
 
„Aktivnosti Zaklade Gates glavni su primjer onoga što se naziva 'filantrokapitalizam'. Ovaj pojam sažima nastojanje filantropije da koristi tržišne procese u svrhu dobrog, iako je ova strategija zapravo problematična, jer tržišta nisu prikladna za stvaranje društveno konstruktivnih ciljeva. Zagovornici filantrokapitalizma često očekuju dugoročno financijsko vraćanje ili sekundarne koristi od ulaganja u društvene programe. Filantropija postaje još jedan dio za pokretanje ostvarenja dobiti i korporativne kontrole. Strategija "razvoja" Zaklade Gates zapravo promiče neoliberalne ekonomske politike i korporativnu globalizaciju:"To je... vjerojatno da će Bill Gates, koji ima redoviti pristup svjetskim čelnicima i zapravo osobno financira stotine sveučilišta, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija i medija, postati najutjecajniji glas za međunarodni razvoj...“A Catherine Bertrini, izvršna direktorica Programa svjetske hrane pri UN-u i bivša pomoćnica američkog ministra poljoprivrede sada već davne 1996. godine u govoru na Svjetskom sastanku na vrhu o hrani (World Food Summit) izjavila je slijedeće:„Hrana je moć! Mi je koristimo u svrhu promjene ponašanja. Neki će to, možda, nazvati mitom. Nemamo se namjere ispričavati.“
 
Izvor: Third World Resurgence, No. 328, prosinac 2017.: „Philanthrocapitalism: The Gates Foundation's African programmes are not charity“ autor: dr. Philip L. Bereano:
The Guardian, 27. 1. 2012.: „Philanthropy is the Enemy of Justice“ autor: Robert Newman
 

Rodjena Marija Kuhar

Kazalo imena autora recenzija

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
https://i.pinimg.com/originals/d8/3f/c5/d83fc586a780b90434c1ac1ddd0052e7.jpg
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
 
KAZALO IMENA AUTORA RECENZIJA
 
A
prof. dr. sc. Marko Alerić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 14 akademik Igor Anić, HAZU i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 15 Mara Azinović, prof., Osnovna škola Miroslava Krleže, Zagreb 3
B
mr. sc. Nenad Bakić, Institut za razvoj i inovativnost mladih, Zagreb 15 prof. dr. sc. Josip Balabanić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član sur. HAZU 19 Nedeljko Begović, prof., Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci 24 akademik Vladimir Bermanec, HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 16 prof. dr. sc. Ante Bežen, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 9 Sanja Bežen, mag. praesc. educ., Dječji vrtić Savica, Zagreb 9 dr. sc. Sanja Bilač, dipl. učiteljica, Osnovna škola Spinut, Split 18 Žarko Bošnjak, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb 4 Željko Bošnjak, prof., Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb 6 prof. dr. sc. Stipe Botica, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Matica Hrvatska, Zagreb 2 dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, prof. savjetnik, XV. gimnazija, Zagreb 14
akademik Leo Budin, HAZU i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 6
C
mr. Sanja Canjek Androić, Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb 16
Č
prof. dr. sc. Ladislav Čaklović, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 7 prof. emer. Igor Čatić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu 23 Marina Čubrić, prof. savjetnik, Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti, Zagreb 14 Stela Čuturić, akad. slikarica, učitelj savjetnik, Osnovna škola Vidici, Šibenik 25 Ć
Josip Ćulumović, mag. prim. educ., Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića, Zagreb 20
D
prof. dr .sc. Zlatko Drmač, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 7
Nela Dželalija, prof., III. gimnazija, Split 6
Đ
mr. sc. Ivica Đaković, pedagog, Osnovna škola Petra Zrinskog, Zagreb 16 E
dr. sc. Tihomir Engelsfeld, prof., ravnatelj, V. gimnazija, Zagreb 15 F
Tomislav Faist, učitelj, Osnovna škola Posavski Bregi 7
akademik Igor Fisković, HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 14 dr. sc. Stanislav Frančišković Bilinski, Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb 16
prof. emer. Miroslav Furić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 17
G
akademik Stjepan Gamulin, HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 17 prof. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 14 doc. dr. sc. Matko Glunčić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 8
prof. dr. sc. Mario Grčević, dekan, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU 13 Matija Grgat, prof., XI. gimnazija, Zagreb 12 prof. dr. sc. Mislav Grgić, dekan, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 19, 20
H
prof. dr. sc. Sanda Ham, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 13 prof. dr. sc. Željko Holjevac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 11 Antonija Horvatek, učitelj savjetnik, Osnovna škola Josipa Badalića, Graberje Ivanićko 22 prof. dr. sc. Dubravka Hranilović, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 18
Hrvatski institut za povijest, Znanstveno vijeće (ravnateljica Jasna Turkalj), Zagreb 8 27
J
Ljiljana Jambor, prof., Osnovna škola Augusta Cesarca, Zagreb 11
Ivan Janjić, prof. mentor, I. gimnazija, Zagreb 13 dr. sc. Mario Jareb, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 5 akademik Antun Dubravko Jelčić, HAZU, Razred za književnost, Zagreb 5 prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu 23 akademik Mislav Ježić, HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 8 Dalibor Joler, prof. mentor, I. gimnazija, Zagreb 11 dr. sc. Verica Jovanovski, Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek 17 doc. dr. sc. Nenad Judaš, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 17 akademik Zoran Juranić, HAZU i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu 12
K
Damir Kliček, dipl. inž., prof, Elektrostrojarska škola, Varaždin 17 mr. Ljiljana Klinger, dipl. učiteljica, ravnateljica, Osnovna škola Matije Gupca, Zagreb 6 dr. sc. Martina Kolar Billege, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 12 akademik Ivica Kostović, HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb 3 akademik August Kovačec , Razred za filološke znanosti HAZU (tajnik Razreda) 4 prof. dr. sc. Stipe Kutleša, Institut za filozofiju, Zagreb 19
L
Majda Leskovar, prof., Škola za primijenjenu umjetnost, Rijeka 19 prof. dr. sc. Josip Lisac, Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku, član suradnik HAZU 12 akademik Ignac Lovrek, HAZU i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 18
M
prof. dr. sc. Renata Marinković, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2 mr. sc. Marijana Marinović, Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Rijeka 10 prof. dr. sc. Jasenka Markeljević, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice", Zagreb 20 prof. emer. Josip Markovac, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu 23 mr. sc. Nenad Marković, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb 18 akademik Ranko Matasović, HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1 prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 7 dr. sc. Irena Mišurac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu 16 prof. dr. sc. Nenad Moačanin, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU 11 Suzana Molčanov, prof., XI. gimnazija, Zagreb 12
N
prof. dr. sc. Ante Nazor, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata 5 akademik Krešimir Nemec, HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2 prof. dr. sc. Tamara Nikšić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 22 prof. dr. sc. Goran Nuić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 7 O
akademik Mladen Obad Šćitaroci, HAZU i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 18
P
akademik Vladimir Paar, HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 25 prof. dr. sc. Marko Palekčić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2 Pero Pažin, prof., XI. gimnazija, Zagreb 12
akademik Marko Pećina, HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 21 Dalibor Perković, prof., Zdravstveno veleučilište, Zagreb 24
mr. sc. Roko Pešić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 21 Božidar Petrač, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb (predsjednik Društva) 4
prof. dr. sc. Davor Petrinović, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 19 akademik Stanko Popović, HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 10, 19 Sonja Prelovšek Peroš, prof., Osnovna škola Vladimira Nazora, Pazin 22
prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, Akademija dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 9 prof. dr. sc. Ivan Prskalo, dekan, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 21 28
 
prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 13
R
mr. sc. Petar Marija Radelj, arhivist, teolog i prevoditelj, Zagreb 12
dr. sc. Tihomir Rajčić, prof., OŠ Kneza Mislava, Kaštel Sućurac 14 akademik Tomislav Raukar, HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 8 prof. dr. sc. Marija Rosandić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu .............. 20
doc. dr. sc. Mirko Ruščić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu 20
S
prof. dr. sc. Tomislav Sabljak, HAZU Odsjek za povijest hrvatske književnosti, član suradnik HAZU 12
Dubravka Salopek Weber, prof. savjetnik, Osnovna škola Mate Lovraka i Osnovna škola Horvati, Zagreb 24
prof. dr. sc. Pere Sikavica, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 21 Antonia Sikavica Joler, prof. mentor, I. gimnazija, Zagreb 15 Vesna Slaviček, prof., Ugostiteljska škola, Opatija i Osnovna škola Srdoči, Rijeka 11 prof. dr. sc. Dean Slavić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 13 doc. dr. sc. Dubravka Smajić, Fakultet odgojno-obrazovnih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 4 prof. dr. sc. Denis Sunko, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 22
Š
Igor Šarić, prof., Geodetska tehnička škola, Zagreb 24 prof. dr. sc. Nevio Šetić, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb 26 Alen Šimičić, prof. mentor, Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti, Osijek 9 prof. dr. sc. Goran Šimić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb 23 prof. dr. sc. Zvonimir Šipuš, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 6 doc. dr. sc. Dejan Škvorc, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 20 Drago Štambuk, dr. med., književnik i diplomat, Zagreb 14 Šime Šuljić, prof., Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin 22
T
prof. dr. sc. Željko Tomičić, Sveučilište u Zadru i Institut za arheologiju, Zadar, član suradnik HAZU 10 dr. sc. Jasna Turkalj, Hrvatski institut za povijest (ravnateljica Instituta) 9
V
prof. dr. sc. Hrvoj Vančik, Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 24 prof. dr. sc. Gordana Varošanec Škarić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 15 prof. dr.sc. Damir Viličić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član sur. HAZU 18 prof. Boris Vilić, dekan, Rider University, New Jersey, SAD 1
dr. sc. Ines Vlahović, Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 24 Goran Vranić, prof., II. gimnazija, Zagreb 25
akademik Dario Vretenar, HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 22
prof. dr. sci. Yvonne Vrhovac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 11
 
(Svršetak)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 821 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević