Get Adobe Flash player

Sve više tinejdžera i mladih ljudi obolijeva od karcinoma

 
 
„Je li loša sreća objašnjenje za sve veći broj tinejdžera i odraslih mlade dobi oboljelih od karcinoma mozga ili dojke?“ – ovo pitanje postavila je u svojem tekstu ugledna svjetska znanstvenica dr. Devra Lee Davis, PhD, gostujući profesor medicine na Hebrew University, Ondokuz Mayis University, Samsun/Turska i Szechuan University. Naime, djeca već vrlo rano počinju koristiti današnju suvremenu bežićnu tehnologiju za koju je dokazano da osobito štetno djeluje upravo na zdravlje djece. Stoga liječnici upozoravaju: zaštitite svoju djecu, trudnicama preporučuju zaštititi trbuh, a posebno moraju biti oprezni mladi muškarci koji žele imati dijete ili djecu jer je sperma osobito osjetljiva na zračenje mobitela, ali i bežićnih telefona. Muškarci koji koriste mobitel 2 do 4 sata dnevno, imaju 30 posto manji broj spermija u odnosu na one koji ne koriste mobitel; dnevno korištenje mobitela više od 4 sata smanjuje broj spermija za 40 posto. Provedene studije također su dokazale da mikrovalno zračenje može oštetiti spermije. 
https://aulterra.com/wp-content/uploads/Children-brain-radiation.jpeg
Djeca su osobito osjetljiva na zračenje mobitela i bežičnih telefona jer apsorbiraju dvostruko više zračenja od odraslih. Problem je i u tome što mobiteli nikada nisu pravilno ispitani na zdravstvenu sigurnost. Antena mobitela radi kontinuirano, tj. neprekidno traži signal s bazne stanice kako bi primanje i slanje informacija bilo neprekidno omogućeno. Mozak i tijelo apsorbiraju gotovo polovicu cjelokupnog zračenja iz mobitela ali i bežičnih telefona.
 
Osobe koje tijekom deset godina koriste mobitel više od trideset minuta dnevno (u prosjeku) imaju dvostruko veći rizik za razvoj karcinoma, osobito tumora mozga. Kod tinejdžera koji koriste mobitele tumor na mozgu razvit će se za manje od jednog desetljeća – pokazale su provedene znanstvene studije na temelju kojih su liječnici, biomedicinski znanstvenici i neurokirurzi sastavili brošuru s upozorenjima i objašnjenjima o štetnim učincima mobilnih telefona, tj. mobitela i bežićnih telefona kako bi se odrasli, mladi i naročito djeca zaštitili i smanjili osobni kontakt i izloženost zračenju bežičnih uređaja.
 
Dr. Devra Lee Davis navodi tri primjera: ako dijete muškog spola počne koristiti mobitel u dobi od osam godina, vrlo je velika vjerojatnost da će u  dobi od 23 godine oboljeti od tumora na mozgu. Mlade djevojke u dobi od 21 godine iznenada obolijevaju od multiplih karcinoma dojke jer mobitele nose u grudnjaku (gotovo je isti učinak ako nosi u džepu bluze ili košulje). Pojava i razvoj karcinoma rektuma kod mladih odraslih, na primjer u dobi od 24 godine zbog nošenja mobitela u stražnjem džepu hlača / traperica.
 
Sve češća oboljenja mladih od navedenih kancerogenih bolesti mogu se povezati sa zračenjem mobitela. Stoga su stručnjaci diljem svijeta započeli s upozorenjima i edukacijom javnosti o opasnostima zračenja mobitela i bežičnih telefona. U naprednim državama kao što su Izrael, Francuska i Belgija, mobiteli se moraju prodavati sa slušalicama za mobilne uređaje uz priloženu informaciju o potrebi držanja mobitela dalje od glave i tijela. Pojedine savezne američke države (Connecticut, Maryland, California, Massachusetts i dr.) usvojile su zakonske odredbe u svrhu poticanja na smanjenje mikrovalnog neionizirajućeg zračenja a time i smanjenje zdravstvenih rizika zbog izloženosti ovom štetnom zračenju.
 
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) je 31. svibnja 2011. klasificirala elektromagnetsko zračenje mobitela kao „mogući karcinogen“ za čovjeka (grupa 2B) na temelju povećanog rizika za razvoj glioma - malignog tj. zloćudnog tumora mozga što je povezano s korištenjem mobitela. Provedene znanstvene studije ukazuju na štetnost zračenja mobitela i povećani rizik od oboljenja karcinoma. Dokazano je da mobiteli štetno djeluju na mozak jer zračenje negativno djeluje na metabolizam mozga: nakon pedesetminutnog (50 min) držanja mobitela na ili u neposrednoj blizini uha, mozak zdrave osobe pokazuje značajne promjene u metabolizmu glukoze koja je gorivo za mozak – i to točno na onom mjestu koje je izloženo zračenju antene mobitela. Stručnjaci upozoravaju da je dugoročan učinak ovih promjena na mozgu nepoznat. Novija istraživanja ukazuju da mobiteli, bežični telefoni i drugi bežični uređaji također uzrokuju poremećaj(e) u radu srca.
 
Stopa oboljenja od malignih/zloćudnih tumora mozga u SAD-u danas je veća od stope oboljenja od leukemije kod adolescenata i mladih odraslih, pa su zloćudni tumori mozga sada vodeći uzrok smrti kod mladih osoba. Sve veći broj neurokirurga uvjeren je da se objašnjenje za tako značajan porast oboljenja od glioma nalazi u našoj 'velikoj ljubavi' prema mobitelima. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (US CDC) predstavio je nove nalaze o zdravlju djece i mladih u dobi do 20 godina za razdoblje od 2001. do 2014. Analiza je provedena u 48 američkih saveznih država sa sudjelovanjem 98 % populacije, a nalazi upućuju na porast broja oboljelih od zloćudnih tumora mozga, bubrega, jetre i štitnjače. Ovi nalazi objavljeni su na Pedijatrijsko-hematološko-onkološkoj konferenciji u svibnju 2018. te na 67. konferenciji Epidemijsko-obavještajne službe (Epidemic Intelligence Service, EIS) održanoj od 16. do 19. travnja 2018. Posebno zabrinjava slijedeća činjenica: stopa oboljelih od karcinoma (leukemija, limfomi i tumori mozga) najviša je kod muške djece u dobi od 0 do 4 godine. Analiza statističkih podataka oboljelih od karcinoma (US Cancer Statistics) otkrila je ukupno 196.200 slučajeva oboljele djece i mladih od karcinoma u razdoblju od 2001. do 2014.    
 
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvjestila je o globalnom povećanju od 13 % u incidenciji karcinoma tj. raka u djetinjstvu. U Velikoj Britaniji stope iste vrste malignih tumora mozga povećane su kod redovitih korisnika mobitela dok se incidencija drugih oblika tumora mozga smanjila. Isto tako u zadnja dva desetljeća stopa malignih tumora mozga je udvostručena; u Velikoj Britaniji djeca također najviše oboljevaju i umiru od tumora mozga. Nažalost, savjeti o opreznosti i zaštiti od zračenja mobitela ne dolaze od javnozdravstvenih stručnjaka. Unatoč sve većem broju znanstvenih istraživanja, kompanije tj. proizvođači mobitela i bežićnih telefona dugo pokušavaju sakriti istinu o zdravstvenim rizicima i opasnostima zračenja mobitela. Ipak, sve se sada mijenja.
 
Američki Nacionalni toksikološki program (National Toxicology Program) objavio je završno izvješće posljednje provedene studije vrijedne 25 milijuna US dolara: štakori su u provedenoj studiji bili izloženi niskim razinama zračenja tijekom dvije godine. Kod životinja izloženih zračenju razvilo se oštećenje DNK i znatno više agresivnih, zloćudnih oblika tumora srca i mozga – posebno švanom srca i gliom mozga, isti tipovi tumora čija incidencija se povećava kod mladih Amerikanaca. Nezavisno sazvana grupa koju su činili ljudi iz industrije i akademski znanstvenici zaključili su da je ovo istraživanje pokazalo „jasne dokaze o raku.“
 
Implikacije stvarnog svijeta vrlo su jednostavne: ako šećete s mobitelom u džepu, ili ga nosite u grudnjaku ili ga držite u krilu dok slušate glazbu ili ga držite nasuprot čela i očiju dok gledate u zaslon mobitela, vaše tijelo moglo bi apsorbirati 300 do 400 posto više zračenja nego što to dozvoljavaju regulatorne 'granice' stare dvadeset godina. Tako su i ispitivanja francuske Vlade provedena tek nakon pritiska organizacije „PhoneGateAlert“ koju je osnovao dr. Marc Arazi otkrila da devet od deset mobitela, uključujući iPhone 5 i 250 drugih vrsta premašuju trenutna ograničenja (zračenja) za dva do pet puta!  
 
U Krakovu, Poljska, 24. rujna 2018. održan je treći Međunarodni forum zaštite okoliša od elektromagnetskog onečišćenja na temu: „Zaštita od onečišćenja elektromagnetskog zračenja – sigurna ograničenja.“ Na Forumu su sudjelovali brojni znanstvenici, liječnici, tehnolozi pa i proizvođači mobitela koji su svi zajedno predstavili svoje radove i zaključke. Više o održanom Međunarodnom forumu možete saznati na: www.phonegatealert.org (3rd International Forum on Environment Protection from EMF Pollution).  
 
Izvor:
1. dr. Devra Lee Davis, PhD, MPH: „Bad Luck“ Cannot Explain More Cancers in Young Adults and Teens – States advise reducing cell phone radiation; objavio: ThriveGlobal, 17.07.2018. (www.thriveglobal.com
2. Brošura: Doctors' Advice to Patients and Their Families – Cell Phones and Health: Simple Precautions Make Sense (Environmental Health Trust, osnivačica i predsjednica: Dr. Devra Lee Davis, PhD)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Genetski modificirani usjevi 'bitno su ekvivalentni' tradicionalnom uzgoju usjeva iste vrste i sorte

 
 
Znanstvenici su u Australiji proveli znanstveno istraživanje o učinku trostruko složenog genetski modificiranog kukuruza na zdravlje štakora. Pod pojmom složeni genetski modificirani organizmi ili višestruko genetski modificirani organizmi podrazumijevaju se genetski modificirani organizmi (GMO-i) s dva ili više dodana i/ili izmijenjena gena. Kukuruz korišten u ovom znanstvenom istraživanju uzgojen je u SAD-u, a metodom genetskog inženjeringa ima tri nova svojstva: otpornost na herbicid glifosat (NK603) te proizvodi dvije bjelančevine insekticidnog djelovanja pa ima svojstva Monsantovog Bt-kukuruza MON863 i MON810. Monsantov genetski modificirani Bt-kukuruz MON863 „proizvodi“ modificirani oblik insekticidne bjelančevine Cry3Bb1 – delta endotoksin podrijetlom iz bakterije tla Bacillus thuringiensis (Bt), a koji štiti biljku genetski modificiranog Bt-kukuruza od štetnika kukuruzne zlatice (Diabrotica spp.). No, MON863 osim što 'proizvodi' modificirani toksin Cry3Bb1 sadrži također i 'nptil,' genski marker za rezistenciju na antibiotike. Monsantov genetski modificirani Bt-kukuruz MON810 poznat je i pod nazivom „YieldGard,“ a proizvodi modificiranu insekticidnu bjelančevinu Cry1Ab koja je učinkovita protiv štetnika kukuruznog moljca (lat. Ostrinia nubilalis)     
https://gmojudycarman.org/wp-content/uploads/2013/06/catalyst_s12_ep32_GMscience.jpg
Pokusno hranjenje štakora navedenim višestruko genetski modificiranim kukuruzom (svojstva NK603, MON863 i MON810) proveli su australski istraživači: dr. Irena M. Zdziarski sa Sveučilišta u Adelaidu, dr. Judy A. Carman, IHER (Institute of Health and Environmental Research / Institut za zdravlje i okoliš) i dr. John W. Edwards, Flinders University, a rezultate istraživanja objavio je znanstveni časopis „Food and Nutrition Sciences“ 9(6). Štakori u pokusu bili su podijeljeni u dvije grupe, a svaka grupa imala je deset muških životinja. Jedna grupa štakora hranjena je šest mjeseci monsantovim trostruko složenim genetski modificiranim kukuruzom: NK603+MON863+MON810. Šestomjesečno hranjenje štakora bilo je duže od uobičajenog tromjesečnog (90 dana) pokusnog hranjenja koje se provodi u svrhu izdavanja autorizacije tj. dozvole za uporabu GMO-a. Druga, kontrolna skupina štakora također je hranjena šest mjeseci komercijalno uzgojenim genetski ne-modificiranim kukuruzom podrijetlom iz Australije. Kontrolna grupa štakora nije hranjena genetski ne-modificiranim kukuruzom iz SAD-a jer je nemoguće naći komercijalno uzgojen konvencionalni kukuruz bez genetskog onečišćenja s GMO-om.
 
U rezultatu svojeg istraživanja znanstvenici sve detaljno i jasno objašnjavaju i opisuju pa ne ću zamarati čitatelje metodama genetskog inženjeringa i uzgoja višestruko genetski modificiranih organizama, u ovom slučaju kukuruza. No, ono što je i ovdje potrebno istaknuti jest tvrdnja o „bitnoj ekvivalentnosti“: genetski modificirani usjevi 'bitno su ekvivalentni' tradicionalnom uzgoju usjeva iste vrste i sorte. Upravo zbog ove tvrdnje australski znanstvenici su pretpostavili da neće biti nikakvih razlika između dviju grupa štakora u pokusnom hranjenju. Međutim, oni su ipak otkrili posve nešto drugo. Na kraju pokusnog hranjenja štakori su ubijeni a uzorci njihovih želudaca pomno su ispitani/istraženi pod mikroskopom. Štakori hranjeni 'složeno' genetski modificiranim kukuruzom imali su zabrinjavajuće promjene u sluznici želuca. Vrlo pojednostavljeno rečeno, ove promjene u sluznici želuca odnose se na izražene promjene u stanicama koje su poredane tako da tvore „čvrst, nepropustan spoj“ – tzv. čvrstu spojnicu. Takva čvrsta povezanost onemogućava propuštanje bakterija, virusa ili čestica hrane iz želuca u tkiva organizma. Znanstvenici su otkrili da štakori hranjeni trostruko složenim genetski modificiranih kukuruzom imaju 'prekide' u čvrstoj povezanosti stanica sluznice želuca što se naziva lošom apozicijom koja je pet puta veća kod štakora hranjenih s navedenim višestruko genetski modificiranim kukuruzom.
 
Slaba povezanost stanica u sluznici želuca nije pojava kod normalnog, zdravog želuca. A svaki želudac svih štakora hranjenih genetski modificiranim kukuruzom imao je „prekide“ u čvrstoj povezanosti određenog broja stanica. Čak 70 posto štakora hranjenih višestruko genetski modificiranim kukuruzom imalo je najmanje 30 posto stanica loše/slabo povezanih (loša apozicija), zbog čega su ta područja postala propusna.
 
Također su uočene i druge promjene u sluznici želuca, uključujući promjene u žlijezdama želučane sluznice. Jedna vrsta žlijezda luči u lumen želuca sluz koja štiti sluznicu od učinka želučane kiseline jer ima veliku moć vezivanja kiseline. Produkt lučenja svih želučanih žlijezda je želučani sok koji ima važnu ulogu u probavi hrane. Istraživanje je također otkrilo displaziju određenog broja želučanih žlijezda što nije normalno – displazija se može razviti u karcinom. Poznato je međutim slijedeće: kada se ukloni uzrok displazije, tada takve abnormalne stanice nestaju. Ipak, ukoliko je oštećenje vrlo ozbiljno i teško pa se stanice ne mogu obnoviti, tada se može razviti i karcinom.
 
Dr. Zdziarski i dr. Carman ističu stoga potrebu za provedbu daljnjih znanstvenih studija u kojima bi se istražili stvarni rizici navedenih promjena kod životinja hranjenih genetski modificiranim kukuruzom, uključujući dakako i složene genetski modificirane organizme. Promjene otkrivene u želucima štakora hranjenih složenim genetski modificiranim kukuruzom najsličnije su onima kod tzv. kemijske gastropatije (tzv. reaktivni gastritis) koju uzrokuju nadražajne kemijske tvari, uključujući i aspirin, jer oštećuju sluznicu želuca.
 
Jedan od zaključaka provedene studije je štetan učinak Bt-toksina iz genetski modificiranog Bt-kukuruza ili druge Bt-kulture: modificirani Bt-toksin iz Bt-kulture vjerojatno nije tako siguran, odnosno bezopasan kako se to do sada pretpostavljalo. Ipak, promjene uočene kod štakora hranjenih višestruko genetski modifiranim kukuruzom upućuju na slijedeće: uzrok promjena može biti bilo koja genetski modificirana kultura ili kombinirani učinak različitih izvora, pa tako i mješavina pesticida korištenih u uzgoju poljoprivredne kulture ili pak bilo koji drugi uzrok povezan s genetski modificiranim usjevima. Predstavljajući rezultate svojeg znanstvenog rada, dr. Zdziarski i dr. Carman izjavljuju između ostalog slijedeće: „ Budući eksperimenti moraju biti učinjeni kako bi se utvrdilo dovode li ove promjene do stvarnog istjecanja tvari iz želuca, a time i do povećanog rizika za razvoj alergija ili infekcije mikrobima iz hrane i vode...“ Autori su također proveli i analizu mikotoksina u hrani i planiraju rezultate objaviti u slijedećoj studiji koja se nastavlja na ovu prvu provedenu studiju.
 
Izvor: Irena M. Zdziarski, Judy A. Carman, John W. Edwards: „Histopathological Investigation of the Stomach of Rats Fed a 60% Genetically Modified Corn Diet,“ objavio: Food and Nutrition Sciences 9(6) 2018.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Nužna suradnja između HAZU-a i Istanbulskog sveučilišta

 
 
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusićprimio je u petak 28. rujna u palači HAZU-a rektora Istanbulskog sveučilišta prof. dr. sc. Mahmuta Aka sa suradnicima koji borave u Zagrebu na 8. međunarodnoj godišnjoj balkanskoj konferenciji Crossing the Frontier in the Anatolia-Balkans-Central Europe: A Complex Relationship in History, Arts and Law. Svoje je goste akademik Kusić izvijestio o povijesti, ustroju i djelovanju HAZU, posebno istaknuvši Orijentalnu zbirku Arhiva HAZU-a čija građa je prije nekoliko godina zahvaljujući suradnji s turskim Institutom Yunus Emre digitalizirana.
https://pbs.twimg.com/profile_images/567327161065816064/rTxOT9l7_400x400.jpeg
Mahmut Ak
 
Rektor Ak govorio je o Istanbulskom sveučilištu, osnovanom još u osmansko doba, koje je najveće sveučilište u Turskoj u čijem sastavu se nalazi i turska nacionalna knjižnica. Razgovaralo se i o hrvatsko-turskim odnosima u prošlosti te je zaključeno da se između Hrvatske akademije i Istanbulskog sveučilišta uspostavi suradnja na konkretnim projektima. Uz akademika Kusića na susretu je bio i glavni tajnik HAZU-a akademik Pavao Rudan, akademik Tomislav Raukar, član suradnik HAZU-a prof. dr. sc. Nenad Moačanin, upraviteljica Orijentalne zbirke dr. sc. Tatjana Paić-Vukić i dr. sc. Zoran Ladić s Odsjeka za povijest HAZU-a.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Utorak, 20/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 853 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević