Get Adobe Flash player

Predstavljene tradicija i tehnike vađenja kamena

 
 
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije i Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu organizatori su međunarodnog znanstvenog skupa ASMOSIA XI. koji se održao u Centru Zlatna vrata Split od 18. do 22. svibnja 2015.
http://radio.hrt.hr/data/article/092245_02d8601fb149f92ac751.jpg
ASMOSIA (Association for the Study of Marbles and Other Stones in Antiquity) međunarodna je neprofitna organizacija osnovana 1988. godine. Danas broji preko 250 članova različitih struka (arheolozi, povjesničari umjetnosti, arhitekti, geolozi, fizičari, kemičari, konzervatori i restauratori) iz 25 zemalja svijeta i slovi za najjači znanstveni autoritet koji njeguje interdisciplinarni pristup u proučavanju različitih vrsta kamena i mramora te njihove eksploatacije, transporta i uporabe u antici.
 
Od osnutka ASMOSIA trianalno organizira znanstvene skupove na kojima od početka sudjeluju i hrvatski znanstvenici: Il Ciocco, Italija 1988.; Leuven, Belgija 1990.; Atena, Grčka 1993.; Bordeaux, Francuska 1995.; Boston, SAD 1998.; Venecija, Italija 2000.; Limenas na Thasosu, Grčka 2003.; Aix-en-Provence, Francuska 2006.; Tarragona, Španjolska 2009. i Rim, Italija 2012. Dodjeljivanje organizacije skupa ASMOSIA XI predstavlja izuzetnu čast i priznanje hrvatskim znanstvenicima. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo kulture i Sveučilište u Splitu pokrovitelji su skupa. Ovaj skup najveći je međunarodni znanstveni skup s arheološkom tematikom organiziran u Splitu u posljednjih 30 godina.
 
Na skupu su se u posebnoj tematskoj sesiji po prvi put sustavno prezentirali tradicija i tehnike vađenja kamena, kvaliteta i vrste vapnenaca u antičkoj Dalmaciji i Istri, izvoz kamenih proizvoda u Mediteranski bazen te saznanja o korištenju uvoznih vrsta mramora na istom prostoru u antici i njihova reutilizacija u kasnijim povijesnim razdobljima.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQBK2DZawUVDEucDE3excBoyRrUxxqFaEdswn8iWHIli649kGOQ8A
U sklopu skupa sudionici su razgledali arheološki lokalitet Salone i povijesnu jezgru Splita s Dioklecijanovom palačom. Da bi što bolje predstavili neprekinutu tradiciju vađenja i obrade kamena, organiziran je posjet otoku Braču koji obuhvaća posjet antičkom kamenolomu Rasohe, muzeju u Škripu, Klesarskoj školi u Pučišćima i kamenolomu Jadrankamena u Pučišćima. U suradnji s Muzejom grada Splita, Umjetnička akademija je organizirala izložbu "Marmore laudata Brattia" autora prof. Ive Donellia na kojoj su predstavljeni svi vapnenci otoka Brača, kamenolomi, tradicionalni alati i tehnike vađenja kamena.
 
Otok Brač ima jaku tradiciju eksploatacije i obrade kamena te kamenoklesarskog zanata. Tradicija koja seže daleko u antiku, uvjetovana je činjenicom da otok obiluje kamenom vapnencem koji je zbog svoje kvalitete često i nazivan „mramorom“. Na izložbi posjetitelji su se multimedijalno, didaktički i interaktivno mogli pobliže upoznati sa raznim vrstama bračkih vapnenaca i lokalitetima vađenja kamena (kamenolomima), kako antičkim tako i suvremenim. Putem interaktivne makete i stripa prikazani su, odnosno rekonstruirani, proces vađenja kamena na način kako je to rađeno u antici. Stari autohtoni alati – maca od taja, ščapadur, mlat od ruke, piket, martelina, špuntarijola, tajenta, ščapadur – mogli su se razgledati i dotaknuti. Po održavanju skupa, do održavanja slijedećeg skupa ASMOSIA-e 2018., objavit će se Zbornik radova ASMOSIA XI. S obzirom na to da je službeni jezik ASMOSIA-e engleski, i da je odjek njenih znanstvenih publikacija velik, hrvatska će se baština time predstaviti čitavom svijetu te potaknuti daljnja međunarodna istraživanja.
 

Nives Matijević

Zar je zaista ovo naše društvo do te mjere 'društvenjački ideologizirano' da mu ni rub ponora nije dovoljna opomena?

 
 
''Una­toč svim pričama i najava­ma da treba smanjiti broj studenata na društvenim i humanističkim studijima, a povećati na tehničkim, me­dicinskim, biotehnološkim i prirodoslovno-matematič­kima, stanje se ove godine nije promijenilo. Kada će, ne zna se.''
(Večernji list, 13. ožujka 2015.)
 
Od objave otvorenog pisma objavljenog u Hrvatskom tjedniku 25. prosinca 2014. godine, a upućenog HAZU-u, Matici hrvatskoj, rektoru Borasu i ministru Mornaru prošla su točno tri mjeseca. U njem se upozorava najvažnije institucije u RH na poguban nesrazmjer upisa brucoša na društveno-humanističke struke na štetu onih tehničko-prirodoslovno-matematičkih, a što neminovno povećava za desetke tisuća visoke stručne spreme na Zavodu za zapošljavanje, a onda i na iseljavanje mladih. A dodatno i na srozavanje konkurentnosti gospodarstva.
http://ecms.infostud.com/remote/vesti/slike/files/kp_44240/Fakulteti.jpg
Kvote upisa, na državni trošak, tj. trošak poreskih obveznika, ostaju iste kao i prošlih godina. Dakle, ništa od ideja i najava za promjenu istih.
Nameću se pitanja:
1. Financira li država sama sebi kratkoročno i dugoročno propast?
2. Zar je tolika sebičnost, taština i egocentričnost uvaženih profesora društveno-humanističkih struka koje pretežito osposobljavaju mlade za burzu rada?
3. Zar autonomija sveučilišta uključuje i suludo inzistiranje na svom vlastitom fakultetskom samoupravnom feudu? Negirajući realnost negiraju se potrebe društva u smislu diferencijacije u svrhu napretka i razvoja gospodarstva.
4. Postoji li uopće sveučilište kao institucija, usporediva s onima u svijetu, ili je ono i dalje samo skup pravnih osoba naslijeđenih iz socijalizma, tj. fakulteta koji bezobzirno brinu o svojim društvenim privilegijama, a kao pravne osobe zanima ih samo novac poreskih obveznika kojeg dobivaju preko Ministarstva?!
5. Kamo je nestala društveno-humanistička svijest i savjest, navodno imanentna tim strukama?
6. Zar je zaista ovo naše društvo do te mjere 'društvenjački ideologizirano' da mu ni rub ponora nije dovoljna opomena?
7. Ali važno je i pitanje: kad bi se kvote bitno i promijenile u korist 'tvrdih' struka, bi li i tada bilo dovoljne zainteresiranosti brucoša za te struke s obzirom da su njihova 'tvrda' znanja stečena u 'nižem' školstvu upitne kakvoće?
Sve navedeno je svjesno upropaštavanje mladih naraštaja i to na teret poreskih obveznika. Dugoročno gledano ravno veleizdaji!
 

Miroslav Dorešić

Njezin otrov je čak 1250 puta jači od poznatog otrova cijanida

 
 
U uvali Lapad kod Dubrovnika 5. svibnja ulovljena je neobična vrsta ribe, tzv. napuhača. Prema snimkama koje smo mogli vidjeti kao i prema potvrdi dr. Jakova Dulčića iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, riječ je o otrovnoj ribi koja je kod nas poznata kao srebrnopruga napuhača ili „dalmatinska fuga“, latinski Lagocephalus sceleratus. No, neki mediji izvjestili su da je ulovljena riba poznata pod nazivom kuglakož, ili lat. Sphoeroides pachygaster. Kako ne bi bilo zabune, ovdje se ipak radi o dvije različite vrste riba. No, jedno je sigurno: obje vrste su otrovne.
http://www.boldsystems.org/pics/_w300/DSNSF/FCFOP64-21%2B1041404400.JPG
Inače, ove ribe poznate su i pod nazivom FUGU. Potrebno je naglasiti da japanska riječ 'fugu' znači - riba koja se napuhuje, ali isto tako fugu je naziv za jelo pripremljeno od ove vrste riba. Naime, japanski naziv 'fugu' odnosi se na vrste riba iz roda Takifugu kojem pripada 25 poznatih vrsta riba, Lagocephalus (10 vrsta riba) i Sphoeroides (23 poznate vrste). Sve ove vrste riba prirodno žive u vodama Indijskog i Tihog oceana (Pacifika). No, srebrnopruga napuhača (lat. Lagocephalus sceleratus) je uljez u Sredozemnom moru, točnije u istočnom Sredozemlju jednako kao i kuglakož: obje vrste migrirale su iz indopacifičkih voda u istočno Sredozemno more i to putem Sueskog kanala. Srebrnopruga napuhača uhvaćena je do sada u vodama Izraela, Turske, Rodosa itd. kao i u vodama kod otoka Lampeduze u srednjem Sredozemlju. U Jadranu je 2012. prvi puta utvrđena ova vrsta ribe i to u blizini otoka Jakljana.  
 
No, kuglakož - otrovna napuhača iz roda Sphoeroides prvi puta je utvrđena u Jadranskome moru 1992. i to u vodama Albanije te kod hrvatskog otoka Sušca, a potom u vodama Crne Gore i Italije, dok je u studenome 2012. prvi puta ova vrsta ribe uhvaćena i u vodama kod Pirana (Slovenija) o čemu su slovenski stručnjaci pisali i skrenuli pozornost javnosti na ovu otrovnu vrstu ribe. Kuglakož je 2012. također uhvaćen i u vodama kod Cavtata.
 
 
Za ove vrste riba karakteristično je da imaju sposobnost napuhivanja – svoje tijelo mogu napuhati tako da budu nekoliko puta veće od svoje normalne veličine. Dakako, ova sposobnost napuhivanja vrlo je učinkovita u (samo)obrani ribe od predatora, tj. njezinih neprijatelja. No, riba ima još jednu učinkovitu obranu a to je – toksin (otrov). Ove vrste riba smatraju se najotrovnijim ribama na svijetu: prema tvrdnjama pojedinih znanstvenika njihov otrov je čak 1250 puta jači od poznatog otrova cijanida. Cijela riba je otrovna, uključujući njezinu kožu (ova riba nema ljuske), unutarnje organe, naročito jetra i spolni organi (ovariji i testesi) te crijeva. Toksin se naziva TETRODOTOKSIN a poznatiji je kao TTX te se ubraja u skupinu snažnih neurotoksina, a podjednako djeluje na središnji i periferni živčani sustav. Naziv tetrodotoksin potječe od naziva jednog reda riba – Tetraodontiformes. Naime, 'Tetraodontidae' je porodica riba iz reda četverozupki ili latinski Tetraodontiformes. Tetrodotoksin ili TTX prvi je izolirao japanski znanstvenik dr. Yoshizumi Tahara 1909.  
http://www.giornaledellavela.com/news/wp-content/uploads/2014/05/l.s..jpg
Iako je ova vrsta otrova poznata kod različitih vrsta riba napuhača, ovaj otrov može se naći i kod nekih drugih životinja. Naime, tokom godina neovisna znanstvena istraživanja otkrila su da i drugi morski organizmi imaju TTX: neke vrste rakova, gastropoda, zvjezdača, plavoprstenaste hobotnice, različite vrste crva, neke vrste dinoflagelata i dr. TTX je također otkriven i kod manjeg broja amfibija – nekih vrsta salamandera, žaba i daždevnjaka.
 
Za ribe napuhače otkriveno je da one same ne proizvode toksin – za njegovu „proizvodnju“ odgovorna je jedna bakterija 'Pseudomonas' koju riba unosi putem hrane u svoj organizam. Također je otkriveno da riba u zarobljeništvu ne proizvodi toksin TTX ukoliko se ne hrani hranom koja sadrži ovu vrstu bakterije. Otrov TTX pripada skupini alkaloidnih tvari, termostabilan je i topiv je u vodi. Daljnja istraživanja upućuju da bakterije koje žive u organizmu ovih vrsta riba i stvaraju TTX žive sa svojim domaćinom u nekoj vrsti simbioze ili komenzalizmu. Također je otkriveno da osim bakterije Pseudomonas sp. ovaj snažan otrov proizvode i neke druge vrste bakterija, npr. Aeromonas, Alteromonas, Vibrio sp., E. coli i dr.  
 
Kapetan James Cook prvi je 1774. zabilježio i opisao trovanje dijela svoje posade koji su konzumirali ovu vrstu ribe. Srećom, otrovani mornari su preživjeli otrovni obrok, dok su sve svinje uginule! Naime, svinjama su dali ostatke/otpadke, vjerojatno one najotrovnije. Ovaj opis trovanja koje u dnevniku opisuje kapetan Cook 7.09.1774. prvo je trovanje ove vrste koje je opisano u zapadnoj literaturi. A slučajevi trovanja ovom vrstom otrova poznati su u KINI više od 2000. godina. Svega 1-2 mg čistog otrova TTX je smrtonosno za čovjeka tjelesne težine 75 kg. U usporedbi sa cijanidom to znači da je TTX 1000 puta otrovniji za čovjeka od cijanida. Protuotrova (antidota) nema!
 
Iako su napuhače otrovne vrste riba i mogu prouzročiti smrt čovjeka, one se u Japanu ubrajaju u kulinarske delicije a restorani koji poslužuju jelo „fugu“ smatraju se vrhunskima. Fugu je sezonsko jelo i priprema se u zimskom razdoblju. Ipak, pripremanje jela od otrovnih napuhača nije nimalo jednostavno i potrebno je veliko znanje i iskustvo. Stoga se kuhari koji pripremaju različita jela od ovih vrsta riba školuju pune tri godine, polažu jedan od najtežih ispita i moraju imati certifikat koji izdaje japanska Vlada. Usprkos tome, u Japanu se godišnje otruje više desetaka ljudi od kojih nažalost, neki umru od posljedica trovanja. Najčešće žrtve su ribari i ribiči-amateri koji uhvaćenu ribu sami pripreme kod kuće. No, zabilježeno je i nekoliko smrtnih slučajeva nakon konzumiranja fugu jela u restoranu, a trovanje je često uzrokovano konzumiranjem vrlo sićušnog dijelića zaostale jetre. Na žalost, postoje gosti kojima se u restoranu na njihov izričit zahtjev servira jetra od otrovne napuhače, pa su i ovdje zabilježeni slučajevi trovanja sa smrtnim ishodom.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Anketa

Čega se više bojite?

Nedjelja, 05/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1081 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević