Get Adobe Flash player

Tijekom gotovo 45 godina razvio se u pravog »velebitologa«

 

Hrvatski otorinolaringolog, geolog i antropogeograf Branimir Gušić (Zagreb, 6. IV. 1901. – Zagreb, 6. VII. 1975.) uz medicinu završio studij geografije i povijesti u Zagrebu. Od 1927. do 1971. djelovao je na zagrebačkoj Klinici za uho, nos i grlo, od 1945. kao njezin predstojnik i sveučilišni profesor.
https://www.dinarskogorje.com/uploads/4/1/3/3/41338573/6243572.jpg?180
Obrađivao je u prvom redu nacionalnu patologiju: sklerom, ozenu i endemijsku gušavost u našim krajevima. Kao geograf bavio se antropogeografijom i etnografijom, proučavajući utjecaj geografske sredine na način života i na patologiju određenih etnoloških skupina, napose gorštaka stočara u krškim područjima (Velebit, Lika, Durmitor, Prokletije); osnivač je naše medicinske geografije. Na otoku Mljetu proučavao je genezu i razvoj seoskih zgrada, starinsko ruho te folklorna glazbala. 

Bio je prvi predsjednik Planinarskoga saveza Hrvatske (1948.) nakon Drugoga svjetskog rata, autor nekoliko planinarskih vodiča. Kao istaknuti pobornik zaštite prirode i čovjekova okoliša bio je predsjednik Republičkoga savjeta za zaštitu prirode i Odbora za nacionalne parkove. Bio je redoviti član JAZU-a, osnivač Akademijine Komisije za proučavanje krša, predsjednik Odbora za narodni život i običaje (1955.–75.) i osnivač Etnološkoga zavoda JAZU te višegodišnji urednik Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena. Godine 1930. realizirao je dugometražni dokumentarni film Durmitor
 
O akademiku Branimiru Gušićupovodom 70-e godišnjice života dr. Mirko Marković u časopisu Priroda, 1971., broj 6. napisao je: »Akademik Branimir Gušić rodom je Zagre­pčanin. Tu je završio Škole i sve sveučilišne nauke. Još kao srednjoškolac počeo se zani­mati za prirodne znanosti, napose za botaniku i zoologiju, ali u tim strukama niie našao odgovarajuće mentore u radu. Studirao je medicinu i po svršetku studija (31. V. 1926.) ostaje na Ušnoj klinici u Zagrebu, gdje je uskoro postavljen za asistenta, a poslije habilitacije za docenta Značajno je da Bra­nimir Gušić, kao liječnik i nastavnik na Me­dicinskom fakultetu, pored svoje osnovne struke - medicine -ostaje i dalje vjeran svom prvotnom zanimanju za prirodu i čov­jeka u najširem smislu. Počeci geografskog rada dra Branimira Gušića usko su povezani sa Slovenijom, slovenskim gorama i njego­vom sklonošću za planinarstvo i alpinizam. U dodiru sa svojim najranijim slovenskim planinskim drugovima stiče osnovnu plani­narsku Školu. Osobito je za dra B. Gušića bila korisna suradnja i prijateljstvo s Rudolfom Bađurom, s kojim je upoznao ne samo priro­dne ljepote slovenskog gorskog svijeta već i svu širinu i vrijednost izučavanja i pozna­vanja toga svijeta. Nakon faze obilaska Ju­lijskih i Kamniških Alpa te Karavanki, poče­tni planinarski interesi se šire. Zbog sve izrazitije sklonosti geografskim i etnografskim upoznavanjima naših manje poznatih gorskih krajeva, dr. B. Gušić sve se više zanima za visoke, dotada malo posjećivane dijelove Di­narskih planina. Od 1926. godine nalazimo ga, zajedno sa suprugom Marijanom, gotovo sva­ko ljeto na ovim planinama i to od Velebita do Šar-planine i Koraba Dugotrajnim istra­živačkim radom na planinskim terenima po­stao je dr B. Gušić sigurno naš najpotpuniji poznavalac Dinarida i planinskih masiva Bal­kanskog poluotoka. Početna terenska istraži­vanja vremenom su postajala sve obimnija i ubrzo su poprimila upravo nevjerovatnu širinu. Dra B. Gušića na terenu nije zanimala samo i isključivo »čista« priroda i prirodos­lovne discipline, već je znao taj interes vje­što povezati s problematikom čovjeka, njego­vom prošlošću i suvremenim potrebama. Da bi za takav pristup u svojim istraživanjima stekao potrebno obrazovanje, odlučuje se za studij geografije i historije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje 1928. godine sti­če doktorat iz sveukupne filozofije.

Kroz studij geografije dr. B. Gušić je došao u vezu s našim tada najistaknutijim stručnja­cima ove struke. Osobito je za njega bila ko­risna suradnja s tadašnjim prvakom jugosla­venske geografije, profesorom Jovanom Cvijićem iz Beograda, gdje je bio pozivan da predaje u Srpskom geografskom društvu. S velikim, njemu svojstvenim radnim elanom, dr B. Gušić brzo se počeo razvijati u geograf­skog stručnjaka specifične znanstvene fizio­nomije. Dakako, njegov se cjelokupni znan­stveni rad kao stručnjaka-geografa ne može dovoljno razumijetl ni ocijeniti ako se izuzme njegovo medicinsko i ostalo obrazovanje. Na­ime, u svim radovima dra B. Gušića isprepliću se metode i rezultati brojnih prirodnih i društvenih znanstvenih disciplina. Obrazovan kao liječnik, geograf i historik, usto duboko upućen u brojne srodne i pomoćne znanosti, dr B. Gušić može prirodnoj ili društvenoj geografskoj problematici naših kraieva prići sa širinom kakva je upravo svojstvena njego­vu radu. Ali bitna značajka te širine interesa rezultat je njegova upravo golemog terenskog iskustva. Gotovo da u našoj zemlji nema veče ili značajnije planine ili sela gdje dr Gušić nije bio i gdje nije istraživao. Izleti na Dur­mitor, Prokletije, Komove, Maglić, Korab, Šar-planinu, Pind, Rilu, Rodope, Olimp i dr. bili su u svoje vrijeme prava znanstvena i turistička atrakcija. Rezultat tih izleta bio je niz putnih izvještaja i znanstvenih studija. Objavljivanjem sve većeg broja priloga u kojima piše o odnosu rasprostiranja bolesti u određenim područjima, dr B. Gušić postaje osnivač naše medicinske geografije. S iskus­tvima stečenim na terenu raslo je, razumlji­vo, i zanimanje za zakonitosti uočenih po­java. Da bi se što bolje shvatila suština te zakonitosti, trebalo je stalno iznova posezati za novom literaturom. I u tom pogledu naš je jubilarac znao naći pravu mjeru. Kupovao je neumorno knjige i čitajući sticao nova zna­nja. Bogata osobna biblioteka dokaz je nje­gova znanja, njegova interesa i njegova znan­stvenog razvitka.

Godine okupacije proveo je dr B. Gušić najvećim dijelom na prisilnom radu u Nje­mačkoj. Te su godine godine prisilnog preki­da u svakom znanstvenom radu. Međutim, odmah po oslobođenju naše zemlje, dr B. Gušić ponovno se uključuje u svoje ranije zva­nje. Sada preuzima katedru otorinolaringolo­gije i upravu Ušne klinike Medicinskog fakul­teta u Zagrebu. Prilikom poslijeratne reorga­nizacije Jugoslavensko akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu izabran je za redovitog člana u razredu za prirodne i medicinske znanosti, i na prvoj skupštini Akademije izabran je za njezina generalnog tajnika. Poslijeratno djelovanje akademika Branimira Gušića Izvanredno je bogato, sadržajno i uspješno. Na­kon smrti akademika Dragutina Boranića po­stoje predsjednik najstarijeg akademijinog Odbora za narodni život i običaje Južnih Sla­vena, urednik je njegova Zbornika, jedan je od osnivača Odbora za krš i član Savjeta mnogih Akademijinih institucija.

U poslijeratnom geografskom i prirodoslov­nom radu akademika Branimira Gušića zna­čajno je da je i u tom vremenskom penodu ostao i dalje vjeran svom ranijem radnom terenu, tj. našim dinarskim planinskim po­dručjima. Često isticana činjenica da u lič­nosti akademika Gušića imamo danas naj­boljeg poznavaoca našeg dinarskog planins­kog prostora i njegova čovjeka-gorštaka, po­staje u najnovijem vremenu sve očitija. Ovu tvrdnju potvrđuju u prvom redu njegovi brojni radovi i predavanja, u kojima je na svojstven način ulazio i u najsloženije pro­bleme Dinarida, vodeći čitaoca ili sluša oca kroz prostore i vremena, gradeći svoje poglede uvijek na činjenicama. Ti su pogledi ili za­ključci uvijek osnovani na temeljitoj analizi aktualnog terenskog stanja, na izvanrednom poznavanju prošlih zbivanja te aplikativnoj noti suvremenih potreba i stanovišta naše najšire zajednice, život ljudi u određenoj pri­rodnoj sredini i praćenje povijesnih promje­na s izmjenama prirodne osnovice kraja te odraza tih promjena u životu stanovništva, njegove su najomiljenije teme. U tom pogle­du dolazi do izražaja njegovo suvereno vla­danje s povijesnom znanošću, što ćesto manj­ka našim prirodoslovcima, zatim pomoćnim povijesnim disciplinama, a napose etnologi­jom i arheologijom.

Od značajnijih poslijeratnih radova akade­mika Branimira Gašića mislim da je posebno vrijedno istaknuti dva, a to su rasprave »Čo­vjek i kras« i »Naše primorje«. U oba nave­dena rada dao je akademik Gušić svojevrsnu sintezu svoga gotovo 50-godišnjeg znanstve­nog rada. U tim radovima autor nas živo i uvjerljivo vodi našim kraškim dinarskim te­renima. i to od prvih faza postpleistocena, slijedeći u stopu tragove života ovdašnjih gorštaka, isprva kao nomada sabirača, pa kas­nije kao lovaca, uzgojivaća stoke i konačno stočara nomada. Oba ova rada napisana su s toliko logičnosti, terenske i povijesne vje­rodostojnosti, a uz to s obilnim znanstvenim aparatom, da će sigurno još dugo vremena važiti kao kapitalni i klasični radovi za svaki budući zahvat iste teme.

Posebno omiljena područja zanimanja aka­demika Branimira Gušića u njegovu poslijeratnom radu jesu Prokletije, Velebit, otok Mljet, Plitvička jezera, Lika i Ravni Kotari.

Prostrani i teški dostupni planinski masiv Prokletlja ima danas u akademiku Gušiću svog najboljeg poznavaoca. U nizu radova o ovim planinama vodi nas naš jubilarne kroz bespuća ovog gorskog kraja osvjetljavajući ga gotovo sa svih stanovišta, od geomorfologije, glacijacije, do etnografije i povijesti ovdašnjeg naseljenja. Sve su to redom pionirski ra­dovi, prvi i jedini te vrste u nas.

Drugo omiljeno područje rada akademika Gušića je Velebit, njegovo primorje i podgorje. Na tom području razvio se akademik Gušić tijekom gotovo 45 godina u pravog »velebitologa«. Tu on poznaje svaki kuk, svaku dulibu i svaku snježnicu. Depopulaciju Vele­bita i njegovih podnožnih naselja prati gotovo iz godine u godinu, a arhivskim i arheološkim studijem uspio je ovaj kraj osvijetliti od predrimskih vremena sve do najnovije proš­losti. Niz svojih ranijih velebitskih studija vjerojatno će akademik Gušić u skoroj bu­dućnosti sjediniti u cjelovitu monografiju i tako dati svoju konačnu riječ o ovoj tako ose­bujnoj, upravo jedinstvenoj hrvatskoj planini.

Otok Mljet također je stalno područje znan­stvenog rada akademika Gušića. To je vje­rojatno uslovljeno dvostrukom činjenicom: najprije, ovaj naš jadranski otok bio je objekt njegove doktorske disertacije iz geografije, i zatim, ovaj je otok doista posebno jedinstven u sklopu našeg jadranskog arhipelaga. Da je zapadni dio ovog otoka u novije vrijeme pro­glašen nacionalnim parkom, zasluga je tako­đer našeg jubilarca.

Dalji objekti njegova Interesa su Lika i Pli­tvička jezera. Niz godina proučavao je lička sela u podnožju Velebita, o posljednijh neko­liko godina mnogo se zanimao zaštitom Pli­tvičkih jezera, okolicom Nina i Biograda. Za­štita prirode općenito, zatim neekonomično gospodarenje našim šumama, a napose na kraškim terenima, zauzimaju u njegovu radu također istaknuto mjesto.

Na kraju treba naglasiti da akademik Bra­nimir Gušić i danas kao sedamdesetgodlšnjak pripada našim najaktivnijim znanstvenim radnicima čija se riječ ili pisano slovo pojav­ljuju na najznačajnijim našim i stranim znan­stvenim skupovima ili u knjigama i časopisi­ma. Svi njegovi nastupi pokazuju uvijek i bez izuzetka izvanredno široko znanje i neposre­dan humanistički interes za čovjeka i društvo u kojem živimo. Istinski oduševljen za znans­tvena načela, nepomirljiv je prema svemu što odudara od težnji za sveopći napredak taj principijelni stav pronosi akademik Gušić do­sljedno kroz čitav svoj život i to je najljepša karakterna osobina njegova značaja. Uvijek je otvoren, pristupačan, iskren i spreman da svakom pomogne. Svoje opsežno znanje ne čuva za sebe. već ga bogato prenosi na svoje mlađe suradnike. To je sretna okolnost, veli­ko zadovoljstvo i ponos njegovih učenika i suradnika«. (t.t.)
https://www.dinarskogorje.com/istra382iva269i-i-kroni269ari.html

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Četvrtak, 01/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1595 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević