Get Adobe Flash player

Pandemija COVID-19 prouzročit će glad za još 130 milijuna ljudi do kraja 2020. godine

 
 
David Beasley, izvršni direktor UN-ovog Svjetskog programa hrane ('World Food Program') krajem travnja 2020. izvjestio je o velikoj prijetnji kao posljedici pandemije COVID-19 a to je – GLOBALNA GLAD te upozorio svjetske 'lidere' da „2020. bi mogla biti jedna od najgorih humanitarnih kriza od Drugog svjetskog rata.“ Beasley je također izjavio kako sada u svijetu gladuje 821 milijun ljudi, dok je slijedećih 135 milijuna ljudi suočeno s prehrambenom krizom ili čak gore od toga, a pandemija COVID-19 prouzročit će GLAD još 130 milijuna ljudi do kraja 2020. godine.
https://ichef.bbci.co.uk/news/1024/cpsprodpb/5D3B/production/_111876832_059885068.jpg
U SAD-u je provedeno istraživanje „The COVID Impact Survey“ u organizaciji „The Hamilton Project“ čiji rezultati su objavljeni 6. svibnja 2020.: U razdoblju od 20.-26. 4. 2020. provedeno je istraživanje o učincima pandemije COVID-19 u SAD-u, dok je 27. i 28. travnja 2020. provedeno istraživanje o učinku pandemije na majke s djecom od 12 godina ili mlađe. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da već sada djeca u SAD-u gladuju: 40,9 posto majki s djecom od 12 godina ili mlađom, izvjestile su da je njihovo domaćinstvo suočeno s prehrambenom nesigurnošću i nedostatkom hrane – djeca ne jedu dovoljno tj. koliko bi trebala. Prehrambena nesigurnost i nedostatak hrane posljedica su pandemije COVID-19. Prema izvješću američkog Ministarstva rada u SAD-u je zbog pandemije koronavirusne bolesti COVID-19 i izazvane krize velikih razmjera bez posla ostalo 40,6 milijuna ljudi, ili 24,9 posto radne snage; stopa nezaposlenosti koja je prije pandemije bila nešto manja od 4 posto sada je znatno povećana – što nije zabilježeno u povijesti, pa čak ni u razdoblju velike američke depresije 1930-ih godina 20. stoljeća.
Jednako tako pojedini mediji izvjestili su kako i u Genevi, jednom od najskupljih gradova svijeta, sada već tisuće ljudi u dugačkoj koloni čeka nekoliko sati za humanitarnu pomoć u hrani. Zbog pandemije COVID-19 i masovnog zatvaranja industrijskih pogona, restorana, kavana itd. tisuće ljudi ostalo je posla a time i bez ikakvih prihoda.
 
Peter Koenig, ekonomist i geopolitički analitičar, predavač na sveučilištima diljem svijeta, znanstveni suradnik Centra za istraživanje globalizacije itd. objavio je 8. svibnja 2020. tekst u kojem upozorava na pojavu globalne gladi i predviđa da „do kraja 2020. od gladi, očaja i suicida/samoubojstva umrijeti će više ljudi nego od koronavirusa“ te dodaje: „Mi, svijet, suočavamo se s pandemijom gladi biblijskih razmjera. No, o ovoj pandemiji gladi ne će izvještavati mainstream mediji. Zapravo, suočavanje s gladi već je započelo. Ova pandemija gladi podsjeća na film „The Hunger Games“ – IGRE GLADI.“   
 
Međutim, postoji još jedna, mnogo ozbiljnija i teža posljedica pandemije i karantene a na to je upozorio William Engdahl u tekstu objavljenom 20.travnja 2020. pod naslovom: „The Agribusiness Model is Failing“ („Model agrobiznisa propada“). Naime, posljednjih desetljeća organizacija cjelokupne svjetske opskrbe hranom od farme do potrošača doživjela je golemu promjenu – reorganizaciju u tzv. globaliziranu distribuciju poznatu kao agrobiznis. A sada ovom globalnom lancu opskrbe hranom zbog pandemije i karantene koja je nametnuta u svrhu sprječavanja širenja novog koronavirusa (SARS-CoV-2) prijeti katastrofalni slom. Posljedice toga biti će zastrašujuće jer bi broj umrlih od gladi mogao ozbiljno nadmašiti broj umrlih od koronavirusa i to prema 'redu veličine.'
 
„No, čini se da vlade toga nisu svjesne“. upozorava Engdahl. Nametnuta, prisilna masovna karantena nezapamćenih razmjera, zatvorene škole i restorani, zatvorene tvornice diljem svijeta - sada je u samo žarište pandemije stavljena alarmantna ranjivost globalnog lanca opskrbe hranom kojem prijeti težak slom. Prije izolacije i prema procjenama, samo u SAD-u se gotovo 60 posto konzumiranja hrane odvijalo izvan kuće/domova. To uključuje restorane, 'fast food' mjesta (mjesta 'brze hrane'), škole, restorane sa samoposluživanjem na sveučilištima, u kompanijama itd. Sva ova mjesta zatvorena su od ožujka zbog čega je nastao golem prekid u dobro organiziranom lancu opskrbe hranom. Veliki restorani i samoposlužni restorani u kompanijama opskrbljuju se različitim brojnim prehrambenim proizvodima – od maslaca do mesa i to u različitim volumenima i pakiranjima u odnosu na maloprodaju u supermarketima. A golema ranjivost postoji u 'mamutskim koncentracijama agrobiznisa' koji su u SAD-u poznati pod nazivom CAFO ('Concentrated Agriculture Feeding Operations,' Koncentrirani pogoni za hranjenje životinja). Jedna od najvećih tvornica za preradu svinjetine, 'Smithfield Foods' (Sioux Falls, Južna Dakota) objavila je 12. 4. 2020. da će se zatvoriti na neodređeno vrijeme nakon što je nekoliko stotina radnika od njih 3.700 bilo pozitivno na koronavirus (COVID-19).
 
'Smithfield Foods' jedan je od najvećih svjetskih koncentriranih agrobiznisa, pa će zatvaranje samo jedne tvornice za preradu svinjetine imati ne mali utjecaj na opskrbu svinjetinom u SAD-u. 'Smithfield Foods' ima pogone i u Meksiku, Poljskoj, Rumunjskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji – uglavnom u onim državama gdje su propisi „labavi.“ A njihov pogon u Virginiji nalazi se u vlasništvu Kine: 2013. najveći kineski proizvođač mesa „WH Group of Luohe“, Henan, kupio je tvornicu 'Smiethfield Foods' za 4,72 milijarde US dolara. S obzirom na katastrofalne posljedice koje je uzrokovalo haranje afričke svinjske kuge diljem Kine 2019. godine smanjivši populaciju svinja za 50 posto, sada postoje goleme potrebe i zahtjevi za proizvodnjom svinjetine. 'TYSON FOODS,' drugi golemi konglomerat u preradi mesa morao je 6.04.2020. zatvoriti svoju tvornicu u saveznoj državi Iowa (Waterloo) nakon što je dvoje radnika umrlo od COVID-19. U drugoj tvornici 'Tyson Foods' u saveznoj državi Georgia (Camilla) umrlo je četvero radnika koji su bili pozitivni na koronavirus te je 17. 4. 2020. kompanija morala zatvoriti i ovu tvornicu. Sindikat traži da se radnicima koji su pozitivni na koronavirus plati 14-dnevna karantena, no, za sada to nisu uspjeli ostvariti.
 
Međutim, američki su Koncentrirani pogoni za hranjenje životinja (CAFO) i bez pandemije COVID-19 pogoni koji su krcati bolestima i toksinima. Veličina postrojenja CAFO-a je zapanjujuća: tako samo jedan pogon 'Tyson Foods' u Nebraski svakodnevno proizvede toliko mesnih proizvoda da bi mogli prehraniti 18 milijuna ljudi. Još jedna golema kompanija 'JBS USA Holdings' bila je 13. 4. 2020. prisiljena zatvoriti svoj glavni pogon u Koloradu (Greeley) radi cjelokupnog i temeljitog čišćenja i dezinfekcije nakon smrti dvoje radnika pozitivnih na koronavirus – tek nakon ovog nesretnog događaja, testirani su radnici od kojih je većina bila pozitivna na koronavirus. 'JBS USA' je podružnica brazilske kompanije 'JBS S.A.' koja je najveći svjetski prerađivač svježe govedine – njihova godišnja prodaja veća je od 50 milijardi US dolara. Podružnica 'JBS USA' kontrolira oko 20 posto američke proizvodnje govedine.
 
'CARGILL,' treći najveći američki prerađivač mesa morao je također prepoloviti tj. za 50 posto smanjiti broj radnika u svojoj tvornici za pakiranje mesa u Koloradu (Fort Morgan Colorado) nakon što je testiranje otkrilo da su radnici pozitivni na koronavirus, uzročnika bolesti COVID-19. Ništa bolje nije ni u Kanadi gdje je 'Cargill' zbog pandemije koronavirusa otpustio 1000 radnika od njih 2000. Cargillov pogon u Alberti, Kanada, najveći je pogon za pakiranje mesa i jedan je od najvećih dobavljača govedine za „McDonalds Canada“ – dnevno se 'obradi' tisuće goveda. Samo 'Cargill' danas u SAD-u kontrolira oko 22 posto domaćeg američkog tržišta mesom.
 
Samo tri golema konglomerata kontroliraju više od 2/3 ukupne američke opskrbe proteinima mesa i peradi i uz to još su glavni izvoznici i opskrbljivači za potrebe cijelog svijeta. Engdahl upozorava kako je ova situacija alarmantno opasna i to se sada počinje uviđati. Svi ovi veliki konglomerati bez obzira na rezultate testiranja koronavirusa predstavljaju goleme „kloake“ toksina kojima su radnici svakodnevno izloženi. Stoga pojedini stručnjaci upozoravaju da COVID-19 testovi mogu biti čak pozitivni i na ovakve toksične „infekcije.“ „Ovakav opasan i nezdravi stupanj koncentracije patogenih mikroorganizama i toksina prije nije bio prisutan. Sve ovo započelo je strateškim projektom Nelsona Rockefellera i „Zaklade Rockefeller“ nakon Drugog svjetskog rata. Usvojena je ideja stvaranja korporativne vertikalne integracije i kartelizacije prehrambenog lanca striktno vezanim za profit – i to na isti način kao što je John D. Rockefeller to učinio s kompanijom „Standard Oil“ i naftom“, piše Engdahl. Rockefellerovim novcem financirala su se dvojica profesora Harvardskog poslovnog fakulteta /„Harvard Business School.“
 
John H. Davis bio je pomoćnik ministra poljoprivrede u vladi predsjednika Dwighta Eisenhowera 50-ih godina 20. stoljeća. No, 1955. postao je profesor na Poslijediplomskom poslovnom studiju Sveučilišta Harvard – to je bilo vrlo neobično jer je Davis bio stručnjak za poljoprivredu. John H. Davis i Ray Goldberg koji je također bio profesor na Harvard Business School, primali su financijska sredstva od Rockefellera za projekt koji će postati „infrastrukturom njihovog plana za globalizaciju svjetske proizvodnje hrane pod kontrolom šačice privatnih korporacija. Taj su plan njegovi tvorci nazvali agrobiznisom.“ Davis je 1956. u časopisu Harvard Business Review objavio članak u kojem je između ostalog napisao: „....jedini način rješavanja tzv. problema farmi, jednom zauvijek, i izbjegavanje neprikladnih državnih programa, jest prijelaz s poljoprivrede na agrobiznis.“ Na četverogodišnjem projektu razvoja agrobiznisa zajedno su radili Davis, Goldberg i Wassily Leontief, ruski emigrant i profesor ekonomije i matematike na Sveučilištu Harvard: njih trojica su 1950-ih godina stvorili prvi model agrobiznisa koji je označio revoluciju u američkoj poljoprivredi. A za 40 godina ovaj projekt zavladao je industrijom hrane.
 
Ray Goldberg, vatreni zagovaratelj genetski modificiranih organizama - GMO-a, kasnije je ovaj njihov zajednički projekt agrobiznisa osmišljenog na Harvardu nazvao „pojavom koja je u svjetskom gospodarstvu i društvu prouzročila korjenitiju promjenu od bilo kojeg događaja u povijesti čovječanstva.“ Danas smo suočeni sa činjenicom da je naš cjelokupni prehrambeni sustav pod nadzorom šačice globalnih privatnih konglomerata gdje su tradicionalni obiteljski farmeri postali jeftini najamni radnici ili su bankrotirali. Nakon sloma bivšeg Sovjetskog Saveza (SSSR) 1990-ih godina, rusko tržište bilo je pretrpano 'brendovima' prehrambenih proizvoda sa Zapada i to od najvećih proizvođača kao što su Nestlé, Kellogg, Kraft i drugi. Ruska proizvodnja hrane doživjela je kolaps. A nešto slično dogodilo se i u Indiji, Africi i Južnoj Americi gdje su jeftiniji proizvodi multinacionalnih korporacija prouzročili propast i nestanak domaćih, lokalnih poljoprivrednih proizvođača.
 
Sustav farmskog uzgoja pretvoren je u tvornice za proizvodnju proteina. U njima se životinje hrane genetski modificiranim kukuruzom i genetski modificiranom sojom kojima se dodaju vitamini i antibiotici u golemim količinama kako bi se ostvario maksimalan dobitak na težini prije klanja. Vertikalna integracija našeg lanca opskrbe hranom pod globalizacijom proteklih je desetljeća stvorila alarmantnu ranjivost vidljivu tek u vrijeme krize s kojom smo sada suočeni zbog pandemije koronavirusne bolesti COVID-19. Tijekom svih prošlih kriza i hitnih slučajeva, proizvodnja hrane bila je lokalna, regionalna, decentralizirana - tako da kriza u jednom ili više takvih centara nije prijetila globalnom lancu opskrbe hranom. Danas to nije slučaj.„SAD najveći su svjetski izvoznik hrane. Sadašnja golema, duboka kriza otkriva koliko je zapravo ranjiva takva svjetska ponuda i opskrba hranom. Koronavirus možda je samo osvjetlio taj opasni problem. Za ispravljanje ovog problema i ozbiljne ranjivosti u opskrbi hranom trebat će godine, a trebat će i volja za poduzimanjem mjera koje su zemlje poput Rusije bile prisiljene provesti/učiniti kao odgovor na ekonomske sankcije.“ 
 
Rusija kao najveći svjetski proizvođač i izvoznik pšenice ZABRANILA je izvoz ove najvažnije krušne žitarice do srpnja 2020. – objavilo je rusko Ministarstvo poljoprivrede 26. 4. 2020. Osim zabrane izvoza pšenice, usvojene su i restrikcije na izvoz raži, ječma, kukuruza i mješavina žitarica (npr. mješavina pšenice i raži). Uz sve navedeno, stručnjaci u Europi upozoravaju da će zbog suše prinosi pšenice 2020. biti znatno smanjeni u pojedinim žitnim područjima, uključujući i Ukrajinu.
 
Izvor:
 
1. CNN: „Coronavirus pandemic will cause global famines of 'biblical proportions', UN warns,“ 22. 4. 2020.;
2. „UN warns of 'biblical famine' due to COVID-19 pandemic;“ 22. 4. 2020.; www.france24.com
3. Peter Koenig: „Corona Tyranny – and Death by Famine;“ Global Research, 8. 5. 2020.;
4. Lauren Bauer, The Hamilton Project: „The COVID-19 Crisis Has Already Left Too Many Children Hungry in America;“ 6. 5. 2020.; www.hamiltonproject.org/blog/
5. F. William Engdahl: „The Agribusiness Model is Failing;“ New Eastern Outlook, 20. 4. 2020.
6. Shannon Jones: „Mass Joblessness Deepens in US as Corporations Move to Implement Permanent Layoffs. 40,6 Million Unemployed;“ World Socialist Web Site, 8. 5. 2020.; www.wsws.org
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Tko nadzire DORH?

Subota, 06/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2296 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević