Get Adobe Flash player

Trebalo bi raskrstiti i zabraniti uporabu riječi prirodno ili organsko

 
 
Serija je započela tekstom: "Definicija Johanna Beckmanna iz 1777." (Hrvatski fokus, 20. 3. 2020.). Poslije uvodnog dijela ukazalo se na mogući antropogeni utjecaj broja stanovnika, zapravo humanih bića na klimatske promjene. Zemlju zauzima veliki broj „sustanara“, živih i onih koje je stvorilo ljudsko biće, neživih. U ovom nastavku težište je na trojedinstvu informacije, energije i materije. To određuje podjelu na energijsko-fizičke i informacijske uzroke. Informacijske uzorke se skupno obrađuje pod suvremenom sintagmom digitalna transformacija. Sve su to uzročnici klimatskih promjena.
https://ae01.alicdn.com/kf/HTB1loe8aDHuK1RkSndVq6xVwpXa2.jpg?width=800&height=800&hash=1600
Postoje dva temeljna pojma. Priroda i kultura. Sve što je stvorila priroda (prirodnine) rezultat je prirodne tehnike (npr. šumske jagode i gljive, materijal je organski polimer – m. o. p.). Sve što je stvorilo ljudsko biće (m. o. p.) rezultat je materijalne i/ili duhovne kulture. Proizvod je artefakt (umjetnina). Primjeri materijalne kulture su: kameni kipovi (umjetnička djela, materijal je anorganski polimer (m. a. p.), uzgojene gljive i jagode u staklenicima, pamuk (fitopolimer), govedina ili svinjetina (animalni o. p.). Tu su i brončani kipovi, metalni kotlovi i aluminijski okviri za prozore (materijal anorganski nepolimer). Sve može biti živo ili neživo.
 
"Sustanari"
 
Daleka su vremena kada se jelo što se ulovilo ili izraslo bez pomoći čovjeka. Stoga je u određenom trenutku započeo uzgoj biljaka koje su fitopolimeri i životinja koje su animalni polimeri. Izraziti je primjer „zelenog ispiranja mozga“ govoriti o organskoj hrani, prirodnoj hrani ili bio-proizvodima. Sve je to umjetno, stvoreno znanjem i voljom ljudskog bića. Trebalo bi raskrstiti i zabraniti uporabu riječi prirodno ili organsko. Jedini je smisleni naziv za uzgojenu hranu, eko-hrana. Ako se definicijski dogovori da je ta hrana uzgojena s upotrebom minimalnih količina kemijskih sredstava i mehanizacije, a s puno ljudskog rada.
 
Milijarda i pol pasa i mačaka
 
Tijekom odmora, jer umirovljenici nemaju godišnji, podosta se i šeta. Tada niste previše „on-line“. No, ukopča vam se vaše „vlastito računalo“. Počinjete zapažati pojave koje nemate priliku uočiti tijekom normalnog boravka u vlastitoj sredini. I počinjete u tom „računalu“ istraživanje i pisati rad. Odmaram se u gradu koji je svjetski priznat kao odmorište ne samo ljudi nego i njihovih ljubimaca. Iz teksta objavljenog u „Hrvatskom fokusu“ 1. 11. 2019. nekoliko najvažnijih misli i podataka.
 
Trenutačno na svijetu ima oko 900 milijuna pasa (Hrvatska oko 400 tisuća) i oko 600 milijuna mačaka. Njih približno 10 do 15 posto, žive u stanovima s obiteljima kao njihovi kućni ljubimci. To je oko 200 milijuna potencijalnih kupaca hrane u svijetu koja dolazi zapakirana u ambalažu. Kakvu? O tome se ne govori ili piše.
 
Taj grad ima i posebno ime. „Zemaljski raj za kućne ljubimce“ jer ih ugošćuju kamp i hotel. Često je u kampu više gostiju s psima, nego onih bez njih. Analizirano je što se zbiva na toj lokaciji. Neki parovi vode jednog psa, jedna gošća njih troje. U središtu Zagreba nedavno je viđen pas mase 75 kg, pasmine Newfoundland. Jede po kilogram hrane dnevno. Povijesna novost, u pravilu psi, ali i ostali ljubimci posljednjih tridesetak godina, kao rezultat promidžbenih akcija (greenwashing) troše kupovnu, tzv. PET-hranu. Ne preporučuje se da jedu ono što su „oduvijek“ jeli. Ostatke ljudske hrane. Kada psi imaju probavne teškoće, daje im se skuhanu hranu, uobičajenu u prehrani obitelji. Valja dodati, maštovitost proizvođača hrane za pse je izvanserijska. Kao i ljudska bića i životinje jedu hranu zbog proizvodnje potrebne energije. Posljedica je izmet. Postoje odredbe kako zbrinuti taj izmet. Potrebna su dva plastična proizvoda. Rukavice i vrećica. Ali i mjesto gdje se to odlaže. Nejasno je tko bi trebao biti organizator sakupljanja tog izmeta i što se s njim radi. Sve opisano vrijedi i za mačke kao i ostale kućne ljubimce.
 
Fitopolimeri (biljke)
 
Nije namjera pretjerivati s podacima ili od kada se nešto uzgaja. Primjerice za proizvodnju 1 kg pamuka, inače obljubljenog tekstilnog materijala, potrebno je najmanje 20 m3 vode i puno ljudskog rada. Nažalost i u suvremenim uvjetima, puno je onog suvremenih robova. Za 1 kg govedine potrebno je 15 m3 vode. Gotovo nema proizvodnje hrane bez potrošnje vode ispod nekoliku kubičnih metara. Pisano s motrišta autora, treba navesti potrošnju vode za proizvodnju plastike. Maksimalno 180 L ili 0,18 m3 što je 111 puta manje od 1 kg pamuka.
 
Hrana
 
Diljem svijeta vlada glad. Zato što nema 0,25 eura za hranu, dnevno umire 20 tisuća djece. Istodobno se baca godišnje oko 400 milijuna tona hrane. Liječnica i znanstvenica S. M. Milanović objavila je da debljina skraćuju Hrvatima život za 3,5 godine (VL, 4. ožujka 2020.). Istovremeno mnogi potaknuti turističkom navalom (trenutno u zastoju) ukidaju tzv. male porcije. Primjer nekome je dosta mala pizza. Nema je više. Uzima normalnu, pola pojede a pola, nosi u ambalaži kući. Stoga prijedlog, na jelovniku moraju biti dostupni mali, srednji i veliki obroci. To ne znači da mala porcija mora biti samo polovica cijene srednje porcije. Dakle trebamo M, S i V porcije
 
Fosilna goriva
 
Od kada je svjestan da je to potrebno, npr. za proizvodnju plastike, sjeća se problema s tim oblikom energije. „Nestat će fosilna goriva“. O čemu je riječ? Fosilna goriva; nafta, prirodni plin, ugljen, itd.) su sirovine, pridobivaju se i nastala su "umiranjem" organskih tvorevina, biljaka i životinja. Dakle to su organski polimeri. Tek relativno nedavno započela je proizvodnja nafte od vrste stijene, škriljevca, dakle anorganskih polimera (Wiki). U svjetlu iskustva s „greenwashingom“, postavlja se pitanje koliko ima stvarno zaliha prirodne nafte. Tu se javljaju neka načelna pitanja. Je li napad na fosilnu plastiku (4 posto svjetske proizvodnje nafte se troši na proizvodnju plastike) još jedan slučaj „pranja pahuljica“. Drugo, što su to obnovljivi izvori energije. Solarna energija, te energije vjetra i mora to sigurno nisu. Oni su prirodni izvori energije promjenljivog kapaciteta. Obnovljivi izbor bi bio energija iz biomase. Hoćemo li uzgajati drvo za izradu peleta? Stručnjak koji je svoju karijeru posvetio maksimalnoj iskoristivosti drva, nedavno je rekao. »Energija iz biomase da, ali ako je to preostatak od ostalih primjena drva u gospodarstvu«. Zahvaljujući nadležnom institutu, hrvatska javnost ne zna da energetska obnova znači obnovu energetskih sustava (opreme). No javnost treba usmjeriti na energijsku obnovu zgrada, cilj je smanjenje potrošnje energije.
 
Prirodni i umjetni materijali
 
Gotovo svi materijali su umjetni. Načinilo ih ljudsko biće. Važniji prirodni materijali su kamen, izvorno drvo i prirodna organska plastika. Prilika je da se kaže da nema betona, gume, keramike već samo proizvoda od tih materijala. Kako se to objašnjava? Pitanjem je li se kruh proizvodi ili izrađuje? Kruh se proizvodi. Najprije se priredi tijesto, kojem se mora dati oblik rukom ili u kalupu a zatim se „ispeče“, očvrsne u upotrebljivi proizvod. Isti je slučaj s gumom, keramikom i betonom.
 
Proizvodnja materijala
 
U doba privrede, mjera napretka bila je proizvodnja čelika. U novim vremenima, gospodarstva ili liberalnog kapitalizma, drugi su prioriteti. Razlikuju se od zemlje do zemlje. Svjetska proizvodnja čelika je sada ispod 2 milijarde tona godišnje. Slijedi usporedba po obujmu. Plastike se proizvodi oko 360 milijuna tona, što je ekvivalent oko tri milijarde tona čelika. Cementa, koji je vezivo u smjesama za betonske konstrukcije, proizvede se 4 milijarde tona, što odgovara oko 3 milijarde tona čelika. Betonskih konstrukcija se proizvede po obujmu u ekvivalentu od 10 do 12 milijardi tona.
Poseban je problem tlo. Pred neko vrijeme u jednom izvoru je pročitano da se godišnje iskopa oko 100 milijardi tona tla. Za betonske konstrukcije, ceste itd. Zemlja se pritom buši.
O jednom uzroku se baš i ne govori. To su pelene. Udio dječjih pelena je 34,6 %, pelene za odrasle (inkontinencija i ostali sadržaji) 29,2 %, a ženski higijenski ulošci čine 24,1 %. Npr. u zagrebačkom komunalnom otpadu 2016. bilo je 4,04 posto pelena. Trenutačna vrijednost svjetske proizvodnje pelena je oko 60 milijardi USD.
 
Digitalna transformacija
 
Krajem prosinca 2019. i u siječnju 2020. bilo je u svijetu mobilnih veza 9,3 milijarde. Na svakog stanovnika kugle zemaljske otpada oko 1,2 veze. Koristilo se pametnih telefona 3,3 milijarde, računala 1,3 milijarde.
Pretvoreno u potrošnju energije, radi se o ogromnim količinama. Često potrebnu za igranje igrica, glasoviti „gaming“. To je danas vrlo prosperitetna industrija za koju se reklamiraju posebno jaki laptopovi, koji troše vrijeme, posebno mladoj generaciji. Koja je i zbog toga sve deblja i sve manje spava. Tipični materijali za područje digitalne transformacije su: plastika, guma, rijetki metali, itd. te materijali i površina tla za potrebnu infrastrukturu. Na ovom mjestu posebno se upozorava na potrebu rijetkih metala s kojima raspolaže vrlo ograničeni broj zemalja.
Naredni nastavak bit će posvećen političkim odlukama kao uzročnicima klimatskih promjena, a posebno stvarnim uzročnicima, nazvanim „rublje“.
 
(Nastavak slijedi)
 

Igor Čatić, profesor emeritus

Anketa

Čega se više bojite?

Srijeda, 08/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1078 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević