Get Adobe Flash player

Jaka industrijska politika treba postati imperativom ako se želi smanjiti zaostajanje

 
 
O temi da nam je potrebna i industrija, napisao sam možda najviše tekstova. Na ovaj prpošiteljski tekst potaknuo me je svojom kolumnom, Ratko Bošković. On je objavio tekst „Razvojna poluga jedino je industrijska politika. Imamo li je?“ (VL, 7. studenoga 2019.).
https://image.yenisafak.com/resim/imagecrop/2019/09/13/10/58/resized_d5aea-c97365b5industrialproduction.jpg
U javnosti postoji dvojba, jesu li odgoj i obrazovanje i zdravstvo, trošak ili investicija.
Prof. Siniša Opić, dekan Učiteljskog fakulteta u "Vijencu" br. 699. odgovorio je na tu dvojbu. Među ostalim je rekao. »Odgoj i obrazovanje nisu trošak, to je najbolja investicija svake nacije. Hrvatska se s orijentacijom samo na turizam odrekla mogućnosti da financira zadovoljavajuće one koji shvaćaju da je odgoj i obrazovanje investicija. Za to se ne zarađuje dovoljno. Zato su i niska primanja.« U komentaru na taj iskaz S. Opića na portalu Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a pridodao sam. »Svaka ljudska djelatnost, ovdje odgoj i obrazovanje, je u funkciji društveno-humanističkih ciljeva. Koje beziznimno određuje politika«.
 
R. Bošković je napisao i slijedeću misao.»Rijetka preostala poduzeća koja bi mogla izvesti promjene u privrednoj strukturi i dalje propadaju«.
Podaci koje je ovih dana javnosti predočio o uspješnoj turističkoj sezoni ministar Gari Cappelli su izvrsni. Međutim nebrojeno puta je, istina manjina, autora ukazivala na činjenicu da velike turističke zemlje poput Austrije, nemaju turistički prihod od 20 posto. Mišljenja sam da tako visoki udio turizma za sada uspješno održava samo postojeće stanje. Među ostalim i niske plaće učiteljima. Ako se prihvati misao S. Opića da su odgoj i obrazovanje investicija treba jasno kazati. Turizam ne stvara dovoljno novaca za investicije o kojima je riječ.
 
Uništavanje industrije koje je započelo krajem osamdesetih i nastavilo se intenzivno devedesetih rezultiralo je ocjenom Bečkog instituta za međunarodna ekonomska istraživanja. Objavljen je nedavno grafikon »nad kojim bi se hrvatske elite, politička, poduzetnička i intelektualna, trebale ozbiljno zamisliti. Graf pokazuje da Hrvatska ni od 1990. do 2007., niti od 2007. do danas, svoj bruto domaći proizvod mjeren paritetom kupovne moći prema austrijskom nije promijenila niti za mrvicu: gdje je bila i prije 12 i prije 29 godina, tamo je i sada. Valja to oprimjeriti. Početkom devedesetih proizvodnja plastike u Hrvatskoj bila je oko 400 tisuća tona. Danas je pala na oko 10 tisuća tona i to na postrojenju koje nije najnovije. Točno je da je prerada plastike koju karakterizira lanac: uvozna oprema, uvozni materijal i uvozno znanje povećala količinu prerađene plastike. No, za iznos koji je svega 50 posto od povećanja prerade plastike u svijetu. Pridodajmo, Turci su kupili zagrebačku tvornicu polistirena. Ponovno puštena u pogon, izgleda kao „apoteka“ a zadržali su i ime DOKI. Takvih primjera ima beskonačno puno. U nedavno objavljenim člancima „Američko čudo“ i „Kinesko čudo“ iscrpno je analizirano kako su SAD ostali bez brojne industrije i kako je to iskoristila Kina. Izravno primjenjivo na Hrvatsku.
 
Jaka industrijska politika treba postati imperativom ako se želi smanjiti zaostajanje. U zemlji kao što je Hrvatska nije lagano pronaći niše. A nema ni suvisle industrijske politike. Jedna niša, koju odlikuje malo materijala, malo energije ali jako puno znanja, je eklatantan primjer nečinjenja. Kako sustavno razvijati najvažniju industriju 21. stoljeća.
 
Fakultet strojarstva i brodogradnje pokrenuo je inicijativu 2014. da Hrvatski rektorski zbor i HUP potpišu sporazum o proizvodnji za potrebe medicine, nazvan „Tehnomedicinstvo“. Za projekt znaju predsjednik Vlade, predsjednik Sabora i mnogi drugi zainteresirani. Već 4 godine pripremljen je sporazum za potpis. A dokazano je da na tom području naši stručnjaci imaju svjetske rezultate. Po najnovijim vijestima, zamisao o potpisivanju postala je „žrtveno janje“ u političkim obračunima. Za sada od potpisivanja ništa.
 
Početkom tjedna emisija „Otvoreno“ na HRT-u ugostila je predstavnika sadašnje vlasti, viceguvernera Hrvatske narodne banke, dvojicu gospodarstvenika i predstavnika znanstvenika. Predstavnik vlasti i viceguverner su zadovoljni postojećim kretanjima BDP-a. No gospodarstvenici i predstavnik znanstvene zajednice zapravo su bili na liniji koju zastupa R. Bošković koji opravdano upozorava na potrebu reindustrijalizacije. Nije jedini, ali jedan od rijetkih autora koji rade u medijima koji shvaća da bez industrije nema napretka. Zato njegovo mišljenje treba uvažiti. Podupiru ga gospodarstvenici i znanstvena zajednica koja je posvećena problemu kako zaraditi dovoljno da se može investirati u odgoj i obrazovanje te zdravstvo.
 

Professor emeritus Igor Čatić

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Utorak, 10/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2218 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević