Get Adobe Flash player

Tom Chiller: Ova infekcija strašnija je od ebole

 
 
U razdoblju od 18. do 24. studenog 2019. diljem svijeta se u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije obilježava Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima, a u Europi se svake godine 18. studenog obilježava Europski dan svjesnosti o antibioticima. No, budući se pojavila nova prijetnja, odabrala sam tekst o pojavi opasne, smrtonosne gljivice od koje se zdravstvenim djelatnicima i medicinskim stručnjacima „ježi koža i diže kosa na glavi“ a mediji ove godine izvještavaju: „C. auris eksplozivno se širi bolnicama diljem svijeta...“
https://img.medscapestatic.com/pi/editorial/studio/configs/2017/core/884470/884470_start.png?interpolation=lanczos-none&resize=932:524
Tom Chiller
 
Mediji su u proljeće 2018. izvještavali o pojavi tajnovite infekcije uzrokovane isto tako tajnovitim mikroorganizmom koji se širi globalno pod „velom tajne.“ Radi se dakako, o pojavi i širenju novog 'super mikroorganizma' otpornog na lijekove a kojeg prati dobro poznati scenario. Međutim, u ovom slučaju ne radi se o bakteriji otpornoj na antibiotike, već se radi o pojavi i širenju nove 'super gljivice' koja uzrokuje tako ozbiljnu i tešku infekciju da je jedan od vodećih svjetskih znanstvenika dr. Tom Chiller na jednoj međunarodnoj konferenciji održanoj početkom srpnja 2018. izjavio slijedeće: „Ova infekcija strašnija je od ebole.“
 
Stručni latinski naziv ove super gljivice je Candida auris (dalje u tekstu: C. auris) koja se pojavila na 'epidemiološkom radaru' 2009. i prerasla u vrlo ozbiljnu prijetnju globalnom zdravlju proširivši se vrlo brzo diljem 27 država svijeta. Znanost i znanstvenici u početku nisu znali ništa o ovom novom 'super mikrobu,' nisu čak znali da se radi o gljivici – osobito je bila nepoznanica od kuda se pojavila i kako možemo kontrolirati njezino daljnje širenje, dok su se bolnice morale suočavati s novonastalim ozbiljnim zdravstvenim problemom i vratiti se nekim dobrim starim medicinskim pravilima („staroj praksi“): izolacija pacijenata i dezinfekcija svih prostorija, uređaja, pribora itd. uz, začuđujuće, primjenu dobrih starih tehnika kako bismo se uspješno borili protiv ove teške pa i smrtonosne gljivične infekcije.
Naime, problem predstavlja gljivica koja se ne ponaša kao – gljivica. Prirodno i fiziološki gljivice uspjevaju u toploj i vlažnoj okolini našeg tijela, a gljivična infekcija razvit će se u slučaju poremećaja u okolini kao i u slučaju lošeg imunog stanja organizma. No, C. auris „izašla“ je iz ove uobičajene prirodne niše i razvila sposobnost preživljavanja na hladnim anorganskim površinama kao i na hladnoj koži što joj omogućuje opstanak i širenje putem ruku i pribora svih zdravstvenih djelatnika, kvaka na vratima, kompjuterskih tipkovnica itd., itd. Zahvaljujući ovoj novoj 'prilagodbi' ova gljivica se lako i nesmetano širi s jedne površine na drugu, s jedne žrtve na drugu, a može se zadržati tjednima pa i mjesecima u okolini gdje se pojavila.
Iako je C. auris gljivica, ona se ne ponaša kao gljivica nego kao novi „bakterijski super mikroorganizam.“ Problem je u činjenici što gljivične infekcije nikada do sada nisu predstavljale visoki prioritet u području medicinskih istraživanja. Iz tog razloga postoji svega nekoliko anti- odnosno protugljivičnih lijekova koji 'stoje' na raspolaganju medicinskim stručnjacima u liječenju gljivičnih infekcija. A nova 'super gljivica' odmah je pokazala svoju snažnu otpornost na tzv. prvu skupinu protugljivičnih lijekova koji su uvijek prvi izbor u terapiji – to su protugljivični lijekovi iz skupine AZOLA koji se mogu primijeniti i uzimanjem na usta (tj. gutanjem). Zadnji izbor u liječenju gljivičnih infekcija predstavlja lijek amfotericin koji se primijenjuje samo intravenozno; no, ovaj lijek toliko je toksičan da izaziva ozbiljne reakcije kod pacijenta te ga liječnici izbjegavaju koristiti. Stoga ostaje još jedna opcija a to su novi lijekovi iz grupe ehinokandina.
 
Nova 'super gljivica' C. auris brzo i u najvećoj tišini proširila se svijetom i bolničkim sustavima i danas predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem jer je otporna na lijekove i na većinu dezinfekcijskih sredstava radi čega je postala „prava noćna mora“ u bolnicama, osobito u kirurškim dvoranama i jedinicama intenzivne njege, domovima za starije, bolesne i nemoćne, stacionarima itd. budući je otkrivena na/u kateterima, intravenoznom priboru itd. Super-gljivica C. auris 'vreba' osobe s oslabljenim imunim sustavom. Tijekom posljednjih pet godina C. auris 'poharala' je neonatalnu jedinicu u Venecueli, Sveučilišnu bolnicu u Valenciji, Španjolska, prisilila prestižni Britanski medicinski centar ('Royal Brompton Hospital') da zatvori jedinicu intenzivne njege, gljivica se udomaćila u Indiji, Pakistanu, Južnoj Africi, Keniji itd. Početkom 2019. C. auris potvrđena je u saveznim američkim državama New York, Illinois i New Yersey zbog čega je savezni Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (US CDC) bio prisiljen uvrstiti ovu gljivicu na listu „ozbiljne prijetnje tj. ugroze.“
 
U svibnju 2018. na odjelu abdominalne kirurgije poznate bolnice „Mount Sinai Hospital“ primljen je stariji pacijent čija pretraga krvi je pokazala da je inficiran s C. auris. Pacijent je umro u bolnici nakon 90 dana ali gljivica je ostala – živjeti. Testovi su pokazali da je gljivica prisutna svugdje u njegovoj bolesničkoj sobi: na zidovima, stropu, podovima, vratima, krevetu, madracu, zavjesama, telefonu itd. – „sve, ama baš sve u njegovoj bolesničkoj sobi bilo je pozitivno na C. auris,“ izjavio je dr. Scott Lorin, ravnatelj bolnice. Iz ovih je razloga gljivica C. auris postala mikrob o kojem baš nitko ne želi govoriti, a medicinski stručnjaci i bolničko osoblje su u strahu kada moraju liječiti pacijenta s infekcijom izazvanom gljivicom C. auris. Posljednjih desetljeća zdravstveni stručnjaci upozoravaju na prekomjernu primjenu antibiotika zbog čega se svi sada suočavamo s pojavom i širenjem bolesti izazvanih bakterijama otpornim na većinu antibiotika. Radi toga takve infekcije postaju kobne. U posljednje vrijeme medicinski stručnjaci suočavaju se s novom prijetnjom a to je pojava i širenje gljivica otpornih na protugljivične lijekove. Ipak, 'super mikrobi' predstavljalju najveću opasnost za osobe s nerazvijenim, nezrelim imunim sustavom (novorođenčad i mala djeca) i oslabljenim imunim sustavom – starije osobe, pušači, dijabetičari, osobe koje boluju od karcinoma, od neke autoimune bolesti jer uzimaju steroide u svrhu liječenja (steroidi 'obuzdavaju' obranu organizma).
 
Javnost vrlo malo znade o pojavi i širenju takvih infekcija u bolnicama, medicinskim centrima, domovima za starije, bolesne i nemoćne itd. jer lokalne vlasti i bolnice ne žele to objavljivati u javnosti; američki CDC također ne smije u javnosti iznositi vrijeme, mjesto / lokaciju, ime bolnice i sl. gdje se pojavila infekcija izazvana mikroorganizmom otpornim na lijekove (antibiotike ili antimikotike). I vlasti na državnoj /saveznoj razini prešućuju takve događaje. U slučaju Candide auris prešućuje se slijedeća istina: ova je gljivica otporna na protugljivične lijekove (antimikotike): u više od 90 posto infekcija s C. auris otkrivena je rezistencija/otpornost barem na jedan lijek, dok je u 30 posto infekcija gljivica C. auris otporna na dva ili više lijekova, upozorava CDC. Dr. Lynn Sosa, zamjenica državnog epidemiologa američke države Connecticut, upozorava: „Gljivica C. auris vrlo teško se može pobijediti i teško ju je identificirati.“
 
Prema podatcima CDC-a gotovo polovica svih oboljelih umire u roku od 90 dana. A časopis „Mycoses“ izvjestio je slijedeće: 41 posto oboljelih u bolnici u Valenciji, Španjolska, umrli su u roku od 30 dana. Medicinski stručnjaci diljem svijeta još nisu otkrili prvo mjesto pojave gljivice C. auris i njezinog daljnjeg širenja. Dr. Tom Chiller, ravnatelj odjela za gljivice u CDC-u izjavio je: „Pojavila se ni otkuda i sada je svuda.“ Da, infekcije uzrokovane gljivicom C. auris potvrđene su u brojnim državama diljem svijeta. Tako su pojedinačni slučajevi (za sada) do rujna 2019. potvrđeni u Austriji, Italiji, Grčkoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Švicarskoj, Čileu, Kosta Riki, Iranu, Tajlandu, Tajvanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima; višestruki slučajevi potvrđeni su u Australiji, Kanadi, Bangladešu, Kini, Kolumbiji, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Izraelu, Japanu, Kuvajtu, Indiji, Maleziji, Omanu, Južnoj Koreji, Pakistanu, Panami, Rusiji, Singapuru, Velikoj Britaniji, SAD-u. No, CDC ističe da ako neka država nije na popisu to ne znači da nema infekcije s C. auris.  
Infekcija sa super gljivicom C. auris prvi puta je zabilježena u Japanu 2009. kod 70-godišnje pacijentice s infekcijom uha – infekcija je bila uzrokovana gljivicom koja je nazvana Candida auris (latinski auris znači uho). Prva velika pojava infekcije s C. auris u Europi zabilježena je u Londonu ('Royal Brompton Hospital') gdje je u razdoblju od 2015. do 2016. zabilježeno 72 slučaja. „Kada provedete rigoroznu dezinfekciju svega, uključujući i primjenu vodikovog peroksida u obliku aerosola, te potom provedete test o mogućoj prisutnosti mikroorganizama – samo jedan mikrob izraste a to je – C. auris,“ izjavila je dr. Johanna Rhodes, stručnjakinja za infektivne bolesti „Imperial College London“ koja je sudjelovala u eradikaciji / iskorjenjivanju C. auris u čuvenoj britanskoj bolnici „Royal Brompton Hospital“ u Londonu gdje se gljivica pojavila niotkuda i poput 'vatrene stihije' proširila bolnicom.
 
U početku su stručnjaci smatrali da se C. auris pojavila u Aziji i odatle proširila svijetom. Međutim, kada su istražili i usporedili genom uzoraka gljivice sakupljenih u Indiji, Pakistanu, Venecueli, Južnoj Africi i Japanu tada je otkriveno da genom nije jedinstven što znači da gljivica ne potječe iz jednog mjesta odakle se proširila svijetom – ne postoji samo jedan soj gljivice C. auris. Dr. Snigdha Vallabhaneni je izjavila: „Sekvencija genoma C. auris pokazala je da postoje velike razlike u genomu gljivica koje potječu s različitih kontinenata i područja, a te su razlike toliko izražene da se čini kako su se ovi sojevi 'razgranali' prije više tisuća godina i od neškodljivih mikroba u okolišu odjednom postali patogeni mikrobi otporni na antimikotike i to gotovo istovremeno na svim kontinentima.“ ZAŠTO?
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Ponedjeljak, 09/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1696 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević