Get Adobe Flash player

U agrarnom proizvodnom procesu zajedno djeluju po četiri dijela sustava na karakterističan način: biološki, okoline, tehnički i prirodni sustavi

 
 
Nasuprot industrijskoj proizvodnji, preciznije neživih proizvoda, agrarna proizvodnja na temelju svojih osobitosti pokazuje specifičnu strukturu. Ona počiva prije svega na činjenici da su biološki sustavi glavna proizvodna sredstva i da faktori radne okoline imaju važan utjecaj na odvijanje proizvodnje.
https://d3i6fh83elv35t.cloudfront.net/newshour/app/uploads/2014/07/475169089-1024x681.jpg
U agrarnom proizvodnom procesu zajedno djeluju po četiri dijela sustava na karakterističan način: biološki, okoline, tehnički i prirodni sustavi (tablica 5)
 
Tablica 4. Dijelovi sustava agrarne proizvodnje
 
Sustav
Sastavnice
biološki sustavi
biljke/životinje
sustavi okoline
tlo/prostori za držanje
tehnički sustavi
TS za opskrbu hranjivim tvarima
TS za optimiranje mjesta proizvodnje
TS za njegu bio-sustava
TS za dobivanje proizvoda
TS za pripravu proizvoda i skladištenje
prirodna okolina
svjetlo/temperatura/voda/atmosfera
 
Iz grafičkog prikaza pojedinačnih dijelova sustava u njihovom zajedničkom djelovanju proizlazi općeniti model strukture agrarne proizvodnje (slika 10).
 
Slika 10 Osnovna struktura agrarne proizvodnje (M. Kleinau)
 
U središtu stoje biološki sustavi. Kao sustavi stvaranja tvari i sustavi obrade tvari oni su radna sredstva koja određuju bit ili svrhu i stvaraju proizvode. S prirodnim sustavima okoline stalno razmjenjuju tvari i energiju (1, 2, 3 i 4). U ograničenom opsegu zbog samo relativne zatvorenosti bioloških sustavi izmjenjuju i informacije (5 i 6). Pritom u prikazu strukture razlikuje se između prirodnih i umjetnih sustava okoline. (t. j. okoline koju je čovjek tehnički promijenio, kao što su tlo i prostori za držanje životinja).
 
Tehnička funkcija agrotehničkih sustava sastoji se u optimiranju razvojnih uvjeta bioloških proizvodnih sustava. To se može odvijati izravnim utjecajem na biljne i životinjske organizme provođenjem mjera njega i higijene (7 i 8).
 
Posredno se utječe na biološke proizvodne sustave djelovanjem umjetne okoline poduzimajući mjere za opskrbu hranjivim tvarima (9) i tehničkim postupcima, s kojima se uvjeti mjesta proizvodnje približavaju optimalnom stanju za razvoj biljaka i životinja (10 i 11).
 
Pravljenje proizvoda predstavlja samostalni tip tehničkih postupaka u agrotehničkom procesu proizvodnje. Proizvodi se prave djelomično neposrednim utjecajem na biološki sustav (12 i 13) i djelovanje umjetne okoline (14 i 15).
 
I napokon oplemenjivanje proizvoda i držanje zaliha čine daljnji tip tehničkih postupaka djelovanja u poljoprivrednoj proizvodnji (16).
 
Sveukupno se iz strukturnih odnosa razlikuju pet različitih tipova tehničkih sustava prema njihovim funkcijama u proizvodnom sustavu:
• tehnički sustavi za opskrbu hranjivim tvarima
• tehnički sustavi za optimiranje uvjeta mjesta proizvodnje (staništa)
• tehnički sustavi za njegu i higijenu bioloških sustava
• tehnički sustavi za dobivanje proizvoda
• tehnički sustavi za pripravljanje proizvoda i držanje zaliha.
 
Ovdje razvijena tehnička osnovna struktura agrarne proizvodnje vrijedi u svojim osnovnim crtama u svim granama. U biljnoj proizvodnji, životinjskoj proizvodnji, šumskom gospodarstvu i ribarstvu nalazi se biološke i tehničke sustave te sustave okoline kao bitne elemente proizvodnog sustava. Temeljne relacije između pojedinih strukturnih elemenata, zastupljenih tokovima tvari, energije i informacija u načelu se podudaraju. Odstupanja proizlaze iz posebnosti pojedinih grana.
 
1. Tehnička struktura biljne proizvodnje
 
Osnovna tehničke strukture biljne proizvodnje se određuje zajedničkim djelovanjem biljaka, tla, prirodnog okoliša i tehničkih sustava koji se upotrebljavaju za optimiranje bioloških i ekoloških sustava kao i za dobivanje i pripravljanje proizvoda (slika 11.).
 
Slika 11. Tehnička struktura biljne proizvodnje (M. Kleinau)
 
Biljka kao sustav koji stvara proizvod stoji u središtu strukturnog prikaza. Karakteristično za biljnu proizvodnju je posebna uloga tla, koje nije samo mjesto proizvodnje već i dobavljač najvažnijih hranjivih sredstava i vode (1 i 2).
 
U usporedbi sa životinjskom proizvodnjom u biljnoj proizvodnji postoji znatno veća ovisnost biljnih proizvodnih sustava o prirodnoj okolini. Energija za procese biljne fotosinteze uzima se izravno iz prirodne okoline (3). Putem asimilacije ugljičnog dioksida biljka stoji u stalnoj neposrednoj izmjeni tvari s okolišem (4). K tomu dolaze i stimulirajući podražaji okoline kao tok informacija prema biljci (5).
 
Uski izmjenični utjecaji prirodne okoline i tla (kao umjetnog sustava okoline), kao što je utjecaj klimatskih čimbenika na bilancu vode, temperaturu tla te floru i faunu tla, izraženi su  relacijskim strelicama 6 i 7.
 
Kao pojedini tipovi tehničkih sustava – konkretizirano na biljnu proizvodnju – mogu se navesti:
• sustavi za obradu i njegu biljaka
• sustavi za pripremanje i rasipanje gnojiva
• sustavi za obradu tla i reguliranje klimatskih elemenata
• sustavi žetve/berbe
• sustavi za pripravljanje i skladištenje proizvoda.
 
Njihov posredno ili neposredno usmjeren utjecaj na biljke prikazan je u relacijama 8 do 15.
 
2. Tehnička struktura životinjske proizvodnje
 
U tehničkoj strukturi životinjske proizvodnje biološki sustav (korisna životinja) zauzima isto tako središnje mjesto (slika 12). U simbolu za sustave umjetne okoline prikazuju se prostori za držanje (staje, slobodni uzgoj, pašnjak). U njima se može, ovisno o tehničkoj razini prostora za držanje, djelovati na optimiranje uvjeta okoline korištenjem tehničkih sredstava. U stajama za intenzivnu njegu s klima uređajima moguće je npr., neovisno o razvoju klime prema godišnjem dobu, stvoriti nepromjenjivu umjetnu okolinu koji odgovara najpovoljnijim uvjetima razvoja korisnih životinja. Neposredna razmjena tvari, energije i informacija između korisnih životinja i prirodne okoline može se između toga sve više regulirati uključenom umjetnom okolinom a time i tehnički svladavati (1 do 7).
 
Slika 12. Tehnička struktura životinjske proizvodnje (M. Kleinau)
 
Pojedini tipovi tehničkih sustava za optimiranje uvjeta okoline životinja djeluju pak neposredno na biološki sustav (njega životinja i higijena životinja, 8 i 9) ili posredno preko umjetne okoline (opskrba hranjivim tvarima, 10, klimatizacija i higijena okoliša, 11 i 12). Analogno biljnoj proizvodnji nalazi se tehničke sustave za dobivanje proizvoda (životinja) kao i za pripravljanje proizvoda te držanje zaliha (13 do 17).
 
3. Tehnička struktura šumskog gospodarstva (šumarstva)
 
U šumskom gospodarstvu tehnička struktura u velikoj se mjeri podudara s biljnom proizvodnjom. Poneka odstupanja objašnjavaju se posebnostima ove grane agrarne proizvodnje (slika 13). Treba naglasiti na valja razlikovati prirodno, samoniklo drvo od onoga kojeg je čovjek svjesno posadio, plantažno drvo.
 
Slika 13. Tehnička struktura šumskog gospodarstva
Šumsko gospodarstvo bez iznimke ima posla s vrlo velikim radnim jedinicama. Trajanje proizvodnje je jako dugo i traje općenito dulje od ljudskog životnog vijeka (tablica 5).
 
Tablica 5 Trajanje proizvodnje nekih vrsta drveta
 
Vrsta drveta
Prosječno trajanje
proizvodnje/godina
Bor
Smreka
Ariš
Duglazija
Bukva
Hrast
Crna joha
Jasika
  80   140
  80   120
120   140
70   80
130   150
120   150
60   70
60   70
 
Osim toga, zrelost za sječu cijele sastojine šume ne može se točno odrediti po godinama. Dok je u biljnoj proizvodnji razdoblje žetve/berbe (prinosa) relativno usko ograničeno završetkom rasta odnosno utvrđeno fruktifikacijom, u šumskom gospodarstvu za sječu je zrelo i drvo koje stari, popušta u učinku prirasta kao i mlado drvo koje se tek razvija ili drvo koje je uporabno manje vrijedno.
 
Drveća su u uzgajanoj šumi istodobno i proizvodna sredstva i proizvodi (sustavi stvaranja tvari). Sječa drva pritom ne smije ugrožavati sastojinu šume. Uzimanje proizvoda sječom može biti zbog korištenja drva ili zbog održavanja, dakle proizvodnje drva u  šume i brige o prirastu.
 
Uz drvo šumsko gospodarstvo daje i niz daljnjih industrijski važnih nusproizvoda: smolu i koru za štavljenje.
 
S obzirom na strukturne odnose između pojedinih elemenata u usporedbi s biljnom proizvodnjom proizlaze sljedeće posebnosti:
• dominirajuća uloga prirodne okoline u odnosu na umjetnu okolinu
• šuma je ekološki sustav s velikim utjecajem na bilancu vode, na održavanje čistoće zraka i na određene klimatske elemente
• uz radove za dobivanje proizvoda (sječa šume) veliki prostor zauzimaju i mjere za održavanje (uništavanje korova u mladoj šumi, uništavanje štetočina, obrezivanje, prorjeđivanja).
 
(Nastavak slijedi)
 

Professor emeritus Igor Čatić

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Utorak, 10/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1058 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević