Get Adobe Flash player

Požari golemih razmjera pustoše područje Amazonske prašume čime se oslobađaju toksični onečišćivači u atmosferu

 
 
Amazonska prašuma, „pluća svijeta“ kako ju mnogi nazivaju, golemo je područje prirodne kišne šume. To je ujedno i najveća tropska i suptropska kišna šuma na planetu Zemlji. Zauzima gotovo jednu trećinu (1/3) površine Južne Amerike u području rijeke Amazone. Ovo područje smatra se ujedno i područjem najveće svjetske bioraznolikosti. Područje Amazonske prašume proteže se kroz devet južnoameričkih država, a najveća površina (oko 60 posto) nalazi se u Brazilu, dok 13 posto površine Amazonske prašume nalazi se u Peruu, deset posto u Kolumbiji, a preostala površina nalazi se na teritoriju država: Venezuele, Ekvadora, Bolivije, Gvajane, Surinama i Francuske Gvajane. Porječje rijeke Amazone ima ukupnu površinu od oko 7.000 000 km2 od čega čak 5.500 000 km2 je pokriveno prašumom.
https://media.treehugger.com/assets/images/2019/08/amazon.jpg.860x0_q70_crop-scale.jpg
Amazonska prašuma nastala je u razdoblju eocena između 56 milijuna i 33,9 milijuna godina. Zanimljiva je i mnogima nepoznata činjenica da Amazonska kišna šuma ovisi o 'plodnoj prašini' bogatoj fosforom, a ova prašina dolazi iz afričkog kontinenta, iz područja Bodélé depresije koja se nalazi na južnom rubu pustinje Sahare (područje Sjevernog Čada). Upravo je fosfor iz Bodélé depresije najvažniji za tlo i rast drveća i ostalog raslinja u Amazonskoj prašumi.
 
Satelit 'Calipso' (NASA) izmjerio je da godišnje putem vjetra iz Sahare 'dođe' oko 182 milijuna tona plodne prašine čime se nadomjesti godišnji gubitak fosfora u Amazonskoj prašumi uzrokovan obilnim kišama i poplavama. NASA (National Aeronautics and Space Administration / Državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj) je putem satelita posve jasno snimila gusti dim uzrokovan golemim požarom koji hara područjem Amazonske prašume. Stanovništvo brazilske države Amazonas gleda u tamno, sivo nebo usred dana, a dim se širi kroz nekoliko brazilskih država što se jasno vidi na fotografijama koje objavljuje NASA. Gusti, debeli i tamni oblaci dima pokrivaju i jugoistok Brazila, a osobito je zadimljen Sao Paulo – tako je 20.08. gusti dim dan u Sao Paulu pretvorio u noć.
 
Požari golemih razmjera pustoše područje Amazonske prašume čime se oslobađaju toksični onečišćivači u atmosferu, osobito toksični/otrovni plinovi kao što su ugljični monoksid, dušikovi oksidi i organske tvari koje ne sadrže metan te brojne druge čestice. Zbog oslobađanja goleme količine ugljika koji je bio 'čuvan' u prašumi, stručnjaci NASA-e upozoravaju da to može pokrenuti ciklus kontinuiranog globalnog zagrijavanja s posljedicom porasta temperature na planetu Zemlji, širenjem suša i još češćom pojavom požara.
 
Svjetski fond za prirodu (WWF) ističe da područje nepovratno uništene Amazonske prašume može započeti s emitiranjem ugljika koji će dodatno doprinijeti pogoršanju klimatskih uvjeta na planetu. U području Amazonske prašume živi oko 350 etničkih domorodačkih skupina od kojih neke uopće nemaju kontakt sa civilizacijom. Autohtoni narodi i tradicionalne indijanske zajednice već dugo vremena trpe nerazmjerno nasilje i represiju zbog obrane šume i svojih prava. Nažalost, prošlog mjeseca neki njihovi 'vođe' su ubijeni jer su se suprotstavili invaziji agrobiznisa, drvosječa, rudara i uništenju svojih domova i sela. Nažalost, ubojstva domorodaca jesu zločin bez kazne – zločin se prešutno odobrava od strane kako brazilskih tako i vodećih svjetskih političara. 
 
Prema podatcima „Copernicus Atmosphere Monitoring Service,“ CAMS ('Kopernik' - Služba za nadzor atmosfere u sklopu istoimenog Kopernik programa EU-a) gusti dim s područja Amazonske prašume i cijelog područja sjevernog Brazila dolazi sve do obale Atlantika. Prema izvješću CAMS-a požari u području Amazonske prašume oslobađaju goleme količine ugljičnog dioksida (CO2) – 228 megatona do sada, što je najviše od 2010. godine. Amazonska prašuma godišnje apsorbira milijune tone ugljika. No, sječom drveća ili požarom iz drveća se oslobađa apsorbirani i 'čuvani' ugljik u atmosferu, a istovremeno se smanjuje kapacitet kišne šume za apsorbiranje ugljika.
 
Međutim, jednako tako gori i područje Amazonske prašume u Boliviji gdje je do sada opožareno oko jedan milijun hektara! Nadalje, požari haraju i područjima Amazonske prašume u Venecueli (26.000 požara od početka 2019. do 29.08.2019.), zatim Peruom, Kolumbijom itd. Ipak, najteža i najozbiljnija situacija je u sjevernom Brazilu gdje požari pustoše duž federalnih država: Amazonas, Roraina, Acre i Rondonia. Od početka ove 2019. godine Brazilom je haralo više od 87.000 požara. Prema podatcima koje je objavio brazilski Centar za svemirska istraživanja (Instituto Nacional de Pesquisas Espaciais/INPE) do sada je u 2019. bilo čak 80 posto više požara nego 2018. Alberto Setzer, viši znanstvenik INPE-a, za CNN (e-poštom) je napisao slijedeće: „99 posto svih požara uzrokovao je čovjek – bilo namjerno ili slučajno. .... Deforestacija u svrhu moderne mehanizirane poljoprivredne proizvodnje nastala je u sklopu projekta agrobiznisa.“
 
Brazilski ministar zaštite okoliša Ricardo Salles na 'tweeteru' je 21.08.2019. napisao kako su požari posljedica suše, vjetra i vrućine. No, Haley Brink, meteorologinja CNN-a  to opovrgava te izjavljuje da je požare nedvojbeno uzrokovao čovjek. Da, požare u području Amazonske prašume namjerno je uzrokovao čovjek za potrebe poljoprivrede – prvenstveno uzgoja genetski modificirane soje, ispaše goveda (Brazil je vodeći svjetski izvoznik govedine) i rudarenja. Naime, predstavnici agrobiznisa početkom kolovoza 2019. najavili su da će organizirati „DAN VATRE“ / „DAN POŽARA“ – masovno koordinirano paljenje drveća i ostalog raslinja. Jedan od organizatora „Dana vatre“ izjavio je: „Moramo pokazati predsjedniku da želimo raditi, a jedini način je krčenje šuma.“
 
Podsjećam da je nakon dugogodišnjih pregovora 28. 6. 2019. potpisan trgovinski sporazum između Europske unije i MERCOSUR-a. MERCOSUR je kratica za zajedničko tržište Južne Amerike a svrha je promicanje slobodne trgovine. Članice MERCOSURA su Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj. Nije ništa čudno što predstavnici industrije u suradnji s brazilskom Vladom ukidaju zaštićena prirodna područja i zaštitu šuma te prava autohtonih zajednica na zemljište kako bi dobili nesmetan pristup područjima koja su trenutno zaštićena od industrijskih aktivnosti. 
 
Svjetska javnost podigla je svoj glas u obranu Amazonije, „pluća planeta“ koja proizvode oko 20 posto kisika, a pridružuju im se i pojedini državnici i političari – no, čini se da bi sada sve moglo biti prekasno. Međutim, na temelju satelitskih fotografija koje objavljuje NASA vidljivo je da centralnom odnosno središnjom Afrikom plamte požari koji su zaprepašćujuće golemih razmjera. Požari na fotosima izgledaju kao crveni lanac koji se proteže od Angole preko Zambije, Konga i Mozambika sve do Madagaskara. Tako je satelit NASA-e 24. 8. 2019. otkrio 6902 požara diljem Angole i 3395 požara u Kongu. Područjem središnje Afrike plamti pet puta više požara nego brazilskim područjem Amazonske prašume gdje u isto vrijeme gori 2127 požara. NASA je također objavila i kartu požara koji trenutno haraju diljem svijeta.
 
A prema podatcima koje je objavio CAMS, požari divljaju i područjem Arktika: tako je CAMS početkom srpnja 2019. objavio podatke o zabrinjavajućem broju požara – više od 100 koji haraju arktičkim područjem. Prema podatcima CAMS-a, ovi požari na Arktiku samo u srpnju 'oslobodili' su u atmosferu 79 megatona CO2, a u prvih 18 dana kolovoza 38 megatona CO2
 
Christian Poirier, programski direktor „Amazon Watch,“ objavio je slijedeću izjavu povodom požara koji haraju brazilskom Amazonom: „Nezapamćeni požari koji pustoše Amazonu međunarodna su tragedija i daju opasan doprinos klimatskom kaosu. Ova devastacija izravno je povezana s protuekološkom retorikom predsjednika Bolsonara kojom on pogrješno 'uokviruje' zaštitu šuma i ljudskih prava kao prepreku gospodarskom rastu Brazila. Poljodjelci i stočari razumjeli su predsjednikovu poruku kao dozvolu za bespoštedno podmetanje požara kako bi se njihovo djelovanje agresivno proširilo u prašumu.“
 
Zanimljiva je činjenica da „mainstream“ mediji brazilskog predsjednika Jaira M. Bolsonara prikazuju kao ekstremno desničarskog političara. Predsjednik Bolsonaro sebe osobno smatra desno orijentiranim konzervativnim političarom, a član je Socijalno-liberalne stranke. Carlos Quesada, znanstvenik „National Institute for Amazonian Research“ (Nacionalni insitut za istraživanje Amazonije) izjavio je za 'Public Radio International': „Odumre li, nestane li Amazonska prašuma, to ne će biti dobro i mirno. Nestankom biljnog pokrova oslobodit će se milijarde tona ugljika koje se bile 'čuvane' desetljećima – što znači da je klimatska katastrofa neizbježna.“
 
Organizacija seljaka „Via Campesina Brazil“ objavila je sljedeće: „Paljenje i uništenje Amazonske prašume vatrenom stihijom je zločin protiv čovječnosti. Amazona je područje života, hrane, vode i kultura, a ne razaranja, smrti i eksploatacije.“
 
Izvor: Amazon Watch, 21. kolovoza 2019.: „Statement on Forest Fires in the Brazilian Amazon;“
Jessie Yeung: „Blame humans for starting Amazon fires, environmentalists say,“ CNN, 23. kolovoza 2019.;
„The Amazon in Brazil is on fire – how bad is it?“ – BBC 30.08.2019.
„Arctic wildfires continue to blaze;“ https://atmosphere.copernicus.eu
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Je li prijevara globalni prosvjed za zaštitu klime?

Nedjelja, 22/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1111 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević