Uz njegovo aktivno sudjelovanje 2009. godine u Rusiji je osnovana nova struka: rendgenovaskularna dijagnostika i liječenje

 
 
Bagrat Gegamovič Alekjan rođen je 15. travnja 1951. godine u Erevanu, glavnom gradu Armenije u obitelji službenika. Otac, Gegam, bio je društveni djelatnik, a majka, Astgik, učiteljica. Njegovi su predci bili poljodjelci iz gradića Vagaršapata, koji se nalazi dvadeset kilometara od Erevana. Slijedio je očevu pouku: ”Izaberi i pronađi sam svoj put u životu.” Godine 1974. završio je zdravstveni fakultet Erevanskoga medicinskoga instituta (veleučilišta) i preselio se 1975. godine u Moskvu. Od 1975. do 2016. radio je u odjelu rendgenokirurških metoda istraživanja i liječenja bolesti srca i krvnih žila u Institutu za srčano-žilnu kirurgiju Akademije medicinskih znanosti SSSR-a A. N. Bakuljeva (od 1993. godine – Znanstveni centar srčano-žilne kirurgije A. N. Bakuljeva Ministarstva zdravstva Ruske Federacije). Godine 1986. obranio je doktorski rad na temu ”Suvremeni aspekti dijagnostike potpune transpozicije magistralnih žila prema podatcima rendgenokirurških istraživanja”. Od 1993. godine profesor je srčano-žilne kirurgije, od 2011. akademik Ruske akademije medicinskih znanosti, a od 2013. akademik Ruske akademije znanosti. Od 2011. strani je član Nacionalne akademije znanosti Republike Armenije. Od 2002. godine predsjednik je Ruske znanstvene udruge stručnjaka za rendgenovaskularnu dijagnostiku i  liječenje. Od 2014. glavni je urednik časopisa “Endovaskularna kirurgija”. Bagrat Alekjan također je član uredništva američkoga časopisa “Structure Heart Diseases” i talijanskoga časopisa “Interventional Cardiology”.
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/18/Bagrat2.jpg
Uz njegovo aktivno sudjelovanje 2009. godine u Rusiji je osnovana nova struka: rendgenovaskularna dijagnostika iliječenje. Godine 2009. izabran je za člana Američkoga znanstvenoga društva srčano-žilne angiografije i intervencije (SCAI). Član je ruskoga Društva srčano-žilnih kirurga i Ruskoga društva za angiologiju i žilnu kirurgiju, a od 2012. godine član je i Europskoga znanstvenoga društva srčano-žilnih i endovaskularnih kirurga. Predsjednik je Društva armenskih liječnika u Rusiji.
 
Osnovni je smjer njegovih znanstvenih istraživanja– rendgenovaskularna dijagnostika i liječenje srčanih i žilnih bolesti. Mentor je mnogobrojnih magistarskih i doktorskih radova. Objavio je oko 900 znanstvenih radova, uključujući 11 monografija i knjiga, ima 4 znanstvena izuma. Autor je niza poglavlja u stranim izdanjima: Endovascular Therapy Course coronary and peripheral (Francuska, 1998.), Peripheral Vascular Interventions (SAD, 2004.), Peripheral Vascular Interventions (second edition, USA. 2008.).Odlikovan je mnoštvom različitih ordena i medalja. Oženjen je, ima kćer.
 
O odnosima liječnika i pacijenta dr. Bagrat Alekjan kaže: "U izboru struke liječnik mora biti pošten prema sebi i dobro procjenjivati svoje snage. Liječnik mora, ponajprije, biti dobar čovjek. Za bolesnika postaje bog. U vrijeme bolesti liječnik za bolesnika, možda na deset dana, možda na mjesec dana ili više, postaje sve. Liječnik mora posvećivati pacijentu vrijeme, razgovarati s njim, ne činiti neki svoj posao i prelaziti na drugoga bolesnika. Pacijent, sa svoje strane, mora vjerovati liječniku. Samo u tako  oni mogu zajedno postići rezultat."    (https://ru.armeniasputnik.am/society/20190706/19496180/My-vmesto-ya-znamenityy-kardiokhirurg-rasskazal-o-meditsine-v-Armenii-i-pervoy-potere.html). 
 
Kardiokirurg Bagrat Alekjan je akademik, profesor, doktor znanosti, glavni stručnjak Ministarstva zdravstva Ruske Federacije za rendgenovaskularnu dijagnostiku i  liječenje. Od 2016. godine voditelj je odjela za rendgenovaskularnu kirurgiju, zamjenik ravnatelja za znanost i inovacijsku tehnologiju Nacionalnoga medicinskoga istraživačkoga kirurškoga centra A. V. Višnjevski na čelu s akademikom Amiranom Š.Revišvilijem.  
 
Na pitanje je li sretan čovjek, kaže: “Ja sam vrlo sretan čovjek. Uopće liječnik, posebice onaj tko operira, najsretniji je čovjek u svijetu jer nema drugoga zanimanja gdje biste svaki dan osjećali zahvalnost onoga koga ste spasili. To je nevjerojatan osjećaj koji se ni s čim drugim ne može usporediti.”
 

Artur Bagdasarov, HKV