Get Adobe Flash player

Genetski modificirana drveća opasnost za kukce oprašivače i druge korisne kukce i predatore

 
 
Papa Franjo je 2015. objavio encikliku pod nazivom: „Laudato si' – Lettera Enciclica sulla cura della casa comune“ odnosno „Laudato si' – Enciklika o brizi za zajednički dom.“ Enciklika je dobila naziv po zazivu svetog Franje Asiškog: „Hvaljen budi, moj Gospodine“ (Laudato si', mi' signore) koji u Pjesmi stvorova podsjeća na činjenicu da je planet Zemlja naš zajednički dom „poput sestre s kojom dijelim svoj život i poput majke koja nas prima u svoje ruke.“ U enciklici papa Franjo sve nas poziva da osluhnemo zlostavljanje i pljačkanje zemlje te na ekološko obraćenje.
https://www.editriceshalom.it/media/catalog/product/cache/1/thumbnail/700x/17f82f742ffe127f42dca9de82fb58b1/c/o/cop-8755-per-sito.jpg
U četvrtom poglavlju enciklike „Laudato si'“ papa Franjo govori o takozvanoj cjelovitoj ekologiji što je ujedno i naslov četvrtog poglavlja. Naime, u četvrtom poglavlju papa Franjo govori o uskoj međusobnoj povezanosti svega živoga i neživoga: „Vrijeme i prostor nisu neovisni jedno o drugome, a čak se ni atomi ili subatomske čestice ne mogu promatrati odvojeno. Baš kao što su različiti vidovi planeta – fizički, kemijski i biološki – međusobno povezani, tako i žive vrste tvore mrežu koju nikada nećemo do kraja istražiti i razumjeti. Veći dio našeg genetskog kôda dijele mnoga živa bića. Iz toga slijedi da rascjepkanost znanja i izdvojeni podatci zapravo mogu postati oblik neznanja ako nisu uklopljeni u šire shvaćanje stvarnosti.“ Upravo su DRVEĆA taj neodjeljivi dio mreže „cjelovite ekologije“ o čemu govori papa Franjo. Može se čak imati i dojam da drveća više znaju o toj uskoj povezanosti i cjelovitoj ekologiji od nas samih. Peter Wohlleben, njemački šumarski inženjer i rendžer, dao nam je čudesan uvid u još čudesniji život drveća. Razmjer u kojem drveće živi prilično je neobičan.
 
Wohlleben je 2015. objavio knjigu pod naslovom: „Tajni život drveća: što drveće osjeća, kako se sporazumijeva“ (naslov originala: „Das geheime Leben der Bäume: Was sie fühlen, wie sie kommunizieren“) u kojoj nam otkriva da su drveća „bića s društvenim mrežama koja gledaju i štite jedni druge.“ Stabla imaju osjećaje, navike i pamćenje, skrbe o bolesnim i nemoćnim susjednim stablima itd. Ova knjiga postala je vrlo brzo 'bestseller', tj. najprodavanija knjiga koja je u Njemačkoj postala golemi hit i nalazila se u vrhu popisa „Spiegela“ kao najprodavanija knjiga u razdoblju od 2015. do 2017.: „To je knjiga nakon koje više ne ćete niti jedno stablo gledati istim očima.“ Tko pročita knjigu ne ostaje ravnodušan i više ne će na isti način gledati šumu, drveća i šumsku zajednicu jer to su živa bića koja imaju osjećaje, sposobnost učenja i pamćenja. Biolozima je sve ovo dobro poznato, ali šira javnost o tome ili znade jako malo ili ne zna ništa. Knjiga je prevedena na više jezika, uključujući dakako engleski i – hrvatski a stigla je u najprikladnije vrijeme.  
 
Naime, naše sadašnje i buduće šume u velikoj su opasnosti zbog industrije genetskog inženjeringa. Korporacije poput „ArborGena“ predviđaju zamijeniti hektare prirodnih šuma diljem svijeta plantažama genetski modificiranih stabala. Genetski modificirana drveća promoviraju se i prodaju kao drveća koja su otpornija na mraz/hladnoću i štetnike od njihovih prirodnih srodnika, a ujedno su i „potencijalna blagodat za proizvodnju biogoriva i celuloze.“ Međutim, kritičari poput „Pokreta za zaustavljanje genetski modificiranog drveća,“ međunarodna koalicija koja genetski modificirano drveće naziva „Frankenštajnova stabla,“ tvrdi kako su ona invazivna, rizična za prirodna drveća zbog kontaminacije s genetski modificiranim peludom te izrazito zapaljiva (!) i kao takva predstavljaju opasnost za ekosustave („The Campaign to Stop GE Trees“). 
 
„Globalna deklaracija iz Asuncióna“ napisana i objavljena u Asunciónu, Paragvaj, 2014. godine od međunarodne grupe biologa, genetičara, domicilnog stanovništva, ekologa i drugih, uputila je upozorenje kako genetski modificirana drveća, osobito ona drveća koja su genetski „dizajnirana“ da kontinuirano proizvode insekticid(e) predstavljaju opasnost za kukce oprašivače i druge korisne kukce i korisne predatore (lovce) koji imaju golemo značenje u proizvodnji hrane i prehrambenom lancu, uključujući i ptice pjevice. Nadalje, mnoštvo organizacija za zaštitu okoliša (Global Justice Ecology Project, Sierra Club, The Friends of the Earth, The Organic Consumers Association, Center for Food Safety, Dogwood Alliance, International Center for Technology itd.) pokrenulo je kampanju za zaustavljanje opasnih namjera korporacije „ArborGen“ za plantažni uzgoj brzo rastućeg genetski modificiranog drveća, pretežito za potrebe drvne industrije.
 
Godine 2010. ove organizacije podnijele su tužbu u svrhu zaustavljanja sadnje 260.000 sadnica genetski modificiranog eukaliptusa diljem sedam saveznih američkih država južnog SAD-a. Slijedeće drvo koje stručnjaci genetskog inženjeringa žele posaditi je genetski modificirani američki kesten, lat. Castanea dentata, američka vrsta kestena koju je uništila bolest plamenjača unesena iz Azije uvozom zaraženog azijskog kestena. Uzročnik ove opasne plamenjače je patogena gljivica Cryphonectria parasitica. Sadnja genetski modificiranog američkog kestena naročito zabrinjava mnoge stručnjake i aktiviste koji se protive genetski modificiranom drveću iz dobro poznatih razloga i brojnih negativnih iskustava s genetski modificiranim poljoprivrednim kulturama: „Zagovaratelji genetski modificiranog drveća žele posaditi genetski modificirani američki kesten izravno u prirodne šume s namjerom izazivanja genetski modificiranog onečišćenja malobrojnih preostalih stabala prirodnog, genetski ne modificiranog američkog kestena putem peluda što će omogućiti širenje genetski modificiranog američkog kestena.“ „Američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) već je izdalo odobrenje korporaciji 'ArborGen' za prodaju genetski modificiranog bora (lat. Pinus taeda) bez nadzora vlade, bez procjene rizika, bez informiranja javnosti s mogučnošću javne rasprave itd. – izjavila je Anne Petermann, izvršna direktorica organizacije „Global Justice Ecology Project.“
 
Nadalje, Global Justice Ecology Project smatra da genetski modificirana drveća predstavljaju mnogo veću opasnost od genetski modificiranih poljoprivrednih kultura jer drveća mogu živjeti desetljećima, pa i stoljećima, a njihovo sjeme i pelud mogu putovati stotinama milja daleko uz rizik genetski modificiranog onečišćenja njihovih divljih srodnika u drugim prirodnim šumama. Eukaliptus (E. globulus) je vrlo popularna vrsta kod genetskih inženjera jer je to tvrdo bjelogorično drvo koje se mnogo sadi i uzgaja na plantažama. Genetski modificirani eukaliptus poznat je kao drvo koje „strašno žeđa“ i zahtijeva goleme količine vode, izrazito je invazivno i zapaljivo! Zajednice diljem svijeta već su svjedoci štetnih učinaka genetski modificiranog eukaliptusa, osobito u ČILEU gdje su pripadnici indijanaca Mapuche zajednice, a osobito njihovi 'narodni' vođe bili izloženi uznemiravanju i maltretiranju, prepadima, hapšenjima i ubojstvima. Zbog toga se zajednica domicilnog stanovništa Mapuche indijanaca koji žive u Čileu (oko 1,5 milijun) te u Argentini (oko 200.000) obratila Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Den Haagu u svrhu zaštite njihovih ljudskih prava kao i zbog genocida koji nad njima vrše vlade Čilea i Argentine, a o tome je objektivno i opširno izvjestio „The Guardian“ 12.travnja 2019.: „We are hostages: indigenous Mapuche accuse Chile and Argentina of genocide.“
 
U Čileu se nemilosrdno sjeku i krče prirodne čileanske šume poznate po vrstama kojih nema nigdje drugdje u svijetu, a zemljište se prenamijenjuje za plantažni uzgoj genetski modificiranog drveća, pretežito eukaliptusa (E. globulus i E. nitens, 35%) i kalifornijskog bora (lat. Pinus radiata, 57%). Zbog brzo rastućeg genetski modificiranog drveća koje je i visoko zapaljivo i nije nikako pogodno za ovo podneblje iz više razloga, Čileom često haraju požari: početkom 2017. strašan požar zahvatio je oko 500.000 hektara šuma, plantaža s GM drvećem (eukaliptus i kalifornijski bor) te male obiteljske farme, a val požara trajao je nekoliko tjedana. Međutim, mediji, vlade i drugi odmah su optužili zajednicu Mapuche indijanaca, nepravedno dakako, jer oni s požarom nisu imali nikakve veze. Mapuche su žrtve pohlepnih korporacija i korumpiranih političara. Stručnjaci tvrde da su plantaže drveća u Čileu bile napadnute štetnicima koji se nisu nikako mogli kontrolirati: osiguravajuća društva naime, ne 'pokrivaju' troškove zbog napada štetnika na plantažama drveća, ali zato isplaćuju osiguranje u slučaju požara.  Na kraju moram svakako spomenuti da je zajednicu Mapuche indijanaca proučavao hrvatski antropolog, filolog, povjesničar, istraživač itd. Ivan Benigar (1883.-1950.). 
 
Tisuće žena u Brazilu je 2006. uništilo milijune sadnica genetski modificiranog eukaliptusa zbog izrazito negativnih učinaka plantaža na život njihovih lokalnih zajednica. A Kina je do sada jedina zemlja s velikim nasadima genetski modificiranog drveća na čijem popisu se nalazi i – paulonija (P. tomentosa i P. fortunei). Na ovim velikim plantažama genetski modificiranog drveća nema nikakvih drugih biljnih vrsta, nema kukaca, nema ptica, nema divljih životinja – samo nepregledni plantažni redovi stabala koja su genetski modificirana tako da što brže rastu ostavljajući iza sebe pustoš, beživotno tlo i prazne podzemne zalihe pitke vode. „Rješenja za svu oskudicu, izjavljuje Anne Petermann, je obnova prirodnih, održivim načinom upravljanih šuma. One dolaze s planetarnim darovima kao što su filtriranje vode, staništa divljih životinja, sekvestracija ugljika odn. izdvajanje i spremanje CO2 (smanjenje emisije CO2 u atmosferu) i biološka raznolikost – nesebična planetarna posebnost kao u konceptu 'cjelovite ekologije' u enciklici Laudato si' pape Franje.“
 
Izvor:
  1. Papa Franjo: „Laudato si' – enciklika o brizi za zajednički dom“ – sažetak Papine enciklike Laudato si' Radio Vatican, 18.06.2015. - www.laudato.hr;
  2. National Catholic Reporter: „Integral ecology: everything is connected“ 27.08.2015.;
  3. Sharon Abercrombie / National Catholic Reporter: „Native forests threatened by genetically engineered trees,“ 21.06.2016.;  
  4. World Rainforest Movement, Bulletin 231: „Chile: Rebuilding productive resistance after the forest fires;“ 7.07.2017.;
  5. The Campaign to STOP GE Trees: „Chile: Mega forest fires, corporate crime and impunity,“ 10.07.2018.
  6.  

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Nedjelja, 25/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1479 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević