Get Adobe Flash player

Drastičan porast u informacijama, bez obzira bile one korisne ili ne, uzrokuje digitalnu demenciju

 
 
U američkoj saveznoj državi Iowa u razdoblju od 20. svibnja do 26. svibnja 2019. održan je 'summit' / konferencija o digitalnoj demenciji. Domaćin održavanja konferencije bio je „The Healing Arts Center“ i dr. Krista Burns koja već pet godina educira liječnike o digitalnoj demenciji i opasnostima ovog poremećaja. Konferencija se zbog goleme važnosti i interesa javnosti mogla slobodno pratiti i putem interneta. Naime, digitalna demencija nije pitanje budućnosti niti se radi o sporadičnoj pojavi ovog zdravstvenog fenomena – ona je i te kako stvarna pojava i predstavlja sve ozbiljniji javnozdravstveni problem u razvijenim državama jer s brzim razvojem digitalne tehnologije dolazi do pogoršanja u držanju ljudskog tijela, osobito vratnog dijela kralježnice, a držanje tijela signifikantno je povezano sa zdravljem aktivnog mozga.
https://www.droemer-knaur.de/fm/48/978-3-426-41706-5_Druck.jpg
O ovoj tamnoj strani digitalne tehnologije prvi je progovorio prof. dr. Manfred Spitzer, vodeći njemački neuroznanstvenik koji je ujedno i 'autor' naziva novog zdravstvenog fenomena a to je – digitalna demencija. Stopa kojom koristimo podatke ima duboko negativan učinak na način na koji mislimo, radimo, učimo i živimo. U razdoblju od 1980-ih i 2000-ih količina dostupnih informacija koje koristimo značajno je porasla i nastavlja i dalje rasti. U usporedbi s 15. stoljećem, mi danas raspolažemo i koristimo u jednom jedinom danu toliko podataka koliko ih je u 15. stoljeću koristio prosječan čovjek tijekom svojeg života. Ovaj drastičan porast u informacijama, bez obzira bile one korisne ili ne, uzrokuje digitalnu demenciju jer se naš mozak preopterećuje zbog 365 dana povezanosti s internetom. Sve ove digitalne informacije koje dolaze s naših kompjutora i laptopa, pametnih telefona, tableta itd. uzrokuju ozbiljan prekid kognitivnih sposobnosti – što se inače sve do nedavno povezivalo s osobama koje su doživjele ozljedu glave ili neku psihijatrijsku bolest.
 
Digitalna tehnologija svakodnevno nas 'zatrpava' sa stotinama poruka e-pošte, tisućama poruka putem SMS-a, objavama na društvenim mrežama itd. – a sve to zajedno doprinosi pojavi zdravstvenog fenomena digitalne demencije. Digitalno preopterećenje ima drastičan negativni učinak na našu sposobnost obavljanja kreativnih zadataka što ukljućuje sve – od pisanja osobnih e-poruka i izvješća do izrade poslovnih prezentacija.
Prof. dr. Manfred Spitzer ugledni je svjetski i vodeći njemački psihijatar, psiholog i neuroznanstvenik. Direktor je Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost, također u Ulmu. Prof. dr. Manfred Spitzer predavao je na nekim od najvećih svjetskih sveučilišta, npr. u Heidelbergu, Harvadu, Oregonu i dr. Objavio je veliki broj znanstvenih radova iz područja neuroznanosti, psihologije i psihijatrije, uključujući i područje učenja. Dobitnik je brojnih prestižnih znanstvenih nagrada i priznanja (npr. Duphar Research Award, zatim nagrada Fondacije Cogito, znanstvena nagrada Fondacije Margrit Egner itd.) Prof. dr. Spitzer autor je nekoliko knjiga s područja psihopatologije, dječjeg razvoja i učenja.
 
Godine 2012. objavio je knjigu pod naslovom: „Digitalna demencija – Kako mi i naša djeca silazimo s uma.“ Knjiga je izazvala golemu pozornost struke i javnosti i brzo je postala 'bestseller' njemačkog tjednika „Spiegel“ („Digitale Demenz“). Prof.dr. Spitzer objavio je 2015. novu knjigu pod naslovom: „Cyberkrank! – Wie das digitalisierte Leben unsere Gesundheit ruiniert“ („Kibernetički bolestan! – Kako digitalizirani život uništava naše zdravlje“) koja se nadopunjuje na knjigu „Digitalna demencija.“ U novoj knjizi „Cyberkrank!“ dr. Spitzer opisuje pojavu nove, suvremene „civilizacijske bolesti“ i njezinih različitih aspekata (igrice, ovisnost o igricama i internetu, izolacija od stvarnog života i dr.) te pokazuje kako se ljudi i društvo mijenjaju posljednjih godina pod utjecajem digitalne tehnologije - digitalnih medija i interneta.
 
U knjizi „Digitalna demencija“ prof. dr. Spitzer upozorava roditelje da djeci ograniče vrijeme provedeno ispred ekrana digitalnih medija jer mozak djece je još u razvoju. Nadalje, dr. Spitzer upozorava kako nas elektronički mediji – pametni telefoni, tzv. digitalni asistenti, računala, tableti, satelitska navigacija i stalna povezanost s internetom „oslobađaju“ uobičajenih mentalnih napora te postajemo stoga sve ovisniji o tehnologiji dok naše psihičke / kognitivne sposobnosti slabe.
 
Dr. Spitzer javno progovara i upozorava o problemima povezanim s pojavom i korištenjem novih digitalnih tehnologija. Mnoga djeca više nemaju potrebu pamtiti informacije jer znaju da ih u svakom trenutku mogu „uguglati,“ kaže dr. Spitzer. Stoga prof. dr. Spitzer javno kritizira inicijative politike i industrije za digitalizaciju škola: „ove inicijative svjedoče o pukom neznanju ili beskrupuloznim komercijalnim interesima,“ upozorava prof.dr. Spitzer te dodaje: „Brojne znanstvene studije ne smatraju digitalne medije kao alat za učenje. Nadalje, ne postoje neovisne znanstvene studije koje dokazuju da korištenje kompjutora i ekrana u učionicama daje bolje rezultate u učenju. ... Primjena digitalne tehnologije u vrtićima i osnovnim školama zapravo je put k ovisnosti djece o tehnologiji, a 'multitasking' / višezadaćnost s pametnih telefona, tableta i kompjutora inhibira koncentraciju i negativno utječe na razvoj desne polovice mozga.“
 
„Multitasking“ ili rad na više stvari istovremeno (tzv. višezadaćnost), sumanuto klikanje od stranice do stranice i dr. – sve to djeci odvlači pozornost / pažnju, rasipa energiju i remeti fokusiranje na ono što je važno. Što više vremena provode 'surfajući' i igrajući razne igrice, djeca će imati više problema s pažnjom i koncentracijom. Osim toga, igrice mogu izazvati ovisnost. Nadalje, što više vremena djeca provedu pred ekranima elektroničkih medija to će imati lošije društvene vještine, biti će nesocijalizirana i frustrirana. Svakako moram podsjetiti da je knjiga prof. dr. Spitzera „Digitalna demencija“ prevedena na hrvatski jezik i 3. prosinca 2018. bila je predstavljena u Zagrebu (hotel Dubrovnik). 
 
Povodom hrvatskog izdanja knjige prof.dr. Manfreda Spitzera u Zagrebu je također održan i stručni skup „Dijete i digitalno doba“ koji je organizirala Naklada „Ljevak,“ a gost skupa bio je dakako prof. dr. Spitzer koji je održao zanimljivo predavanje o navedenoj temi i sve ozbiljnijem zdravstvenom problemu digitalne demencije. Prof.dr. Spitzer je tada poručio hrvatskoj Vladi: „Ne idite nekritički u digitalizaciju obrazovanja.“ Na temelju brojnih istraživanja prof. dr. Spitzer tvrdi: „Intenzivno korištenje IT tehnologije u djetinjstvu i mladosti dovodi do ranijeg nastupa demencije u starosti. Korištenje 'gadgeta' u velikoj mjeri ubrzava mentalno propadanje i značajno utječe na akademski uspjeh mladih.“ Naime, informacije pročitane na ekranu brže zaboravljamo: učeći putem ekrana rijetko kad „duboko“ čitamo te se zaista usredotočujemo na tekst.
 
Drugi stručnjaci upozoravaju da je digitalna demencija danas moderna zdravstvena epidemija. Adolescenti s digitalnom demencijom pokazuju pad kognitivnih sposobnosti i kratkoročan gubitak pamćenja – simptomi koji su povezani s demencijom. Djeca su izložena riziku digitalne demencije ako dnevno provode sate ispred tehnoloških uređaja što je popraćeno lošim držanjem, sjedenjem i bitno ograničenim kretanjem. Znakovi digitalne demencije uključuju pogrbljeni položaj, zaostajanje u razvoju, gubitak kratkoročnog pamćenja, društvenu izolaciju, nedostatak kretanja, tjeskobu, depresiju, ljutnju, poremećaje ravnoteže i neusklađenost pokreta, poremećaje u učenju, poremećaj spavanja, spektar autističnih poremećaja itd. Oni koji mnogo vremena provode igrajući video igrice ovisnici su o tehnologiji, a istraživanje je otkrilo da ovisnost o video igricama uzrokuje smanjenje sive mase u hipokampusu – područje mozga odgovorno za  tzv. prostornu spoznaju. A jedno drugo istraživanje povezuje smanjenje sive mase hipokampusa s povećanim rizikom za razvoj šizofrenije, post-traumatskog stresa, depresije, demencije itd.
 
Dr. Kimberly Young O'Mara, Ph.D. (preminula 28.02.2019. u dobi od 53 godine) objašnjava razlog: „Ove negativne promjene povezane su s prekomjernom stimulacijom dopamina koji ima ulogu neurotransmitera – šalje signale neurona drugim nervnim stanicama. Prekomjerno korištenje suvremene digitalne tehnologije djeluje na mozak na isti način kao kokain, opijati i metamfetamini. Dr. Young O'Mara (St. Bonaventure University) bila je poznata i ugledna psihologinja i stručnjakinja za poremećaj ovisnosti o internetu, a 1995. osnovala je i Centar za ovisnost o internetu.
 
Gostujući u Hrvatskoj povodom predstavljanja knjige „Digitalna demencija,“ autor prof. dr. Manfred Spitzer u razgovoru s novinarkom Ivanom Dragičević (N1 TV) izjavio je između ostalog slijedeće (hr.n1info.com/Video/Info/): „Desetogodišnjim prikupljanjem podataka PISA-e iz 50 zemalja svijeta zaključilo se da učenici postižu slabije rezultate što država više ulaže u modernizaciju nastave. Evaluacija podataka PISA-e: deset godina analize njihovih rezultata u više od 50 zemalja svijeta pokazalo da što je zemlja više investirala u digitalizaciju škola, djeca su imala lošije PISA rezultate. (To je pokazalo i istraživanje provedeno u SAD-u na West Pointu). I to su podatci iz 50 zemalja: milijuni školske djece i milijarde investiranog novca. Na primjer: Australija je uložila u digitalizaciju škola/obrazovanja 2008. godine 2,4 milijarde australskih dolara a 2016. (!) svega su se riješili zbog vrlo loših rezultata u PISA-inim ispitivanjima – a to se dogodilo i u nekim drugim zemljama.“ PISA je kratica za „Programme for International Student Assessment“ – međunarodno istraživanje procjene znanja i vještina 15-togodišnjih učenika provodi se svake treće godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu.   Na kraju želim podsjetiti čitatelje na razgovor našeg uglednog neuroznanstvenika prof. dr. sc. Gorana Šimića s novinarom Tomislavom Šovagovićem u Glasu Koncila (30. 11. 2017.), a tekst pod naslovom „Digitalna demencija i utjecaj tehnologija“ preuzeo je i objavio Hrvatski fokus 8.12.2017. Prof.dr.sc.Goran Šimić tada je izjavio: „Digitalne tehnologije mogu od djece stvoriti duhovne i fizičke invalide.“  
   
Nažalost, hrvatska Vlada nije poslušala upozorenja prof. dr. Manfreda Spitzera niti uglednih hrvatskih stručnjaka prof. dr. sc. Gorana Šimića i doc.dr.sc. Gorana Sedmaka koji su napisali i recenzije za knjigu „Digitalna demencija.“ Hoće li stoga itko odgovarati za još lošije PISA-ine rezultate kao i za zdravstvene posljedice djece i mladih? Najvjerojatnije ne će jer nema odgovornosti a kamoli kazne – stoga bi upravo roditelji ali i društvo u cjelini trebali preuzeti odgovornost za budućnost svoje djece i generacija koje dolaze.
 
„Smatram da postoji izniman društveni interes za objavom ovog djela. U svjetlu trenutačnih promjena nastavnih kurikula i uvođenja novih tehnologija u škole, iznimno je važno stručno analizirati i argumentirano raspravljati o prednostima i nedostacima ovih tehnologija. Ovo je djelo jedno od rijetkih koje pokušava na temelju znanstvenih činjenica istaknuti negativne utjecaje digitalnih medija i informatičkih tehnologija na školski uspjeh djece, razvoj njihova mozga te općenito na kognitivne procese kod čovjeka. Stoga smatram da će objavljivanje jednoga ovakvog djela, u stručnoj i općoj populaciji, omogućiti bolje shvaćanje (pozitivnih i negativnih) učinaka tih tehnologija na razvoj mozga i kognitivne procese i omogućiti kvalitetniju raspravu o uvođenju novih tehnologija.“
(Iz recenzije doc. dr. sc. Gorana Sedmaka u knjizi „Digitalna demencija“)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?

Četvrtak, 27/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1427 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević