Get Adobe Flash player

Genetski modificirani usjevi 'bitno su ekvivalentni' tradicionalnom uzgoju usjeva iste vrste i sorte

 
 
Znanstvenici su u Australiji proveli znanstveno istraživanje o učinku trostruko složenog genetski modificiranog kukuruza na zdravlje štakora. Pod pojmom složeni genetski modificirani organizmi ili višestruko genetski modificirani organizmi podrazumijevaju se genetski modificirani organizmi (GMO-i) s dva ili više dodana i/ili izmijenjena gena. Kukuruz korišten u ovom znanstvenom istraživanju uzgojen je u SAD-u, a metodom genetskog inženjeringa ima tri nova svojstva: otpornost na herbicid glifosat (NK603) te proizvodi dvije bjelančevine insekticidnog djelovanja pa ima svojstva Monsantovog Bt-kukuruza MON863 i MON810. Monsantov genetski modificirani Bt-kukuruz MON863 „proizvodi“ modificirani oblik insekticidne bjelančevine Cry3Bb1 – delta endotoksin podrijetlom iz bakterije tla Bacillus thuringiensis (Bt), a koji štiti biljku genetski modificiranog Bt-kukuruza od štetnika kukuruzne zlatice (Diabrotica spp.). No, MON863 osim što 'proizvodi' modificirani toksin Cry3Bb1 sadrži također i 'nptil,' genski marker za rezistenciju na antibiotike. Monsantov genetski modificirani Bt-kukuruz MON810 poznat je i pod nazivom „YieldGard,“ a proizvodi modificiranu insekticidnu bjelančevinu Cry1Ab koja je učinkovita protiv štetnika kukuruznog moljca (lat. Ostrinia nubilalis)     
https://gmojudycarman.org/wp-content/uploads/2013/06/catalyst_s12_ep32_GMscience.jpg
Pokusno hranjenje štakora navedenim višestruko genetski modificiranim kukuruzom (svojstva NK603, MON863 i MON810) proveli su australski istraživači: dr. Irena M. Zdziarski sa Sveučilišta u Adelaidu, dr. Judy A. Carman, IHER (Institute of Health and Environmental Research / Institut za zdravlje i okoliš) i dr. John W. Edwards, Flinders University, a rezultate istraživanja objavio je znanstveni časopis „Food and Nutrition Sciences“ 9(6). Štakori u pokusu bili su podijeljeni u dvije grupe, a svaka grupa imala je deset muških životinja. Jedna grupa štakora hranjena je šest mjeseci monsantovim trostruko složenim genetski modificiranim kukuruzom: NK603+MON863+MON810. Šestomjesečno hranjenje štakora bilo je duže od uobičajenog tromjesečnog (90 dana) pokusnog hranjenja koje se provodi u svrhu izdavanja autorizacije tj. dozvole za uporabu GMO-a. Druga, kontrolna skupina štakora također je hranjena šest mjeseci komercijalno uzgojenim genetski ne-modificiranim kukuruzom podrijetlom iz Australije. Kontrolna grupa štakora nije hranjena genetski ne-modificiranim kukuruzom iz SAD-a jer je nemoguće naći komercijalno uzgojen konvencionalni kukuruz bez genetskog onečišćenja s GMO-om.
 
U rezultatu svojeg istraživanja znanstvenici sve detaljno i jasno objašnjavaju i opisuju pa ne ću zamarati čitatelje metodama genetskog inženjeringa i uzgoja višestruko genetski modificiranih organizama, u ovom slučaju kukuruza. No, ono što je i ovdje potrebno istaknuti jest tvrdnja o „bitnoj ekvivalentnosti“: genetski modificirani usjevi 'bitno su ekvivalentni' tradicionalnom uzgoju usjeva iste vrste i sorte. Upravo zbog ove tvrdnje australski znanstvenici su pretpostavili da neće biti nikakvih razlika između dviju grupa štakora u pokusnom hranjenju. Međutim, oni su ipak otkrili posve nešto drugo. Na kraju pokusnog hranjenja štakori su ubijeni a uzorci njihovih želudaca pomno su ispitani/istraženi pod mikroskopom. Štakori hranjeni 'složeno' genetski modificiranim kukuruzom imali su zabrinjavajuće promjene u sluznici želuca. Vrlo pojednostavljeno rečeno, ove promjene u sluznici želuca odnose se na izražene promjene u stanicama koje su poredane tako da tvore „čvrst, nepropustan spoj“ – tzv. čvrstu spojnicu. Takva čvrsta povezanost onemogućava propuštanje bakterija, virusa ili čestica hrane iz želuca u tkiva organizma. Znanstvenici su otkrili da štakori hranjeni trostruko složenim genetski modificiranih kukuruzom imaju 'prekide' u čvrstoj povezanosti stanica sluznice želuca što se naziva lošom apozicijom koja je pet puta veća kod štakora hranjenih s navedenim višestruko genetski modificiranim kukuruzom.
 
Slaba povezanost stanica u sluznici želuca nije pojava kod normalnog, zdravog želuca. A svaki želudac svih štakora hranjenih genetski modificiranim kukuruzom imao je „prekide“ u čvrstoj povezanosti određenog broja stanica. Čak 70 posto štakora hranjenih višestruko genetski modificiranim kukuruzom imalo je najmanje 30 posto stanica loše/slabo povezanih (loša apozicija), zbog čega su ta područja postala propusna.
 
Također su uočene i druge promjene u sluznici želuca, uključujući promjene u žlijezdama želučane sluznice. Jedna vrsta žlijezda luči u lumen želuca sluz koja štiti sluznicu od učinka želučane kiseline jer ima veliku moć vezivanja kiseline. Produkt lučenja svih želučanih žlijezda je želučani sok koji ima važnu ulogu u probavi hrane. Istraživanje je također otkrilo displaziju određenog broja želučanih žlijezda što nije normalno – displazija se može razviti u karcinom. Poznato je međutim slijedeće: kada se ukloni uzrok displazije, tada takve abnormalne stanice nestaju. Ipak, ukoliko je oštećenje vrlo ozbiljno i teško pa se stanice ne mogu obnoviti, tada se može razviti i karcinom.
 
Dr. Zdziarski i dr. Carman ističu stoga potrebu za provedbu daljnjih znanstvenih studija u kojima bi se istražili stvarni rizici navedenih promjena kod životinja hranjenih genetski modificiranim kukuruzom, uključujući dakako i složene genetski modificirane organizme. Promjene otkrivene u želucima štakora hranjenih složenim genetski modificiranim kukuruzom najsličnije su onima kod tzv. kemijske gastropatije (tzv. reaktivni gastritis) koju uzrokuju nadražajne kemijske tvari, uključujući i aspirin, jer oštećuju sluznicu želuca.
 
Jedan od zaključaka provedene studije je štetan učinak Bt-toksina iz genetski modificiranog Bt-kukuruza ili druge Bt-kulture: modificirani Bt-toksin iz Bt-kulture vjerojatno nije tako siguran, odnosno bezopasan kako se to do sada pretpostavljalo. Ipak, promjene uočene kod štakora hranjenih višestruko genetski modifiranim kukuruzom upućuju na slijedeće: uzrok promjena može biti bilo koja genetski modificirana kultura ili kombinirani učinak različitih izvora, pa tako i mješavina pesticida korištenih u uzgoju poljoprivredne kulture ili pak bilo koji drugi uzrok povezan s genetski modificiranim usjevima. Predstavljajući rezultate svojeg znanstvenog rada, dr. Zdziarski i dr. Carman izjavljuju između ostalog slijedeće: „ Budući eksperimenti moraju biti učinjeni kako bi se utvrdilo dovode li ove promjene do stvarnog istjecanja tvari iz želuca, a time i do povećanog rizika za razvoj alergija ili infekcije mikrobima iz hrane i vode...“ Autori su također proveli i analizu mikotoksina u hrani i planiraju rezultate objaviti u slijedećoj studiji koja se nastavlja na ovu prvu provedenu studiju.
 
Izvor: Irena M. Zdziarski, Judy A. Carman, John W. Edwards: „Histopathological Investigation of the Stomach of Rats Fed a 60% Genetically Modified Corn Diet,“ objavio: Food and Nutrition Sciences 9(6) 2018.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Srijeda, 19/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1087 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević