Get Adobe Flash player

Genetski modificirani usjevi 'bitno su ekvivalentni' tradicionalnom uzgoju usjeva iste vrste i sorte

 
 
Znanstvenici su u Australiji proveli znanstveno istraživanje o učinku trostruko složenog genetski modificiranog kukuruza na zdravlje štakora. Pod pojmom složeni genetski modificirani organizmi ili višestruko genetski modificirani organizmi podrazumijevaju se genetski modificirani organizmi (GMO-i) s dva ili više dodana i/ili izmijenjena gena. Kukuruz korišten u ovom znanstvenom istraživanju uzgojen je u SAD-u, a metodom genetskog inženjeringa ima tri nova svojstva: otpornost na herbicid glifosat (NK603) te proizvodi dvije bjelančevine insekticidnog djelovanja pa ima svojstva Monsantovog Bt-kukuruza MON863 i MON810. Monsantov genetski modificirani Bt-kukuruz MON863 „proizvodi“ modificirani oblik insekticidne bjelančevine Cry3Bb1 – delta endotoksin podrijetlom iz bakterije tla Bacillus thuringiensis (Bt), a koji štiti biljku genetski modificiranog Bt-kukuruza od štetnika kukuruzne zlatice (Diabrotica spp.). No, MON863 osim što 'proizvodi' modificirani toksin Cry3Bb1 sadrži također i 'nptil,' genski marker za rezistenciju na antibiotike. Monsantov genetski modificirani Bt-kukuruz MON810 poznat je i pod nazivom „YieldGard,“ a proizvodi modificiranu insekticidnu bjelančevinu Cry1Ab koja je učinkovita protiv štetnika kukuruznog moljca (lat. Ostrinia nubilalis)     
https://gmojudycarman.org/wp-content/uploads/2013/06/catalyst_s12_ep32_GMscience.jpg
Pokusno hranjenje štakora navedenim višestruko genetski modificiranim kukuruzom (svojstva NK603, MON863 i MON810) proveli su australski istraživači: dr. Irena M. Zdziarski sa Sveučilišta u Adelaidu, dr. Judy A. Carman, IHER (Institute of Health and Environmental Research / Institut za zdravlje i okoliš) i dr. John W. Edwards, Flinders University, a rezultate istraživanja objavio je znanstveni časopis „Food and Nutrition Sciences“ 9(6). Štakori u pokusu bili su podijeljeni u dvije grupe, a svaka grupa imala je deset muških životinja. Jedna grupa štakora hranjena je šest mjeseci monsantovim trostruko složenim genetski modificiranim kukuruzom: NK603+MON863+MON810. Šestomjesečno hranjenje štakora bilo je duže od uobičajenog tromjesečnog (90 dana) pokusnog hranjenja koje se provodi u svrhu izdavanja autorizacije tj. dozvole za uporabu GMO-a. Druga, kontrolna skupina štakora također je hranjena šest mjeseci komercijalno uzgojenim genetski ne-modificiranim kukuruzom podrijetlom iz Australije. Kontrolna grupa štakora nije hranjena genetski ne-modificiranim kukuruzom iz SAD-a jer je nemoguće naći komercijalno uzgojen konvencionalni kukuruz bez genetskog onečišćenja s GMO-om.
 
U rezultatu svojeg istraživanja znanstvenici sve detaljno i jasno objašnjavaju i opisuju pa ne ću zamarati čitatelje metodama genetskog inženjeringa i uzgoja višestruko genetski modificiranih organizama, u ovom slučaju kukuruza. No, ono što je i ovdje potrebno istaknuti jest tvrdnja o „bitnoj ekvivalentnosti“: genetski modificirani usjevi 'bitno su ekvivalentni' tradicionalnom uzgoju usjeva iste vrste i sorte. Upravo zbog ove tvrdnje australski znanstvenici su pretpostavili da neće biti nikakvih razlika između dviju grupa štakora u pokusnom hranjenju. Međutim, oni su ipak otkrili posve nešto drugo. Na kraju pokusnog hranjenja štakori su ubijeni a uzorci njihovih želudaca pomno su ispitani/istraženi pod mikroskopom. Štakori hranjeni 'složeno' genetski modificiranim kukuruzom imali su zabrinjavajuće promjene u sluznici želuca. Vrlo pojednostavljeno rečeno, ove promjene u sluznici želuca odnose se na izražene promjene u stanicama koje su poredane tako da tvore „čvrst, nepropustan spoj“ – tzv. čvrstu spojnicu. Takva čvrsta povezanost onemogućava propuštanje bakterija, virusa ili čestica hrane iz želuca u tkiva organizma. Znanstvenici su otkrili da štakori hranjeni trostruko složenim genetski modificiranih kukuruzom imaju 'prekide' u čvrstoj povezanosti stanica sluznice želuca što se naziva lošom apozicijom koja je pet puta veća kod štakora hranjenih s navedenim višestruko genetski modificiranim kukuruzom.
 
Slaba povezanost stanica u sluznici želuca nije pojava kod normalnog, zdravog želuca. A svaki želudac svih štakora hranjenih genetski modificiranim kukuruzom imao je „prekide“ u čvrstoj povezanosti određenog broja stanica. Čak 70 posto štakora hranjenih višestruko genetski modificiranim kukuruzom imalo je najmanje 30 posto stanica loše/slabo povezanih (loša apozicija), zbog čega su ta područja postala propusna.
 
Također su uočene i druge promjene u sluznici želuca, uključujući promjene u žlijezdama želučane sluznice. Jedna vrsta žlijezda luči u lumen želuca sluz koja štiti sluznicu od učinka želučane kiseline jer ima veliku moć vezivanja kiseline. Produkt lučenja svih želučanih žlijezda je želučani sok koji ima važnu ulogu u probavi hrane. Istraživanje je također otkrilo displaziju određenog broja želučanih žlijezda što nije normalno – displazija se može razviti u karcinom. Poznato je međutim slijedeće: kada se ukloni uzrok displazije, tada takve abnormalne stanice nestaju. Ipak, ukoliko je oštećenje vrlo ozbiljno i teško pa se stanice ne mogu obnoviti, tada se može razviti i karcinom.
 
Dr. Zdziarski i dr. Carman ističu stoga potrebu za provedbu daljnjih znanstvenih studija u kojima bi se istražili stvarni rizici navedenih promjena kod životinja hranjenih genetski modificiranim kukuruzom, uključujući dakako i složene genetski modificirane organizme. Promjene otkrivene u želucima štakora hranjenih složenim genetski modificiranim kukuruzom najsličnije su onima kod tzv. kemijske gastropatije (tzv. reaktivni gastritis) koju uzrokuju nadražajne kemijske tvari, uključujući i aspirin, jer oštećuju sluznicu želuca.
 
Jedan od zaključaka provedene studije je štetan učinak Bt-toksina iz genetski modificiranog Bt-kukuruza ili druge Bt-kulture: modificirani Bt-toksin iz Bt-kulture vjerojatno nije tako siguran, odnosno bezopasan kako se to do sada pretpostavljalo. Ipak, promjene uočene kod štakora hranjenih višestruko genetski modifiranim kukuruzom upućuju na slijedeće: uzrok promjena može biti bilo koja genetski modificirana kultura ili kombinirani učinak različitih izvora, pa tako i mješavina pesticida korištenih u uzgoju poljoprivredne kulture ili pak bilo koji drugi uzrok povezan s genetski modificiranim usjevima. Predstavljajući rezultate svojeg znanstvenog rada, dr. Zdziarski i dr. Carman izjavljuju između ostalog slijedeće: „ Budući eksperimenti moraju biti učinjeni kako bi se utvrdilo dovode li ove promjene do stvarnog istjecanja tvari iz želuca, a time i do povećanog rizika za razvoj alergija ili infekcije mikrobima iz hrane i vode...“ Autori su također proveli i analizu mikotoksina u hrani i planiraju rezultate objaviti u slijedećoj studiji koja se nastavlja na ovu prvu provedenu studiju.
 
Izvor: Irena M. Zdziarski, Judy A. Carman, John W. Edwards: „Histopathological Investigation of the Stomach of Rats Fed a 60% Genetically Modified Corn Diet,“ objavio: Food and Nutrition Sciences 9(6) 2018.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Nedjelja, 16/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1061 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević