Get Adobe Flash player

Jedan je kukuruzni moljac, a drugi je moljac pamuka

 
 
Najnovije znanstveno otkriće opisano je u izvješću stručnjaka neovisnog nacionalnog državnog tijela za znanstvena istraživanja (Commonwealth Scientific and Industrial Research Organization, CSIRO) u Australiji, a otkriva 'nastanak' novog globalnog mega-štetnika u agrarnoj proizvodnji. Dva najveća štetnika u uzgoju pamuka i kukuruza udružili su svoje snage i izvrsno nadmudrili biotehnologe i biotehnološku industriju, uključujući i agrokemijsku industriju.
https://www.gmwatch.org/images/banners/Corn_bollworm_corn_earworm_1200x600.jpg
Naime, u svrhu borbe protiv dva najveća štetnika – jedan je kukuruzni moljac a drugi je moljac pamuka čije ličinke uzrokuju goleme štete u uzgoju pamuka i kukuruza, biotehnolozi su tehnikama genetskog inženjeringa stvorili tzv. Bt-kulture (Bt-pamuk i Bt-kukuruz prema bakteriji tla Bacillus thuringiensis, Bt). Takve genetski modificirane Bt-kulture same proizvode insekticidnu bjelančevinu tj. toksin koji ima svojstva insekticida i štiti biljke od navedenih štetnika. O negativnim učincima Bt-kultura kao i o pojavi otpornosti štetnika na Bt-toksin već sam ranije pisala. No, sada su australski znanstvenici u Brazilu otkrili sasvim nešto drugo.
 
Moljac pamuka, lat. Helicoverpa armigera, i kukuruzni moljac, lat. Helicoverpa zea, razvili su otpornost na Bt-toksin u genetski modificiranom Bt-pamuku i Bt-kukuruzu, a australski stručnjaci otkrili su i potvrdili njihovu hibridizaciju, što znači kako je nastojanje čovjeka u svrhu uništenja ovih štetnika potpuni promašaj biotehnološke industrije, a borba protiv njih sada bi mogla biti još teža i problematičnija, upozoravaju stručnjaci. S obzirom da se radi o hibridizaciji dva najveća štetnika u poljoprivrednoj proizvodnji pamuka i kukuruza na globalnoj razini, novi mega-štetnik mogao bi zadati goleme i ozbiljne probleme u poljoprivredi, upozoravaju stručnjaci CSIRO-a.
 
Moljac, štetnik pamuka (H. armigera) raširen je u Africi, Aziji i Europi gdje uzrokuje štete na više od 100 različitih poljoprivrednih kultura, uključujući soju, rižu, slanutak, sirak, lucernu, rajčicu, duhan, krumpir, lan, različite vrste cvijeća, voćaka, šumskog drveća itd. Ukupne štete i kontrola ovog štetnika godišnje agrarnu proizvodnju košta milijarde dolara. Inače je moljac pamuka vrlo mobilna/pokretna vrsta koja je razvila otpornost na sve insekticide koji su do sada korišteni u njegovom suzbijanju. S druge pak strane, kukuruzni moljac (H. zea) prirodni je stanovnik američkog kontinenta a njegova otpornost je ograničena u odnosu na pamučnog moljca kao i raširenost, budući je kukuruzni moljac štetnik koji se hrani na manje biljnih vrsta.
 
Međutim, novi hibrid između H. armigera i H. zea sada ima neograničene geografske granice što stručnjake naročito zabrinjava.
Znanstveni istraživači CSIRO-a svoje otkriće objavili su početkom travnja 2018. u „US Proceedings of the National Academy of Sciences, PNAS“ s jasnim dokazima o nastalom novom hibridu, mega-štetniku poljoprivrednih kultura.
 
Dr. Paul de Barro, CSIRO, upozorava kako ovaj hibridni moljac može ostati potpuno neotkriven u zemlji u kojoj će se pojaviti te stoga poziva australsku znanstvenu zajednicu na trenutnu reakciju i procjenu biosigurnosnog rizika u svrhu sprječavanja invazije ovog štetnika u Australiji. Naime, situacija je zapravo mnogo ozbiljnija nego što se to na prvi pogled čini, budući su australski znanstvenici otkrili tzv. „hibridno mnoštvo“ – ni jedna gusjenica u provedenoj studiji nije bila ista, svaka pojedina gusjenica bila je zapravo novi hibrid. Drugim riječima, u jednoj populaciji otkriveno je mnoštvo različitih hibrida, upozorava dr. Tom Walsh, znanstvenik CSIRO-a i suradnik studije.
Poljoprivredni stručnjaci Sjeverne Amerike također već sa zabrinutošću prate svaku daljnju pojavu ovog novog hibridnog mega-štetnika koji bi prema tvrdnji autora studije, dr. Craiga Andersona (CSIRO) mogao ozbiljno ugroziti i sjevernoameričku poljoprivredu.
Dr. Walsh upozorava: „Ako samo nekoliko novih ali blisko srodnih vrsta dođe u Australiju i  križaju se/razmnože se s postojećim australskim populacijama, tada postoji ozbiljan rizik od prijenosa i nasljeđivanja osobine insekticidne otpornosti na australske populacije“ te dodao: „U ovom razdoblju globalizacije mi svjedočimo o znatnom porastu križanja srodnih vrsta, a širenje kukaca mnogo je veće s globalnim kretanjem ljudi.“
Što će se dogoditi u bližoj ili daljnjoj budućnosti, to će se tek vidjeti. Nije uopće upitno hoće li se novi hibridni moljac zahvaljujući globalizmu i slobodnoj trgovini proširiti diljem svijeta, već je pitanje koje će biti posljedice za globalnu poljoprivredu i čovječanstvo. 
 
Izvor: „Hybridization and gene flow in the mega-pest lineage of moth, Helicoverpa“ autor:
Craig J. Anderson et al., objavio: „Proceedings of the National Academy of Sciences/PNAS,“ 2. travnja 2018.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Komentari   

0 #1 teo trostmann 2018-05-11 07:49
Priroda uvijek nađe načina,bilo fenotipom bilo mutacijom
Citat

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Trebaju li hrvatski porezni obveznici spašavati ULJANIK, čije su dionice u vlasništvu radnika?

Srijeda, 22/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1152 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević