Get Adobe Flash player

Recenzija CKR kurikula nastavnih predmeta Priroda i Geografija

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Akademik Vladimir Bermanec, HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
http://www.hdz.hr/sites/default/files/field/image/20150416bermanec.jpg
Vladimir Bermanec
 
Prirodu čine neživa i živa komponenta te pojave i procesi koji se u prirodi zbivaju. To znači fizika, astronomija, kemija, geologija, geografija (prirodni dio) i biologija u cjelini. Pri razvoju „suradnje, komunikacije te logičnog, kritičnog i kreativnog mišljenja" ne samo da nije poželjno izdvajanje dijelova iz cjeline nego može biti i opasno po cijeli postupak učenja i kasnijega promišljanja svijeta oko sebe.
 
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga predmeta

 

Ovaj dio potrebno je nadopuniti pojmovima iz astronomije, geologije i prirodne geografije.
 
Makrokoncepti u organizaciji predmetnog kurikula
 
Ovaj dio potrebno je nadopuniti pojmovima iz astronomije, geologije i prirodne geografije. Bez ovih znanja nije moguće danas razumjeti pojam evolucije i promjena u prirodi. Tako se i pojmovi protiv kojih ne bi trebalo imati ništa pretvaraju u demagogiju. Praktično je cijelo poglavlje temeljeno na astronomiji i geologiji, a koje se nigdje ne spominju svojim imenom! Sve je vrlo komplicirano i povezano s problemima pri izvođenju. Posebno radi potrebe za opremanjem škola i adekvatne osposobljenosti nastavnika. Izostavljanje geologije i astronomije kao zasebnih predmeta dovodi do njihova utapanja u druge predmete, ali i do problema u kojima će se naći nastavnici. Samo dio sadašnjih nastavnika samo je djelomično osposobljen za izvođenje dijela nastave.
 
Povezivanje s ostalim područjima kurikula, međupredmetnim temama i drugim predmetima
 
Ovaj predmet mogao bi se zvati i BiFiKe, a od ostalih prirodoznanstvenih predmeta autori vide samo vezu s Geografijom (koja i nije potpuno prirodoznanstvena jer dijelom spada i u društveno područje!). Osobno vidim veze i prema drugim prirodnim znanostima, posebice prema geologiji i astronomiji. Nedostatak ovih predmeta u nastavi do sada se kompenzirao dodatnim aktivnostima djece/učenika. Novi kurikuli trebali bi ispraviti, a ne cementirati loše iz prethodnoga sustava. Povezanost s Hrvatskim jezikom primjer je takvoga ispravljanja. Kvaliteta rezultata ovisi o međudjelovanju, ali je potrebno uspostaviti oba smjera međudjelovanja. Prirodne znanosti moraju naći svoj prostor u predemetu Hrvatski jezik.
 
Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Priroda
 
Niz nabrojanih aktivnosti podrazumijeva znatan porast ulaganja u školstvo! S jedne strane bio bi potreban dodatni prostor (posebni kabineti i infrastruktura) te znatno bolje opremanje postojećih i budućih prostora adekvatnom opremom. (Slovenija je prije petnaestak godina opremila svaku osnovnu školu polarizacijskim mikroskopom! Cijena: broj škola puta približno 150 do 200 tisuća kuna!) Mikroskopi su ovdje naglašena oprema jer se u NKNP-u Priroda spominju više puta, ali ima i potreba za drugom opremom. Sigurnost se također ne naglašava dovoljno! Posebice kada se radi o uporabi kemikalija i infrastrukture. Nije mi jasno na temelju kojih kriterija je određen predviđeni fond sati, posebice za 5. razred, gdje je predviđeno za ovaj program 52,5 sata!?
 
Vrjednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Priroda
 
Tri pristupa vrednovanju pretpostavljaju i sasvim druge pretpostavke o načinu rada nastavnika u odnosu na današnje vrednovanje. Jesu li su današnji nastavnici (podcijenjeni, nepriznati i nedovoljno motivirani) sposobni odgovoriti na pravi način na ovakve zahtjeve? Već samo cjelovito čitanje ovoga dokumenta predstavlja vremenski zahtjev, što znači i veliki vremenski angažman pri njegovoj izvedbi. Moje je stajalište da strateški dokumenti moraju biti, bez obzira na važnost i širinu, kratki i jasni. Kratki jer služe kao podloga za razradu, a jasni da ih može razumjeti, pratiti i provoditi najširi krug zainteresiranih. Ovakav dokument nerazumljiv je mnogima, pa valjda i meni. Zahtijeva mnogo vremena, ali i čitanje i proučavanje brojnih drugih dokumenata, koji su vrlo opsežno pisani! Učitelja će svesti na birokrata koji neće imati vremena za bilo što drugo osim za pisanje ocjena. Bilo bi kudikamo bolje imati kreativnoga nastavnika koji ima pravo i dužnost što objektivnije procijeniti učenika i usmjeriti ga u područje na kojemu pokazuje najbolje rezultate.
 
Zbog velikoga opsega prijedloga kurikula za Geografiju i kompleksnosti dokumenata (od kojih mi neki vezani uz razumijevanje prijedloga kurikula nisu ni bili dostupni) nisam u mogućnosti u zadanome roku dati detaljne primjedbe pa ću u nastavku upozoriti na neke načelne primjedbe. Općenito, opis razina usvojenosti nije konzistentan. Ponekad se ne razlikuju pojedine razine u opisu! Za izvođenje ovako zamišljene nastave bilo bi potrebno izobraziti novu generaciju nastavnika. Takva izobrazba mogla bi zahtijevati znatna sredstva. Nastavnici bi u ovakvome sustavu imali znatno više opterećenja izvan učionice jer bi trebali i opisno ocijeniti svakoga učenika. (A trenutno nisu osposobljeni za to!) Trenutno nisu načinjene procjene mogućnosti završenih učenika (ni pozitivne ni negativne) pa je nemoguće procijeniti rezultate moguće primjene ovakve reforme. To može rezultirati i znatno lošijim rezultatima nego sada. Iako se iz kurikula može iščitati potreba za nabavom dodatne opreme, osobito u srednjim školama, nije jasno iz kojih bi to izvora trebalo doći. Provedba ovakve reforme, bez dodatnih ulaganja u opremu, ali i prostor nije moguća.
 
Geografija
 
Ovaj prijedlog kurikula ostavlja dojam da je najopširniji/preopširan (u odnosu prema nekim drugima, npr. Kemiji). Ipak, najveći problem ovoga kurikula jest u njegovoj izvedbi. Ovdje se, vjerojatno po inerciji iz staroga sustava, predviđa nastava koja sadrži velike i važne cjeline koje spadaju u geologiju. Slično je uočeno i u prijedlogu kurikula Kemije. Stoga se ovdje trebaju načiniti važne promjene.
 
Geologija u predmetima Geografija, Kemija, Priroda, Priroda i društvo
 
Unutar kurikula za Prirodu, Kemiju i Geografiju nalaze se sadržaji geologije i mineralogije. Takav predmet ne predaje se u osnovnim i srednjim školama od pedesetih godina prošloga stoljeća. Geološki sadržaji ušli su u predmete Priroda, Kemija i Geografija. Pri tome je najviše sadržaja ušlo u Geografiju. To je, donekle, imalo smisla dok su i studenti nastavničkoga smjera ovih predmeta slušali geološke sadržaje. Danas ovi studenti (a da ne govorimo o Učiteljskoj akademiji) ne slušaju gotovo ništa od potrebnih predznanja iz geologije. To je već danas dovelo do nedovoljne upućenosti nastavnika u sadržaje koje bi trebali predavati. Stoga bi ove sadržaje trebalo izdvojiti u predmet koji se zove Geologija i mineralogija s opterećenjem od barem jednoga sata tjedno (trideset  sati, to jest jedan sat tjedno u jednome polugodištu 6. razreda osnovne škole i šezdeset sati, to jest jedan sat tjedno u 1. razredu srednje škole). Za to je potrebno nastaviti s dosadašnjom izobrazbom studenata nastavničkoga smjera geologije i geografije ili započeti izobrazbu profesora geologije.
 
Geološki sadržaji razbacani su u različitim predmetima i pristupa im se na različit način. Sadašnji nastavnici nisu adekvatno osposobljeni za predavanje ovih sadržaja. Stoga bi ove sadržaje trebalo ujediniti u jedinstvenu cjelinu. Tako bi ih se moglo ne samo logički predavati, nego i s razumijevanjem učiti. Predviđeno opterećenje učenika ne bi se povećavalo jer bi se za isti iznos za koji se opterećuju Geologija i mineralogija smanjilo opterećenje na predmetima koji do sada sadrže geološke i mineraloške pojmove. Stoga bi ukupno opterećenje učenika ostalo isto. Ovi sadržaji uglavnom su vezani uz početke učenja predmeta Priroda, Kemija, Geografija i Priroda i društvo pa bi se od njih mogla načiniti jedinstvena cjelina. U toj cjelini trebalo bi predvidjeti znanja o Zemlji kao nebeskome tijelu, građi i sastavu Zemlje, građi zemljine kore, silama koje oblikuju zemljinu površinu, fizičkim i kemijskim procesima, geološkim procesima, geološkome okolišu, fosilima i fosilizaciji, povijesti Zemlje, pojmu minerala: definicija i odnos prema umjetnim materijalima, fizičkim svojstvima minerala, simetriji, mineralnim zajednicama i njihovoj raspodjeli na Zemlji, stijenama, rudama i njihovome korištenju te odnosu minerala i živoga svijeta.
 
Takav sadržaj bio bi primjeren za predmet (uz bazno poznavanje pojmova) za osnovnu školu (6. ili 7. razred) i uz dublje pojašnjenje tih pojmova za srednju školu (1. razred). Uz paralelno upoznavanje gradiva drugih predmeta (Geografija, Kemija, Priroda, Priroda i društvo, ali i Biologija i Fizika) stvorila bi se kod učenika cjelovita slika prirodnoga okružja i procesa koji se tu događaju. Takav kurikul vrlo bi se lako provodio jer bi bio primjeren dobi i zanimanju učenika. Tijekom osnovne i srednje škole učenici prirodno sebi postavljaju i pitanja koja se tiču geologije (osobito uz medijski pritisak informacija - na primjer o dinosaurima ili o očuvanju okoliša!), a ne dobivaju kvalitetne odgovore ni u sadašnjemu sustavu obrazovanja, a pogotovo ne u predloženim promjenama. Bilo bi vrlo lako razdvojiti gradivo na osnovnoškolsko i srednjoškolsko u skladu s očekivanim usvojenim ishodima drugih prirodoznanstvenih predmeta. Također bi bilo vrlo jednostavno upoznati učenike i s geološkim značajkama najbližega okoliša gdje žive uz manje ili više terenskih primjera.
 
Prema tome, nužno je prihvatiti da geološki sadržaji budu predstavljeni posebnim predmetom. Taj predmet zvao bi se Geologija i mineralogija. Predavači toga predmeta morali bi biti osposobljeni tijekom svojega školovanja za geologiju. (Napominjem da već postoji određeni broj obrazovanih profesora Geologije i Geografije, a da su se trenutno iz programa za osposobljavanje profesora Geografije praktično izbacili geološki sadržaji!)
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Subota, 25/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 847 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević