Get Adobe Flash player

Cilj je vrlo jasan. Treba uništiti hrvatski jezik kao osnovu nacionalnog identiteta

 
 
Ugledni i za hrvatske pojmove stari znanstveno-stručni časopis Kemija u industriji (KUI) objavio je u svom broju 11-12/2015. tri vrlo zanimljiva teksta. Zaključak, akademska i ostala znanstvena zajednica teško je oboljela. Neposredno je pitanje koje postavljam ponovno. Zašto volim Guardian? Znalci samo o vršku igle ne mogu biti nastavnici. A što je moguća posljedica? Hrvatska će ostati bez sveučilišta.
http://hrcak.srce.hr/logo/3.jpg
Na ovom portalu pisao sam već višekratno o namjernoj ili nenamjernoj politici uništavanja hrvatskoga znanstvenog prostora. Koji je u funkciji najgorih eksploatatora koji ostvaruju profit od 36 posto. Objavom samo u stranim časopisima inozemstvo će nam birati i namjera je i licencirati sveučilišne nastavnike. Posljedica, provođenje u život već odavno izražene želje da Hrvatska smije obrazovati samo prvostupnike. U dogovoru s Uredništvom KUI-ja prenosim neke misli iz teksta objavljenog u KUI 1-2/2016.
 
Kako i kada je započela predaja hrvatskih znanstvenika u ruke stranaca? Kao svjedok vremena, tvrdim da se time započelo šezdesetih godina o čemu svjedoči ova poučna priča. Večeramo u tada vrlo popularnom Novinarskom klubu. Bilo je to 1965. Istaknuta me znanstvenica koja je već počela objavljivati u CC-časopisima pita. »Je li Ti objavljuješ također članke u CC-časopisima?« Tada sam tek počeo objavljivati u Francuskoj u vodećem časopisu s područja plastike i elastomera.
 
Rad Brzo dimenzioniranje kosih izvlakača, objavljen je u časopisu Strojarstvo 1963. Bio je, uz desetljeće dugo praktično iskustvo u alatničarstvu, važan dokaz moje osposobljenosti pri odluci da mi se tijekom 1964. omogući višemjesečni rad u Centre d'études des matières plastiques u Parizu i rad sa studentima Ecole Nationale Supérieure des Arts et Metières (ESNAM). Navedeni članak u francuskom prijevodu objavljen u Plastiques modernes et élastomères (1965.), preuzet je u predavanja prof. G. Mengesa, Institut für Kunststoffverarbeitung (IKV), Aachen, SR Njemačka. Slijedio je njegov poziv najprije za stipendiju DAAD-a, a zatim i onu Zaklade Alexander von Humboldt.
 
Ne može se ista pravila nametnuti svim znanstvenim područjima. Treba razlikovati područja koja se pretežno bave otkrićima od onih koji se bave izumima i inovacijama. A tada su bila i druga vremena. Broj znanstvenika bio je tada možda manji nego što ih ima danas u jednoj ili dvije zemlje svijeta. Tada se biralo po drugim kriterijima. Koje bi trebalo barem djelomično vratiti. Prof. G. Menges natjecao se za redovitog profesora u konkurenciji 11 kandidata. Po broju radova bio je možda najskromniji. Ali je izborna komisija razgovarala s njim kako on vidi razvoj tada tog novoga sveučilišnog područja. Pokazalo se da ima najjasniju perspektivu. Tijekom njegovog djelovanja IKV je postao vodeći svjetski institut za preradu plastike i kaučukovih smjesa. A prof. G. Menges kao ljubitelj golfa čuva 250 golf loptica. Za svakog doktora po jednu. Osnovna misao IKV-a tada i sada je istraživanje za praksu. Tamo i danas lokalni nastavnici biraju profesore, ali bez formalnog sudjelovanja bilo koga s katedre za koju se bira nastavnik. Traže se i mišljenja stranih kolega (bio sam u dva slučaja zamoljen da napišem mišljenje), ali zna se čija je zadnja. A u nas? Uskoro ćemo prijeći na licenciranje nastavnika na temelju ocjene stranaca koji će odlučivati na temelju broja citata i radova upisanim u stranim podatkarama (baza podataka) za čiji se ulazak sada plaća sve viša cijena. Razvila se nova industrija brojenja radova. A neki moćnici u Hrvatskoj inzistiraju da su samo to kriteriji napredovanja. A što bi se dogodilo kada bi se mlade doktore s hrpom radova gdje je broj koautora: 3, 125 ili 5154 (podatak iz KUI-ja) pitalo. »A što bi vi novoga uveli kao nastavni predmet ili istraživačko područje?«
 
Kako je započelo? Protjerivanjem hrvatskih autora iz hrvatskih časopisa. Sve treba predati inozemstvu u ime jedinstvene znanosti. Da se onda vrjednuju u radovi po nekom faktoru odjeka (IF-faktoru). Pripadam generaciji koja je mogla tiskati radove u svijetu besplatno. Nove generacije to moraju plaćati. Na nekim područjima i basnoslovne sume u tisućama ameručkih dolara. A u što su se pretvorili hrvatski časopisi? U časopise s hrvatskim adresama u kojima objavljuju trećerazredni autori iz dalekog svijeta. Prvorazredni objavljuju ipak negdje drugdje. Po čemu je hrvatski časopis, koji poput Engineering Review iz Rijeke od 10 radova tiska 10 iz Kine? I još dobije relativno visoku potporu MZOŠ-a?
 
Svojedobno objavio sam članak Zašto volim Guardian? (Hrvatski fokus, 2013.). Premda su članci napisani nezavisno, pokazalo se da su nam stavovi podudarni u pitanjima kao što je besramno bogaćenje vlasnika podatkara, ali i u slučaju plastičnih vrećica te biogoriva. Ovdje samo o podudarnosti stavova o San Francisco Declaration on Research Assessment (DORA). Koja je u cijelosti potvrdila stavove o štetnosti IF-faktora opisanu u časopisu Strojarstvo još 2009. Samo naglasak iz tog dijela teksta DORA. »Faktor odjeka, poznatiji kao IF-faktor ne smije se upotrebljavati kao surogat za kvalitetu pojedinog rada, za vrjednovanje pojedinačnog doprinosa ili zapošljavanje, promociju ili dodjelu projekta.« Nagradno pitanje. Koliko je hrvatskih autora upoznavalo zainteresiranu javnost s DORA? Osobno znam čak dva. A Hrvatski fokus bio je prvi koji je pisao o manifestu DORA.
 
Sve što se zbiva otvara nova pitanja. Čemu sve to? Da parafraziram uglednoga hrvatskog književnika. Koji je nedavno napisao da je hrvatski jezik oklop kojim se brani hrvatski provincijalizam. U redu. Sada će novoj vlasti biti prvi zadatak promjena Ustava u kojem će pisati da cijela znanstvena, a posebno obrazovna zajednica mora započeti sa zamjenom hrvatskog jezika retroprotojezikom. U kojem se broji: one, two, technology ili one, two, design. Pa više nema crtača, projektanata ili konstruktora. Svi samo dizajniraju. A u sada forsiranoj složenoj kratici (akronimu) STEM u technology ne prepoznaju informatiku.
 
Šalu na stranu. Cilj je vrlo jasan. Treba uništiti hrvatski jezik kao osnovu nacionalnog identiteta, za kojeg neki smatraju da se može brendirati. Ne trebaju nam više stručne knjige na hrvatskom, pregledni radovi. Treba samo sudjelovati u pisanju tekstova koji imaju i 5.154 autora. Slijedi certificiranje nastavnika po kriterijima objave u basnoslovno bogatim podatkarama. Konačni cilj je da Hrvatska ne smije obrazovati bolonjske magistre nego ih prepustiti bogatim Europejcima. Pogotovo ne doktore znanosti. Dakle, ne trebaju joj sveučilišta, već sito koje će propuštati samo izabrane da ih obrazuju moćni. Taj je zahtjev već postavljen tijekom posjeta jednog izaslanstva HAZU-u 2004.
 
Nadobudni i još ne znaju
 
Meni je svejedno. Nemam nikoga, pa tako ni onoga tko radi u svijetu umjesto u Hrvatskoj. Nadam se da ne ću dočekati vrijeme kada moji rječnici ne će imati nikakvu vrijednost, osim kao usporedbeni za englesko-njemački. Ali bi si pripadnici akademske i ostale znanstvene zajednice trebali ipak postaviti neka pitanja. Hoćemo li dopustiti da i poslije 6 stoljeća postojanja sveučilišta u Hrvatskoj, ona nestanu. U korist nekolicine nadobudnih koji su moćni, ali ne razumiju kuda to sve skupa vodi. Gdje je tu primjerice glas Hrvatskoga inženjerskog saveza ili Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.
 
Ovo nije poziv na zatvaranje. Svatko tko želi raditi u Hrvatskoj i učiti nove generacije mora slijediti dobru praksu iz prošlih vremena. Nema majstora bez fremta, dakle dulje boravka u svijetu. Svatko treba objavljivati i u svijetu. Ali to nije dovoljno. Ispravno obrazovanje mora biti za cijeli životni vijek. Pritom mora slijediti jednostavnu formulu. Obrazovanje mora biti STEM + SSS, a ne jedno ili drugo. Samo treba najprije znati da STEM znači prirodoslovlje, informatiku, tehniku i matematiku a SSS društveno-humanističke znanosti. Ali odreći se samostalnog prava na izbor svojih nastavnika, osobito sveučilišnih, pokazuje barem jedno. Da ne vjerujemo u sebe. Samo nam stranci mogu prepoznati tko vrijedi ili ne. Jesmo li za to trebali samostalnu državu? (Cijeli tekst možete pročitati na Kemija u industriji, www.hdki.hr/kui
 

Igor Čatić

Anketa

Što je po Vama odluka Stožera civilne zaštite da svi moramo nositi maske na ustima i nosu?

Utorak, 04/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1674 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević