Get Adobe Flash player

Razotkrivanje dominantnog relativizma koji vodi prema sustavnom razaranju općeljudskih vrjednota

 
 
Knjiga  dr. don Josipa Mužića Rat protiv čovjeka (Glas Koncila) je relevantno, dobro napisano, vrlo vrijedno znanstveno djelo. (...) Doprinos ovog teksta nalazi se razotkrivanju dominantnog relativizma koji vodi prema sustavnom razaranju općeljudskih vrjednota, što rezultira sve većom dezorijentiranošću, a osim toga ova knjiga donosi vrlo iscrpnu analizu štete uzrokovane raznim ideologijama. (recenzent Doc. dr. sc. Vani Roščić)
http://hu-benedikt.hr/wp-content/uploads/2015/11/muzic-2.jpg
Živimo u vremenu u kojem promjene svake vrste, posebno tehnološke, mijenjaju čovjeka i njegovo razumijevanje samoga sebe. Nezaustavljiva globalizacija istodobno nas sili po prvi put razmišljati i preuzimati odgovornost za čovječanstvo u cjelini. Najrazličitije ideologije, od eugenike i depopulacije do transhumanizma sustavno se nameću u ime tobožnje dobrobiti i napretka. Zajednička im je namjera preuzeti potpuno gospodarenje nad čovjekovim životom, od začeća do smrti, s uvjerenjem da će tako ostvariti kvalitativni evolucijski iskorak. Siromašni i maleni, posebno djeca, prve su i najveće žrtve ove neobuzdane obuzetosti  voljom za moć.
 
„Istražujući, uvidio sam da je ova problematika vrlo složena ali da joj je zajednički nazivnik činjenica da naše vrijeme prednjači u zlostavljanju djece, posebno nerođenih. Iz toga je slijedilo traženje uzroka i odgovor sam pronašao u modernim protu-ljudskim ideologijama koje se svode na eugeniku koja je, prilagođujući se raznim okolnostima, sve više jačala. Stvorena je od zapadnih elita uz svesrdnu podršku plutokrata a danas je na vrhuncu svoje moči zahvaljujući biotehnologiji koja joj omogućava nezamislivu kontrolu nad cjelokupnim čovječanstvom u raznim aspektima ljudskog života sve do njegova uništenja“, kaže don Jozo.
 
Knjiga „Rat protiv čovjeka“ podijeljena je u četiri velike cjeline, u kojima prof. dr. don Josip Mužić obrađuje neke od gorućih bioetičkih problema današnjice, donoseći najnovije podatke. Prvo dio, pod naslovom Patnja djece, otvara široku lepezu suvremenih problema, poput razaranja obitelji, gladi u svijetu, genetski modificirane hrane, bolesti, različitih vrsta diskriminacije, zagađenost okoliša, ropstva, nasilja nad djecom, prisilnog rada i trgovine organima, opasnosti virtualnog svijeta... Drugi dio, Eugenika i smanjenje pučanstva, donosi vrlo konkretne primjere kontrole rađanja koji se koriste uime poboljšanja čovjeka; zatim upozorava na ekologiju koja više vrjednuje prirodu i neke životinjske vrste, često nauštrb ljudi te ukazuje da se promicanje antinatalitetnih programa pretvara u svjetski fenomen. Treći dio, nazvan Holokaust najmanjih, obrađuje pitanje pobačaja, genocida, genske selekcije i sl., a u četvrtom dijelu, Samoostvarenje ili samouništenje, pozornost se posvećuje novoj bioekološkoj antropologiji, tj. pitanju prepravljanja čovjeka genskim »redizajniranjem« djece.
 
Djelo završava zaključkom, u kojem autor izražava svoj aktivan stav u rješavanju navedenih problema i očituje optimizam glede budućnosti čovjeka. Slijedi opsežan popis znanstvene i stručne literature, kao i javnih glasila, internetskih portala i tematskih mrežnih stranica kojima se autor služio u svojem znanstvenom istraživanju. Nakana ove knjige je upozoriti na razmjere i uzroke sadašnjeg rata protiv čovjeka koji postaje sve razorniji i prijeti sveopćim uništenjem čovječanstva. Izbjegava se pritom nametanje zaključaka, odnosno nastoji se pritom što je moguće više pustiti činjenicama i protagonistima zbivanja da sami govore. Unatoč različitim uvjerenjima i svjetonazorima, suočavanje sa stvarnošću, bez obzira koliko ona zna biti neugodna, omogućava svakom da osvijesti vlastitu i zajedničku ljudskost te da reagira u obrani i promicanju iste. Pristup ovoj temi je akonfesionalan, ne oslanja se na vanjske argumente, već apelira na razumsku sposobnost raspoznavanja dobra i zla i mogućnost svakog da otkrije ljepotu ispravnog življenja u zajedništvu s drugim. Biti čovjek, svakome je dostupno, ukoliko to hoće, a to onda omogućava izgradnju autentičnih odnosa, kako s ljudima tako i s prirodom.
 
Što se može učiniti ovisi o mnogim čimbenicima, ali nedvojbeno je da svatko od nas ima na raspolaganju neke mogućnosti od kojih može krenuti s konkretnim djelovanjem, i svijet neće više biti isti. Iako se nepravda nikad neće iskorijeniti, ipak se može svesti na minimum, a ugrožene okružiti solidarnošću i ljudskošću da im tegobe budu podnošljive. Preko buđenja i rasta borbe za život izgrađuje se istinska alternativa dobra i nade. „Djeca su budućnost svake civilizacije i naš odnos prema njima određuje u kakvu ćemo svijetu živjeti i hoće li ga uopće biti“, kaže don Josip.
 
Dr. don Josip Mužić, sin Ivana i Vlaste, rođen je 28. IV. 1961. u Splitu. Zbog reforme školstva u Hrvatskoj klasičnu gimnaziju završava u Rimu. Upisuje studij filozofije na rimskom državnom sveučilištu La Sapienz. Na Papinskom sveučilištu Lateranum postiže bakalaureat iz teologije a na Papinskom Ateneu Antonianum doktorat iz filozofije (summa cum laude). Studij nastavlja u Španjolskoj na Navarskom sveučilištu gdje je postigao i doktorat iz teologije 1993. (summa cum laude). Od 1995. stalno je zaposlen i predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu razne kolegije iz filozofije i morala. Zaređen je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije 14 lipnja 1992. u Rimu od svetog Oca Ivana Pavla II. i pastoralno djeluje kao upravitelj Crkve sv. Filipa Nerija u Splitu. Priredio je nekoliko knjiga i objavljivao članke, studije i prijevode u raznim domaćim i međunarodnim revijama te sudjelovao sa svojim izlaganjima na brojnim simpozijima. Član je radnik Matice hrvatske od 1990, član i jedan od utemeljitelja španjolske udruge Amigos de Croacia, također je i član Hrvatskog filozofskog društva te Hrvatskog bioetičkog društva. Uvršten je u prestižno izdanje američkog biografskog instituta (ABI) Five Hundred Leaders of Influence (1996.) i dobitnik je međunarodnog priznanja Twentieth Century Achievement Award (1995.).
 

Nives Matijević

Anketa

Tko je u pravu: Zoran Milanović ili Andrej Plenković?

Utorak, 20/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1846 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević