Predstavljena monografija "Rektorski lanac Hrvatskog katoličkog sveučilišta"

 
 
Predstavljanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz Zagreba i monografije o njegovu rektorskom lancu te svečano potpisivanje sporazuma o suradnji između Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Université Panthéon-Assas – Paris II., upriličeno je 16. rujna u zgradi Splitsko-makarske nadbiskupije u Splitu. Profesori Željko Tanjić, rektor HKS-a, te Guillaume Leyte, rektor Sveučilišta Panthéon-Assas, tom su prilikom u Dvorani Ivana Pavla II. simbolično potpisima i stiskom ruke obilježili početak plodne suradnje dvaju sveučilišta.
http://www.ferata.hr/wp-content/uploads/2015/09/naslovnica.jpg
Prorektor za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i član Francuske akademije znanosti i umjetnosti (Institut de France) prof. dr. sc. dr.h.c. Emilio Marin napomenuo  je da u Splitu postoji bogata frankofonska tradicija, stoga nije ni čudno da se znanstvena i kulturna suradnja i na formalnoj razini uspostavila upravo u Splitu. Spomenuo je da je prva formalizirana znanstveno kulturna suradnja u vrijeme Jugoslavije bila između francuskih sveučilišnih organizacija na čelu s Sveučilištem Paris IV – Sorbonne i Arheološkog muzeja u Splita te da je plod te suradnje niz publikacija pod nazivom „Salona“. To je, spomenuo jer sadržaj dvije posljednje knjige iz tog niza „Inscriptions de Salone chrétienne, IVe-VIIe siècles – Natpisi starokršćanske Salone, IV.-VII. st.“ obuhvaća temelje Splitsko-makarske nadbiskupije. 
 
Dobrodošlicu svim okupljenima, posebno gostima iz Francuske, izrazio je domaćin splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Kako se potpisivanje sporazuma odvijalo u dvorani sv. Ivana Pavla II., nadbiskup je citirao njegove riječi  'Ne bojte se! Štoviše, širom otvorite vrata Kristu. Otvorite Njegovoj spasiteljskoj vlasti granice država, gospodarske i političke sustave, široka područja kulture, uljudbe, razvitka. Ne bojte se! Krist zna što je u čovjeku. Samo On to zna!'. Izrazio je uvjerenje da suradnja ova dva sveučilišta ulazi u okvire ove njegove poruke. Spominjući bl. Augustina Kažotića, Marka Marulića i don Ivana Paštrića, nadbiskup je istaknuo kako stoljećima postoji suradnja intelektualaca sa splitskog područja i onih iz Francuske te kako i danas Split ima dva akademika koji su članovi Francuske akademije znanosti i umjetnosti.
 
Rektor HKS-a dr. Željko Tanjić istaknuo je kako je ovo prvi međunarodni sporazum kojeg je ta visokoškolska ustanova, čije je sjedište u Zagrebu, potpisala izvan glavnog hrvatskog grada. Rekao je da je odabran Split zato što je upravo „splitsko područje kolijevka naše crkvenosti i državnosti“. Hrvatsko katoličko sveučilište želi dati doprinos razvoju znanosti, obrazovanja i hrvatskog društva iz krila Crkve, rekao je dr. Tanjić i nadodao kako njihovo malo sveučilište od 600 studenata ima čast učiti od puno većih i boljih. Nakon potpisivanja sporazuma predstavljena je dvojezična hrvatsko-engleska monografija o rektorskom lancu Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koju je uredio likovni kritičar Milan Bešlić, a likovno oblikovao Ivan Doroghy.
 
Urednik Milan Bešlić istaknuo je kako se ovom monografijom prikazuje „kršćanska povijest u našoj hrvatskoj povijesti i izražava univerzalnost Katoličke Crkve“. Po njegovim riječima monografija obuhvaća razdoblje od 8 st., od Ćirila i Metoda koji su donijeli kršćanstvo u hrvatski narod, pa do 21. stoljeća. Monografija priča povijest ovog razdoblja dužeg od tisuću godina kroz osobe, svećenike, laike i znanstvenike koje su tu kršćansku povijest stvarali i bili privrženi vrijednostima koje Katolička Crkva promiče i danas kroz svoju ustanovu Hrvatsko katoličko sveučilište.
 
Govoreći o samom sadržaju rektorskog lanca, prenesenom na monografiju Milan Bešlić je kazao da   „lanac ističe tri bitne dimenzije Sveučilišta: hrvatsko, katoličko i sveučilište. Na njemu se nalazi četrnaest likova: sv. Ćiril i Metod, suzaštitnici Europe, oci slavenske pismenosti, bl. Augustin Kažotić, dominikanac, zagrebački biskup i začetnik školstva, i bl. Ivan Merz, mladi sveučilištarac, uzor i primjer studentima, sv. Katarina Aleksandrijska, žena, filozofkinja, po kojoj je imenovana akademska crkva Sv. Katarine, i sv. Mala Terezija, crkvena naučiteljica, mističarka i svetica koja znanje upotpunjuje s ljubavlju, Ruđer Bošković, isusovac i znanstvenik, i Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, biskup Juraj Dobrila, istarski preporoditelj, i Juraj Haulik, prvi zagrebački nadbiskup i kardinal, bl. Alojzije Stepinac, zaštitnik HKS-a i biskup Josip Juraj Strossmayer, začetnik modernoga hrvatskog sveučilišta i naših najvažnijih ustanova, te kardinal Josip Bozanić, osnivač HKS-a i papa emeritus Benedikt XVI. za čijeg je pontifikata Sveučilište osnovano. Na vrhu, oko vrata, nalazi se niz srdaca obilježenih križem. Sve te elemente povezuje križ koji nosi stiliziranu zvijezdu Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Kipar je oblikovao lanac kao čvrst sustav kršćanskih vrijednosti koje u svakom medaljonu zrcale specifičnom duhovnošću i simboličkom  izražajnošću. U gipkom, kovnom živom i bijelom srebru i gorskom kristalu kipar je oblikovao lanac kao simbol veza i odnosa između neba i zemlje kroz minula stoljeća“, istaknuo je između ostalog u svom izlaganju autor monografije Milan Bešlić.
 
„Rektorski lanac, kojeg je našem Sveučilištu prije dvije godine, u prigodi Dana sveučilišta, darovao kardinal Josip Bozanić, izraz je upravo te dimenzije našeg Sveučilišta. On svjedoči o tome da je Sveučilište, premda osnovano prije deset godina, ukorijenjeno u dugoj tradiciji žive i zauzete brige Crkve u hrvatskom narodu za razvoj školstva, znanosti, odgoja, cijelog hrvatskog društva na temelju evanđeoskog poslanja služenja čovjeku i društvu. Istina i ljubav su ujedinjeni i ne mogu se odvojiti. Samo oni vode do prave spoznaje. Likovi na ovom lancu obvezuju i nadahnjuju. Oni izriču i govore o onome što naše sveučilište nastoji i želi biti“, rekao je rektor dr. Tanjić.
 

Nives Matijević