Get Adobe Flash player

Ono što zagovaraju stručnjaci Zelene akcije suprotno je regulativi EU-a!

 
 
Nema nogometa, ali ni športa bez plastike i gume. I mnogo čega drugoga. No, naši „zaštitari prirode, osobito životinja“ misle drugačije. Uporno održavaju „međunarodne dane“, npr. posvećen „trenutno najvećoj opasnosti za čovječanstvo i okoliš“, plastičnim vrećicama. U to su uspjeli „zelenim ispiranjem mozga“ uvjeriti hrvatsku javnost da se odrekne plastike, treba dodati i gumi. No mala prilagodba jedne filozofske misli pokazat će što bi bile posljedice tom odlučnom NE.
https://i0.wp.com/leetvilla.com/wp-content/uploads/2018/07/ABCD1531345244-768x402.jpg?resize=718%2C401
Došlo tako neko doba. Sve se odgađa, skraćuju se radna vremena velikih trgovačkih lanaca, prebacuju se termini koncerata glasovitih umjetnika. Zbog zaslužene pozornosti koju privlače hrvatski nogometaši. Što će morati promijeniti termin tek u nedjelju. Srećom finale je poslije podne. Nogomet gledaju milijarde. Zbog povijesnog uspjeha naših nogometaša, nogomet je u Hrvatskoj apsolutna tema broj 1. No, zanimljivo je pitanje. Kako bi se održalo svjetsko prvenstvo u tom sportu. Bez PVC-a u gradnji stadiona, suvremenih tekstilnih proizvoda, često od reciklirane plastike, i plastenki za osvježavanje igrača tijekom prekida igre. A gumena lopta postoji 3600 godina. Istodobno se smatra prvom kemijskom kreacijom ljudskog bića.
 
Vratimo se hrvatskim ekologistima. Dopušta se opravdano usredotočenje na neke plastične proizvode, ali barem u Hrvatskoj „izvana zeleni, iznutra crveni“ uporno napadaju plastiku (materijal). Povodom nedavnog međunarodnog „Dana bez plastičnih vrećica“, aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije organizirali su u Zagrebu performans ispred „Importanne centra“ (s fenomenalnim manekenkama) i ukazali na velike okolišne i društvene probleme koji nastaju zbog prekomjerne proizvodnje i potrošnje plastičnih vrećica i ostalih jednokratnih plastičnih materijala. Akcijom su ponudili održivu alternativu i pozvali građanstvo da se uključe u aktivnosti „Tjedna bez plastike“. Edukativnu kampanju kojoj je cilj podići svijest javnosti o štetnosti jednokratnih plastičnih materijala, kako bi se legislativno smanjila njihova potrošnja i povećalo korištenje održivih alternativa. Tako, organizator događanja, Marko Košak.
 
Nisu izostali tim povodom ni Prijatelji životinja naslovivši svoju akciju „Jednokratna plastika – dugotrajna opasnost“. Oni su organizirali na društvenim mrežama tridesetodnevni izazov pod nazivom „Nisam od plastike“ u kojem je sudjelovalo više 20 000 ljudi. Izazov su proveli u suradnji sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode WWF (World Wildlife Fund) Adria te istaknutim energetičarem i zastupnikom u Europskom parlamentu, prof. Davorom Škrlecom. Rezultat, preko 96 % hrvatskih građana spremno je zamijeniti sve vrste plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu ekološki prihvatljivim alternativama.
 
Definitivno je jasno da navedene organizacije i njihovi čelnici ne razumiju razliku između plastike (materijal) i od nje načinjenih proizvoda. Sporni mogu biti u načelu proizvodi. Proizvodnja materijala može biti također sporna. No, to nema veze s akcijama poput „plastične vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara“, najveći su svjetski ekološki problem. Zašto nisu vreće ili tanke vrećice od istog materijala?
 
Ova iznenadni i nepotrebni napad na plastiku među ostalim poziva se na dokumente: Strategija o plastici Europske komisije (EK) i Prijedlog EK o zabrani jednokratnih plastičnih proizvoda. Iz navedenih se dokumenata može vidjeti kako EU uopće ne podržava kompostabilne plastične proizvode. To su na stranicama „ZG-magazina.com.hr - Plastičarski kutak“ rastumačili autori poznati kao „Magičari“. Posebno zabrinjava što se u takve akcije uključuju slavnici (selebriti). Poput najboljeg igrača američkog nogometa Toma Bradyja. Koji se ne bi mogao baviti svojim sportom, bez silne opreme od plastike i gume. Javnost nije dovoljno upoznata s činjenicom da je plastika zajedničko ime za fosilnu plastiku i bioplastiku. Fosilna plastika načinjena je od prirodnina: nafte, prirodnog plina, ugljena itd. i počela se proizvoditi 1907. Bioplastika je starija nekih 7 stoljeća, ali se pravi od uzgojina. Nije proizvod prirode. Najčešće bioplastika uopće nije kompostabilna, kao na primjer bio-PE ili bio-PET.
 
Navedeni dokumenti EU imaju jednu važnu pojedinost. Zalažu se za proizvode koji se mogu reciklirati. Kompostabilni proizvodi ne mogu se mehanički reciklirati. No, Zelena akcija propagira kompostabilne vrećice, ambalažu i ostale proizvode „koji se mogu u potpunosti kompostirati”, te pozdravljaju „legislativu EU” i „Strategiju za borbu protiv plastike”, jer smatraju da to i EU podržava. To smatraju „održivim alternativama za razliku od štetnih jednokratnih plastičnih materijala”. Smatraju i da je potrebna puno opsežnija borba protiv svih oblika plastike. Iz navedenog se vidi da kompostabilni materijali po njihovom mišljenju nisu plastika. Te da kompostabilne materijale, tj. proizvode, zagovara i EU! Njihovo je ključno neznanje da su kompostabilni materijali zapravo plastika, te da imaju brojčanu oznaku „7” za njezinu identifikaciju. Drugo, EU uopće ne podržava kompostabilne proizvode. Naprotiv.
 
Primjer su plastične vrećice koje podliježu ograničenju potrošnje (Direktiva), obveza ugrađivanja recikliranih materijala u nove proizvode iz Strategije (neće se valjda kompost ugrađivati u nove proizvode?) i prijedlog zabrane za desetak jednokratnih proizvoda koji su upravo glavno tržište kompostabilne plastike. Zato bioplastičari u EU i prosvjeduju jer smatraju da EK nije dobro sagledala mogućnosti koje pružaju njihovi biomaterijali. A ako „zeleni“ zagovaraju borbu protiv svih oblika  plastike, onda se to odnosi i na kompostabilnu. Zaključak, stručnjaci Zelene akcije uopće nisu upoznati sa stvarnim stanjem i obmanjuju javnost. Ono što oni zagovaraju totalno je suprotno regulativi EU-a! I namjeri ostvarivanja kružnog gospodarstva.
 
Valja zaključiti ovaj osvrt na „Tjedan borbe protiv plastike“ prerađenom mišlju glasovitoga grčkog filozofa Aristotela (383.–322. pr. Krista). On je jednom rekao (internetska inačica na stranom jeziku). „Život bez prijatelja je promašen život“. U ovom slučaju misao glasi: „Bez plastike i gume, suvremeni život je praktički nemoguć“. U suvremenoj medicini, plastika i guma su najprošireniji materijali, na fosilna tekstilna vlakna otpada danas više od 60 posto, a kakve bismo automobile vozili bez plastike i gume. Ako Zelena akcija propagira kompostabilne materijale, znači li to da žele izgradnju kompostane u svojem susjedstvu? Ili će sutra protestirati protiv onoga što su do jučer propagirali?
 

Profesor emeritus Igor Čatić

Vrijedna knjiga fra Ivana Macuta Filozofija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

 
 
Fra Ivan Macut, profesor na KBF-u u Splitu, napisao je i objavio osmu knjigu pod naslovom 'Filozofija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'. Knjigu je objavila nakladnička kuća Školska knjiga iz Zagreba. Urednica knjige je Miroslava Vučić, a recenzenti su prof. dr. sc. Josip Mužić i dr. sc. Petar Macut. U uvodu je predstavljen status questionis samog istraživanja teme te obrazlaganje metodologije rada. Prvo poglavlje bavi se kulturnim i znanstvenim institucijama za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske te kratkim povijesnim okvirom nastanka NDH. U drugom poglavlju predstavljen je život, rad i misao trinaestorice filozofa koji su u tom razdoblju bili najaktivniji (Zimmermann, Makanec, Keilbach, Krstić, Barač, Vasilj, Bazala, Harapin, Ćepulić, Vuk-Pavlović, Filipović, Haler i Šanc) te je u trećem poglavlju donesena detaljna bibliografija filozofskih djela (knjiga, članaka, recenzija, crtica) objavljenih za vrijeme NDH.
https://shop.skolskaknjiga.hr/media/catalog/product/cache/1/image/9df78eab33525d08d6e5fb8d27136e95/0/6/061794.jpg
Monografija 'Filozofija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj' nezaobilazno je djelo u proučavanju nedovoljno znanstveno obrađenog i javnosti gotovo posve nepoznatog dijela povijesti hrvatske filozofije. Autor je na objektivan i imanentno znanstven način pokazao filozofsku misao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj dokazavši da je filozofija u to proskribirano vrijeme, suprotno očekivanome, doživjela pravu živost. U knjizi su sistematizirani filozofski i intelektualni dosezi trinaestorice intelektualaca u kontekstu širega javnog i političkog djelovanja u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Autor analizira glavne teme kojima su se tadašnji filozofi bavili koristeći se pri tome svim dostupnim izvorima i literaturom. Nadalje, istražuje i njihova osobna gledišta o ostvarenju stoljetne težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnom državom. Nezavisnu Državu Hrvatsku neki su doista držali ostvarenjem tih težnji, a drugi su je podržavali u njezinim početcima, no poslije su se od nje jasno distancirali, a autor argumentirano objašnjava i razloge promjene osobnih stajališta.
 
„Djelo se temelji na relevantnoj povijesnoj i filozofskoj literaturi koja je konzultirana po pravilima struke. Rezultat znanstveno-istraživačkog rada autora pomoći će budućim istraživačima ne samo filozofske struke već i povjesničarima koji istražuju povijest mentaliteta, odnosno intelektualnu historiju. Djelo je originalan i izvoran doprinos hrvatskoj znanosti. (...) Knjiga pruža uvid u brojne nove činjenice, svojom važnošću potaknut će nova istraživanja te će njezinim objavljivanjem mnogi zaslužni i zaboravljeni hrvatski intelektualci dobiti zasluženo mjesto u hrvatskoj intelektualnoj i društvenoj povijesti.“ (Dr. sc. Petar Macut, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar)
 
„Iako je knjiga 'Filozofija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj' od interesa za sve one koji se bave filozofijom, djelo je ipak prvotno namijenjeno akademskoj zajednici humanističke provenijencije. Studenti i znanstvenici iz nje mogu steći temeljit uvid u osnovne struje i upoznati glavne nositelje filozofske misli razdoblja prije i u vrijeme NDH te tako dobiti mogućnost boljeg razumijevanja i tumačenja zbivanja na tom području. Uz relevantnost i aktualnost teme, valja istaknuti objektivnost autorova pristupa, što ovo djelo s pravom čini nezaobilaznim u proučavanju povijesti filozofije kod nas.“  (Prof. dr. sc. don Josip Mužić, KBF Split)
 
Ivan Macut rođen je 3. listopada 1981. u Vukovaru. Franjevačku klasičnu gimnaziju završio je u Sinju, a filozofsko-teološki studij pohađao je u Splitu na Katoličkome bogoslovnom fakultetu. Svečane je zavjete položio 10. rujna 2006. Za svećenika je, na naslov Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, zaređen 24. lipnja 2007. Dvije godine poslije Uprava Provincije šalje ga na poslijediplomski studij iz međureligijskog dijaloga i ekumenske teologije u Rim. Godine 2009. upisao je specijalizaciju iz fundamentalne teologije – Znanosti o religijama – na Papinskom sveučilištu Lateran u Rimu, na kojemu je 24. lipnja 2011. položio licencijat. Od 2011. doktorand je na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu sa specijalizacijom iz ekumenske teologije, a ujedno pohađa predavanja i provodi istraživanja u Institutu za ekumenske studije u Veneciji. Obranio je doktorski rad 29. svibnja 2013. i stekao akademski naslov doktora teologije sa specijalizacijom u ekumenskoj teologiji. Od 2014. doktorand je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu – modul filozofija, na kojem je 20. studenoga 2015. godine jednoglasno obranio doktorski rad. Od 2016. profesor je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu te predaje predmete iz ekumenske i fundamentalne teologije. Piše teološke i filozofske članke te tekstove o duhovnim razmišljanjima. Posebno se bavi ekumenskom teologijom, Scijentološkom crkvom te hrvatskom filozofijom u 20. stoljeću. Autor je više desetaka znanstvenih teoloških i filozofskih članaka i nekoliko knjiga.
 

Nives Matijević

Računala ne mogu nadomjestiti kvalitetne nastavnike i profesore

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo - studeni 2017.
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
http://www.antonija-horvatek.from.hr/Logo/ruka-i-slova5.png
Josip Ćulumović, mag. prim. educ. Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića, Zagreb
Komparativni prikazi usmjereni na promicanje odgojnih vrijednosti i odgoja u školi sugeriraju na ignoriranje i nezainteresiranost tvoraca kurikula za prvenstvo odgoja u školi. Sadržaji poučavanja trebali bi nuditi mogućnost za otvaranje estetskih i etičkih vrijednosti tijekom cijeloga obrazovanja u svim predmetnim područjima. Uvidom u cjelovit tekst prijedloga CKR-a s aspekta učitelja nedostaju sastavnice kojima će se učenici upoznati s pojmom hrvatskoga identiteta.
 
Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klinički bolnički centar "Sestre milosrdnice", Zagreb
Sustav vrijednosti utisnut u našu savjest i naš smisao postojanja nalaže nam afirmativan pristup, među ostalim, u suglasju s dokumentima i temeljnim vrijednostima koje su do sada bile smjernice u području odgoja, obrazovanja, znanosti i struke; stručnim i znanstvenim spoznajama o metodologiji u odgoju i obrazovanju te evaluaciji stečenih znanja i vještina („ishodima odgoja" ravnopravno s „ishodima učenja"); hrvatskim identitetom, tradicijom, kulturom i poviješću te spoznajom da oblikovanje svijesti pojedinaca odgajanjem, poučavanjem, odgojem i obrazovanjem u duhu autentičnog izričaja istine u znanosti i struci, etici i moralu izravno utječe na oblikovanje sustava vrijednosti u svim aspektima ljudskoga djelovanja, odnosno na civilizacijski napredak u cjelini.
 
Prof. dr. sc. Ivan Prskalo, dekan Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatska udruga kinezioloških metodičara, predsjednik
Reforma kurikula nedvojbeno je potrebna i pogrešno je postaviti pitanje za ili protiv reforme jer bi se unutar takvog pitanja krila zabrinjavajuća demagogija. Zaklanjanje iza političke volje također je dvojbeno jer ovo nije političko pitanje, barem smo u to uvjeravani. Međutim, kritički pogled na predloženi materijal ne znači unaprijed odustajanje od reforme, ali može značiti odbijanje loše i štetne reforme odnosno reforme koja to uistinu nije. Činjenice pokazuju kako je predloženi materijal s tolikom razinom manjkavosti i ignoriranja već etablirane kineziologijske znanosti nepopravljiv s istim sastavom stručnih radnih skupina. Ta situacija pokazuje kako bi bilo učinkovitije i racionalnije angažiranje manje skupine stručnjaka za svako područje i predmet, a institut 'preglasavanja' definitivno je štetan. A to što je napisano i podastrto javnosti govori kako je za onoga kome je namijenjen ovaj dokument, a to je jedina istinska budućnost i naroda i društva i civilizacije - dijete, najbolje da ovako urađen materijal ne bude ni uz korijenite promjene upotrijebljen. Uz reviziju sastava Ekspertne radne skupine i stručnih radnih skupina ovakav dokument mogao bi biti korektno pripremljen, isključivo uz poštivanje postignuća supstratne i primijenjene znanosti te dosadašnjih reformskih dosega.
 
Akademik Marko Pećina HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Promijenjena je paradigma nastave. Učenik uči tjelesno vježbanje primjenjivati u svrhu zdravlja i kvalitete života, a ne radi postizanja vrhunskih sportskih dosega. Naglasak je na edukaciji i usvajanju vrijednosti cjeloživotnoga tjelesnog vježbanja. Neusklađene strane
dokumenta CKR-a: neusklađenost naziva domena između područja predmeta; odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta; domene/koncepti u organizaciji predmetnoga kurikula. U prvim razredima važno je da s djecom rade stručnjaci, to jest magistri (profesori) kineziologije.
 
Mr. sc. Roko Pešić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nazivlje u Fizici treba uskladiti s udžbenicima u nastavi. U tome smislu trebali bi se dogovoriti stručnjaci koji rade na Cjelovitoj kurikularnoj reformi s fizičarima i jezikoslovcima da se ujednače nazivi i definiraju normativni nazivi. Zdravstveni odgoj treba biti integralni dio predmeta Biologija. Spolni odgoj u Biologiji ne smije sadržavati elemente pedofilije koji su ranije nametnuti Kinseyjevim učenjem.
 
Prof. dr. sc. Pere Sikavica Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dosadašnji smjer reforme školstva CKR-a ponudio je nedefiniran prijedlog bez temelja i sadržaja, ali s dalekosežnim posljedicama za budućnost hrvatskog odgoja i obrazovanja. Treba argumentirano i kritički ukazati na sve propuste CKR-a koja je opterećena krupnim pedagoškim i metodološkim promašajima.
 
Sonja Prelovšek Peroš, prof. Osnovna škola Vladimira Nazora, Pazin
Uporaba računala u školama temelji se na prevladanome poimanju ljudskog bića kao obraditelja informacije, što osnažuje mehanicistički koncept mišljenja, znanja i komunikacije. Naprotiv, poznato je da se informacija smatra osnovom mišljenja, dok u stvarnosti ljudski um misli pomoću ideja, a ne informacija. „Informacija ne stvara ideje - ideje stvaraju informacije" (Theodore Roszak).
 
Akademik Dario Vretenar HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Tamara Nikšić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Detaljni opisi u CKR kurikulu za nastavni predmet Fizika sadrže niz netočnih ili potpuno proizvoljnih tvrdnji koje jednostavno nemaju temelja u modernoj znanosti, što u konačnici dovodi do potpuno apsurdnih konstrukcija. Predloženi model izbornosti u gimnazijama doveo bi u pogledu mogućnosti stjecanja temeljnih znanja iz STEM područja čak do neravnopravnosti učenika iz manjih sredina u odnosu na njihove kolege u većim sredinama (što je zasigurno neustavno). U CKR-u je svim predmetima nametnut isti kruti predložak, o kojemu nije provedena nikakva prethodna rasprava, a što je u konačnici rezultiralo neupotrebljivim dokumentima.
 
Prof. dr. sc. Denis Sunko Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Formalizacija razina ishoda u funkciji praćenja učeničkih kohorti u suprotnosti je s ishodišnom metodičkom idejom stručnoga opisa individualnoga razvoja i s unutarnjom logikom samih struka, koja dopušta da se razne stvari mogu shvaćati na raznim razinama unutar iste kohorte.
 
Šime Šuljić, prof. Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin
Ako je potrebno, radije ću kao nastavnik odslušati još koji semestar na matičnome fakultetu nego slušati „stručnjake opće prakse" koji misle da znaju kako treba u razredu, a nakon što odslušaš izlaganje ili radionicu, jasno ti je da s takvim stilom oni ne bi „preživjeli" ni prvih deset minuta u razredu, na satu na kojemu treba izlagati sadržaje nastavnoga predmeta. Posebno su ispod svake razine bile masovne i skupe edukacije nastavnika za uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi u CKR-u.
 
Antonija Horvatek, učitelj savjetnik Osnovna škola Josipa Badalića, Graberje Ivanićko
 
Vezano uz prijedloge CKR kurikula, često se čuje da će udžbenici postati sporedni ili nevažni te da će učitelj sam kreirati sve potrebne materijale. Zahvaljujem na tako ogromnome povjerenju u sposobnost i predanost učitelja, međutim, takva razmišljanja smatram opasnima i nerealnima. Opasnima, jer učitelj ne može napraviti toliko zadataka, materijala i svega ostaloga koliko nam se sada svima nudi kroz zajedničke udžbenike, a koji pomažu povećanju kvalitete nastave.
 
Prof. emer. Igor Čatić Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Ne samo da Hrvatska nije zrela za e-školu, nego i u Njemačkoj misle da Njemačka još nije zrela (Die digitale Schule muss reifen, VDI-N, 2016.). Meni je to bio okidač da se upozori na štetnost pretjerane dječje uporabe računala. Jasno stajalište zauzeo je neuroznanstvenik Goran Šimić u članku Računala ne mogu nadomjestiti kvalitetne nastavnike i profesore (Zg-magazin, 2016.). Slične su opomene sve učestalije, posebno iz SAD-a. Računalo je ipak još samo alat s još uvijek nedovoljno proučenim posljedicama na cjelokupnu osobnost učenika. Neke su već sada vidljivo teške. Nažalost, ove misli potpuna su nepoznanica onima koji su osmislili CKR.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Utorak, 17/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 892 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević