Get Adobe Flash player

Zvonko Posavec: Ni narod ni nacija nisu prirodna datost

 
 
U organizaciji Kabineta za pravo, politiku i sociologiju „Juraj Križanić“ Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u utorak 23. svibnja u palači HAZU održana je tribina pod nazivom Što je nacija? Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić u uvodnom je govoru kazao da se radi o aktualnoj temi, budući da u Europskoj uniji jačaju nacionalni osjećaji i ideja nacionalne države, pri čemu nacije doživljavaju vidljive promjene.
http://info.hazu.hr/upload/image/slike_ljudi/ZPosavec.jpg
Zvonko Posavec
 
Predavanje na temu Nacionalni identitet i demokratska država održao je  akademik Zvonko Posavec koji je poručio da nacionalni identitet kao temelj moderne demokratske države nije stvar prošlosti, tako da države i unutar EU još uvijek djeluju prvenstveno u skladu sa svojim nacionalnim interesima. Ujedno je pojasnio procese nastanka i razvoja nacija te obrazložio da je narod, za razliku od nacije, skupina koja nema svijest o sebi kao nečem jedinstvenom i samosvjesnom. „Ni narod ni nacija nisu prirodna datost“, rekao je akademik Posavec. Pojasnio je razlike između francuskog modela nacije koji okuplja sve državljane bez obzira na etničko porijeklo, kulturu i jezik te njemačkog modela u kojem su upravo ti elementi ključni za formiranje nacije, budući da nije postojala jedinstvena njemačka država. Dok je u Francuskoj nacija političko-voljna zajednica koja počiva na temelju življenja pod jednim političkim poretkom, u Njemačkoj i u drugim srednjoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama čovjek pripada naciji neovisno o svojoj volji.
 
Za nastanak nacija ključna je svijest o jednakosti svih građana i uklanjanje staleških podjela koje daju povlastice plemstvu, što je jedna od glavnih tekovina Francuske revolucije. „Prije 18. stoljeća nije bilo nacija. Ni Grci ni Rimljani nisu bili nacije, nego političko-pravni sustavi koje nazivamo državama, iako to nisu bile ni države u modernom smislu. Također je krivo u srednjem vijeku nalaziti sjeme iz kojeg će se razviti nacionalne države. Nacionalizam nastaje između 1750. i 1850. kao politička religija 19. i 20. stoljeća“, rekao je akademik Posavec. On je pojasnio  i nastanak američke nacije koja se formirala odvajanjem od zemlje porijekla i pozivanjem na prirodno pravo, zbog čega je postala privlačna svim doseljenicima. Po njegovim riječima, nacija i danas ima važnu ulogu u integraciji i homogenizaciji nekog stanovništva, što su glavne pretpostavke za ostvarenje temeljnih prava i demokracije.
Akademik Nikša Stančić održao je predavanje pod naslovom Vrhovac – Kopitar – Karadžić : Modeli Hrvatske, slovenske i srpske nacionalne integracijske ideologije u pripremnom preporodnom razdoblju. Budući da su se 1814. u Beču susreli zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac i slovenski filolog Jernej Kopitar koji je imao velik utjecaj na srpskog filologa Vuka Karadžića, akademik Stančić je dao komparativnu analizu hrvatske, slovenske i srpske protonacionalne integracijske ideologije u pripremnom preporodnom razdoblju.
 
Kopitar je polazio od jezika kao bitnog elementa nacije, zbog čega je sve koji govore slovenski jezik smatrao jednim narodom (predlažući naziv Karantanci), ubrajajući među njih i Hrvate kajkavce, budući da je štokavce smatrao Srbima. Kod Slovenaca nije bilo plemstva niti nacionalnih institucija koje bi bile nositelji ideje o slovenskoj državi, dok je kod Srba svijest o srednjovjekovnoj srpskoj državi čuvala Srpska pravoslavna crkva, zbog čega dolazi do identifikacije srpstva i pravoslavlja, odnosno etnokonfesionalizma.  Kod Hrvata je nositelj političkog identiteta bilo plemstvo koje je čuvalo tradiciju hrvatskog srednjovjekovnog kraljevstva, što se zorno vidjelo u nazivu Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, iako Dalmacija tada nije bila u njenom sastavu. „Krajem 18. stoljeća počinje izlazak iz plurala pa hrvatski izaslanici u Ugarskom saboru 1790. koriste pojam Regnum Croatiae, uz napomenu da pod njim uz Hrvatsku podrazumijevaju i Slavoniju i Dalmaciju.
 
Sebe su nazvali hrvatskom nacijom (natio Croatica) i time su iskazali protonacionalne ideje. Protiveći se uvođenju mađarskog jezika iskazali su pripadnost slavenskom jeziku, čime se uz politički uvodi i etnički identitet“, rekao je akademik Stančić. Pojasnio je da su Hrvati u 18. stoljeću imali kajkavski i štokavski književni jezik koji su se nazivali ilirskim, pri čemu se kao sinonim koristio i naziv hrvatski. Akademik Stančić je spomenuo poznato Vrhovčevo pismo svećenicima iz 1813. kojim ih je pozvao da skupljaju narodno blago, ali i građu za formiranje standardnog jezika, posebno pravne i bogoslovne termine, formule oslovljavanja te gramatičke oblike i naglaske uz tumačenja. Vrhovac je svećenike pozvao i da skupljaju stare knjige na „ilirskom“ jeziku, ali pisane latinicom. „Time je kao Hrvate definirao kajkavce, štokavce i čakavce katolike, ali ne i pravoslavce jer su oni koristili ćirilicu, a proces standardizacije srpskog jezika bio je u tijeku, što je Vrhovac dobro znao“, kazao je akademik Stančić, zaključivši da je Vrhovčevo poimanje hrvatskog identiteta utemeljeno na kombinaciji elemenata kulturnog i političkog nacionalizma.
 

Marijan Lipovac

Europski parlament odbio nove genetski modificirane organizme

 
 
Zastupnici Europskog parlamenta suprotstavili su se 17. svibnja 2017. namjeri Europske komisije da odobri uvoz proizvoda od genetski modificiranog kukuruza i pamuka: „Europski parlament je većinom glasova podržao dvije rezolucije kojima se ulaže prigovor na odluku Europske komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani pamuk GHB119 i genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od istih“, navodi se u priopćenju.
http://il2.picdn.net/shutterstock/videos/14543497/thumb/1.jpg?i10c=img.resize(height:160)
Genetski modificirani pamuk GHB119 ima dva nova svojstva zahvaljujući genetskom inženjeringu: otporan je na herbicid glufosinat-amonij koji je klasificiran kao toksična tvar s izrazito štetnim učincima na reprodukciju. Pored toga, GHB119 je otporan i na kukce štetnike koji u uzgoju pamuka nanose štete: ima 'ugrađen' gen bakterije tla Bacillus thuringiensis (Bt) zahvaljujući kojem biljka pamuka sama proizvodi toksin koji je štetan za štetnike pamuka. Genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9 otporan je na herbicid 2,4-D koji je dokazano štetan za razvoj embrija i uvršten je u grupu endokrinih 'prekidača' (tzv. 'disruptor') jer ozbiljno ometa i prekida fiziološke funkcije hormonalnog sustava.
 
Keith Taylor, zastupnik Europarlamenta (član britanskih „Zelenih“) i član Odbora za okoliš i javno zdravstvo je izjavio: „Svijet već sada proizvodi dovoljno hrane za prehranu 10 milijardi ljudi, a agro-korporacije tvrde kako trebamo GMO da bi prehranili svijet.“ Češki zastupnik u Europskom parlamentu Pavel Poc i potpredsjednik Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane organizirao je znanstvenu konferenciju u Europskom parlamentu koja je održana u Bruxellesu 10. svibnja 2017. a tema je bio zloglasni herbicid glifozat (ili glifosat). Jedan od uglednih govornika bio je dr. Helmut Burtschner, biokemičar (član austrijske organizacije za zaštitu okoliša „Global 2000“) koji je autor izvješća „Buying Science“ („Kupljena znanost“) u kojem dokazuje usku povezanost industrije, tj. proizvođača glifosata i regulatornih tijela koji zajedno čine sve da spriječe zabranu primjene glifosata. Govorio je i ugledni dr. Michael Antoniou o povezanosti herbicida „Roundup“ (sadrži glifosat, proizvođač je kompanija 'Monsanto') s pojavom tzv. ne-alkoholnog masnog oboljenja jetre i to već kod ultra niskih doza (o tome sam pisala ranije).
 
Istovremeno u svibnju 2017. u Indiji se poljoprivredni proizvođači gorušice (najpoznatiji proizvod od sjemenki gorušice je senf, a proizvodi se i ulje) snažno suprotstavljaju odluci mjerodavnih institucija Indije koje su odobrile komercijalni uzgoj genetski modificirane gorušice DHM-11 (Dhara Mustard Hybrid 11) koja je otporna / tolerantna na herbicid glufosinat. Genetski modificirana gorušica DHM-11 stvorena je u istraživalačkom laboratoriju Sveučilišta Delhi: znanstveni projekt je predvodio Deepak Pental, bivši vicekancelar Indije, a projekt je financirala indijska Vlada. Nakon genetski modificiranog pamuka, genetski modificirana gorušica DHM-11 bila bi druga genetski modificirana kultura u Indiji za komercijalni uzgoj. DHM-11 je tolerantan na herbicid glufosinat koji je između ostalog, poznat i kao neurotoksin. Nadalje, DHM-11 je zahvaljujući metodama biotehnologije sada bolje podoban za hibridizaciju jer je 'umetnut' sustav gena iz jedne bakterije tla (naime, gorušica je samooplodna biljka) koji uzrokuje sterilnost muških spolnih stanica pa biljka postaje podobnija za hibridizaciju. Argumenti znanstvenika 'ZA' DHM-11 su: povećanje prinosa između 25 i 30%, a to će pomoći Indiji da smanji ovisnost o rastućem uvozu jestivih ulja.
 
Međutim, sva dosadašnja iskustva uzgajivača genetski modificiranih poljoprivrednih kultura su negativna jer nema povećanja prinosa niti smanjene uporabe herbicida i/ili insekticida, već naprotiv, njihova primjena je povećana. Nadalje, uzgoj genetski modificiranih kultura je vrlo skup jer zahtijeva kupovinu GMO sjemena za svaku sjetvu, primjenu skupe tehnologije i agromjera radi čega su mnogi poljoprivrednici propali i ostali bez zemlje i prihoda, a u slučaju uzgoja genetski modificiranog Bt pamuka u Indiji mnogi su farmeri propali i počinili samoubojstvo o čemu sam također već pisala. Prema podatcima grupe 'Gene Ethics' (lobistička grupa protiv GMO-a) Burkina Faso i Rumunjska odustaju od komercijalnog uzgoja GMO-a (2016.), dok druge države bilježe smanjenje komercijalne proizvodnje GMO-a. U Rumunjskoj se komercijalno uzgajao genetski modificirani kukuruz, ali je 2016. na zahtjev farmera usvojena odluka o zabrani uzgoja GMO-a na nacionalnoj razini.
 
Burkina Faso je 2015. uzgajala Bt-pamuk na 400.000 hektara, ali je uzgoj prošle godine (2016.) zabranjen, zbog loše kvalitete pamuka, odnosno pamučnih vlakana što je uništilo poznatu reputaciju države kao proizvođača kvalitetnog pamuka. U Indiji je uzgoj Bt-pamuka značajno smanjen 2016. zbog problema sa – štetnicima koji su postali otporni na Bt-toksin. U Argentini je uzgoj genetski modificirane soje smanjen za 3%, jer poljoprivrednici masovno odustaju od uzgoja genetski modificirane soje te prelaze na uzgoj kukuruza i suncokreta. Uzgoj pamuka smanjen je i u Kini za 24% zbog niskih cijena pamuka i drugih problema. Indijski ministar zaštite okoliša Jairam Ramesh zatražio je 10. veljače 2010. šestomjesečni moratorij na odobrenje komercijalnog uzgoja genetski modificiranog Bt-patlidžana ( u Indiji poznat pod nazivom 'brinjal'). To je trebala biti prva vrsta genetski modificiranog povrća i stoga je potreban oprez – „Moramo biti znanstveno i društveno odgovorni,“ izjavio je tada Ramesh. Naravno, Bt-patlidžan sadrži novi gen Cry1Ac iz bakterije tla Bacillus thuringiensis.
 
Filipini su 2013. suspendirali pokusni uzgoj genetski modificiranih patlidžana. U Bangladešu je 2014. pilot projekt komercijalnog uzgoja Bt-patlidžana znatno podbacio i farmeri su bili suočeni s problemima i financijskom katastrofom. Patlidžani imaju vrlo veliko značenje u prehrani siromašnog stanovništva Bangladeša, Indije, Burme, Kine i jugoistočne Azije, pa se i naziva „povrće siromašnih.“ Znanstvenici Sveučilišta Michigan (Michigan State University) objavili su u najnovijem izdanju časopisa „Ecography“ (16.05.2017.) rezultate provedenog istraživanja o zabrinjavajućem smanjenju broja prekrasnih i čudesnih leptira, tzv. monarh leptira koji svake godine migriraju iz istočnog područja Sjeverne Amerike u sjeverozapadno područje Meksika gdje prezimljuju. Monarh, lat. Danaus plexippus, je veliki leptir iz porodice šarenaca (lat. Nyphalidae) čija osnovna boja krila je narančasta. Jedan od uzroka njihovog nestajanja je i zloglasan herbicid glifosat („Roundup“ kompanije Monsanto) ali i drugi herbicidi koji utječu na smanjenje populacije biljke kojom se hrane gusjenice leptira monarha. Radi se o biljkama poznatim pod nazivom svilenice (ili mliječni korov), a pripadaju američkom rodu svilenica (porodica Asclepiadaceae, rod Asclepias,) koje sadrže oko 100 vrsta zeljastih biljaka. Stručnjaci su zbog toga počeli savjetovati ljude o načinu uzgoja svilenica u vrtovima i sl. kako bi doprinijeli očuvanju leptira monarha. U Meksiku je proglašen Rezervat biosfere leptira monarha (100 km sjeverozapadno od grada Meksika na planinama trans-meksičkog vulkanskog prstena) koji je 2008. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine iz obje Amerike.
 
Znanstvenici Sveučilišta u Arizoni objavili su nedavno novi članak o GMO-u koji će navodno pomoći u smanjenju broja oboljelih od karcinoma jetre. Naime, stvoren je novi genetski modificirani kukuruz koji će navodno poboljšati zdravlje usjeva jer će biljka biti otporna na gljivice iz roda Aspergillus koje su odgovorne za stvaranje opasnog i karcinogenog toksina – aflatoksina. Najveće koristi trebale bi imati siromašne i nerazvijene zemlje gdje se kukuruz ne testira na prisutnost aflatoksina pa se oko 4,5 milijarde ljudi gotovo svakodnevno truje. No, osim u kukuruzu, aflatoksin najčešće nalazimo u kikirikiju, sjemenkama pamuka, orasima, pistaciji i brazilskim oraščićima te u mlijeku.
 
Novi genetski modificirani kukuruz otporan na gljivice Aspergillus stvoren je zahvaljujući novoj metodi biotehnologije poznatoj pod nazivom RNK interferencija (RNKi): biološki proces u kojem RNK molekule inhibiraju ekspresiju gena neutraliziranjem ciljanih mRNK molekula (glasnička RNK) ili jednostavnije i razumljivije – RNK interferencija omogućava blokiranje određenih vrsta gena (još se naziva i 'utišavanje gena').
 
U subotu 20. svibnja u stotinama gradova na šest kontinenata održan je šesti po redu „Marš protiv Monsanta“ u kojem su marširale stotine tisuća ljudi. „Marš protiv Monsanta“ održava se sa ciljem podizanja javne svijesti o štetnostima genetski modificiranih organizama i herbicida glifosata koji je otkriven u ispitanim uzorcima zraka i kiše, majčinog mlijeka, vitaminina za trudnice, u hrani za dojenčad ('Baby formula'), kao i u cjepivima za djecu te u 90% prehrambenih proizvoda iz konvencionalnog uzgoja. Međunarodni „Marš protiv Monsanta“ održan je 20. svibnja u Zagrebu i u Đakovu u organizaciji „Slobodne Hrvatske.“ No, ostao je u velikoj sjeni veličanstvenog „Hoda za život.“
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Knjiga je namijenjena svima koji se bave liječenjem debljine

 
 
U ponedjeljak 22. svibnja u Preporodnoj dvorani Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održano je predavavljanje knjige Kirurško liječenje bolesti debljine, autora prof. dr. sc. Miroslava Bekavca-Bešlina i doc. dr. sc. Fuada Pašića sa suradnicima. Knjiga je namijenjena svima koji se bave liječenjem debljine, a osim opisa operacija za uklanjanje debljine govori i o tome kako treba postupati s pacijentima koji se suočavaju s tim problemom. Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić kazao je da knjiga govori o području koje je često zanemareno u percepciji liječnika, pacijenata i šire javnosti.
http://tip.ba/wp-content/uploads/2017/05/unnamed-225.jpg
„Debljina se najčešće percipira kao estetski problem, iako se radi o javnozdravstvenom problemu. Gotovo da ne postoji nijedna bolest kod koje debljina nije otežavajući faktor“, kazao je akademik Kusić, pohvalivši multidisciplinarnost knjige. Recenzent knjige prof. dr. sc. Davor Štimac upozorio je da je preko 20 posto stanovništva Hrvatske debelo, a da svako treće ili četvrto dijete ima prekomjernu težinu. „Ako želite doživjeti duboku starost, nemojte biti debeli. Nema debelih devedesetogodišnjaka i stogodišnjaka. Smanjenjem unosa hrane za 30 posto može se doći do smanjenja težine za 30 posto“, kazao je Štimac. Recenzent prof. dr. sc. Veljko Đorđević upozorio je da su debeli ljudi zatočenici svoga tijela i poručio da kirurgija ne može puno učiniti ako se ne promijeni način života.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko je Srbima iz Novoga Sada u Obrovcu trebao platiti glasovanje?

Subota, 27/05/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 848 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević