Get Adobe Flash player

Iz konfuznoga kurikula nije posve razvidno kako će se strukturirati nastavni sadržaji

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Akademik Krešimir Nemec, HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Posrijedi je teško prohodan tekst, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Odmah treba konstatirati da smo dobili slab, nedorađen i manjkav tekst iza kojega se krije ne samo nekompetencija nego i opasni voluntarizam. Autori kurikula nisu se prilikom izrade konzultirali ni s relevantnim institucijama (primjerice s Odsjekom za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, s katedrama za hrvatsku književnost na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Zadru, Splitu ili Puli, s Razredom za književnost i Razredom za filologiju HAZU-a) niti s priznatim stručnjacima iz područja lingvistike i znanosti o književnosti. Čini se kao da njima nitko ne treba, a to se vidi i u poslu što su ga obavili. Ostentativno se izbjegavaju glagoli „znati" i „naučiti" kao očito nepoželjni ili čak prevladani, a u prvi plan stupaju demagoške floskule i isprazne didaktičko-metodičke formule, poput vrlo općenitih i stalno ponavljanih „ishoda učenja" ili nejasno definiranih pojmova kao što su „stjecanje kompetencija", „vještina komunikacije" i slično.
http://www.matica.hr/slike/hr/hr2011_2/STG22750.gif
Krešimir Nemec
 
Iz konfuznoga kurikula nije posve razvidno kako će se strukturirati nastavni sadržaji pa prijeti potpuna disperzija u distribuiranju sadržaja i tema iz književne povijesti. Nemoguće je naći primjer neke zemlje u kojoj se odgovorni za odgoj i obrazovanje tako podcjenjivački odnose prema vlastitoj kulturi i tradiciji. Brza primjena kurikula otvorila bi prostor za improvizaciju, dezorijentiranost i kaotičnost u nastavi. Potrebna je široka i dugotrajna javna rasprava u koju će biti uključene sve relevantne institucije i pojedinci. U takvoj otvorenoj, tolerantnoj i ideološki neostrašćenoj raspravi treba „odvagnuti" sva dosadašnja pozitivna i negativna iskustva i utvrditi precizan nastavni plan: kamo idemo i što želimo. Bez stručnoga osposobljavanja nastavnika svaka je reforma unaprijed osuđena na neuspjeh.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Na temelju članka 84. stavka 3. i 4. Zakona o hrani Listu potpisuje bivši SDP-ov ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina

 
 
U kolovozu su neki mediji uzbunili hrvatsku javnost jer su otkrili jedan dokument objavljen u Narodnim novinama 2012. (NN 33/2012). Radi se o „Listi hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla koja predstavlja poznatu ili prijeteću opasnost, a koja podliježe povećanom broju službenih kontrola pri uvozu.“ No, o ovoj Listi još ranije pisali su i upozoravali pojedini stručnjaci kao i pojedine zabrinute osobe na raznim forumima, blogovima i sl.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b4/SalmonellaNIAID.jpg/1200px-SalmonellaNIAID.jpg
Navedena „Lista hrane“ donesena je na temelju članka 84. stavka 3. i 4. Zakona o hrani (NN 46/07, 84/08, 55/11) a Listu dakako potpisuje ministar poljoprivrede (u ovom slučaju to je bio ministar Tihomir Jakovina): „Novi pristup sigurnosti hrane postavljen je donošenjem europskog Zakona o hrani odnosno Uredbe (EZ) 178/02 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002.“ Listu također objavljuje i Europska komisija. Na navedenoj Listi nalaze se uobičajeni prehrambeni proizvodi iz pojedinih zemalja, najčešće iz država „trećeg svijeta“ a koji sadrže štetne toksine, kemijske tvari i dr.
 
Popis toksične hrane u Hrvatskoj s Liste
 
Tako se na Listi nalaze: lješnjaci iz Azerbajdžana radi sadržaja aflatoksina, kikiriki (u ljusci, oljušten, pržen) iz Brazila, Gane i Indije također sadrži aflatoksine; suha tjestenina iz Kine sadrži aluminij; svježi pomelo (vrsta neobičnog voća iz porodice agruma ili citrusa) iz Kine sadrži rezidue štetnih pesticida; crni i zeleni čaj iz Kine također sadrži rezidue pesticida; naranče (svježe ili sušene), breskve, nar ili šipak, jagode, zatim paprike slatke ili ljute, sve iz Egipta, također sadrže rezidue štetnih pesticida; paprike iz roda Capsicum annuum (mljevene, drobljene), proizvodi od čilija, kurkuma, crveno palmino ulje – svi ovi navedeni proizvodi sadrže štetna Sudan bojila i to iz svih država izvoznica (osim iz zemalja Europske unije); paprika (C. annuum, cijela, mljevena ili drobljena) iz Perua sadrži aflatoksin i okratoksin A; suho grožđe iz Uzbekistana sadrži okratoksin A; dodatci hrani za životinje i premiksi iz Indije sadrže olovo i kadmij; slatke paprike (C. annuum) i rajčice iz Turske sadrže rezidue pesticida; grah, patlidžani, kupus, cvjetača, korabica, kelj i druge jestive kupusnjače iz Tajlanda također sadrže rezidue štetnih pesticida; bosiljak, menta i listovi korijandera iz Tajlanda mogu sadržavati opasnu bakteriju iz roda Salmonella (Salmonella 6) itd. Za više informacija svatko može pogledati Listu koja je objavljena u Narodnim novinama, uključujući i na internetskoj stranici (www.nn.hr).
 
Zašto se navedeni prehrambeni proizvodi nalaze na Listi i zašto se zahtijeva oprez, tj. zašto ova hrana podliježe povećanom broju službenih kontrola pri uvozu? Počet ću s jednom grupom vrlo opasnih toksina, a to su okratoksini od kojih je najopasniji okratoksin A (OTA). Okratoksini su sekundarni metaboliti gljivica plijesni iz roda Aspergillus sp. i Penicillium sp. a ubrajaju se u porodicu mikotoksina. Okratoksini su vrlo snažni toksini, imaju dug 'poluživot'  u organizmu čovjeka i stoga se lako mogu otkriti u krvnom serumu. Postoje okratoksin A, B i C. Okratoksin A je vrlo snažan toksin, klasificiran je u grupu 2b: mogući humani karcinogen (prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje karcinoma, IARC/WHO). 
 
Okratoksini su također otkriveni u mesu, mliječnim proizvodima i pekarskim proizvodima. Kod čovjeka dnevni unos okratoksina u dozi od 1,21 mikrograma/dan dokazano je povezan s razvojem endemske nefropatije. O incidenciji endemske nefropatije počinje se izvještavati početkom 1950-ih i to u pojedinim europskim državama – Bugarska, Rumunjska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija kao i u Africi (Južna Afrika, Kongo, Tunis, Maroko, Egipat). Okratoksini su nefrotoksični i uzrokuju nefropatije, tj. oboljenja bubrega, uključujući i tumor bubrega kao i akutno zatajenje bubrega; također su toksični i za jetru, a „poluživot“ u krvi čovjeka je 840 sati (35 dana) nakon unosa hranom.
 
Kratoksini, neurotoksini, imunotoksini...
 
Osim nefro- i hepatotoksičnosti, okratoksini su i neurotoksini, imunotoksini itd. što znači da štetno djeluju na nervni/živčani sustav kao i na imuni sustav čovjeka, ali i životinja. Okratoksini kod viših doza mogu biti embriotoksični i teratogeni. Upravo stoga Europsko znanstveno vijeće za hranu 'propisuje' unos niskih doza okratoksina u organizam: ispod 5 nanograma po kilogramu tjelesne težine/dan. Okratoskin A je najtoksičniji okratoksin a izoliran je iz plijesni A. ochraceus 1965. u Južnoj Africi. Okratoksin A se akumulira u tjelesnim tkivima i tekućini ljudi kao i životinja i sporo se izlučuje iz organizma. Okratoksin A može prijeći i kroz placentu te izazvati malformacije središnjeg živčanog sustava kod fetusa.
 
Aflatoksini se također ubrajaju u najpoznatije i najtoksičnije mikotoksine. Produciraju ih neki sojevi plijesni iz roda Aspergillus (A. flavus stvara aflatoksine B1 i B2 na žitaricama; A. parasiticus stvara aflatoksine B1, B2, G1 i G2 na uskladištenim uljaricama). Aflatoksini su nefrotoksični i hepatotoksični, tj. štetno djeluju na funkciju bubrega i jetre. Prema klasifikaciji Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma (IARC), aflatoksini su svrstani u skupinu 1: grupa spojeva s dokazanim karcinogenim učinkom kod čovjeka.
 
Nedozvoljena bojila u hrani
 
Vjerojatno će se sada neki sjetiti i velikog problema s kojim su bili suočeni naši proizvođači mlijeka na farmama muznih krava a koji je bio uzrokovan pojavom povećane doze aflatoksina u svježem mlijeku. Grupa tzv. Sudan bojila sastoji se od više crvenih bojila: Sudan I, II, III i IV, Sudan Orange G i Sudanred B. Sudan bojila u hrani prvi puta su otkrivena u Francuskoj, u svibnju 2003., a do kraja 2003. Europski žurni sustav obavješćivanja (RASFF) objavio je ukupno 119 obavijesti o nalazu opasnog Sudan bojila u uzorcima čili paprike u prahu kao i u hrani koja je sadržavala čili. Problem prisutnosti opasnog Sudan bojila u hrani nastavio se tijekom 2004. i 2005., a najčešći izvor bili su: čili paprika u prahu, umaci s čili paprikom u prahu, „curry,“ worcester umaci, umaci za pizzu, pikantni umaci za tjesteninu, „snack“ proizvodi s okusom čilija te mesni proizvodi u koje se dodaju mješavine začina. Sporna čili paprika u prahu najčešće je potjecala iz Indije, dok su sporni prehrambeni proizvodi potjecali iz država EU-a.
 
Potrebno je naglasiti kako je Europska unija u cilju sprječavanja nedozvoljenih bojila u hrani usvojila mjere o kontroli čilija u prahu i svih proizvoda koji sadrže čili (Dec.2003/460/EC; Dec.2004/92/EC). Sudan bojila se ubrajaju u grupu sintetskih azo bojila topivih u ulju, a raspadni produkti ovih bojila smatraju se kancerogenim i teratogenim. Prema klasifikaciji IARC-a, ubrajaju se u treću kategoriju kancerogenih tvari. Inače, Sudan bojila se koriste za bojanje sintetskih materijala, voskova, naftnih derivata, pasta za cipele, pasta za parkete i dr. Iz navedenog razloga, Sudan bojila nisu dozvoljena za bojenje hrane, ne nalaze se na tzv. pozitivnoj listi aditiva Europske unije, kao ni na Listi 1. Pravilnika o prehrambenim aditivima (NN 173/04). 
 
Olovo u hrani za djecu
 
Olovo je vrlo štetno za svaki organizam: „Ne postoji sigurna razina olova u krvi,“ upozorava Jennifer Lowny, pedijatrica, jer olovo uzrokuje probleme u ponašanju i snizuje kvocijent inteligencije (IQ). Jedno provedeno istraživanje u SAD-u otkrilo je prisutnost olova i u hrani za malu djecu, uključujući i sokove od jabuke, grožđa i mrkve (rezultate istraživanja objavio je američki „Environmental Defense Fund“). Američki pedijatri stoga preporučuju roditeljima: „djeca mlađa od jedne godine ne bi smjela piti nikakve sokove.“
 
Olovo kao metal nalazimo u okolišu i prirodi u anorganskom i organskom obliku. Nažalost, olovo je značajni onečišćivač okoliša, a najvećim djelom ovo onečišćenje potječe od antropogenog utjecaja (tj. čovjek i njegove aktivnosti glavni su uzrok onečišćenja olovom). Najosjetljiviji organ na olovo kod čovjeka je središnji živčani sustav, naročito je osjetljiv mozak u razvoju; osim neurotoksičnosti, kod odraslih olovo ima kardiovaskularne i nefrotoksične štetne učinke. Nadalje, olovo se akumulira u mekim tkivima a s vremenom i u kostima. Proizvodi od žitarica i povrća kao i voda iz slavine najčešći su izvor kontakta čovjeka, tj. potrošača s olovom, ističe Europska komisija.
 
Opasni kadmij u prehrambenim proizvodima
 
Kadmij je teški metal visoke toksičnosti, osobito za bubrege, koštani i dišni sustav i uvršten je u skupinu humanih karcinogena. U prirodi je kadmij prisutan u niskim dozama, ali brojne aktivnosti čovjeka uveliko su doprinijele znatnom povećanju razine kadmija u okolišu. Nažalost, kadmij je utvrđen i u pojedinim prehrambenim proizvodima, naročito u žitaricama, povrću i korjenastom povrću bogato škrobom (krumpir, batat, kasava, yam i sl.). Kadmij u okolišu potječe pretežito iz baterija: ¾ kadmija potječe iz nikal-kadmij baterija, a ¼ iz različitih pigmenata, premaza, stabilizatora za plastiku itd. Umjetna fosfatna gnojiva važan su izvor onečišćenja tla i vode s kadmijem.
 
Godišnje se u okoliš odloži oko 25.000 tona kadmija, a polovica toga završi u vodotokovima (najviše u rijekama), dok manji dio kadmija dospije u zrak putem vulkanskih aktivnosti i šumskih požara. Pušači su najviše izloženi negativnom, štetnom učinku kadmija koji odlazi u pluća. Putem krvi kadmij odlazi u jetra gdje se veže za određene proteine te tako dospijeva u bubrege gdje se akumulira / nakuplja i oštećuje filtrativnu sposobnost bubrega. A to pak omogućuje izlučivanje esencijalnih proteina i šećera iz organizma s daljnjim oštećenjem bubrežnog tkiva. Kadmij nadalje štetno djeluje i na središnji živčani sustav, imuni sustav, uzrokuje psihološke poremećaje, reproduktivne probleme, uključujući i neplodnost, frakture tj. prijelome kosti, oštećenje DNK i karcinom. Jedan stručnjak koji je ostao anoniman upozorava: „Previše je ljudi koji broje kalorije, a premalo je onih koji broje kemijske tvari u hrani.“
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Pretjerana digitalizacija škodit će djeci, a zbog nečijih interesa

 
 
Tekst gospodina A. Krajine iz Zadra “Hoće li djeca ići u školu s osmijehom, ovisi o roditeljskim naputcima” (VL, 30. kolovoza) pogađa u središte teme o obrazovanju hrvatske mladeži. Njegov tekst mogao bi se zvati i “Obrazovanje nije lunapark”. Izostala je poveznica važna za ministra zdravstva. Gospodin A. Krajina prenosi vlastita iskustva iz SAD-a. Vrlo točno opisuje prednosti i nedostatke tog obrazovanja. Zašto bi se njegov tekst mogao zvati “Obrazovanje nije lunapark”? Tako glasi naslov članka na jednom našem portalu 10. ožujka 2016. Samo nekoliko misli iz tog teksta.
http://www.sketchcareer.com/assets/uploads/course/informatica.jpg
“Nažalost, kurikulna reforma ne obećava ništa dobro hrvatskom narodu. Nije u pitanju samo popis literature. Treba razgrnuti i utjecaje svih mogućih lobija.” Upravo se utjecaj lobija vidi na primjeru uvođenja obvezne informatike u 5. i 6. razred osnovne škole. Zastupa se STEM. Što s time ima ministar zdravstva? Morat će uzeti u obzir da pretjerana digitalizacija osoba u formativnoj dobi rezultira debljinom, digitalnim mobbingom, zaostacima u razvoju mozga itd. No naši stručnjaci i istodobno političari to namjerno ne prepoznaju. Melinda Gates javno se ispričala javnosti: “Kada smo počeli raditi na digitalizaciji, nismo znali sve moguće posljedice.”
 

Igor Čatić, profesor emeritus, Večernji list

Anketa

Znate li da se u Jokićevoj kurikulnoj reformi na 300 stranica teksta nigdje ne spominje "hrvatski jezik"?

Četvrtak, 21/09/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1085 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević