Get Adobe Flash player
Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Ne smetaju im hrvatske kune kad podržavaju Plenkovića i HDZ. Smeta im...

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Andrej oko sebe ima klimavce, puzavce, kameleone, beskralježnjake,...

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Sesardić: Josipović slijedi logiku onog ideološki korumpiranog suda...

Sprega lokalne i državne politike

Sprega lokalne i državne politike

Projekt Brijuni Rivijera Ivana Jakovčića povezuje lokalne i državne...

Desnica zastranila zbog egoizma

Desnica zastranila zbog egoizma

Ništa nisu naučili iz...

  • Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    četvrtak, 18. travnja 2019. 12:16
  • Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:51
  • Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:44
  • Sprega lokalne i državne politike

    Sprega lokalne i državne politike

    srijeda, 17. travnja 2019. 11:10
  • Desnica zastranila zbog egoizma

    Desnica zastranila zbog egoizma

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:39

Crnogorska skupština proglasila ilegalnom i nevažećom srbsku okupaciju 1918. godine

 
 
Događaj stoljeća, a ne “najvažniji politički događaj zadnjih 1.5 mjeseci“, jest: ODLUKA Crnogorskog Sabora (Skupštine) o proglašenju srbske okupacije 1918. ilegalnom i nevažećom! Isto slijedi, ako već nije, za Pravoslavnu Crkvu u Crnoj Gori. Nekako istovremeno, u zemljopisno tako dalekoj Ukrajini, ali srcu tako bliskoj: Proglašenje autokefalnosti Ukrajinske Pravoslavne Crkve.
https://i.ytimg.com/vi/9RCUSI-uTnM/maxresdefault.jpg
Nakon ovih stoljetnih događaja (Centennial events) smijemo li se ne pitati: Što je najvažniji i najveći politički problem u RH? Moramo ga izreći i precizno formulirati. Ako to ne možemo, kako ćemo puno složenije probleme razumjeti, a kamoli riješiti. Formulacija majke svih hrvatskih političkih problema ovisi samo o nama, za razliku od prijedloga rješenja, ma kako dobri bili. Dakle smatram: Srbska okupacija Hrvatske 1918. (tzv. “Prisajedinjenje”), čije posljedice još uvijek trpimo, nikada nije proglašena ilegalnom i nevažećom. I dalje, nije li naš najvažniji zadatak donijeti DEKLARACIJU HSUS-a?: Najvažniji i najhitniji zadatak Hrvatskoga Državnoga Sabora je proglasiti REZOLUCIJOM srbsku okupaciju Hrvatske 1918. ilegalnom i pravno nevažećom.
 
U stoljeću Tehnologije(!), nema Odbora, ali niti Ministarstva Tehnologije! Molim primijetiti da u Bavarskoj postoji Ministarstvo Gospodarstva, Infrastrukture, Transporta i Tehnologije (Bavarian Ministry for Economic Affairs, Infrastructure, Transport and Technology). Napomena: Posljedica ovakve particije djelatnosti u Ministarstva je kakav profil (da ne kažem životopis!) (ne) može biti „Ministar gospodarstva“! Daljnja razmišljanja i savjetovanja o podjeli nužnih djelatnosti u Ministarstva, dakle spajanje, ukinuće trenutnih i osnivanje novih, kao i mapping/preslikavanje Odbora u Ministarstva, ostavio bih za slijedeći sastanak.
 

Tomislav Nürnberger

Rehabilitacija Draže Mihailovića: revizija Drugoga svjetskog rata

 
 
Nakon devet godina suđenja i brojnih rasprava u srpskoj javnosti, sud u Beogradu je rehabilitirao četničkog vođu Dražu Mihailovića. Predstavlja li ta odluka ujedno i reviziju Drugog svjetskog rata?
https://gdb.rferl.org/AB04865D-FF9C-480E-9A99-48A03BC6935B_w1023_r1_s.jpg
„Odluka je na neki način očekivana, jer je očito da su predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i njegovi savjetnici izgurali ovakvu presudu“, ocjenjuje za DW Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. „I to je završetak jednog procesa koji zapravo vodi reviziji čitavog Drugog svjetskog rata, tako da se Srbija odrekla svega što je bila neka europska vrijednost – mislim tu na antifašizam i tu tradiciju koji su sada potpuno poništeni. Ono što zapravo zabrinjava je to što Europa na to nije reagirala, a mi smo na to puno puta skretali pažnju. U Srbiji će to izazvati dosta reakcija manjina, prije svega muslimana i drugih koji su bili na udaru četničkih odmazdi za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i samih Srba. Tu je također vrlo duboko sjećanje na zločine protiv Srba koji su imali drugačija uvjerenja. A to će naravno imati odjeka i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, jer su se i ratovi devedesetih vodili pod četničkim zastavama i to će dosta komplicirati odnose među zemljama u regiji“, kaže Biserko.
 
"Povijest je davno presudila"
 
Povjesničar i predsjednik Naprednog kluba Čedomir Antić kaže za DW da je sudska odluka o rehabilitaciji Dragoljuba Mihailovića očekivana, jer je riječ o sudskom postupku iz 1946. godine koji je bio staljinistički postupak jednog totalitarnog režima. Kako su se tijekom ovog postupka upravo čule primjedbe da nije riječ o rehabilitaciji, već o suđenju o sudskom postupku, a ne o krivici Draže Mihailovića, Čedomir Antić ističe da je povijest o tome davno presudila: „Dragoljub Mihailović je bio jedan od prvih boraca protiv nacizma u okupiranoj Europi. On je vodio jedan rojalistički pokret koji se borio za obnovu Kraljevine Jugoslavije. Taj pokret je, naravno, bio dijete svog vremena. U jednom totalnom ratu oni su se borili kao jedna neregularna formacija, visoko necentralizirana. Međutim, ideje da je on bio profašistički nastrojen, da je surađivao s okupatorom, jednostavno nisu točne. I u političkom smislu one nikada nisu bile podržane od tri od četiri pripadnice velike savezničke koalicije, dakle od SAD-a čiji je predsjednik Harry Truman još 1948. godine odlikovao najvišim odlikovanjem Dragoljuba Mihailovića, kao i od strane Velike Britanije i Francuske“, kaže Antić.
 
„Kada je riječ o zločinima koje su četnici izvršili protiv pripadnika drugih naroda, tih zločina je naravno bilo, međutim oni su brojčano neusporedivi s genocidom koji je izvršen nad srpskim narodom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH)“, kaže Antić. „Posebno je zanimljivo da je najveća povika na Mihailovića u Republici Hrvatskoj, gdje su četnički zločini bili vrlo rijetki. Ta povika je naprosto potreba da se relativizira djelovanje NDH, a kada je riječ o Bosni i Hercegovini, potreba da se pokaže kako muslimani nisu imali veze s režimom NDH, što jednostavno nije točno. General Mihailović nikada nije izdao nijedan dokument o potrebi suradnje s Nijemcima i Talijanima, niti je ikada napisao ili izdao neko naređenje o napadu na druge narode, tako da je on ispao kolateralna šteta tih teških nacionalnih sukoba i potreba komunističkog režima da oblati svog najvećeg protivnika“, kaže Antić.
 
"Srbija nije sposobna za suočavanje s realnošću"
 
Sonja Biserko pak smatra da su već utvrđene povijesne činjenice o ulozi Dragoslava Mihailovića i četničkog pokreta te da se novi identitet Srbije sada gradi na vrijednostima i referencama koje su krivotvorene i ne tiču se stvarne povijesti tog prostora u 20. stoljeću. „Znači, Srbija ide sve dalje u prošlost jer nije sposobna da se suoči s realnošću, pogotovu s onom iz devedesetih godina. U tom smislu ta revizija je ponikla odatle. I najgore od svega je što je to osnova na kojoj se danas podižu mladi ljudi“, ističe Biserko.
 
„Zato mislim da na ovim premisama nema pomirenja, ni unutar Srbije, a ni u regiji“, smatra Sonja Biserko. „To je pogrešan potez Srbije i on ide na štetu same Srbije. To će stvarati tenzije i u samoj Srbiji, jer postoji jak otpor rehabilitaciji Mihailovića i u samoj Srbiji.“
Čedomir Antić kaže da se, nakon ove presude, može reći da su četnici pobijedili pravno, ideološki i moralno, ali da su partizani pobijedili biološki. „Na ovaj način je jedan sudska priča završena. Više nećemo kažnjavati košarkaše koji nose tetovirani lik Dragoljuba Mihailovića na ruci ili ćemo valjda reagirati ako ih neka ustanova Europske unije isključi iz natjecanja. A kada je riječ o pomirenju u narodu, ono je već izvršeno“, misli Antić. „Osim grupe staraca i ekstremista s obje strane, više se time nitko ozbiljno ne bavi, a u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu to pitanje će uvijek biti živo, jer je to dio procesa nacifikacije srpskog naroda“, kaže Antić.
 

https://www.dw.com/hr/rehabilitacija-dra%C5%BEe-mihailovi%C4%87a-revizija-ii-svjetskog-rata/a-18450228

Ukupna populacija ljudi rođenih izvan EU-a koji žive u EU-u 1. siječnja 2017. bila je 36,9 milijuna

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 28. veljače održan je okrugli stol na temu Izazovi migracija i integracije za javnu upravu, 50. skup u sklopu ciklusa Modernizacija prava. Na okruglom stolu raspravljalo se o jednom od novih, izrazito važnih i velikih izazova za javnu upravu, od klasične državne uprave, preko lokalnih jedinica do raznih javnih službi čija suradnja i koordinacija je prijeko potrebna za sigurnost domicilnog stanovništva i uspješnu integraciju migranata u okviru nacionalne politike imigracije. Analizirane su upravne teškoće i pitanja koja se nameću posljednjih godina, a čije bi značenje u budućnosti moglo biti i veće, pri čemu je istaknuta važnost oblikovanja jasne imigracijske politike i politike integracije.
https://cdn1.img.sputniknews.com/images/102687/64/1026876437.jpg
Kako je istaknuo potpredsjednik HAZU-a i predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić, Hrvatska treba znati koga od migranata želi zadržati jer zbog iseljavanja ima nedostatak radne snage, posebno visokokvalificirane, pa stoga javne službe ne mogu djelovati ad hoc.
Uvodno izlaganje na temu Domicilno stanovništvo, migracije i integracija migranata: globalni i europski okviri – hrvatske prilike održao je prof. dr. sc. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je kazao da migracije predstavljaju izazov za kapacitet upravnih tijela, te izazivaju probleme koordinacije i prenaprežu javne fondove. „U svijetu je 2017. bilo 257,7 milijuna migranata, od toga je bilo 19,9 milijuna izbjeglica, dok ih je u 2010. bilo 220 milijuna. U Europskoj uniji je 2016. bilo oko 4,3 milijuna imigranata, među kojima je bilo oko 2,4 milijuna građana zemalja-nečlanica. Najviše ih je imigriralo u Njemačku, 1,03 milijuna.
 
Ukupna populacija ljudi rođenih izvan EU-a koji žive u EU-u 1. siječnja 2017. bila je 36,9 milijuna, od toga 21,6 milijuna s državljanstvom izvan EU“, rekao je Koprić. Što se tiče Hrvatske, kroz nju je od rujna 2015. do ožujka 2016. prošlo 658.068 osoba, od čega se tek mali broj se zadržao, tražio azil ili bio premješten u Hrvatsku u sklopu EU programa. Hrvatska još uvijek nije atraktivna za doseljavanje te ima veliku ekonomsku emigraciju, a ekonomsku imigraciju uglavnom iz zemalja bivše Jugoslavije.
Koprić je iznio rezultate empirijskog istraživanja kapaciteta lokalnih jedinica za integraciju migranata koje je 2018. proveo tim iz Instituta za javnu upravu među 62 gradonačelnika i načelnika lokalnih jedinica s preko 10.000 stanovnika. „Manje od pet posto jedinica ima imigrante stigle 2015. ili kasnije, a čak 90 posto ima iskustva s izbjeglicama i prognanicima 1990-ih godina. Najradije bi primili doseljenike Hrvate iz inozemstva, zatim ljude iz zapadne Europe, Skandinavije, Kanade, SAD te iz susjednih i tranzicijskih zemalja. Tvrdnju da multikulturalnost nije prihvatljiva ne prihvaća 77 posto ispitanih, a 66 posto ih ne prihvaća tvrdnju da imigracija nije dobrodošla. Istodobno, 68 posto ispitanika smatra da bi više imigranata stvorilo društvene probleme, a 60 posto smatra da je kapacitet lokalnih institucija (vrtića, škola, zdravstvenih i drugih institucija) nedovoljan za integraciju migranata pa bi ih 70 posto bavljenje integracijom prebacilo na nevladine udruge.
 
Gradonačelnici imaju realističnu sliku rizika, problema i potencijalnih prednosti imigracije“, kazao je Koprić. Po njegovom mišljenju, veliki gradovi imaju bolje kapacitete i mogu služiti kao glavne točke integracije migranata, dok manje jedinice u tom smislu pokazuju veće slabosti. „Fragmentirana upravna struktura s 576 jedinica i oko 1500 područnih jedinica i ispostava državne uprave čini integraciju kompleksnom i zahtjevnom u javno-upravljačkom smislu. Primjetno je snažno oslanjanje na inicijativu, političke smjernice i podršku centralnih vlasti. Lokalni vođe trebaju biti proaktivni i prilagodljivi u građenju lokalnih mreža institucija, motivatori u lokalnim zajednicama, povezivati lokalne ekonomske aktere i službe zapošljavanja, no gdje ih naći takve?“, upitao se Koprić.
 
O sigurnosnim aspektima migracijske politike i izazovima za javnu upravu govorio je prof. dr. sc. Siniša Tatalović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a izlaganja su odfržali i doc. dr. sc. Goranka Lalić Novak s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Politike migracije i integracije u Hrvatskoj – izazovi za hrvatsku javnu upravu), izv. prof. dr. sc. Mirko Klarić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu (Kapacitet za integraciju migranata na lokalnoj razini), doc. dr. sc. Teo Giljević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Koordinacija javnih usluga migrantima kao preduvjet njihove uspješne integracije) te dr. sc. Tijana Vukojičić Tomić s istog fakulteta (Dosadašnja iskustva u radu s ranjivim društvenim skupinama kao osnova pripreme javnih službenika za rad s migrantima).  
 

Marijan Lipovac

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Četvrtak, 25/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 896 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević