Get Adobe Flash player
Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Primjer Milana Babića je dobar i jedini ispravan put za suživot i...

Karolina Velika!

Karolina Velika!

Vidimo izgrađenu osobu koja njeguje obiteljske vrijednosti i od koje...

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Vraća Hrvatskoj ustav iz 1974., jer vraća Srbe u ustav, i onda će ići...

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS-u je uspjelo što nije ni Benitu...

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Najviše fantazije danas ima u genderističkoj...

  • Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:16
  • Karolina Velika!

    Karolina Velika!

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:09
  • Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 09:32
  • IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:04
  • Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 17:31

Bijela knjiga o obrani NR Kine iz 2015. godine još oštrije govori o izazovima obrambene politike

 
 
Dok su se zapadni vojni stratezi do sada zadovoljili zaključkom da su Sjedinjene Države u ogromnoj prednosti u odnosu na Kinu u području podmorskoga ratovanja, Peking je u proteklom razdoblju izgradio sustave za praćenje koje sve više stavljaju pod upitnik američku vojnu hegemoniju u Tihom oceanu. Kina se okružuje podmorskim sustavima praćenja, što za Sjedinjene Države predstavlja novu vrstu izazova – upozorava autor američkoga The National Interesta koji tvrdi kako dosadašnji američki ratni scenariji nisu računali s tim sustavima. Sustav nazivan „podmorski veliki zid“ se, k tomu, ne ograničava samo na obalne vode nego ga se može instalirati i na područja koji spadaju u interesnu sferu Kine.
http://static4.uk.businessinsider.com/image/5594e798371d2210008b56a5-1019-681/spratly-islands.jpg
Opće je poznato da je danas dalekoistočni prostor teren preraspodjele globalne ravnoteže sile. Danas vijesti uglavnom govore o pojavljivanju Kine na osporavanim otocima Južnoga kineskoga mora – glavni predmet spora su otoci Spratly – a više nije tajna niti da azijskomu divu ne smeta samo povećana prisutnost japanske ratne mornarice na istočnim morima nego i prisutnost njegova saveznika SAD-a. Bijela knjiga o obrani NR Kine iz 2015. godine – suprotno prethodnom dokumentu iz 2013. – već oštrije govori o izazovima obrambene politike. Iako u njoj stoji kako u doglednoj budućnosti nije vjerojatno izbijanje svjetskoga rata, kaže se kako su se pojavile nove opasnosti „hegemonizma, neointervencionalizma i politike sile“. Dodaje se kako je sve intenzivnije međunarodno nadmetanje za preraspodjelu pozicija moći.
 
Što je, međutim, još važnije – podsjeća istraživač Centra za strateško obrambeno istraživanje koji nam je predstavio bijelu knjigu – morska obrana i općenito odlučujuća uloga morskih područja u zaključcima dokumente dobili su veliki naglasak. U tekstu se naime kaže kako treba odbaciti tradicionalni kontinentalni pristup koji karakterizira kinesko strateško razmišljanje i treba se obratiti s velikom pozornošću pravima i interesima vezanim uz svjetska mora jer o tomu ovisi mir, stabilnost i razvoj zemlje.
 
I autor The National Interesta sada je uočio kineski članak iz 2015. godine koji govori o izgradnji velikoga zida ispod mora. U tomu je potaknuta potreba za izgradnjom podmorskog sustava praćenja koji će garantirati morsku sigurnost Kine, oni su mišljenja naime da su vrata zemlje širom otvorena. Izgradnja sustava je prema autoru kineskoga članka važna već i zbog blagovremene dojave prirodnih katastrofa kao što su tajfuni, zemljotresi i cunamiji. S druge strane, autor naglašava kako i druge morske velesile, npr. Kanada, SAD, Japan i EU također rade na sličnim istraživačkim projektima koji imaju i vojnu svrhu.
 
Autor tvrdi da su prvi dijelovi takvoga podmorskog sustava praćenja još 2010. godine aktivirani u zapovjedništvu ratne mornarice u Jingtaou. Sljedeće godine je na otoku Hainan instaliran takav sustav, a u svibnju 2013. godine u blizini baze nuklearnih podmornica San Ja. Potom je slijedio Jansan pored Šangaja. Međutim, u kineskom članku govori se i o tomu da se taj sustav praćenja ne ograničava samo na obalne vode Kine, nego bi bilo opravdano instalirati ga na svim područjima oceana na kojima Kina ima svoj nacionalni interes.
 
The National Interest je mišljenja kako gornji razvojni projekti mogu biti i upozorenja da Peking neće jednostavno prihvatiti dominaciju Amerike pod morem. Autor tu spominje zadnju analizu američkoga trusta mozgova RAND u kojoj se pokušalo modelirati pretpostavljeni rat na Tihom oceanu. Prema tomu, ako bi došlo do takvoga sukoba, američka ratna mornarica bi u roku od 2 tjedna mogla izgubiti čak 3-4 podmornice. Autor je međutim mišljenja da je taj scenarij previše optimističan: podmorske mine bi naime uništile daljnje američke podmornice, a takve je Kina već instalirala u blizini svojih granica. Dodaje kako kineski sustav podmorskog praćenja za SAD predstavlja izazov kojim vojni analitičari dosada nisu računali.
 

Ronald Majláth, Magyar Némzet

Nije okrugla obljetnica, ali sultan zapišava teritorij

 
 
Opet su podignuta kruništa starog Carigrada, iako od šperploče i kartona, a turski predsjednik Tayyip Erdoğan za publiku je okupio stotine janjičara, elitne postrojbe osmanske vojske u povijesnim uniformama: točno njih 563. Bilo je to na obljetnicu muslimanskog osvajanja glavnoga grada Istočnorimskoga Carstva.
http://faktor.ba/wp-content/uploads/2016/05/Erdogan-godisnjica-osvajanja-Istanbula-AA-295216-6.jpg
Obljetnica možda nije izgledala naročito okruglo, ali politička simbolika bila je očita. „Opet smo tu, opet smo veliki“, glasio je slogan koji je Erdoğan napisao na plakate sa svojim likom postavljene po Istanbulu. U četvrtak su na veliki skup u Yenikapiju u zapadnom Carigradu na Mramornom moru dovedeni desetci tisuća ljudi na inscenaciju napada na Carigrad, koja je ujedno trebala pokazati Erdoğanovu povijesnu veličinu za Tursku.
 
Erdoğanov novi premijer Binali Yildirim istoga je dana na glasovanju o povjerenju u parlamentu u Ankari dobio, kako se očekivalo, sve glasove vladajuće konzervativne islamske stranke AKP. Ono što se na proslavi obljetnice u Istanbulu nije naglasilo: janjičari su većinom bili prisilno novačeni dječaci iz kršćanskih obitelji na Balkanu. (mab, der standard)

Za Europu migracija je prvenstveno sigurnosno pitanje

 
 
Obvezno useljavanje neprihvatljivo je, to se može obavljati samo na dragovoljnoj osnovi, a planirano financijsko sankcioniranje nije europska solidarnost nego izrugivanje solidarnosti – izjavio je u svom govoru predsjednik Mađarskog parlamenta u ponedjeljak na luksemburškoj konferenciji predsjednika parlamenata država članica EU-a. 
http://www.freehungary.hu/images/Kover_Laszlo_610_310_jpg.jpg
László Kövér
 
László Kövér, predsjednik mađarske skupštine i jedan od osnivača Fidesza je rekao: „Prijetnja sankcioniranjem i oduzimanjem resursa EU-a ne svjedoči o demokratskim sklonostima. To je ista politika sile kakvu su Mađari prije 1990. već iskusili od neke druge unije“. Kövér smatra kako je Mađarska spremna dati svoj financijski obol i pružiti pomoć u svim slučajevima koji za cilj imaju rješavanje krize izvan Europe. Kako je rekao, Mađarska nije suglasna s prijedlogom Europske komisije o reformiranju dublinskoga sustava koji se ne temelji na konsenzusu država članica. Mišljenja je kako je za Europu migracija prvenstveno sigurnosno pitanje. Mađarska putem akcijskoga plana Schengen 2.0 koji je predstavio premijer Viktor Orbán nudi rješenje za očuvanje sigurnosti Europe, a osnovni element plana je deklariranje zaštite šengenskoga sustava i zaštita vanjskih granica.
 
Prema mađarskom stajalištu treba bezostatno osigurati ostvarivanje važećih europskih i šengenskih pravila  i tek se potom može reformirati dublinska pravila – rekao je te je dodao kako je dio rješenja i da izvan EU-a treba zaustaviti priliv migranata. Treba razdvojiti ljude koji trebaju zaštitu i gospodarske migrante, a treba uspostaviti i zatvorene centre za registraciju migranata kojima bi upravljao EU-om. U interesu toga treba sklopiti sporazume o readmisiji s državama podrijetla i tranzitnim državama te iste treba i provoditi – naglasio je predsjednik mađarskog parlamenta.
 
László Kövér je na konferenciji naglasio kako treba osnažiti Europsku uniju. Političar je naglasio: suprotno ideji o „Sjedinjenim Europskim Državama“, „Mađarska je na strani osnovne europske teze“. „Mi temeljem Europske unije smatramo ravnopravnu suradnju europskih nacionalnih država kao država članica“ – rekao je. Istaknuo je kako u pitanju dviju temeljnih vrijednosti „ne možemo i nećemo“ sklopiti kompromis: jedna je ostvarivanje narodne volje, to jest demokracije, a druga je ostvarivanje državnog suvereniteta. Kövér je podsjetio: kada smo ušli u Europsku uniju, to smo činili jer smo željeli živjeti u europskoj demokraciji, u sustavu u kojem se poštuje volja naroda, birača.
 
Predsjednik parlamenta izrazio je mišljenja kako je u odnosu na to jedan od zastupnika ideje iz „rimske antiteze“, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker smatra kako europski premijeri previše slušaju svoje birače te stoga nisu „full time“ Europljani. „Zar je ´full time´ europski političar samo onaj koji zanemaruje i ignorira volju europskih birača? Zar je to budućnost?“ – postavio je pitanje Kövér, koji je u nastavku rekao: Mađarska je pri ulasku u Europsku uniju odlučila o podjeli, a ne o odustajanju od svoga suvereniteta. „Ako države članice odustanu i od trenutno dragovoljno podijeljenog suvereniteta, ako se europska vlast ne temelji na narodnoj vlasti nego na nekoj drugoj vlasti – npr. na pozadinskim dogovorima birokrata i financijaša, – ako se isključi volju europskih naroda, tko će u Europi vršiti glavnu suverenu vlast, temeljem koje legitimacije i u čiju korist?“ – postavio je pitanje predsjednik mađarskog parlamenta.
 

Népszabadszág, Budimpešta

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Nedjelja, 09/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1524 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević