Get Adobe Flash player
Zakonom zabraniti maškare

Zakonom zabraniti maškare

Živjela demonokratska i orwellijanska Plenkovićeva...

Nisu manjinske skupine

Nisu manjinske skupine "svete krave"

Krnje je uvijek simbolizirao ono što narod ne smatra...

Glas za Plenkovića glas je protiv Hrvatske

Glas za Plenkovića glas je protiv Hrvatske

Plenković je najveća ugroza hrvatskom narodu i državi od...

Htjeli ste satiru, imat ćete satiru

Htjeli ste satiru, imat ćete satiru

Hrvatska je slobodna zemlja većinskoga hrvatskog i katoličkog...

Moralni pad hrvatskih elita i pravosuđa

Moralni pad hrvatskih elita i pravosuđa

Hrvatski sabor trebao bi biti zadnja obrana hrvatskih nacionalnih...

  • Zakonom zabraniti maškare

    Zakonom zabraniti maškare

    srijeda, 26. veljače 2020. 20:13
  • Nisu manjinske skupine

    Nisu manjinske skupine "svete krave"

    srijeda, 26. veljače 2020. 18:08
  • Glas za Plenkovića glas je protiv Hrvatske

    Glas za Plenkovića glas je protiv Hrvatske

    četvrtak, 27. veljače 2020. 12:22
  • Htjeli ste satiru, imat ćete satiru

    Htjeli ste satiru, imat ćete satiru

    srijeda, 26. veljače 2020. 18:11
  • Moralni pad hrvatskih elita i pravosuđa

    Moralni pad hrvatskih elita i pravosuđa

    ponedjeljak, 24. veljače 2020. 15:34

EU "naslijepo" uplaćuje Turskoj milijarde eura

 
 
Drži li Turska EU u šaci? U mnogo slučajeva nije jasno je li Europa uistinu postala popustljivija prema turskoj vladi. Otkako je s Turskom postignut sporazum o suradnji u izbjegličkoj politici, mnogim se Europljanima čini kao da EU dopušta da je turska vlada ucjenjuje. „Turski predsjednik drži vlade članica Europske unije u šaci i EU se podčinjava Ankari.“

Nesporno je da turska vlada pokušava i u inozemstvu vršiti politički utjecaj i ograničiti javne rasprave u skladu sa svojim predodžbama. S druge strane, zabranjuje svako kritiziranje zbivanja u vlastitoj zemlji ocjenjujući to uplitanjem u interna pitanja. No mnogo je manje jasno u kolikoj se mjeri europske vlade i institucije uistinu podčinjavaju takvim koracima. U mnogim slučajevima vidi se u prvom redu to da se odnos između Turske i Europe korjenito promijenio. Umjesto jednostranog turskog približavanja Europi sada svjedočimo međusobnoj borbi za nametanje vlastitih interesa i vrijednosti. Turska ograničava slobodu mišljenja u europskim zemljama. Budući da je u popratnim informacijama o koncertu u Dresdenu (Aghet) spomenut genocid nad Armencima, turska vlada odmah se potužila Europskoj komisiji. EK je ustrajala na financiranju koncerta (200.000 EUR), ali je sporni tekst, bar privremeno, izbrisala s vlastite internetske stranice.
 
U Nizozemskoj je turski konzulat u Rotterdamu pozvao Turke da prijavljuju uvrjede predsjednika Erdogana. Turski predsjednik očito će tužbe podnositi i u europskim zemljama. Nakon što je u satiričnoj emisiji Extra3 na televizijskoj postaji NDR u ožujku objavila pjesmu u kojoj se izruguje predsjednik Erdogan, njemačka je vlada ostala mirna, da bi nedugo nakon toga pjesmu Jana Böhmermanna o Erdoganu u jednom telefonskom razgovoru s premijerom Ahmetom Davutogluom nazvala „svjesno uvredljivom“ iako nije bila primorana zauzeti stranu. Merkel je kasnije i sama priznala da je to bila grješka. Pokušaj turske vlade da u europskim zemljama vrši jači utjecaj na javno mišljenje posve je očit. U mnogim slučajevima odgovorni političari uistinu u konačnici pokleknu pod tim pritiskom. Turska vlada progoni domaće i strane novinare, a EU čini premalo da je spriječi u tome.
 
Volker Schwenck s televizijske postaje ARD, Giorgos Moutafis iz lista Bild, Tural Erminov iz ruskog Sputnika, medija bliskog Kremlju, David Lepeska novinar britanskog Guardiana. Nijedan od navedenih novinara ne smije ući u Tursku – a to su samo slučajevi od prošlog tjedna. Njima valja pridodati brojne strane novinare, kojima turska vlada brani ulazak u zemlju ili im otežava posao. A o ograničenoj slobodi izražavanja njihovih turskih kolega da i ne govorimo. Na ljestvici slobode tiska Reportera bez granica Turska zauzima 151 od ukupno 180 mjesta. Zbog toga ta organizacija od kancelarke Merkel traži „jasne riječi“ o slobodi medija u Turskoj.
 
Merkel je kao reakciju na to prilikom svog posjeta jednom turskom izbjegličkom kampu izjavila da se o vrijednostima kao što su sloboda tiska i mišljenja ne može pregovarati. „Ako bude još slučajeva kao što je onaj ARD-ova dopisnika Schwencka, onda ćemo o tome morati razgovarati“, poručila je Merkel, ali je ostala samo na tome. Međutim, nejasno je što bi europske institucije mogle učiniti u ovom pitanju, osim javnog kritiziranja. Sloboda tiska nije dio sporazuma između Europske unije i Turske, do sada se to pitanje isključivalo iz pristupnih pregovora, a „koga će Turska pustiti u zemlju, a koga ne, to je njena suverena odluka“. Prema tome predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz ne može činiti ništa doli s distance odvraćati tursku vladu od sastavljanja crnih lista novinara. Uskoro će svi Turci moći u EU bez vize, iako kriteriji za to još nisu ispunjeni.
 
Premijer Davutoglu prošli je tjedan čak i zaprijetio: „Ako EU do kraja lipnja ne dopusti svim Turcima ulazak bez vize, nitko od Turske neće moći očekivati da ispuni svoja obećanja.“ A za oslobođenje od vizne obveze turske se vlade bore već desetljećima. Ankara i Europska unija usuglasile su se oko 72 uvjeta koji se za to moraju ispuniti. Među njima je i unaprjeđenje pravosudnog sustava, borba protiv korupcije u policijskom sustavu, ali i sporazum o razmjeni podataka s europskim tijelima i agencijama. Bruxelles sada računa na te uvjete i pokušava se izboriti za krajnje objektivan, formaliziran proces. „Kriteriji se u slučaju Turske neće ublažavati“, izjavio je predsjednik EK Jean-Claude Junkcer. No već prošli tjedan turska je strana priopćila da je ispunila već 61 kriterij, dok je predstavnica Europske komisije priopćila da ih je ispunjeno svega 35.
http://www.diken.com.tr/wp-content/uploads/2016/04/Volker-Schwenck.jpg
Tayyip Recep Erdogan je i Volkeru Schwencku zabranio ulazak u Tursku!
 
Turska vlada priopćila je da će do 30. travnja ispuniti sve kriterije kako bi EK već 4. svibnja mogla dati svoje mišljenje i preporuku za ukidanje viza. No odluka o tome sigurno neće biti tako formalna kao što to najavljuje EK. Osim toga, za ukidanje viza Turskoj potrebna je i politička volja zemalja članica.
 
EU je obećao uplatiti Turskoj tri milijarde eura do kraja 2018. koje bi se trebale utrošiti samo na zbrinjavanje izbjeglica. No može li to EU doista kontrolirati? „Novac će se izravno ulagati u humanitarne projekte“, izjavio je Markus Lammert, glasnogovornik EK u Bruxellesu. „Mi ne dajemo Turskoj pomoć za popunjavanje proračuna.“ Prema dogovoru, novac će se smjeti uplaćivati samo za humanitarne projekte, i to nevladinim i UN-ovim organizacijama. Međutim, postoji važna iznimka: za gradnju škola i domova zdravlja EU uplaćuje novac nadležnim turskim tijelima. A oporbene skupine već su u više navrata upozorile da poslovni ljudi s vezama u vladajućoj stranci imaju prednost pri dodjeli važnih građevinskih i humanitarnih projekata. Europska unija je očito svjesna rizika i planira konkretne mjere opreza. Trenutačno jedno izaslanstvo Europske unije pregovara s turskim ministarstvom unutarnjih poslova o pojedinostima modaliteta plaćanja. Prema dogovorenom planu turska će strana dobiti novac tek nakon pomne provjere tijekova plaćanja. Prvi iznosi za izbjegličke projekte od 77 milijuna eura u ožujku su prvo uplaćeni Svjetskom programu za hranu i UNICEF-u.
 
EU zatvara oči
 
Upravo u fazi kada je Turska postala veća autokracija i kada se građanska prava prije ograničavaju, nego jačaju, ponovno se pokreću pristupni pregovori s Europskom uniji. Taj opći dojam malo se relativizira kada se pogleda što je obećano dosada: malo. I što je dosada postignuto: ništa. U prosincu 2015. započeli su pregovori u poglavlju 17 – Ekonomska i monetarna politika, a do kraja 2016. trebalo bi se otvoriti poglavlje broj 33 posvećeno proračunskoj politici. Međutim, o  ključnim temama kao što su pravosuđe i temeljna prava još se ne pregovora iako je to Turska već zatražila. A nijedno od preostala 32 poglavlja neće se moći zatvoriti sve dok Turska ne prizna Cipar kao samostalnu državu. Prema tome, napredak u pristupnom procesu u koji se upustio EU jest minimalan. No unatoč tome, Erdogan se prezentira kao da je samo on zaslužan za ponovno pokretanje pristupnog procesa.
 
EU ostavlja izbjeglice u Turskoj gdje nemaju gotovo nikakvih prava. Prilikom svog posjeta izbjegličkom kampu u Turskoj kancelarka Merkel i predsjednik Europskom vijeća Donald Tusk izjavili su kako su osobno željeli vidjeti u kakvim uvjetima žive izbjeglice. A vjerojatno je oboma bilo važno prenijeti slike o dobro organiziranom šatorskom gradu i poručiti da je izbjeglicama u Turskoj dobro, za što je zaslužan i EU.
 
Kritičari tvrde da je velika većina više od tri milijuna tražitelja azila u Turskoj smještena izvan kampova i da nemaju pravo na pomoć države. Stručnjaci za azil daju mješovitu ocjenu. Turska je, istina, primila više ljudi nego ijedna druga zemlja i omogućuje im pristup bolnicama i školama, ali legalno raditi mogu samo malobrojni. Prema tome, besperspektivnost je i dalje razlog za bijeg u Europu. Prilikom svog posjeta Merkel i Tusk govorili su o radu i obrazovanju izbjeglica. No u praksi njihove riječi znače malo jer u postupanju prema izbjeglicama Turska ne dozvoljava nikakvo uplitanje. EU je toga itekako svjestan. Zbog toga je Tusk prilikom svog posjeta zaključio da „nitko nema prava davati prodike“ Turskoj. Europa ignorira nasilje koje turska država provodi u kurdskim područjima.
 
Na jugoistoku zemlje vode se borbe između turske vojske i kurdskih paravojnih postrojbi otkako je u ljeto 2015. mirovini proces proglašen propalim. Navodno je unutar Turske raseljeno više od 400 000 Kurda. Predsjednik Erdoga, koji je nekoć sam potaknuo mirovni proces, danas je nepomirljiv.  Njegova žestoka politika prema Kurdima kosi se s temeljima demokracije: kada je na izborima 2015. kurdska sekularna stranka HDP ostvarila iznenađujuće dobar rezultat, Erdogan je odbio suradnju s tom strankom i raspisao nove izbore. Sada želi ukinuti imunitet zastupnicima HDP-a i podići protiv njih tužbe zbog pružanja potpore teroristima.
 
EU često na susretima s predstavnicima Ankare natukne postupanje u kurdskim područjima, ali od početka suradnje u izbjegličkoj politici preže od izravne kritike. Tipični su apeli poput onoga koji je nakon travanjskog atentata uputila visoka povjerenica u vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Federica Mogherini. „Turska bi trebala ponovno pokrenuti mirovni proces.“ No o strožim mjerama, poput primjerice sankcija, nema ni govora. Turska se ne bori dovoljno protiv islamističkih paravojnih jedinica u susjednim zemljama, a EU okreće glavu.
 
Na račun Turske, Natove članice, bile su upućene teške optužbe: „Već dugo pripadnici „Islamske države“ nabavljaju oružje i dovode nove vojnike preko Turske – a u tome ih zaustavlja ni policija, ni tajne službe. Od početka prosvjeda turska vlada je stala na stranu pobunjenika kako bi slomila predsjednika Bashara al Asada. Optužbe na račun Turske bile su česte, a ona ih nikada nije jasno ni potvrdila, ni opovrgnula. Činjenica je da Turska u postupanju s Islamskom državom itekako dobro balansira. S jedne strane, Turska je članica Natove koalicije protiv IS-a, a s druge, turska vojska vrši zračne napade na kurdsku paravojnu postrojbu YPG u Siriji koja se kao saveznica Natoa na prvoj crti bori protiv džihadista. SAD i EU stalno kritiziraju takvo postupanje Turske, ali se do sada ono nije znatno promijenilo. Koalicija priprema veliki dio svojih napada s turskog teritorija i zbog toga ovisi o suradnji Ankare. Unatoč višestrukim zahtjevima turske vlade, ni EU ni SAD nisu uvrstile kurdski YPG u Siriji na popis terorističkih organizacija. Osim toga, za borbe protiv IS-a ta skupina dobiva oružje iz EU-a, pa čak i iz Njemačke.
 

Lenz Jacobsen i Lea Frehse, Die Zeit

Bugarska pokušava obuzdati civilne ophodnje "lovaca na migrante" na turskoj granici

 
 
Kasno u nedjelju ujutro na seoskoj cesti u blizini bugarskog sela Bliznaka, deset mladića u kamuflažnim odorama i vojničkim čizmama izašlo je iz automobila, podijelilo se u skupine po troje i četvero, povikalo „Živjela Bugarska!” i zašlo u šumu. Bili su dobrovoljci Organizacije za zaštitu bugarskih građana (OPBC), godinu dana stare nevladine skupine sa sjedištem u obalnome gradu Burgasu koja organizira projekte sadnje drveća i športske lige, a od prošlog rujna i patrole koje hvataju migrante duž turske granice. Predstavnici skupine nazivaju patrole „šetnjama šumom” kako bi izbjegli nevolje s policijom: prema bugarskome zakonu civili ne mogu privoditi druge osobe.
http://www.stefanogiantin.net/wp-content/uploads/06728f2a-592b-11e3-_483553c-580x386.jpg
Ovako Bugari dočekuju migranti
 
„Čak i ako je jedan od deset migranata terorist i ako ga uhvatimo, možemo spasiti tisuće života”, kaže Biser Rusimov. Taj 30-godišnjak, koji radi za tvrtku koja prodaje konopce za jahte, istetovirao si je na leđe riječi „Sloboda ili smrt”, što je slogan iz doba borbe Bugarske za neovisnost o osmanskoj vladavini u 19. stoljeću. On vjeruje da vladi čini uslugu: „Želimo da država zaustavi migrante, ali s obzirom da se to ne događa, želimo pomoći.” Država stvari vidi drukčije. „Svojim postupcima sudionici civilnih patrola zapravo pokušavaju potkopati povjerenje u graničnu policiju”, kaže Filip Gunev, zamjenik bugarskog ministra unutarnjih poslova.
 
Prema podatcima bugarskog ministarstva unutarnjih poslova, od početka godine bugarske granične snage privele su nešto više od 2800 migranata, odnosno 20 posto manje nego u istom razdoblju lani. Kroz zapadni Balkan od Turske do sjeverne Europe od početka 2015. prošlo je više od milijun tražitelja azila, no Bugarska je uglavnom ostala po strani. Migranti su ostali podalje djelomice i zbog ograde na granici koja se gradi od prošle godine, ali još nije dovršena. Zatvaranjem glavnih ruta kroz Grčku i Makedoniju tijekom posljednja dva mjeseca mnogi Bugari očekuju da će se krijumčari ljudi preusmjeriti na njihovu zemlju. Tako je došlo i do porasta broja civilnih patrola. Prošle jeseni jedna je patrola OPBC-a susrela skupinu od otprilike 30 migranata i predala ih policiji. Početkom travnja uhvatili su u blizini granice 23 Afganistanca. Susret su kamerama snimili i OPBC i lokalna televizijska postaja, a njemu se vidi kako pripadnici skupine migrantima daju hranu i vodu dok čekaju da dođe policija.
 
Drugi su uzeli zakon u svoje ruke agresivnije. U veljači je u bugarskim medijima kao „junak” pohvaljen 29-godišnjak Dinko Valev iz gradića Jambola zbog toga što je uhvatio skupinu sirijskih izbjeglica „golim rukama”. Na nacionalnoj televiziji pohvalio se time kako patrolira turskom granicom na motociklu s četiri kotača i „lovi” migrante, a u međuvremenu je regrutirao i druge članove za svoju skupinu. Prošli je tjedan jedna druga skupina iz Burgasa objavila videozapis na Facebooku na kojemu jedan čovjek veže ruke trojici Afganistanaca i prisiljava ih da legnu na pod, a pritom viče „Ne Bugarska! Vratite se u Tursku!” Taj je videozapis izazvao zgražanje i u Bugarskoj i u drugim zemljama; čak je i OPBC osudio korištenje silom. Petar Nizamov, čovjek koji je objavio videozaopis, priveden je u policijsku postaju i stavljen u kućni pritvor. Migranti su kazali policiji da su im prijetili pištoljem i noževima i da su ih pretražili kako bi im uzeli novac i druge vrijedne stvari.
 
Vlada šalje mješovite poruke o takvome patroliranju granicom. Nakon što je OPBC u travnju uhitio Afganistance, načelnik bugarske granične policije Antonio Angelov otputovao je u Burgas i dao članovima organizacije nagradu za njihova djela. Premijer Bojko Borisov prvo je kazao da pozdravlja dobrovoljačke patrole. No nakon objave Nizamovljeva videozapisa, osudio je praksu civilnih uhićenja i upozorio da će svatko tko ih provodi biti kažnjeno gonjen. Zamjenik ministra unutarnjih poslova Gunev kaže da vlada i dalje potiče građane da prijavljuju nezakonite prelaske granice i skupine ljudi za koje sumnjaju da su migranti, no to je sve. „Nitko ne bi trebao poduzimati ništa drugo, a kamoli pritvarati druge osobe ili ih privoditi u svojstvu civila. To je protuzakonito”, kaže.
 
Zagovornici ljudskih prava pozdravljaju promjenu vladina stava, ali kažu da je trebala nastupiti ranije. Valev je pozvan na ispitivanje zbog „goloruka” privođenja migranata tek nakon što su ga mediji mjesec dana zbog tog prozivali, i to nakon što se na slučaj požalio Bugarski helsinški odbor, skupina za zaštitu ljudskih prava. Margarita Ilieva, koja vodi pravni program te organizacije, kaže da su civilne patrole zbog odgode dobile legitimitet. „G. Valevu nije žao zbog njegovih postupaka i ne namjerava prestati s lovom na migrante”, primijetila je. Ni OPBC ne planira odustati. S izleta u nedjelju vratili su se bez plijena, iako je jedna skupina ustvrdila da je vidjela dva migranta koji su potom pobjegli. Članovi OPBC-a kazali su da su otkrili nekoliko novih putova za koje vjeruju da ih koriste izbjeglice, iako su ih možda također utrli mještani ili čak druge civilne patrole. Bilo kako bilo, poručili su da se namjeravaju vratiti sljedećeg dana i nastaviti s lovom.
 

The Economist, London (Urednički komentar)

Moskva namjerava formalno nastaviti ostvarivati svoje ciljeve

 
 
Uspješna diplomatska aktivnost Moskve oko Gorskog Karabaha razotkrila je slabosti drugih posrednika. Sukobi između Azerbajdžana i Armenije od 2. do 5. travnja bili su popraćeni neviđenom aktivnošću  Moskve, što joj je omogućilo da u toj fazi dominira karabaškim mirovnim procesom. Rusija je postigla prekid vatre u Gorskom Karabahu 5. travnja, te nakon toga  razvila diplomatsku kampanju koja je, kako njezini predstavnici navode, bila  usmjerena na dugoročno rješavanje sukoba.
Izgleda da će Rusija u skoroj budućnosti predstaviti mirovni plan, koji bi mogao uključivati ​​sljedeće elemente: ponovno uspostavljanje kontrole Bakua nad nekim od takozvanih „okupiranih teritorija“ (izvan Karabaha) koje su  zauzeli Armenci kao i sigurnosna jamstva za nepriznatu Republiku  Gornji Karabah. Plan će najvjerojatnije uključivati ​​uvođenje ruskih mirovnih snaga u zonu sukoba. Sve ukazuje na to da Moskva namjerava formalno nastaviti ostvarivati svoje ciljeve u okviru postojećih međunarodnih formata, a posebice OESS-sove skupine iz Minska, kojom supredsjedaju  Francuska i Sjedinjene Američke Države. To bi joj omogućilo da  obnovi svoj imidž  regionalne sile koja je preuzela odgovornost za svoje susjedstvo te da dobije priznanje za svoje učinkovito posredovanje.
Učinkovita provedba tog hipotetskog scenarija značila bi porast ruskog utjecaja na cijelom južnom Kavkazu, na uštrb drugih igrača, posebno Turske i Zapada. Takav utjecaj omogućio bi Moskvi - po prvi put nakon pada Sovjetskog Saveza - da stekne kontrolu nad glavnim regionalnim prometnicama u oba pravca: sjever/jug i istok/ zapad.
 
Medvjedjevljeva leteća diplomacija
 
Rusija je prva reagirala na nastavak sukoba u Gornjem Karbahu. Druge države i međunarodne organizacije učinile su to tek kasnije, a njihove reakcije bile su ograničene na pozive za zaustavljanje sukoba. Predsjednik Vladimir Putin je 2. travnja dao izjavu o karabaškoj krizi, a  ruski ministri vanjske politike i obrane, Sergej Lavrov i Sergej Šoigu  telefonski su razgovarali sa svojim kolegama u Armeniji i Azerbajdžanu. Tijekom sljedeća tri dana vođeno je niz telefonskih razgovora između Vladimira Putina i predsjednika Armenije, Serža Sargsiana i Azerbajdžana, Ilhama Alijeva. Osim toga, načelnici Glavnih stožera oružanih snaga Armenije i Azerbajdžana posjetili su Moskvu, gdje se pregovaralo o prekidu vatre.
 
Izgleda da su  ključni sastanci održani nakon primirja. Lavrov je 6. travnja posjetio Baku, a  7. i .8. travnja  premijer Dmitrij Medvjedjev posjetio je prvo Erevan, a zatim Baku (također 8. travnja, Lavrov se sastao s armenskim šefom diplomacije u Moskvi, tijekom prethodno zakazanog sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova zemalja ZND-a.) Ti su razgovori  bili usredotočeni na ruski mirovni plan za Karabah. Nakon tih posjeta, Dmitrij Medvjedjev je rekao da je cilj Moskve pronaći konačno rješenje sukoba,  te da je obzirom na bliskost i strateške odnose koji ju povezuju s obje zemlje Rusija „prirodni“ posrednik. I Dmitrij Medvjedjev i zamjenik premijera Dmitrij Rogozin, koji je zadužen za vojno-industrijski kompleks, potvrdili su da će Rusija nastaviti prodavati oružje objema zemljama, kako bi se osigurala ravnoteža snaga između sukobljenih strana.

 

Ruska diplomatska ofenziva pokazala je da Rusija ima i političku volju i instrumente da zaustavi rat i nametne svoje posredovanje stranama u karabaškom sukobu. Istovremeno, uspješna intervencija Moskve razotkrila je slabosti drugih posrednika (uključujući i ostale supredsjedatelje  OESS-ove skupine iz Minska), koji nisu bili sposobni spriječiti izbijanje sukoba, dovesti do njegova prekida ili nametnuti svoj program mirovnog procesa.
 
Ruski mirovni plan mogao bi sadržavati elemente koje je tijekom prethodnih godina predložila OESS-ova skupina iz  Minska: povratak pod kontrolu Bakua „okupiranih teritorija“ koji graniče s Karabahom, koje su zauzele armenske snage, kao i sam Gorski Karabah, za vrijeme rata od 1992.-4. (s izuzetkom takozvanog Lachin koridora i područja Kelbajar, koji povezuju teritorij između Karabaha i Armenije); sigurnosna jamstva za Karabah tako da mu se dodijeli privremeni status (na primjer, kao punopravnog sudionika u mirovnim pregovorima) i deblokadu  komunikacijskih linija, te ponovo uspostavljanje željezničkih veza između Azerbajdžana i autonomne Republike Nakičevana (preko Armenije), te između Erevana i armenskog gradu Megri (preko Nakičevana), koje se ne koriste  od početka 1990-ih.
 
Plan Moskve  je da  primirje nadziru strane mirovne snage raspoređene između položaja armenske i azerbajdžanske vojske, koje su  trenutno izravno postavljene jedna prema drugoj, što je pogodno za razne vrste provokacija. Te snage formalno bi mogao nominirati ZND, kao što je to bilo u slučaju snaga stacioniranih u Abhaziji u razdoblju između 1994. i 2008. godine. U praksi, međutim, vrlo vjerojatno će se sastojati samo od ruskih mirovnih snaga, možda uz simbolično sudjelovanje kontingenata iz drugih zemalja. Armenski  predsjednik je već objavio svoj pristanak za nazočnost mirovnih snaga. Ako se ovaj scenarij  ostvari, Azerbajdžan će povratiti dio svog izgubljenog teritorija, a Armenija će dobiti sigurnosna jamstva za međunarodno nepriznatu Republiku Gorski Karabah (to bi značilo da će konačni status Gorskog Karabaha vjerojatno  ostati otvoreno pitanje te da će konačna rezolucija o tom pitanju do daljnjeg biti odgođena). U tome će Rusija, međutim, najviše dobiti. Zahvaljujući svojim mirovnim snagama ona će imati izravan utjecaj na situaciju u zoni sukoba. To će biti dodatni, važan instrument za vršenje pritiska na obje zemlje.
Mnogo je naznaka da je minimalni uvjet Moskve u ovoj fazi plana  uvođenje mirovnih snaga na područje sukoba, što  Rusija zahtijeva još od 1990-ih. Maksimum će biti uvući Azerbajdžan (i na kraju cijeli južni Kavkaz) u ruske integracijske inicijative te ga posebno uvjeriti da se pridruži Euroazijskoj ekonomskoj uniji, a možda i  Organizaciji sporazuma o zajedničkoj sigurnosti (Armenija već sudjeluje u objema navedenim organizacijama kojima dominira Moskva). To bi Rusiji omogućilo - bez obzira na to koji stav zauzme  Gruzija – dominaciju nad južnim Kavkazom, kao i učinkovitu kontrolu nad oba prometna pravca  sjever/jug, a posebno istok/zapad (naftovoda i plinovoda, električnih vodova, željeznica, cesta). Takav scenarij označio bi neuspjeh četvrt stoljeća napora za izgradnju tranzitnog koridora neovisnog o Rusiji  koji bi  povezivao ​središnju Aziju i južni Kavkaz s Europom. Uloga drugih igrača u regiji (Zapada, Turske, Irana) dodatno će se smanjiti, a manevarski prostor kavkaskih zemalja bit će ograničen, osobito u slučaju Armenije, jer bi njene šanse za normalizaciju odnosa s Turskom pale gotovo na nulu.
http://cdn.static-economist.com/sites/default/files/imagecache/original-size/images/print-edition/20140906_EUM996.png
Kako bi međunarodna zajednica, posebno drugi igrači u regiji, prihvatili dominantnu ulogu Rusije u mirovnom procesu, Moskva će najvjerojatnije koristiti postojeće formate, posebno skupinu iz Minska, za rješavanje sukoba. Te će formate Moskva, međutim,  praktično koristiti kao „oglasne ploče“ za svoje vlastite prijedloge. Izvanredni sastanak skupine iz Minska održan je 9. travnja u Erevanu, tijekom kojeg su supredsjedatelji podsjetili da skupina djeluje na temelju tri principa: teritorijalnog integriteta država, prava naroda na samoopredjeljenje, i zabrane uporabe sile ili prijetnje da će biti  uporabljena. Kako se čini, EU i SAD su spremni prihvatiti rješenje koje je Moskva osmislila, premda to znači daljnje smanjenje njihova utjecaja u regiji.  Regionalni suparnik Rusije – Turska, koja je za vrijeme nedavne krize objavila da se snažnije stavlja na azerbajdžansku stranu, dok je istodobno  okrivila Kremlj zbog njegove uloge u zaoštravanja sukoba - neće biti sposobna  suprotstaviti se.
 
Moskva po drugi put pokušava riješiti karabaški sukob pod vlastitim uvjetima. Prethodni sukob, koji se dogodio u jesen 2008. godine, nakon rusko-gruzijskog rata,  pokazao je da je Rusija spremna na oružane intervencije u inozemstvu kako bi obranila svoje interese. Dana 2. studenog te godine, tadašnji predsjednik Rusije Dmitrij Medvjedjev uspio je uvjeriti predsjednike Sargsiana i Alijeva da potpišu zajedničku izjavu u dvorcu Meyendorff  u blizini Moskve. U izjavi su izrazili spremnost da surađuju na mirnom rješavanju sukoba te je naglašena važnost  OESS-ove skupine iz Minska (koja je, sa svoje strane, dokument ocijenila vrlo pozitivno). Susreti između tri predsjednika su se nakon toga nastavili (Medvjedjev, a onda Putin su se sastali s Alijevim i Sargsianom u novom formatu nekoliko puta), ali to nije dovelo do pomaka jer  Erevana i Baku nisu bili voljni pristati na ustupke, a Moskva nije bila sposobna nametnuti im svoju volju.
 
Za razliku od prethodnih pokušaja, izgleda da ovaj napor  ima šanse za uspjeh, jer se promijenila i unutarnja situacija u Azerbajdžanu i Armeniji, kao i regionalni kontekst. Obje zemlje su prošle kroz teške ekonomske i socijalne krize (kriza se snažno pogoršala  u slučaju Azerbajdžana, zbog niskih cijena sirove nafte), i one ne mogu računati niti na potporu  drugih vanjskih čimbenika (Erevan nema prostora za manevriranje u svojoj vanjskoj politici. Odnos Bakua  sa Zapadom je napet zbog pitanja ljudskih prava). Jačanje važnosti i ambicija Irana, zbog ukidanje sankcija također je motiviralo Rusiju. Teheran je također objavio (u siječnju ove godine) svoju želju da posreduje u karabaškom sukobu,  što dodatno potiče Moskvu da provoditi politiku „činjenica na terenu", jer želi izbjeći da se još jedan igrač  uključi u igru. Rješenje karabaškog sukoba će također ojačati poziciju Rusije u sukobu s Turskom. Osim toga, Moskva će najvjerojatnije željeti iskoristiti trenutnu izbornu kampanju u SAD-u da riješi sukob prije nego što novi predsjednik bude izabran  u studenom 2016.  i inauguriran u siječnju  2017. godine). 
 

Wojciech Górecki, Euractiv, Belgija

Anketa

Andrej Plenković je zabranio izvođenje pjesama Marka Perkovića Thompsona, hoće li zabraniti i maškare?

Subota, 29/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 828 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević