Get Adobe Flash player
Sad' ili nikada!

Sad' ili nikada!

Istina će izroniti 22. prosinca i nitko je ne će više moći...

Dostojanstvo prodano na rate

Dostojanstvo prodano na rate

Škola za život bi morala omogućiti ući u svijet rada sa što...

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Horizontalni pristup povećanju plaća je neka vrsta nakaradne komunističke...

Boris Miletić protiv vjernika

Boris Miletić protiv vjernika

Umjesto Adventa ili Došašća podmetnuo je "Prosinac u...

Kabinet voštanih figura

Kabinet voštanih figura

U poslijekomunističkim društvima mladi i obrazovani odlaze, elite...

  • Sad' ili nikada!

    Sad' ili nikada!

    utorak, 03. prosinca 2019. 19:11
  • Dostojanstvo prodano na rate

    Dostojanstvo prodano na rate

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:24
  • Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    utorak, 03. prosinca 2019. 18:58
  • Boris Miletić protiv vjernika

    Boris Miletić protiv vjernika

    srijeda, 04. prosinca 2019. 07:02
  • Kabinet voštanih figura

    Kabinet voštanih figura

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:17

Nema suradnje između tajnih službi

 
 
Belgija je Europa u malom sa svojom višejezičnošću, svojim hiperfederalnim sustavom, rascjepkanim institucijama i službama, sa svojim velikim muslimanskim paralelnim društvom. Islamskoj državi priključilo se oko 500 Belgijanaca, oni čine najveći europski IS-ov kontingent. 
https://metrouk2.files.wordpress.com/2016/03/brussels-train.jpg
U Europskoj uniji razmjena informacija ne funkcionira. Nakon napada u Bruxellesu njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere zahtijeva uspostavu zajedničke baze podataka. Ne postoji zajednička baza podataka. Njemački ministar unutarnjih poslova sada traži uspostavu jedinstvene baze podataka u kojoj bi bili registrirani svi koji uđu u Schengenski prostor. Trenutačno se izdaju vize, ali se ne bilježi je li dotična osoba uistinu ušla u Schengenski prostor. Već prije nekoliko tjedana de Maizière je tražio povezivanje europskih baza podataka i registriranje putnika u zračnom prometu. „Projekt ne smije propasti zbog zaštite podataka. Zaštita podataka je dobra stvar, ali u kriznim vremenima sigurnost je prioritet.“
 
U Europskoj uniji postoji više podatkovnih sustava: Schengenski informacijski sustav za granične službenike (SIS), Eurodac, datoteka u koju se pohranjuju otisci prstiju i Vizni informacijski sustav. Međutim, ne postoji zajednička datoteka u kojoj bi bile evidentirane sve osobe osumnjičene za terorizam. U SIS-u evidentirano je oko 2000 od ukupno 5000 osumnjičenih za terorizam. Holger Münch, voditelj njemačkoga Saveznog ureda za kriminalistiku, izjavio je da u Njemačkoj sve policije mogu pristupiti sustavu podataka. „A takav informacijski sustav ne postoji na europskoj razini. Primjerice, u Eurodacu sudjeluje svega polovina zemalja. To se mora promijeniti.“ Na postojanje prepreka upozorava i švedski stručnjak za sigurnost Björn Fägersten.„Tajne službe u zemljama članicama imaju posve različite ovlasti. Postoje velike razlike oko toga u kojim slučajevima tajne službe smiju surađivati i kako se ta suradnja treba odvijati. Osim toga, službe se boje da će ostati bez svojih izvora, ako proslijede informacije.“
 
Njemački stručnjak za terorizam Guido Steinberg smatra da postoje velike razlike među sigurnosnim službama. Dok Francuska i Velika Britanija imaju jake službe, one u Belgiji su „potpuno preopterećene“. „Ja sam šokiran da unatoč svim raspravama razmjena podataka ne funkcionira“, izjavio je Steinberg za televizijsku postaju ARD. Njemačka vlada u srijedu je usvojila novi paket mjera sigurnosti. Odlučeno je da će se do 2020. izdvojiti još 630 milijuna eura za zaštitnu opremu, uređaje, oružje i vozila. De Maizière će također najavio da će s ministrom financija Wolfgangom Schäubleom (CDU) ponovo pregovarati o značajnom kadrovskom pojačanju sigurnosnih službi.
 

Tomislav Pavelić

Kina se ne ponašaa suzdržano u Južnom kineskom moru

 
 
Obamina vlada približava se nečemu što bi moglo postati opasnim okršajem s Kinom u vezi s Južnim kineskim morem. Sukob se sprema posljednje tri godine jer Kina gradi umjetne otoke u moru uz svoju južnu obalu i instalira rakete i radare u spornom morskom teritoriju, unatoč upozorenjima SAD-a. Sve bi moglo eskalirati ovog proljeća, kada bi arbitražni panel sudaca u Haagu trebao presuditi kako Kina izražava „pretjerana” potraživanja u vezi sa svojom suverenitetom na moru. Ono što čini ovaj spor toliko eksplozivnim činjenica je da su se u njemu na suprotstavljenim stranama našli predsjednik koji mora potvrditi svoju vjerodostojnost u ulozi snažnog čelnika i kineski predsjednik sklon preuzimanju rizika koji je pokazao kako ne mari za američku vojnu moć i koji se kod kuće suočava s moćnim političkim neprijateljima.
http://gdb.voanews.com/046C0C04-5B9C-4FE2-A7A7-A9A552E5E39D_w640_s.png
„Ovo nije Pearl Harbor, ali ako ljudi na svim stranama ne budu oprezni, moglo bi završiti početkom novog svjetskog rata”, kaže Kurt Campbell bivši pomoćnik državnog tajnika za Aziju, referirajući se na niz pogrješnih procjena koje su dovele do Prvog svjetskog rata. Prema njegovu mišljenju, vlada je suočena s „još jednim trenutkom crvene linije u kojemu mora smisliti kako da ostane vjerodostojna u skladu s upozorenjima koje je dala.” Ono što muči Bijelu kuću činjenica je da je predsjednik Obama mislio da ga je predsjednik Xi Jinping u Washingtonu u rujnu uvjerio da će se Kina ponašati suzdržano u Južnom kineskom moru. „Kina ne namjerava slijediti politiku militarizacije”, kazao je javno u Rose Gardenu Xi.
 
Nedavni potezi Kine naizgled proturječe tim smirujućim izjavama. Dužnosnici američke vlade ukazuju na to da je Kina postavila rakete zemlja-zrak na otok Woody u lancu otoka Paracel u veljači i da je nedavno postavila sustave vojnih radara na grebenu Cuarteron, jednome od umjetnih otoka koje je stvorila stotinama milja daleko od svojeg kopna. Obama je u studenome ponovno upozorio na takve provokativne postupke i na gospodarskome sastanku na vrhu Azije i Pacifika izjavio: „Slažemo se kako moramo hrabro snižavati tenzije, što uključuje preuzimanje obveza za zaustavljanje daljnjih teritorijalnih potraživanja, daljnjih građevinskih radova i militarizacije na spornim područjima u Južnome kineskom moru.” Kina većinom ignorira takva upozorenja i sada je američkoj vladi problem kako umiriti saveznike u jugoistočnoj Aziji i kazati im da SAD nije pasivan spram kineske prijetnje, a pritom izbjeći otvoreni vojni sukob. Jaz između SAD-a i Kine mogao bi se produbiti kada se Obama i Xi sastanu 31. ožujka na sastanku na vrhu o nuklearnoj sigurnosti u Washingtonu.
 
Jedan bi okidač za eskalaciju mogao biti odgovor Kine na skorašnju presudu arbitražnog suda u Haagu u predmetu koji su 2013. pokrenuli Filipini. Ta je država ustvrdila da Kina izražava „pretjerana potraživanja” spram gotovo cijelog Južnog kineskog mora time što proglašava tzv. „liniju devet točaka” na temelju starih karata i potraživanja. Suci će vjerojatno objaviti presudu u travnju ili svibnju, a Campbell i drugi stručnjaci upućeni u situaciju predviđaju da će sud oprezno dati za pravo Filipinima. Što će potom učiniti Kina? Peking je odbacio takvu arbitražu nad njegovim potraživanjima na moru, a neki američki dužnosnici smatraju da će možda reagirati na nepovoljnu presudu proglašenjem identifikacijske zone protuzračne obrane, odnosno ADIZ-a u Južnome kineskom moru, čime bi zapravo zabranila letove na tom području bez dozvole Kine. To bi predstavljalo novu i opasnu provokaciju za Washington.
 
Pentagon tvrdi da bi Sjedinjene Države odmah trebale osporiti bilo kakvu identifikacijsku zonu protuzračne obrane preletima američkih vojnih zrakoplova nad tim područjem. Upravo se to dogodilo u studenome 2013. kada su zrakoplovi B-52 izravno osporili ADIZ koji je Kina proglasila u Istočnome kineskom moru. Taj je prelet bio prethodno najavljen pa Pentagon nije morao zatražiti odobrenje Bijele kuće; dužnosnici Pentagona boje se da bi akcija bila otkazana da je odobrenje bilo potrebno. Ovaj put Bijela kuća vodi intenzivan međuresorni postupak planiranja radi pripreme za predstojeći sukob. Jedna je od opcija agresivna strategija „oko za oko, zub za zub”, kojom bi Sjedinjene Države pomagale zemljama poput Filipina i Vijetnama da izgrade umjetne otoke u spornim vodama. Filipini su zapravo već poduzeli takav korak 1999., kada su namjerno nasukali veliko plovilo na greben među otocima Spratly; nedavno je ta država ponovno opskrbila to plovilo, a američke su bespilotne letjelice pritom nadzirale situaciju iz zraka.
 
Campbell smatra da bi Sjedinjenim Državama bilo najmudrije da surađuju s drugim državama jugoistočne Azije i osporavaju kineska potraživanja. To bi moglo uključivati zrakoplove i brodove iz Australije, Singapura, Indije i europskih zemalja, primjerice. „Ne želite da Kinezi budu osramoćeni”, kaže Campbell. „Ali želite da njihovo vodstvo shvati da ako nastave na ovaj način, riskiraju da se odnos među našim državama strmoglavi u vrlo negativnom pravcu.”
 

David Ignatius, The Washington Post

Uz pomoć Amerikanaca oslobodili su svoja područja uz granicu s Turskom

 
 
U trima kurdskim područjima u sjevernoj Siriji bit će uspostavljen „federalno-demokratski” sustav samouprave, prema kojem će one voditi svoje ekonomske, sigurnosne i obrambene poslove, navodi se u dokumentu predstavljenom na konferenciji Kurda u gradu Rmelijanu, u koji je uvid imao Reuters. Poziv za ženevske pregovore Kurdi nisu dobili na zahtjev Turske, koja očekivano nije bila oduševljena njihovim podsjećanjem na to da se i oni pitaju za sudbinu Sirije, i zato su morali djelovati samostalno.
http://rojhelat.info/en/wp-content/wene/Maps/suriye.kurdistan.jpg
Naime, Kurdi su najveća sirijska manjina. Uglavnom žive na sjeveroistoku, u malim područjima uz sjevernu granicu s Turskom te u Alepu.Pod Asadovom strankom Baath oduzeta su im mnoga ljudska prava te im je kultura bila potisnuta. Od listopada 2014. kurdski YPG je imao jaku potporu zračnih snaga koalicije pod vodstvom SAD-a što im je omogućilo da istisnu militante IS-a iz Kobanea. Zauzimanjem Kobanea ojačao je moral i status YPG-a, kao velike sile u borbi protiv IS-a.Za PYD i YPG drži se da su blisko povezani s Kurdistanskom radničkom strankom (PKK), koja vodi gerilski rat protiv Turske, a EU i SAD su je proglasile terorističkom organizacijom.
 

Darko Kovačić

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Nedjelja, 08/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1135 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević