Get Adobe Flash player
Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Primjer Milana Babića je dobar i jedini ispravan put za suživot i...

Karolina Velika!

Karolina Velika!

Vidimo izgrađenu osobu koja njeguje obiteljske vrijednosti i od koje...

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Vraća Hrvatskoj ustav iz 1974., jer vraća Srbe u ustav, i onda će ići...

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS-u je uspjelo što nije ni Benitu...

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Najviše fantazije danas ima u genderističkoj...

  • Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:16
  • Karolina Velika!

    Karolina Velika!

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:09
  • Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 09:32
  • IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:04
  • Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 17:31

Jedina svjetska sila traži svoju buduću ulogu

 
 
U američkoj predizbornoj kampanji o vanjskoj se politici raspravlja samo površno. Nakon izbora u studenom predstoji načelna rasprava – i to ne samo u Washingtonu. Kada se okonča najružnija i najprimitivnija predizborna kampanja u novijoj američkoj povijesti, i kada se Hillary Clinton vrati u Bijelu kuću, tada će se morati započeti strateška rasprava o budućoj ulozi SAD-a u svijetu. A o tome se proteklih mjeseci nije govorilo, bar ne s ozbiljnošću koju ta tema zaslužuje. Iako postoji opasnost da SAD potone u Trumpovoj močvari, i dalje je to jedina svjetska sila o kojoj ovisi sudbina čitavog svijeta. Na razgovorima u New Yorku i u Washingtonu svakom posjetitelju brzo postane jasno koliko je važno imati sliku o vanjskoj slici SAD-a. Nekadašnji nadstranački konsenzus vanjskopolitičkog establishmenta više ne postoji. Pa čak ni u vrlo načelnim pitanjima.
http://www.todaysinfo.net/wp-content/uploads/2015/08/3.jpg
SAD se za mandata Baracka Obame trebao više okrenuti Aziji zbog procvata tamošnjeg gospodarstva. Istodobno, na Pacifiku se trebalo odlučiti o tome tko će u svjetskoj politici 21. stoljeća imati glavnu riječ, etablirana Amerika ili Kina u usponu. No realnost je promijenila vizije. Odjednom je stigla provokacija od jedne sile koja uopće nije bila na popisu Washingtona: Rusija se aneksijom Krima i intervencijom u Siriji s hladnokrvnim cinizmom vratila na svjetsku pozornicu. Nitko više Putinovo carstvo ne naziva „regionalnom silom“ kao što je to učinio Obama u napadu oholosti.
 
Poznata žarišta sukoba ponovno zahtijevaju pozornost američkih stratega. SAD šalje više vojnika u Europe, odakle ih je planirao postupno povlačiti; u Izrael šalje više novca no ikada prije, a na Bliskom istoku – od Egipta do Saudijske Arabije – svjedoči autokracijama za koje se nadao da će ih zatrti Arapsko proljeće.
Što je s Azijom? Udaraju li i tamo vizije o realnost? U Kini se usporava rast. U konfliktu oko Južnokineskog mora, u otočnom prijeporu s Japanom, vodstvo Narodne Republike koristi neugodno oštre tonove. Filipinci, koji su desetljećima bili blizak saveznik SAD-a, sada pod vodstvom predsjednika Dutertea prijete Amerikancima da će ih izbaciti iz zemlje i okrenuti se Kini i Rusiji. Tu je još jedan konflikt koji budu sve veću zabrinutost: prijepor oko nuklearnog naoružanja Sjeverne Koreje. Kao posljedica bombaškog ludila sjevernokorejskog diktatora Kina i SAD mogle bi ući u ozbiljan prijepor, a u Južnoj Koreji, pa čak i Japanu, mogli bi postati glasniji zahtjevi za vlastitim nuklearnim naoružanjem, što bi moglo izazvati pravu katastrofu u Aziji.
 
Budući da je situacija diljem svijeta vrlo opasna, američki državni tajnik smatra da je nužno redefiniranje američke te općenito zapadne vanjske politike. Pritom se neminovno postavlja pitanje o budućem međunarodnom sustavu: Bi li se postojeći poredak, uveden nakon Drugog svjetskog rata trebao dalje razvijati i bi li u njega trebalo uključiti Kinu? Ili se taj poredak mora prilagoditi predodžbama „novih sila“, dakle Kine, Indije, Brazila, Indonezije i drugih?
 
Također je jasno da je uvjet za novi vanjskopolitički početak pretpostavlja da se Zapad pozabavi vlastitim problemima. A to su u prvom redu nacionalizam, populizam i protekcionizam – koji su najviše prouzročeni na domaćem planu. Da bi liberalni, prozapadni svjetski poredak preživio novo autoritarnije iskušenje koje dolazi iz Kine, Rusije ili Turske, onda Europljani i Amerikanci moraju odlučno raditi na premošćivanju socijalnih jazova u svojim društvima. Tako će izgledati agenda Zapada nakon predsjedničkih izbora u SAD-u. I u Berlinu se čeka kraj paralizirajućeg prijelaznog razdoblja u Washingtonu i polažu se nade u to da će vlada Hillary Clinton s novim elanom i ambicioznošću definirati američku ulogu u svijetu. „Hillary će prvo pokušati ponovno ujediniti Zapad. A to je prijeko potrebno“, izjavio je jedan visoki njemački dužnosnik.
 

Matthias Naß, Die Zeit, Hamburg

Ako sada pobijedi Putin, nijedna granica na Zemlji više ne će biti sigurna

 
 
Ruski predsjednik želi povećati površinu Rusije – pa čak i jednostranim, nasilnim pomicanjem granica. On time stavlja na kocku čitavi svjetski poredak koji postoji od 1945.
https://02varvara.files.wordpress.com/2012/08/00-01b-russian-paralympians-08-12-putin-moscow.jpg
Novo ledeno doba između Zapada i Rusije ima mnogo nijansi, ali samo jednu srž. A ta je srž volja Vladimira Putina da poveća površinu Rusije, i to nasilnim, jednostranim pomicanjem granica. Sve ostale aktivnosti – Putinovo povlačenje iz pojedinih sporazuma o razoružanju, cyber napadi na američke stranke, stacioniranje taktičkih nuklearnih raketa kod Kalinjingrada, demonstrativni vojni letovi u baltičkom prostoru ili brutalna intervencija u Alepu u korist Bashara al-Assada samo su ružne posljedice njegove nove slike svijeta.
 
Jednostrano, nasilno pomicanje granica, kakvo je provedeno aneksijom Krima, je srž. Jer time ruski predsjednik ne budi samo dojam da želi osvojiti Baltik ili smanjiti utjecaj SAD-a na bliskom istoku. Nasilno pomicanje granica mnogo je više od toga. Ono je pokazatelj da Putin čitavi svjetski poredak koji je na snazi od 1945. smatra zastarjelim. On ga sada želi zamijeniti pravom jačeg, politikom topovnjača kao u XIX. stoljeću, samo sada s nuklearnim oružjem. Upravo zbog aneksija Krima nije pitanje preko kojeg bi se smjelo olako prijeći i vratiti uobičajenom dnevnom gredu. Od 1945. vrijedi pravilo da se granice mogu mijenjati samo uz pristanak UN-a. Krim je pripao Rusiji protivno volji Kijeva i putem referenduma koji je Putin raspisao na prepad. UN se tim pitanjem nije nikada bavio.
 
Putin je izjavio je da je Zapad postupio jednako u slučaju Kosova 2008., protivno volji Beograda. Ali to nije istina. Kosovskim pitanjem UN se bavio osam godina. Tek nakon što je Beograd odbacio svaki UN-ov prijedlog o autonomiji te pokrajine Opća skupština je priznala njeno odcjepljenje. Putin je također mogao pitanje Krima i istočne Ukrajine izložiti pred UN-om. To bi bio jedini prihvatljiv način. No on to nije učinio. I upravo je u tome ključna razlika. Putin je time skrenuo s puta. Utoliko je Frank-Walter Steinmeier bio u pravu kada je rekao da je velesila, koja ne poštuje crvenu crtu povučenu 1945. opasna.
 
Kada jedna takva velesila taktičkim atomskim raketama prijeti Natovim članicama na Baltiku, onda to nije samo prijetnja. Steinmeier bi stoga mogao pojedinim stranačkim kolegama, uključujući Sigmara Gabriela, reći: Opasno je ukinuti sankcije Moksvi.  Tu nisu samo posrijedi ekonomska pitanja. Čak nije posrijedi ni mir u Europi, ma koliko on bio važan. Na kocki je čitav svjetski poredak – kao pouka izvučena iz velikih ratova.
 
Ako sada pobijedi Putin, nijedna granica na Zemlji više ne će biti sigurna, od Balkana do Ognjene Zemlje. A što to znači, najbolje znaju oni koji u izbjegličkoj krizi toliko hvale sigurne, kontrolirane granice. U predizbornoj kampanji lijepo je reći: „Želimo razgovarati, ali u tome nas ometaju sankcije.“ Istina je sljedeća: Tko sada popusti Putinu, nanijet će svijetu veliko zlo.
 

Torsten Krauel, Die Welt

Čestitam Hillary Clinton na pobjedi!

 
 
Je li netko utrapio Trumpa kao kandidata republikanaca, ili ga se nastoji sad kad se pojavio utrapiti, medijski zamračiti, prekriti „zemljom“ i prije izbora, pa ostaviti za poslije, za preko zime i za proljeće. A možda se radi o športskoj disciplini „trap“, u kojoj je Donald Trump glineni golub, a ne „jastreb“. Sve je ovo moguće, jedino pravi pravcati izbori nisu vjerojatni.
https://encrypted-tbn2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQN8OprUHGKNFW-LmxXrdEnI5IsVBW55gkaLIKKxIKlMvacObkN
Kad je počeo teći drugi mandat Baracka Obame, bilo je i više nego jasno kako je nakon crnca, Afroamerikanca, tamo gdje se zapravo bira američki predsjednik, odlučeno da na sljedećim izborima pobijedi žena. Uostalom već je vježbala izbore u stranci u konkurenciji kandidata Afroamerikanca, po ocu. Osim vježbe, njena tadašnja „konkurencija“ se sastojala u „čišćenju terena“ za Baracka Obamu  koji ju je onda imenovao za državnu tajnicu. Nakon što je Hillary Clinton postala očitom kandidatkinjom za predsjednicu SAD-a, tamo negdje u polovici zadnjeg mandata Baracka Obame, izbori su postali dosadni i zapravo već održani. Jedino što ih je još mrvicu činilo neizvjestnm jest činjenica da su demokrati osam godina na vlasti, a američki birači se nakon osam godina jednih ponekad požele drugih. Čekalo se još samo tko će pored osam godina prve dame Amerike, senatorice države New York, državne tajnice, istrčati na dvoboj. Kad tamo eto super poznatog dide Trumpa - što ću sad ovdje okolišati: ružni dida, muž lipe mlade Slovenke, protiv lipe bake. Dobro poslije si je malo popravio frizuru i podig'o  'lasi sa čela.
 
Dugogodišnja medijska zvijezda i američki bogatun, koji se bavio i bavi svim i svačim od nekretnina, izbora za misice, televizijom, kockarnicama… protiv političke zvijezde. Donald Trump je u biznisu čisti liberal, liberalan čak i u plaćaju poreza državi. Moguće da ga vodi stajalište kako joj treba dati onoliko koliko on misli da ona zaslužuje, poput starog Henryja Forda, a to je prije ništa nego išta. U odnosu prema ženama, braku(ovima), bit će i seksu također je vrlo moralno liberalan, slično kao što su to i supružnici Clinton. On je stajališta prema ženama, koje izgleda neizmjerno voli, još i grubo verbalizirao, onako „muški“, poneku još štipao, neke tvrde i temeljito ih opipao – od glave do pete, da tu zastanem. Tu su ga čekali: on tako s i prema ženama, a žena treba biti predsjednica! Baš im je „naletio“.
 
Digla se na njega sva medija, pa još i cijela Sodoma i Gomora, face razne iz Hollywooda za čiju „moralnost“ je Trump mala beba, no koliko su amoralni u minusu, toliko su u apsolutnom iznosi utjecajni u plusu. Matematički, rezultat je - nula, bez obzira na broj osvojenih Oscara i sličnih „kipića“. Medijsko-politički pak je onaj koji je i predviđen - guranje Trumpa u poraz a Clintonicu u predviđenu pobjedu. Zasad sve ide k'o po loju, a još izgleda kako će biti i izbora, vrti se kampanja, skupovi, televizijska sučeljavanja, ma demokracija šarena i lijepa. Naravno kako su se važne političke teme usput pogubile pa o njima ni ne ću, Hrvatska ionako nema s njima veze, kao ni s tim tko će biti novi američki predsjednik. Istina, postojala bi mala mogućnost Trumpova oporavka, pa čak i pobjede u slučaju kad bi potencijalni birači osjetili taj silni medijsko-politički pritisak kao čekić s kojim ih netko mlati po glavi, ali to se ne će dogoditi, takav protu učinak. Stoga se prvi javljam i čestitam Hillary Clinton na pobjedi.
 

Mato Dretvić Filakov

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Srijeda, 12/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1202 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević