Get Adobe Flash player
Sociolog religije napada Hrvate, brani Titu!

Sociolog religije napada Hrvate, brani Titu!

Najgore je što je profesor koji predaje...

DRUGI POGLED - Birači i Plenković se ne vole

DRUGI POGLED - Birači i Plenković se ne vole

Desnica je nezadovoljna Plenkovićem i zato će HDZ biti sve...

Hod za život ne krši izbornu šutnju

Hod za život ne krši izbornu šutnju

"Pokret za modernu Hrvatsku" koji bi vrlo rado uveo zabranu svih...

Boris Miletić osjetio se prozvanim

Boris Miletić osjetio se prozvanim

Dokle će bezbožni puljski gradonačelnik docirati...

Korijeni mržnje prema hrvatskome narodu

Korijeni mržnje prema hrvatskome narodu

Karl Marx i Friedrich Engels: Hrvate i Ruse treba...

  • Sociolog religije napada Hrvate, brani Titu!

    Sociolog religije napada Hrvate, brani Titu!

    srijeda, 24. travnja 2019. 14:13
  • DRUGI POGLED - Birači i Plenković se ne vole

    DRUGI POGLED - Birači i Plenković se ne vole

    četvrtak, 25. travnja 2019. 11:17
  • Hod za život ne krši izbornu šutnju

    Hod za život ne krši izbornu šutnju

    četvrtak, 25. travnja 2019. 09:19
  • Boris Miletić osjetio se prozvanim

    Boris Miletić osjetio se prozvanim

    srijeda, 24. travnja 2019. 14:08
  • Korijeni mržnje prema hrvatskome narodu

    Korijeni mržnje prema hrvatskome narodu

    četvrtak, 25. travnja 2019. 10:41

Više nitko nije siguran

 
 
Turska vlada sve češće pokušava kontrolirati izražavanje mišljenja i izvan svoje zemlje. Vladaru Turaka na Zapadu su se dugo divili ili mu se podsmjehivali, ali čini se da pred Tayyipom Erdoganom sada nitko više nije siguran. Ni gradska uprava Ženeve, ni Jan Böhmermann, ni Drezdenski simfoničari, ni svi Nizozemci. Turski predsjednik više ne prašta. Od ožujka, kada je zbog jedne pjesme o Erdoganu na njemačkom radiju njemački veleposlanik pozvan u tursko ministarstvo vanjskih poslova, ne prestaju diplomatske intervencije protiv navodnih  vrijeđanja predsjednika u inozemstvu. Javnost u Europi i SAD-u trlja oči pred širenjem turske zone veličanstva. Svojom odlukom da se dozvoli podizanje optužnice protiv satiričara Jana Böhmermanna šefica njemačke vlade platila je Erdoganu „otkupninu“, komentirao je New York Times; ali Angeli Merkel turski predsjednik treba za sporazum o izbjeglicama. Erdogan je prisilio njemačku kancelarku da javno prihvati njegov stav da je pogrješno rugati mu se, kazao je taj list.
http://www.ndr.de/media/erdogan100_v-contentgross.jpg
Barem je Ženeva odbila zahtjev turske vlade da se s izložbe na Trgu naroda ukloni jedna fotografija koja predsjedniku smeta. A Drezdenski simfonijski orkestar prošlog je vikenda  svirao jednu kompoziciju o genocidu nad Armencima čije je skidanje s repertoara Turska tražila. Nizozemski ministar vanjskih poslova Bert Koenders upozorio je svoje zemljake: nema jamstva za nizozemske građane koji na primjer na društvenim mrežama kritiziraju Erdogana i nakon toga putuju u Tursku. Povod je uhićenje u Turskoj nizozemske novinarke turskoga podrijetla Ebru Umar. Nakon toga provaljeno je u njezin amsterdamski stan. Prije toga turski konzulat u Rotterdamu pozvao je građane turskoga podrijetla da prijavljuju kritiku Erdogana.
 
Razloga za iznenadne zahtjeve za cenzurom i kaznama u inozemstvu ima: u zadnje je vrijeme narasla samosvijest turskoga predsjednika u izbjegličkoj krizi, ali i pravni problemi ljudi iz Erdoganaova kruga u inozemstvu. Tako je Erdoganov mlađi sin umakao neugodnoj istrazi talijanskoga pravosuđa i prekinuo svoj doktorski studij u Bologni; jedan turski poslovni čovjek koji živi u egzilu podnio je prijavu zbog sumnje u pranje novca.
 
A u SAD-u se sudi Rezi Zarrafu, ključnoj figuri u istrazi zbog korupcije koju je Erdogan prekinuo. Ta su dva slučaja vjerojatno učvrstila mišljenje turskog šefa države da inozemstvo stalno nastoji oklevetati njega i Tursku. Erdoganova putovanja na Zapad zbog agresivnog ponašanja njegovog osiguranja ionako su već legendarna. Tako su Erdoganovi čuvari za vrijeme njegova zadnjeg  posjeta Washingtonu tukli prosvjednike, a predstavnike tiska tjerali povicima kojima pastiri tjeraju stoku.
 
U Turskoj je Erdogan u međuvremenu podnio više od 1800 prijava zbog klevete, a pritom su mu na nišanu bili prvenstveno kolumnisti. U izvješću američke nevladine organizacije Freedom House objavljenom prije Međunarodnog dana slobode tiska Turska je opet loše prošla. Kandidatkinja za članstvo u EU-u za ukupno stanje građanskih prava dobila je ocjenu „djelomična sloboda“, a za slobodu tiska opet „nema slobode“.
 
Etyen Mahçupayan, turski Armenac i publicist te povremeno i savjetnik premijera Ahmeta Davutoglua, izvješća Freedom Housea bio je odbacio kao nereprezentativna. Ali sada je u prilogu za jedne turske novine došao do neobičnog nalaza: Turska nije nikad uspjela postati društvo, napisao je  Mahçupayan. Različite etničke i vjerske skupine žive – u najboljem slučaju – jedne pored drugih, ali volja za zajednički život i formuliranje društvene volje oduvijek je bila slaba. Zapovijeda samo onaj tko je politički najjači. Mahçupayanov nalaz mogao bi biti objašnjenje zašto je šef države mogao toliko proširiti svoju kontrolu.
 

Markus Bernath, Der Standard, Beč

Hoće li muslimanski migranti prije uništiti Njemačku ili Europu?

 
 
Na prijelazu stoljeća Njemačka je postala kozmopolitska i opuštena, pa tako konačno i „normalna“ europska zemlja. Masovno useljavanje moglo bi dovesti u pitanje taj model uspjeha. Veliki napori nakon 1990. prošli su, mnogo toga uspjelo je, premda ne sve. Ali zbog dobre konjunkture i neprestane produktivnosti mnogo se toga zaboravlja.  Njemačka je zemlja starih,  smirenih i to joj čini dobro. Nema militantnosti, ni u vanjskoj ni u unutarnjoj politici, osim na desnom i lijevom rubu. U usporedbi s europskim susjedima Njemačka je prijateljski raspoložena prema strancima, desne stranke i pokreti marginalizirani su, a radi utopije ujedinjene Europe njezini su se građani (premda suzdržano mrmljajući) odrekli čak i njemačke marke.  Spremni su pomoći, bijeda drugih ljudi dira ih, pravda im je iznad svega, i spremni su potrošiti novac radi „solidarnosti“. Njemačka je u inozemstvu stalno  sve omiljenija, što ne mogu vjerovati samo  Nijemci sami. Ali, sada se čini da su njezine najbolje godine za njom. Vodeći političari i tvorci javnoga mnijenja to čak žele: mora postati šarenija, mlađa, raznovrsnija, otvorenija svijetu. Posve drukčija.
http://www.kai-otzen.de/BRD/Deutsches-Reich-1871-1918zu1937.jpg
Tako je to  barem zvučalo na početku „izbjegličke krize“, koja to zapravo nije, jer u Njemačku ne dolaze pretežno oni kojima je potrebna zaštita, nego useljenici.  Cijela stvar postala je kriza ne zbog izbjeglica, nego zbog neuređene i neobuzdane migracije i nesposobnosti politike da ih razlikuje. Potrebni su bili različiti odgovori – ali euforija promjene ne pravi razlike.
 
Toliko rastanaka
 
„Izbjeglice će promijeniti Njemačku“, kazala je Angela Merkel ljeti 2015., a sekundirao joj je ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere. Promijeniti se, naravno, mora nabolje. „Naše će društvo postati još raznovrsnije, to će biti i naporno, a katkad i bolno“, ali „u tome  svi moraju sudjelovati i prihvatiti promjene“, kazala je zamjenica predsjednika SDP-a i povjerenica za izbjeglice Aydan Özoguz u rujnu. A šefica kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu Katrin Göring-Eckardt u studenome prošle godine euforično je  izjavila: „Naša će se zemlja promijeniti i to drastično. I ja se tome radujem!“ Tu radost Nijemci sve manje dijele. Zašto? Jer ne žele promjene? Ili zato što ne mogu vjerovati da bi dosad skoro najbolja Njemačka zahvaljujući pretežno muslimanskim migrantima mogla postati još sjajnija i ljepša?
 
Mi se razumijemo u promjene. Malo koja zemlja ima toliko prakse s promjenama – a njemačko stanovništvo isto se tako više nego jednom opraštalo od Njemačke. Možda čak imamo neku vrstu oproštajnog tika? Njega možemo zahvaliti verziji Njemačke najstrašnije od svih – nacizmu od 1933. do 1945. Taj kulturni slom nismo sebi oprostili do danas – a mnogi ga sebi ne mogu ni objasniti, a da pritom te strašne godine ne apsorbiraju cijelu njemačku povijest. Po toj logici već je carstvo nakon 1871. bilo neka vrsta profašističke države koja je pripremila, ako ne i skrivila, Prvi svjetski rat kao „najveću katastrofu 20. stoljeća“. Nije točno ni jedno ni drugo. Nijemci nisu većinom  bili karikature kao u „Podaniku“ Heinricha Manna, i nije im trebao poraz u Prvom svjetskom ratu da bi postali dobri demokrati.  Unatoč nepravednom izbornom sustavu u Njemačkom Carstvu parlamentarizam je bio vrlo živ. Već 1890. SPD je dobio većinu glasova, u Reichstagu je 1912. zamijenio Stranku centra kao najjača stranka.
 
Što su dakle sile pobjednice Njemačkoj morale pokazati? Kako se ukida  monarhija? Demokraciju? Da se monarhija i slobodni izbori s jakim parlamentom dobro podnose, tada je dokazivala ne naposljetku i Velika Britanija.
 
Nevoljena Vajmarska Republika
 
Vajmarska Republika bila je nevoljena i zato, ali ne samo zato, što je u Njemačkoj bilo premalo demokrata.  Patila je od radikala desno i lijevo, od plašljivog građanstva i SPD-a koji je oklijevao i još uvijek nije znao ne bi li ipak bila bolja revolucija. Smrtni udarac republici nisu, međutim, zadali glasači, nego građanske elite. NSDAP je na zadnjim slobodnim izborima u studenome 1982. s 33,1 posto dobio manje glasova nego na prethodnim izborima (i 4,2 posto manje nego SPD i KPD zajedno). Ni u ožujku 1933., kada je Hitlerova vlada već progonila SPD i KPD, NSDAP s 43,9 posto nije postigao apsolutnu većinu. Narod nije nikada bio identičan sa „svojim vođom“, a već 1933. nije se znalo kako će sve to završiti. Ne, nesreća nije bila neizbježna; to s Hitlerom bit će gotovo za pola godine, vjerovali su mnogi. To što Židovi 1933. nisu pobjegli iz Njemačke moglo se zahvaliti ne naposljetku i njihovoj lojalnosti prema zemlji koja ih je još 1871. učinila ravnopravnim građanima.  Antisemitizam nije bio njemački specijalitet, naprotiv. Ali zato je Holokaust izazvao takvu prestrašenost: nije se moglo zamisliti da bi Nijemci kao „kulturni narod“  mogli  imati toliko duboke volje za uništenjem.
http://www.helles-koepfchen.de/bilder/originale/wissen/geschichte_kultur/karte_weimarer_republik.jpg
Njemačka 1919.
 
Jesu li „Nijemci“ 1945. oslobođeni? To može tvrditi samo onaj tko misli da je bolje bilo dospjeti pod Staljinovu čizmu, što je bila sudbina koju je dio Njemačke pod sovjetskom okupacijom dijelio s drugim narodima, primjerice Poljacima koji su u ratu s Hitlerom platili visoku cijenu, a rat su ipak izgubili.
 
Njemačku treba ukloniti?
 
Nakon godina gladi nakon rata zapadni su Nijemci bez sumnje jako dobro prošli. Njemačka više nije bila opasna, za njezinu sigurnost jamčili su drugi, moralo se i moglo biti pacifist. Ali ostala je stara trauma Tridesetogodišnjeg rata koji je opustošio velike dijelove zemlje. U slučaju vrućeg rata između Sovjetskoga Saveza i SAD-a cijela Njemačka  bila bi poprište  bitke nakon koje bi ostala spaljena i kontaminirana zemlja. Mirovni pokret bio je pojava u cijeloj Njemačkoj i mnoge je naveo na to da DDR s blagošću prihvate kao drugu njemačku državu, jer konačno, svima je prijetilo uništenje.
   
Godina 1989. donijela je rastanak od Savezne Republike i DDR-a. Na obje je strane bilo onih koji se s time nisu slagali, jer nije sve bilo loše, zar ne? Europski susjedi bojali su se sad manje, sad više nove njemačke velesile i nastojali je ograničiti – zamjenom marke eurom, čime se Njemačkoj, kako su tada govorili u Elizejskoj palači, oduzela njezina „atomska bomba“. Ukratko: imamo iskustva s rastancima, a i s promjenama. Nema dakle razloga da sebi nešto predbacujemo?
 
Možda nam pođe za rukom i ono s ukidanjem samih sebe. Ako je vjerovati britanskom povjesničaru Brendanu Simmsu, ostatku svijeta time činimo uslugu; još uvijek i opet u Europi je riječ o „njemačkom pitanju“, danas je to „paralizirajući politički vakuum u središtu“ Europe. Treba ga dakle ukloniti, svejedno na koji način? Simmsu je najdraže rješenje sve većeg europskog ujedinjenja. Ali ono će propasti zato što nijedna susjeda Njemačke ne želi odustati od suverenosti nacionalne države. Tada bi, ako je njegova teza točna,  uistinu preostalo samo jedno: ukloniti Njemačku. Nismo li već na najboljem putu?
 
Opasnost od vakuuma
 
U velikoj mjeri opuštena zemlja, u kojoj su u većini ljudi miroljubivi već zahvaljujući svojoj dobi, od nedavno je suočena s problemom koji razdire društva otkad je svijeta. Većina doseljenih sastoji se od mladih muškaraca koje ne „pacificira“ niti veže ni obitelj ni posao i čija vjera ili nacionalni osjećaj ne odgovara sekularnoj i slabo nacionalno raspoloženoj Njemačkoj.  S njihovom frustracijom valja računati kad se ne ispune obećanja koja su oni pročitali u njemačkoj dobrodošlici.  Osim toga, malo njih ima preduvjete koji bi  skoru integraciju na tržištu rada činili vjerojatnom – na stranu sada to da će još dugo ostati nejasno tko može ostati a tko mora otići, zbog čega su sva nastojanja na integraciji  preuranjena ili besmislena. Samo mladost nije dovoljna kvalifikacija. 
https://www.schularena.com/geschichte/themen/karten/zwischenkriegszeit_nationalismus/D_35bis39.gif
Njemačka 1939.
 
Usput rečeno, onima kojima je stvarno potrebna pomoć ne pomaže se politikom koja upravo poziva na zlouporabu velikodušnosti. Čimbenici koji tjeraju ljude iz njihovih domovina i dalje postoje, a najveći čimbenik privlačnosti, relativno najbolje opremljena socijalna mreža u Njemačkoj, neće izdržati navalu ako se ovako  nastavi. Radikalno liberalnim reformatorima te će se promjene vjerojatno najviše dopasti: rastanak sa socijalnom državom. Ono što naši političari pozdravljaju (sa sve slabijim entuzijazmom) ne će zemlju nipošto učiniti otvorenijom prema svijetu – šarenijom možda hoće, ako se uračunaju plave mrlje. Neuređeno useljavanje nije zamjena ni za jednu promjenu koja zemlji doista treba, od porezne reforme koja se obećavala u izbornom programu Angele Merkel 2005. do reforme mirovinskog sustava koja će uzeti u obzir činjenicu da  ljudi postaju sve stariji.
 
Da, potrebne su nam promjene. Ali trebaju li nam promjene s takvim gubitcima? Ima Nijemaca notornih mrzitelja samih sebe koji bi to pozdravili. Ako Njemačka ukine samu sebe, bit će jedan problem manje. Stvarno? Zabluda je njemačke povijesti to što se zemlju reducira na prljavih dvanaest godina od 1933. do 1945. A zapitajmo i susjede što misle o destabiliziranoj Njemačkoj usred Europe. Bi li ona bila šarena i kozmopolitska? Ili jednostavno strašno opasna?
 

Cora Stephan, Neue Zürcher Zeitung, Švicarska

Veliki geopolitički značaj poluotoka Kola

 
 
Kada putujete kroz prohladan pejzaž oko arktičkog grada Murmanska u Rusiji, ubrzo vam postane jasno da je ta gola regija zapravo od središnje strateške važnosti u golemom arsenalu predsjednika Vladimira Putina. Kopneni put od norveške granice prolazi miljama i miljama dvostrukih ograda od zaleđene bodljikave žice, uz znakove upozorenja i nadzorne kamere. Mnoga siva i tiha naselja uz put doimaju se više kao vojne instalacije nego mjesta: ulicama šetaju vojnici u dugim i debelim kaputima.

Dan Sullivan
 
No da bi ste shvatili kolika je vojna važnost tog mjesta, poluotoka Kole, najsjeverozapadnijeg dijela ruskog teritorija, morali biste ga sagledati termalnom kamerom iz ptičjeg rakursa. Umjesto leda vidjeli biste dugačak komad zemlje koji se kupa u razmjerno toplim vodama Golfske struje. Poluotok Kola je divovski mol koji ruskoj mornaričkoj floti jamči pristup Atlantiku i nudi polazište za operacije u dijelu svijeta koji bi lako mogao postati sljedećom kriznom zonom između Rusije i NATO-a: na Sjevernome polu. To područje oko pola još nije podijeljeno između država koje su mu najbliže. Njegove vode i potencijalno bogate prirodne resurse potražuju Rusija i tri članice NATO-a: Amerika, Nizozemska (zbog vlasništva nad Grenlandom) i Kanada. Mnoga od tih teritorijalnih potraživanja se preklapaju.
 
Nije riječ o sasvim bezakonitoj regiji: Konvencija o pravu mora Ujedinjenih naroda uključuje propise o rješavanju takvih potraživanja koji se pretežno temelje na tome koliko se pod morem pruža kontinentalni dio teritorija pojedinih zemalja. Te propise podržava Bijela kuća, no još ih nije ratificirao Kongres jer republikanci nerado odluku o gospodarskim granicama SAD-a prepuštaju tijelu Ujedinjenih naroda. Neki su republikanci uvjereni da je nakon invazije na Ukrajinu jačanje ruske vojske na dalekome sjeveru priprema za još jednu otimačinu teritorija. „Rusi igraju šah na Arktiku, a naša vlada kao da još uvijek misli da samo ispipavaju teren”, kazao je senator Dan Sullivan, republikanac iz Aljaske, koji je optužio Obaminu vladu za „strateški fijasko”.
 
Kakve god bile njegove namjere, predsjednik Putin zaista je naložio ruskoj vojsci da poveća svoje sposobnosti na sjeveru. Rusija gradi šest novih baza, obnavlja stare sletne piste iz Hladnog rata, gradi nove ledolomce i u pogon pušta suvremene podmornice s nuklearnim bojevim glavama. Malo je onih koji zasigurno znaju koliko je Putinu Sjeverni pol simbolički važan. Kremlj je 2007. naložio da jedna ruska podmornica na sam pol postavi metalnu rusku zastavu. Je li to bila samo fotomontaža? S pravnog stajališta, pol time nije postao nimalo više ruskim teritorijem nego što je Mjesec postao američkim vlasništvom kada je Neil Armstrong ondje 1969. postavio zastavu SAD-a.
 
S druge strane, Arktik predstavlja golemu stratešku priliku Putinu da stekne prednost nad zapadom. Rusija, najveća zemlja na svijetu, ima jednu veliku geostratešku manu: ograničen pristup svjetskim oceanima. Njezinoj crnomorskoj floti, koja je stacionirana na Krimu, mogao bi se u slučaju sukoba uskratiti prolaz Bosporom, čiji je čuvar Turska članica NATO-a. Putinova baltička flota naišla bi na istu prepreku u Skagerraku, tjesnacu između Danske i Norveške. No Arktik je otvoren teritorij, a u doba topljenja polarnih kapa i otvoreno more. Naravno, Rusi stvari vide drukčije. Autori političkih mjera i analitičari u Moskvi kažu da Rusija nije u ofenzici, nego defanzivi. NATO je u više navrata dokazao da se ne drži međunarodnih pravila, rekao mi je Nikita Lomagin, profesor političkih znanosti s Europskog sveučilišta u Sankt Peterburgu. Stoga Putin ne vjeruje da može računato isključivo na „meku sigurnost”, rekao je. A modernizacija sjeverne flote s nuklearnim podmornicama djelomice je bila reakcija na NATO-ov štit proturaketne obrane.
http://barentsobserver.com/sites/barentsobserver.com/files/styles/grid_8/public/main/articles/more_nukes_on_kola.jpg?itok=vYoIlt9I
Obje strane priče mogle bi biti opravdane; to nije poanta. Jedna ruska poslovica kaže da je prošlost nepredvidljiva. Zaista, „zaokret k Arktiku” oživljava hladnoratovske stereotipe u doba kada komunikacija između istoka i zapada praktički ne postoji. Rusi i zapad trebali bi imati na umu koliko lako političke neizvjesnosti mogu postati rigidnim uvjerenjima.
 
Mjere izgradnje povjerenja – ugovori, redovit dijalog, zajednička povjerenstva za globalne izazove – pomogle su tome da se završi Hladni rat. Odmah nam trebaju nove mjere. Svijet ne može očekivati od Putina da učini prvi korak, stoga je na Americi da se ponese trezveno i izbjegne to da Rusiji dade bilo kakvu izliku za vojno djelovanje. Moskovska propagandna mašinerija obavila je izuzetan posao za vrijeme ukrajinske krize; lako joj to može poći za rukom opet. Za Sjedinjene Države bi ratificiranje Konvencije o pravu mora bilo izvrstan preventivan napad.
 

Jochen Bittner, politički urednik tjednika Die Zeit i dopisni kolumnist The New York Timesa

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Petak, 26/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1429 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević