Get Adobe Flash player
Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Pupavac točno odrađuje ono što je odšutio kada je Vučić...

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Nijednom riječju nije Pupi spomenuo da su ta djeca bila žrtve međusobnog...

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

"Pustimo medije neka rade svoj...

Plenković griješi poput Mačeka

Plenković griješi poput Mačeka

Nikakva Hrvatska, ni srbofilska ni liberalna ni europska ne odgovara...

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Demokracija u rukama jednog čovjeka ne može...

  • Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:05
  • Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:01
  • Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:56
  • Plenković griješi poput Mačeka

    Plenković griješi poput Mačeka

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:51
  • Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:45

HDP približava se PKK-u

 
 
Pod pritiskom vojske kurdska lijeva stranka HDP približava se PKK-u. Predsjednik Erdogan u tome vidi izdaju republike. Velikim demonstracijama i skupovima na zapadu zemlje kurdska stranka HDP u narednim će danima pokušati pridobiti potporu za svoj zahtjev za autonomijom kurdskih područja. Polazište te već stare rasprave  velika je kurdska konferencija koja je prije tjedan dana održana u Diyarbaku. Više kurdskih krovnih organizacija, koje su neka vrsta civilnih ogranaka paravojne formacije PKK s predstavnicima HDP-a razgovarali su o tome kako bi trebale reagirati na najnovije izbijanje sukoba u kurdskim područjima Turske.
https://ianbachusa.files.wordpress.com/2015/02/c64f4-kurds_distribution_in_mid_east_lg.jpg?w=547
Najpoznatiji kurdski političar, potpredsjednik HDP-a Selahattin Demirtas održao je govor u kojem je prvi put od početka borbi u srpnju 2015. snažno podržao autonomiju koju PKK traži već odavno. Ranije se HDP izjašnjavao za proširenu samoupravu te se protivio uspostavi autonomije putem oružane borbe. Pod pritiskom vojne ofenzive turske vojske, koja tenkovima i drugim teškim naoružanjem najviše napada uporišta PKK-a u Cizreu i Silopiju, HDP je promijenio stav i približio se liniji PKK-a.
 
Predsjednik R. T. Erdogan to je uzeo kao povod da Demirtasa optuži za izdaju Turske Republike. „Taj se zahtjev kosi s našim ustavom“, izjavio je Erdogan i pozvao državno odvjetništvo u Diyarbaku da pokrene istrage protiv Demirtasa. Nakon što su započete istrage protiv jedne od čelnih osoba HDP-a, Figen Yüksekdag, obama predstavnicima HDP-a prijeti gubitak parlamentarnog imuniteta.
S ı rr ı Süreyya Önder, jedan od vodećih intelektualaca HDP-a, koji je po nacionalnosti Turčin, izjavio je u jednom intervjuu: „Oni će svim zastupnicima HDP-a oduzeti imunitet i zatvoriti nas. Ja osobno ne vidim da se itko od nas toga boji. Neka to i učine. Drugo je pitanje hoće li im to pomoći da zemlju izvedu iz trenutnog užasa. Mislim da neće.“
 
HDP će sada pokušati na zapadu zemlje potaknuti svoje simpatizere među Turcima da pruže potporu njegovom zahtjevu za autonomijom i tako osujeti strategiju vlade koja se bazira na kriminalizaciji. Do sada je HDP na zapadu zemlje imao slabu potporu. Na prosvjed koji je održan u nedjelju u Istanbulu došlo je svega stotinjak ljudi, dakle mnogo manje nego policajaca koji su na prosvjednike odmah krenuli sa suzavcem i gumenim palicama.
 
U međuvremenu, vojska je u noći s nedjelje na ponedjeljak ušla u dio Silopija, koji je već danima bio okupiran te je istjerala pripadnike PKK-a. Prema informacijama vojske od početka borbi u Silopiju u borbama je ubijeno je više od 88 pripadnika kurdske paravojne formacije. U borbama koje su se vodile u staroj jezgri Diyarbaka u isto su vrijeme stradala dva policijska službenika i jedna žena koju je pogodila granata dok je doručkovala u vlastitom domu.
 

Jürgen Gottschlich, Die Tageszeitung

Nijemci se, prvi puta nakon sedamdeset godina, ne osjećaju dobro u svojoj domovini

 
 
I politiku i policiju iznenadili su događaji u novogodišnjoj noći u Kölnu, oni su bili nepripremljeni. Njemačko je društvo šokiralo divljanje imigrantskih hordi, kao i šutnja koja je slijedila. Poljuljano je povjerenje u državu, mediji su diskreditirali sami sebe, a paralelno s tim Nijemci se pored kraha tzv. Willkommenskultura (kultura dobrodošlice) suočavaju i s osjetnim padom ugleda njihove zemlje u Europi. O raspoloženju u Njemačkoj koje se u novoj situaciji mijenja, razgovarali smo s njemačkim politologom Alexandrom Rahrom.
http://abkhazworld.com/aw/images/img/alexander_rahr.jpg
• Kako se osjećate? Kakvo je raspoloženje društva nakon događaja u Kölnu?
- Bilo je već i bolje. Nijemci se, prvi puta nakon sedamdeset godina, ne osjećaju dobro u svojoj domovini. Društvo se suočava novom opasnošću u liku mladih Arapa koji ne mare ni za koga i ni za što, koji uznemiravaju žene i ignoriraju europsku tradiciju, običaje. Čini se kako se urušava ideja koju je i sama Angela Merkel puno naglašavala, naime da Njemačka sa svojom otvorenošću može postati novim europskim modelom prihvaćanja, tolerancije, integracije. Polako nestaju iluzije koje je društvo s tim u svezi gajio.
 
• Osjetno se mijenja raspoloženje u društvu, no vlada kao da na sve to reagira sporije od potrebnog...
- Na vladi je ogroman pritisak. Zastupnici CDU-a u svojim okruzima suočavaju se s poražavajućom kritikom migrantske politike i sve teže mogu zastupati pred svojim biračima kancelarkine ideje s tim u svezi. Nema, međutim, alternative za Merkel na njemačkoj političkoj sceni, s obzirom da snage koje stoje lijevo od nje još markantnije zastupaju Willkommenskultur. Istovremeno, spektakularno jača Alternativa za Njemačku (AfD) koja zauzima protuimigracijski stav i čija je popularnost već dostigla 10 posto. Suprotno drugim europskim zemljama, npr. Francuskoj, međutim, stranka s tako ekstremnim stavovima nema mogućnosti ući u tisak koji ju ignorira na liberalnoj, moralnoj osnovi. Stoga AfD nema šansu pojaviti se kao stvarna alternativa. Naravno, valja priznati i kako liberalni zakoni apriori vezuju ruke vlade i njeno djelovanje ukalupljuju u određene okvire. Stoga veliki dio izbjeglica ne može čak ni protjerati iz zemlje. To je jasno i migrantima, a kao što smo imali priliku vidjeti, oni često puta i zloporabljuju svoj položaj. Vlada, dakle, ne može učiniti ništa drugo do li zatvoriti granice pred novim valovima izbjeglica i što učinkovitije integrirati one koji su već u zemlji. Merkel, međutim, nije spremna zatvoriti vrata, stoga se provodi imitacija pooštravanja, ne bi li se umirila javnost. Paralelno s tim, zajedno s medijima punom parom se vrši prikazivanje prodora ekstremne desnice kao stvarne opasnosti.
 
• Zar događaji u Kölnu ono što se dogodilo poslije nisu poljuljali povjerenje u državu? Ta policija nije uspjela zaštititi građane, a daljnje loše osjećaje i nepovjerenje samo je dalje povećavalo zataškavanje. Je li to dovelo do loma u Nijemcima?
- To ih je šokiralo i učinilo ih je nesigurnima. Nijemci, naime, vjeruju u policiju. Policiju je, međutim, iznenadila arogancija i agresivnost tih mladih Arapa. To je nova pojava, a oni očito nisu bili pripremljeni za to. Odlučan nastup je sprječavala i činjenica da u smislu očekivanja politike izbjeglicama koji uživaju moralnu zaštitu države treba dati slobodan prolaz, ne smije ih se povrijediti. Stoga se policija bojala čak i uhititi ih, dok su s druge strane oštro nastupili protiv „rasističkih, fašističkih osoba“ koje su prosvjedovale protiv divljanja tih hordi. Pored toga, ozbiljan problem predstavlja i što Njemačka, suprotno Francuskoj ili Belgiji, nije pripremljena što se poznavanja arapskoga svijeta, arapskoga mentaliteta tiče. Iskustvo s Turcima ne pomaže puno u tomu.
http://p5.focus.de/img/fotos/origs5101609/367243660-w721-h541-o-q75-p5/merkel-raus-2.jpg
• Čini se kako je Njemačka još uvijek talac nacističke prošlosti i liberalizma, a to je paralizira u kriznim situacijama koje iziskuju odlučan nastup...
- Doista. Istovremeno, treba priznati kako je Njemačka u teškoj i osjetljivoj situaciji. Treba dokazati da je prošlost ostavila iza sebe, gradi liberalnu demokraciju, poštuje ljudska prava, a neosporno je da u tome često puta ide predaleko.
 
• A u tomu pretjerivanju zaboravlja poštovati samu sebe. Nije li tako?
- Tako je. No Nijemci su itekako ponosni što svijetu pružaju moralni primjer.
 
• Da, ali Nijemci se moraju suočiti sa strmoglavim padom ugleda zemlje. Navijači ili pak poljski političari na kritike samo odbruse kako bi se Berlin radije trebao baviti zaštitom Njemica, a ne njima. Kako sve to doživljavaju ponosni Nijemci?
- Razlog tim tonovima je u prvom redu taj što su njemački političari, a posebno oni koji sjede u Europskom parlamentu, prvo Rusiji, potom Mađarskoj, a zadnje Poljskoj dijelili lekcije. Trebamo shvatiti kako Njemačka time samo izolira samu sebe, a time se dovodi u pitanje i njezine vodeće pozicije u Europi.
 
• To je problem Nijemaca. Nije, međutim, njihov problem što će biti s Europom koja je u krizi, ako i njezina najjača sila izgubi ugled i dovede se u pitanje njena vodeća uloga u Europskoj uniji...
- To je dobro pitanje. Posebno sada kada je vezano uz krizu eura, a i izbjegličku krizu, postalo jasno kako Amerika ne može, ne želi pomoći Europi u nevolji. U toj situaciji potrebna nam je snažna, sposobna Njemačka.
 

Gábor Stier, Magyar Nemzet

Europa će uskoro stajati pred "ekstremnim izazovima na području seksualnog kriminala i kriminala bandi"

 
 
Noć nasilja u Kölnu samo je prvi primjer onoga što će postati normalno – a posljedica je pogreške stoljeća koju su napravile vlade. Izuzetno radosnu vijest za one koji sadašnju seobu naroda u Europu smatraju izuzetnim obogaćivanjem nedavno je imao njemački ministar razvoja Gerd Müller. Onaj milijun migranata koji su ove godine stigli u Njemačku (i Austriju) tek je početak mnogo masovnijeg doseljavanja, prognozirao je dobro informirani član vlade u Berlinu: „Do nas je stiglo tek deset posto izbjegličkog vala izazvanog u Siriji i Iraku. Osam do deset milijuna još je na putu.“
http://www.handelsblatt.com/images/goering-eckardt-of-the-environmental-greens-party-delivers-a-speech-during-party-meeting-in-berlin/9657710/2-format2010.jpg
Katrin Göring-Eckardt
 
Ako to postane stvarnost, morat ćemo se mentalno pripremiti za to da će nasilni ekscesi poput onih u Kölnu uskoro postati normalno stanje. Tu je logiku dobro formulirao kolumnist „Profila“ Peter Michael Lingens, koji je cijeli život u svoju kuću primao izbjeglice te ga se stoga teško može optužiti za ksenofobiju: „Stotine tisuća novih, uglavnom muških izbjeglica iz kultura u kojima žene mnogo manje vrijede sljedećih će nas godina staviti pred ekstremne izazove na području seksualnog kriminala i kriminala bandi“, predviđa Lingens.
 
To je inače već u lipnju 2011. tako nekako formulirala Angela Merkel: „Moramo prihvatiti da je broj kaznenih djela kod mladih migranata osobito visok.“ Nije, nažalost, rekla zašto to zapravo moramo. Kakve će biti posljedice, ispuni li se prognoza ministra Gerda Müllera („osam do deset milijuna još je na putu“), može se živo zamisliti. „Naša će se zemlja promijeniti, i to drastično. I ja se tome radujem“, tako je to nenamjerno iskreno opisala predsjednica Kluba zelenih u njemačkom parlamentu Katrin Göring-Eckardt. E, pa onda… To što se u Profilu, dosad prije sklonom kulturi dobrodošlice,  može pročitati da ćemo zahvaljujući seobi naroda stajati pred „ekstremnim izazovima na području seksualnog kriminala i kriminala bandi“,  svakako se može shvatiti kao napredak u spoznaji.
 
Ali, u javnoj raspravi o tim po sebi trivijalnim okolnostima koja sada počinje – tko uveze milijune ljudi iz ekstremno nasilnih i mizoginih kultura, s njima naravno uvozi i njihov mentalitet – dosad je jedna stvar posve  izostala: imenovanje uzroka i odgovornih za katastrofu čiji razvoj upravo promatramo. Jer seoba naroda koja je uzrok sadašnjih problema nije iznenada pala s neba, nego je rezultat političkih odluka koje su svjesno donijeli središnji akteri zbivanja. Recimo odluku da se vanjske granice EU-a i nacionalne granice ne štite učinkovito od ilegalnog useljavanja, nego da se prilično ambicioznim izvrtanjem važećega prava u EU-u puste stotine tisuća.
 
To što su austrijski policajci dozvolili da ih na južnoj državnoj granici migranti jednostavno gurnu u stranu, nije bilo nesporazum, nego posljedica „kulture dobrodošlice“ vlade u Beču. Kao što implicitan poziv Angele Merkel da dođu u Europu nije bio zabuna, nego jasno formulirana poruka. Kad se jednog dana bude pravio obračun, stoga će barem biti jasno vidljivo tko je kada donio te kobne odluke, moći će se rekonstruirati lanac naputaka od vlada do najnižeg policajca. Da postoji uzročno-posljedična veza između kobnih političkih pogrješnih odluka i nasilja nad ženama, kojega će biti i ubuduće, već se ne može previdjeti. Bilo bi dobro da to glasači zapamte.
 

Christian Ortner, Die Presse

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Ponedjeljak, 15/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 967 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević