Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

SAD ukida financiranje UN-ove agencije za pomoć Palestincima

 
 
Čudni su ljudi diljem svijeta. Posebice političari. Žele američke novce, a traže „neovisnost“ u raspolaganju njima. Isto kao i naše školstvo, a posebice Sveučilište. Slično se ponašaju i Palestinci. Napadaju administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog najave da će za nekoliko dana prekinuti financiranje UN-ove agencije za pomoć Palestincima (UNRWA), a cijelo vrijeme Trumpove vladavine napadaju Trumpa!
http://www.cjnews.com/wp-content/uploads/2017/08/UNRWAweb.jpg
SAD je u siječnju najavio 60 milijuna dolara toj agenciji, ali je uskratio ostalih 65 milijuna nakon dodatnog razmatranja. Sada će se tih 65 milijuna dolara ukinuti, pojasnili su izvori. Povlačenje SAD-a iz UNRWA-e zadat će udarac agenciji koja trenutno brine o pet milijuna ljudi u Jordanu, Libanonu, Siriji, Zapadnoj obali i Gazi. Tjedan dana ranije je Washington skresao pomoć Palestincima u vrijednosti od 200 milijuna dolara te se očekuje povećanje napetosti između palestinskog vodstva i Trumpove administracije.
 
UNRWA je osnovan 1949. nakon prvog arapsko-izraelskog rata koji je izbio odmah nakon proglašenja Države Izrael 14. svibnja 1948. koju su odmah priznali SAD i tadašnji SSSR. No, arapske države - Sirija, Irak, Saudijska Arabija, Transjordanija, Egipat i Libanon - su napale novoosnovanu židovsku državu. Izrael je pobijedio nakon čega je uslijedio egzodus oko 700.000 Palestinaca. List The Washington Post izvijestio je u četvrtak da će administracija isto tako pozvati na veliko smanjenje broja Palestinaca koji se priznaju kao izbjeglice. Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Nikki Haley je u utorak dovela u pitanje broj izbjeglica prema UN-u. "Bit ćemo donator ako on (UNRWA) reformira svoje djelovanje... ako stvarno promijene broj izbjeglica na točan broj, razmotrit ćemo da im ponovno budemo partneri", rekla je Haley institutu Zaklada za obranu demokracija. Ona je isto tako rekla kako "pravo povratka" u Izrael, koje Palestinci traže kao dio bilo kakvog mogućeg mirovnog rješenja, ne treba razmatrati.
 

Darko Kovačić

Vođa proruskih separatista ubijen u eksploziji u Donjecku

 
 
Aleksandar Zaharčenko, vođa samoproglašene Donjecke Narodne Republike od 2014. umro je od posljedica "terorističkog čina", izvijestila je Donjecka novinska agencija, koja se nalazi na teritoriju kojim upravljaju separatisti. Rusko je ministarstvo vanjskih poslova reklo da imaju mnoštvo razloga vjerovati da je Kyiv odgovoran za smrt Zaharčenka, prenosi ruska novinska agencija RIA.
http://www.novosti.rs/upload/thumbs/images/2018b//08/31n/Tan2018-8-31_181712736_1_620x0.jpg
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je kako Zaharčenkova smrt pokazuje da se Kyiv odlučio za "krvavu borbu", a odustao od svojih obećanja o traženju mira, navodi RIA. Angela Merkel i Donald Trump telefonski au razgovarali. Merkel i Trump zabrinuti zbog Sirije: 'Rusija je pozvana da spriječi eskalaciju' Pobunjenici, koje podupire Rusija, su zbacili ukrajinsku središnju vlast u oružanoj pobuni, koja je izbila nakon dolaska prozapadnih vođa na vlast u Kyivu 2014.
 
Četrdesetdvogodišnji Zaharčenko, bivši električar u rudniku ugljena, je postao vođa Donjecke Narodne Republike u studenom 2014. Ostali pobunjenički vođe kažu da ga je postavila Moskva. Separatisti su glasanjem potvrdili Zaharčenkov položaj. Živković sudjelovanje u ratu Srbija uhitila četnika: Ratovao u Ukrajini pa ga uhitili Pobunjenici su optuživali Ukrajinu za prijašnje napade na teritoriju pod njihovom kontrolom. Na pobunjeničkom teritoriju već duže vrijeme postoje unutarnji sukobi, koji se ponekad pretvore u nasilje. Nekoliko prijašnjih separatističkih vođa napustilo je regiju, rekavši da strahuju za svoje života, nakon što su se njihovi suborci okrenuli protiv njih. (Hina)

Od 14 afričkih zemalja godišnje dobije 500 milijardi dolara

 
 
Četrnaest afričkih zemalja, nekadašnjih francuskih kolonija, iako su odavno stekle nezavisnost, još i danas plaćaju porez svome kolonizatoru – Francuskoj! Kada je Sékou Touré odlučio 1958. izvući Gvineju iz kolonijalnog ropstva i povesti je putem nezavisnosti, elita u Parizu toliko je bila bijesna da je odlučila uništiti sve što je njezina uprava stvorila u toj zemlji.
https://i.ytimg.com/vi/h08jxAqpH54/maxresdefault.jpg
Tri tisuće Francuza napustilo je uskoro Gvineju odnijevši sa sobom svu imovinu koja se mogla ponijeti, a uništivši sve što nije moglo s njima: škole, vrtiće, zgrade javne uprave, automobile, traktore… Neki su čak na odlasku otrovali konje i krave na svojim farmama, a hranu u skladištima uništili. Smisao tog bjesomučnog čina bio je poslati poruku drugim francuskim kolonijama da će cijena njihove emancipacije biti vrlo visoka.
 
Slobodni, ali siromašni
 
Strah se nakon toga uvukao među afričku političku elitu, piše Mawuna Remarque Koutinin, izdavač i mirovni aktivstu tekstu objavljenom  u on-line magazinu Silicon Africa. Nakon događaja u Gvineji nitko nije smogao hrabrosti slijediti primjer Sékou Touréa čije je čuveno geslo bilo: “Radije ćemo uživati slobodu u siromaštvu nego bogatstvo u ropstvu”.
Sylvanus Olympio, prvi predsjednik Republike Togo, malene države u zapadnoj Africi, pronašao je kompromisno rješenje s Francuzima. Nije želio da njegova zemlja i dalje bude pod francuskom vlašću, pa je odbio sklopiti nastavak pakta o kolonizaciji kakav mu je predložio tadašnji francuski predsjednik Charles De Gaulle.
No, pristao je plaćati godišnji porez Francuskoj za sva materijalna dobra koja je stvorila u njegovoj zemlji. To je bio jedini uvjet da ih Francuzi ne bi, kao u Gvineji, na odlasku uništili. Međutim, iznos kolonijalnog poreza koji je Togo trebao platiti Francuzima bio je ogroman i iznosio je te 1963. godine gotovo 40 posto tadašnjeg državnog budžeta.
Budući da se Togo našao u teškoj financijskoj situaciji, Olympio je, kako bi izvukao zemlju iz te stuacije, odlučio ukinuti dotadašnji kolonijalni novac FCFA (Franak za francuske afričke kolonije ili kraće – kolonijalni franak) i uvesti vlastitu valutu.
 
Ubojstva i državni udari
 
Dana 13. siječnja 1963. godine, tri dana nakon što je Togo počeo tiskati vlastiti novac, skupina profrancuskih vojnika ubila je predsjednika Olympija. Njih je predvodio bivši pripadnik francuske Legije stranaca, narednik Etienne Gnassingbé koji je za taj krvavi posao od Francuza navodno bio nagrađen sa 612 američkih dolara. Olympijev san bio je izgraditi neovisnu, suverenu i samostalnu zemlju, ali Francuzima se ta ideja nije sviđala.
Dana 30. lipnja 1962. godine, Modiba Keita, prvi predsjednik Republike Mali, odlučio je poput Olympia u Togou, povući kolonijalni franak, valutu koju su Francuzi nametnuli u dvanaest svojih afričkih kolonija. Za Keitu, koji je težio socijalističkoj ekonomiji, bilo je jasno da bi nastavak pakta s Francuskom bio teret daljnjem razvoju zemlje. No i Keita će, poput Olympija, postati žrtvom. Ne će ga, doduše, ubiti, ali će 19. studenog 1968. biti svrgnutdržavnom udaru kojeg je predvodio još jedan bivši legionar, poručnik Moussa Traoré.
Tijekom tog dramatičnog razdoblja borbe afričkih zemalja za oslobođenje od kolonijalnog ropstva, Francuska se s punim povjerenjem mogla osloniti na bivše pripadnike Legije stranaca koji su izveli većinu državnih udara protiv legalno izabranih predsjednika.
 
Legionari ruše vladare
 
Tako je 1. siječnja 1966. bivši legionar Jean-Bédel Bokassa predvodio državni udar protiv Davida Dackoa, prvog predsjednika Centralnoafričke Republike. Dva dana kasnije, Maurice Yaméogo, prvi predsjednik Gornje Volte, današnje Burkine Faso, svrgnut je u državnom udaru kojeg je predvodio Aboubacar Sangoulé Lamizana, još jedan bivši legionar koji je prethodno sudjelovao u gušenju oslobodilačkih ustanaka u francuskim kolonijama Indoneziji i Alžiru.
U  listopadu 1972. Mathieu Kérékou, dotadašnji tjelohranitelj predsjednika Republike Benin Huberta Maga, predvodio je državni udar. I Kérékou je, pogađate, prethodno prošao obuku u francuskim vojnim školama.
U proteklih pedeset godina u Africi se dogodilo ukupno 67 državnih udara u 26 zemalja od kojih su 16 bile francuske kolonije (Togo, Tunis, Obala Bjelokosti, Madagaskar, Ruanda, Alžir, Mali, Gvineja…).  Čak 61 posto državnih udara dogodilo se na području frankofonske Afrike.
 
Bez Afrike bili bi siromašni
 
Francuska se očajnički i žestoko, bez obzira na cijenu, borila da zadrži svoje afričke kolonije. U ožujku 2008. godine, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio je: “Bez Afrike, Francuska bi dospjela u društvo zemalja Trećeg svijeta”. Njegov prethodnik, François Mitterrand još je 1957. proročanski ustvrdio: “Bez Afrike, Francuska neće imati budućnosti u 21. stoljeću”. U ovom trenutku, čak 14 afričkih zemalja dužne su Francuskoj, kroz kolonijalni ugovor, davati 85 posto svojih novčanih rezervi Francuskoj središnjoj banci.
 
Otkidaju od usta i daju Francuskoj
 
Iako je zapadni svijet odbacio takav zao kolonijalni sustav, Francuska nije spremna napustiti ga joj svake godine, kroz tzv. kolonijalni porez, donosi navodno oko 500 milijardi dolara. Koutinin piše kako se afričke čelnike često optužuje za korupciju i služenje tuđincima, a na štetu vlastitih nacionalnih interesa, no postoji objašnjenje za takvo ponašanje. Oni naprosto rade tako jer se boje da će biti ubijeni ili svrgnuti, tvrdi Koutinin.
 
Odredbe Kolonizacijskog pakta iz 1950. godine
 
Teško je povjerovati kakvih se ugovornih obveza moraju držati bivše francuske kolonije u Africi, danas formalno neovisne države. Evo nekih ključnih stavki:
KOLONIJALNI DUG Sve novonastale “nezavisne” države trebaju otplatiti infrastrukturu koju im je izgradila Francuska tijekom kolonizacije;
NACIONALNE REZERVE Sve bivše kolonije moraju deponirati svoje novčane rezerve u Francuskoj centralnoj banci. Gruba je procjena da Francuska godišnje “ubere” oko 500 milijardi dolara od zemalja koje praktički i nemaju pristup svome novcu;
PRIRODNI RESURSI Francuska ima ekskluzivno pravo na novootkrivene prirodne resurse na teritorijama bivših kolonija;
JAVNI NATJEČAJI Bivše kolonije moraju na natječajima dati prednost francuskim firmama;
VOJSKA I VOJNI SAVEZI Svi koji žele steći čin u vojskama svojih zemalja moraju proći obuku u Francuskoj. Države su obvezane na savezništvo s Francuskom u slučaju rata te imaju zabranu ulaska u vojne saveze s drugim zemljama;
SLUŽBENI JEZIK Obveza je da francuski bude službeni jezik tih zemalja i da se koristi kao jezik u obrazovnom sustavu;
PODNOŠENJE RAČUNA Države moraju Francuskoj slati godišnje izvještaje o svojim financijskim stanjima.
 

https://net.hr/danas/svijet/francuska-ubire-kolonijalni-porez-od-14-africkih-zemalja-godisnje-dobije-500-milijardi/

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 810 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević