Get Adobe Flash player
Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Politički fušerizam i poltronstvo kao ključ...

Druga strana Sandrina petoga zlata

Druga strana Sandrina petoga zlata

Nakon pobjede u Berlinu najbolja svjetska diskašica ponovila...

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Thompson je pjevao u Areni 1999. godine pjesmu Lijepa li si, a bogami i...

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Hitler je htio svijet bez Židova, a Vučić je učinio Srbiju bez Hrvata,...

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Djeca hrvatskih Srba u školi moraju učiti hrvatsku, a ne srpsku...

  • Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    utorak, 14. kolovoza 2018. 15:51
  • Druga strana Sandrina petoga zlata

    Druga strana Sandrina petoga zlata

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:48
  • Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:44
  • Nema razlike između Hitlera i Vučića

    Nema razlike između Hitlera i Vučića

    utorak, 14. kolovoza 2018. 17:12
  • Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:40

Za Europu migracija je prvenstveno sigurnosno pitanje

 
 
Obvezno useljavanje neprihvatljivo je, to se može obavljati samo na dragovoljnoj osnovi, a planirano financijsko sankcioniranje nije europska solidarnost nego izrugivanje solidarnosti – izjavio je u svom govoru predsjednik Mađarskog parlamenta u ponedjeljak na luksemburškoj konferenciji predsjednika parlamenata država članica EU-a. 
http://www.freehungary.hu/images/Kover_Laszlo_610_310_jpg.jpg
László Kövér
 
László Kövér, predsjednik mađarske skupštine i jedan od osnivača Fidesza je rekao: „Prijetnja sankcioniranjem i oduzimanjem resursa EU-a ne svjedoči o demokratskim sklonostima. To je ista politika sile kakvu su Mađari prije 1990. već iskusili od neke druge unije“. Kövér smatra kako je Mađarska spremna dati svoj financijski obol i pružiti pomoć u svim slučajevima koji za cilj imaju rješavanje krize izvan Europe. Kako je rekao, Mađarska nije suglasna s prijedlogom Europske komisije o reformiranju dublinskoga sustava koji se ne temelji na konsenzusu država članica. Mišljenja je kako je za Europu migracija prvenstveno sigurnosno pitanje. Mađarska putem akcijskoga plana Schengen 2.0 koji je predstavio premijer Viktor Orbán nudi rješenje za očuvanje sigurnosti Europe, a osnovni element plana je deklariranje zaštite šengenskoga sustava i zaštita vanjskih granica.
 
Prema mađarskom stajalištu treba bezostatno osigurati ostvarivanje važećih europskih i šengenskih pravila  i tek se potom može reformirati dublinska pravila – rekao je te je dodao kako je dio rješenja i da izvan EU-a treba zaustaviti priliv migranata. Treba razdvojiti ljude koji trebaju zaštitu i gospodarske migrante, a treba uspostaviti i zatvorene centre za registraciju migranata kojima bi upravljao EU-om. U interesu toga treba sklopiti sporazume o readmisiji s državama podrijetla i tranzitnim državama te iste treba i provoditi – naglasio je predsjednik mađarskog parlamenta.
 
László Kövér je na konferenciji naglasio kako treba osnažiti Europsku uniju. Političar je naglasio: suprotno ideji o „Sjedinjenim Europskim Državama“, „Mađarska je na strani osnovne europske teze“. „Mi temeljem Europske unije smatramo ravnopravnu suradnju europskih nacionalnih država kao država članica“ – rekao je. Istaknuo je kako u pitanju dviju temeljnih vrijednosti „ne možemo i nećemo“ sklopiti kompromis: jedna je ostvarivanje narodne volje, to jest demokracije, a druga je ostvarivanje državnog suvereniteta. Kövér je podsjetio: kada smo ušli u Europsku uniju, to smo činili jer smo željeli živjeti u europskoj demokraciji, u sustavu u kojem se poštuje volja naroda, birača.
 
Predsjednik parlamenta izrazio je mišljenja kako je u odnosu na to jedan od zastupnika ideje iz „rimske antiteze“, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker smatra kako europski premijeri previše slušaju svoje birače te stoga nisu „full time“ Europljani. „Zar je ´full time´ europski političar samo onaj koji zanemaruje i ignorira volju europskih birača? Zar je to budućnost?“ – postavio je pitanje Kövér, koji je u nastavku rekao: Mađarska je pri ulasku u Europsku uniju odlučila o podjeli, a ne o odustajanju od svoga suvereniteta. „Ako države članice odustanu i od trenutno dragovoljno podijeljenog suvereniteta, ako se europska vlast ne temelji na narodnoj vlasti nego na nekoj drugoj vlasti – npr. na pozadinskim dogovorima birokrata i financijaša, – ako se isključi volju europskih naroda, tko će u Europi vršiti glavnu suverenu vlast, temeljem koje legitimacije i u čiju korist?“ – postavio je pitanje predsjednik mađarskog parlamenta.
 

Népszabadszág, Budimpešta

Erdogan je svjestan da podignuti kažiprst kancelarke može opušteno ignorirati

 
 
Angela Merkel sklopila je sporazum s Turskom, a bilo bi bolje da to nije učinila. Ona sada stalno putuje u Tursku i izražava „zabrinutost“. Ali Turska ne snosi nikakve posljedice. Horst Seehofer zvuči vrlo licemjerno kada optužuje Angelu Merkel da je pristup Turske Europskoj uniji i ukidanje viza toj zemlji povezala sa sporazumom o izbjeglicama i tako Njemačku učinila ovisnom i podložnom ucjenjivanju s obzirom da je upravo on kancelarku izložio tolikom unutarnjopolitičkom pritisku da joj nije preostalo ništa drugo doli upustiti se u sporazum s Turskom.
http://cdn5.img.sputniknews.com/images/103091/52/1030915286.jpg
Racep Tayyip Erdogan i Angela Merkel
 
Jasno je da Merkel nikada nije smjela sklopiti sporazum prema kojem se izbjeglice koje uspiju doći u Europu mogu vratiti u Tursku, dok se Europa obvezuje da će za svakog vraćenog izbjeglicu preuzeti po jednog Sirijca iz Turske. Također je jasno da ona nikada smjela razmjenu izbjeglica povezati s uvjetima za članstvo u Europskoj uniji ili ukidanjem viza. No političari poput Seehofera i stranke poput CSU-a pobrinuli su se za to da kancelarkina politika solidarnosti prema izbjeglicama ne bude moguća u Europskoj uniji. Kancelarka je ponovno bila u posjetu Turskoj, peti put u samo pola godine, kako bi spasila loš deal s nepouzdanom partnerskom zemljom na čijem je čelu autoritarni čelnik. Zadaća je to koja sigurno nije nimalo ugodna. Ali kancelarka mora spasiti najvažniji vanjskopolitički projekt svog kancelarstva. Njena politička budućnost ovisi upravo o tome hoće li uspjeti riješiti izbjegličko pitanje ili neće.
 
Merkel je ponovno „duboko zabrinuta“
 
Samo tako je moguće objasniti činjenicu Turska nije morala snositi posljedice ni za primjenu sile nad civilnim stanovništvu u kurdskim područjima, ni za ukidanje imuniteta četvrtini parlamentarnih zastupnika, ni za strašno postupanje turske vlade prema novinarima, prosvjednicima i kritičara, ni za napade na neovisnost pravosuđa. Jedina moguća posljedica koju bi Turska mogla snositi jest odgoda vizne liberalizacije, ali to ionako neće pogoditi one koje bi trebalo. Merkel ponovno izražava duboku zabrinutost i ističe određene vrijednosti.
 
Ali sve će ponovno ostati na „Ti, ti, ti!“ Naime, Erdogan je svjestan da podignuti kažiprst kancelarke može opušteno ignorirati. Pa on je i sam u više navrata rekao da EU treba Tursku više nego što Turska treba EU. Nažalost, ima i pravo, bar u izbjegličkoj politici, jer EU nije u stanju iznjedriti zajedničku politiku prema izbjeglicama. Merkel je odustala od svoje kulture dobrodošlice, a EU je iznevjerio svoje vrijednosti. Sada su obje osuđene na suradnju s Erdoganovom Turskom.  Doduše, deal s Turskom polučio je i jedan uspjeh: od sklapanja sporazuma u Egejskom se moru utopilo mnogo manje ljudi. No u ovoj je trgovini dobrobit izbjeglica ionako sasvim sporedna stvar.
 

Hasnain Kazim, Der Spiegel

AfD: Islam ne spada u Njemačku!

 
 
U Njemačkoj se ponovno raspravlja o velikom pitanju: što znači biti Nijemac? I do koje mjere morate biti Nijemac da bi vam mjesto bilo u Njemačkoj? S obzirom da je u zemlju 2015. pristiglo 1,1 milijuna izbjeglica i migranata, riječ je o važnom pitanju. No umjesto da vodimo razumnu raspravu, ekstremisti su već preuzeli kontrolu. Za zabrinjavajuće velik broj Nijemaca odgovor na ta pitanja glasi „kultura”, što uključuje i religiju. Poruka je to koju šalje Alternativa za Njemačku, radikalna desničarska stranka koja je na nedavno održanim regionalnim izborima osvojila više od 10 posto glasova. Na stranačkoj konvenciji početkom mjeseca stranka je u službeni program uvrstila rečenicu: „Islam ne spada u Njemačku.”
http://img.welt.de/img/deutschland/crop154463988/5609401430-ci16x9-w780/Anti-Islam-Hofreiter.jpg
Ta je rečenica izravna kritika na račun glasovite izjave koju je 2010. dao bivši njemački predsjednik Christian Wulff, koji je kazao upravo suprotno, čime je zaradio pohvale migranata, liberala i ljevice. U to vrijeme to nije bilo kontroverzno stajalište jer su ga podupirali kancelarka Angela Merkel i većina javnosti. Danas se oko 60 posto ispitanika u anketama slaže sa stajalištem Alternative za Njemačku, kako je u svibnju utvrđeno ispitivanjima javnog mnijenja. Animozitet spram muslimana samo je jedan čimbenik u prilično usuglašenom urođeničkom konceptu nacionalne kulture. Preambula programa stranke obećava očuvati „našu zapadnu i kršćansku kulturu te povijesni i kulturni identitet naše nacije i neovisnu njemačku naciju njemačkog naroda.” Stranka govori o njemačkoj kulturi kao o „einhemische Kultur” – urođenoj kulturi – i opisuje njemačku naciju kao „kulturnu jedinicu” koja se nalazi pod prijetnjom useljeničkih kultura. U njezinu je programu za pokrajinske izbore u Baden- Württembergu u ožujku stajalo: „Kulturne temelje Njemačke razbija useljavanje.”
 
Za mnoge liberale i centrističke konzervativce, kultura se definira kao način na koji neka osoba ili skupina nešto čini. Za Alternativu za Njemačku, kultura je mnogo više od toga – ona je prirodna činjenica, srž osobe ili bit skupine, opipljiva stvar, a ne skup praksi. I ta stvar mora ostati homogena i čista. Otuda slijedi, barem za novu njemačku desnicu, da se kulture mogu uspoređivati i rangirati – neke vrijedi očuvati, a druge su invazivne i inferiorne. Njemačka kultura nalazi se pod stalnom prijetnjom gubitka čistoće i njezina je obrana suštinska uloga države. Riječ je o slabo prikrivenom ažuriranju starih rasističkih ideologija: kulturizam ako novi rasizam.
 
U ožujku je Alternativa za Njemačku dospjela u tri pokrajinska parlamenta. Ankete trenutačno procjenjuju da bi stranka na nacionalnim izborima dobila 10 do 15 posto glasova. To bi moglo biti dovoljno da silom pomakne CDU Angele Merkel udesno. Progresivni i konzervativni demokršćani još uvijek raspravljaju o ispravnom načinu za nošenje s novom ekstremnom desnicom, no stranka je već izbacila svoj odgovor na pitanje „Što znači biti Nijemac”: koncept zvan „Leitkultur”, odnosno vodeća nacionalna kultura. Leitkultur nije nov pojam po sebi; uveo ga je u raspravi o useljavanju 2000. Friedrich Merz, tadašnji šef kluba zastupnika demokršćana. Njemačka vlada bila je planirala reformu politike useljavanja kako bi privukla veći broj inženjera. Merz je zahtijevao da se useljenici prilagode dominantnoj njemačkoj kulturi: sekularnosti, služenju njemačkim jezikom i poštovanju zakona. Uslijedile su teške kritike na Merzov račun. Unatoč tome što demokršćani nisu usvojili taj pojam u službenome stajalištu o useljavanju, više ili manje odustali su od cijele stvari kao otvorenog pitanja. No s obzirom da Alternativa za Njemačku isisava glasače iz biračkog tijela odanog stranci kancelarke Merkel, konzervativci pokušavaju pomaknuti nagovoriti stranku da kulturnome identitetu Njemačke prida važniju ulogu. Leitkultur se ponovno počinje pojavljivati u govorima i nacrtima stajališta demokršćana. Merkel je za vrijeme predizborne kampanje u ožujku spomenula taj pojam u pozitivnom kontekstu.
 
Postoji razlika između Leitkulture i urođeničke kulture Alternative za Njemačku: u verziji CDU-a, urođenički je čimbenik slab; Islam nije meta, barem ne eksplicitno. No ponovno uvođenje tog koncepta u trenutku kada Alternativa za Njemačku promiče svoju kulturnu verziju ideologije arijevstva strateški je pametno koliko je i opasno: demokršćani umivaju ekstremno desnu verziju ideje „Nijemca po kulturi”. Politička cijena pothvata je visoka, no koncept Leitkulture je beskoristan. Pokušaji pravnog definiranja i štićenja „njemačke kulture” često graniče s apsurdom. Nakon što su se u travnju javile vijesti da neke javne menze više ne služe svinjetinu iz poštovanja prema prehrambenim ograničenjima muslimanskih mušterija, demokršćani u pokrajini Schleswig-Holstein predstavili su prijedlog da se u javnim kantinama zadrže jela od svinjetine. „Ne smijemo dopustiti manjini da određuje što većina jede”, rekao je jedan lokalni demokršćanin. Dio izvješća o tome događaju pokazao se lažnim. „Zakon o šniclu” izazvao je podsmijeh i odbačen je.
 
Kada su ga 2000. pitali što prema njegovu mišljenju spada u njemačku Leitkulturu, Merz je spomenuo ustav i prava žena. No nema smisla tjerati izbjeglice da prisežu na prava žena. Nijemci ne će moći kontrolirati mišljenje došljaka. No Njemačka im može pomoći da razumiju zakone koji štite prava žena – i da ih poštuju. Moderna nacionalna država ne može se graditi na ontološkoj predodžbi o tome tko u nju pripada, a tko ne, bila ta predodžba naprosto etnička ili pseudokulturna. Država se mora graditi na temelju predodžbe o naciji kao zajednici – zajednici koja uključuje one koji su u njoj rođeni, one koji su se u njoj trajno nastanili i one koji će ostati neko vrijeme prije povratka svojim domovima. Prava i dužnosti članova te zajednice trebali bi se definirati prema njihovim postignućima i vladavini prava, a ne prema tome jedu li šnicle ili nose pokrivalo na glavi.
 

Anna Sauerbrey, urednica rubrike s komentarima u dnevnome listu Der Tagesspiegel i dopisnica The New York Timesa

Anketa

Tko mora podnijeti ostavku nakon smrti mladića u Zaprešiću?

Nedjelja, 19/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1076 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević