Get Adobe Flash player
Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

Da imam Plenkovićevu moć, za sve one koji dolijeću s Marsa postavio bih...

ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

Gospodarski pojas su proglasile gotove sve države članice...

Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

Opasne tendencije iskrivljavanja povijesti i istine o...

Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

Možda maksimirska krtica ima veze s bleiburškom očišćenom...

SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

Hrvatska je jedina država koja potiče krivotvorenje...

  • Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

    Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

    utorak, 16. siječnja 2018. 16:51
  • ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

    ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:43
  • Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

    Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:40
  • Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

    Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:35
  • SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

    SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:13

NATO je agresivan, a Angela Merkel iskrena

 
 
Razgovor s ruskim predsjednikom Vladímirom Vladimírovičem Putinom.
 
• G. Putine, prije 25 godina proslavili smo okončanje Hladnog rada. Upravo je završena godina u kojoj je bilo kriza i ratova više nego ikad. Što je krenulo toliko nizbrdo u odnosu između Rusije i zapada?
- To je pitanje svih pitanja. Sve smo činili pogrješno.
http://cdn.images.express.co.uk/img/dynamic/78/590x/putin-408339.jpg
• Sve?
- Od početka nismo uspjeli prevladati podjelu Europe. Prije 25 godina pao je Berlinski zid, ali su se nevidljivi zidovi pomakli na istok Europe. To je dovelo do uzajamnih nesporazuma i prebacivanja krivlje, a iz toga su proizašle sve ove krize.
 
• Što mislite, kada je došlo do te eskalacije?
- U Njemačkoj me mnogi kritiziraju zbog mog govora na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti 2007. Ali što sam tada rekao? Samo sam podsjetio na to da je bivši tajnik Natoa Manfred Wörner izjavio da se Nato nakon pada zida neće širiti na istok. Mnogi njemački političari odvraćali su od toga, primjerice Egon Bahr. (Putin je zatražio od svog glasnogovornika da mu doda tanki omot u kojem su bili transkripti razgovora koje je tada Egon Bahr vodio s Moskvom.) Ovo nikada nije objavljeno. 
 
• Kakvi su bili razgovori?
- To su bili razgovori koje su bivši njemački kancelar Helmut Kohl i ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher vodili s predsjednikom Gorbačovom i drugim sovjetskim dužnosnicima tijekom devedesetih.
 
• Ovdje je primjerice Egon Bahr 26. lipnja 1990. izjavio: „Ako sada ne budu poduzeti odlučni koraci kako bi se spriječila podjela Europe na nove blokove, onda će to rezultirati izolacijom Rusije.“ Da bi se spriječila ta opasnost, Bahr, mudar čovjek, dao je sasvim konkretan prijedlog: SAD, bivši Sovjetski Savez i dotične zemlje trebale bi u srednjoj Europi iznova definirati zonu u koju Nato sa svim svojim vojnim strukturama ne bi smio prodrijeti. Bahr je čak rekao: „Ako Rusija pristane na širenje Natoa, onda nikada više ne ću doći u Moskvu. (Putin se potiho smije.) Je li on ikada ponovno došao u Moskvu.
- Iskreno rečeno ne znam.
 
• Ali srednjoeuropske zemlje željele su postati članice Natoa kako bi im Nato pružio sigurnost.
- To sam čuo već tisuću puta. Jasno je da svaka zemlja ima pravo organizirati svoju sigurnost na način koji smatra ispravnim. Ali države koje su već bile u Natou, dakle zemlje članice, trebale su moći slijediti vlastite interese i odreći se proširenja na istok.
 
• Mislite da im je Nato jednostavno trebao reći ne? Ali to Nato ne bi preživio jer...
- A zašto ne? – upitao je Putin na njemačkom jeziku, preduhitrivši prevoditelja.
 
• Jer prema statutima i načelima Natoa sve slobodne zemlje mogu postati njegove članice ako to žele i ako ispunjavaju određene uvjete.
- A tko je pisao te statute? Političari ili? Nigdje ne piše da Nato mora primiti u članstvo određene zemlje. Bila je samo potrebna odgovarajuća politička volja da se to ne učini. Ali to se nije htjelo.
 
• Zašto mislite da je bilo tako?
- Nato i SAD željeli su pobjedu nad Sovjetskim Savezom. Oni su željeli sami sjediti na tronu u Europi – i tamo sjede i danas. Sada govorimo o krizama kojih ne bi bilo da se bilo postupilo drukčije. Ta težnja za apsolutnim trijumfom također se vidi i po američkim planovima o proturaketnoj zaštiti.
 
• Ali američki proturaketni štit, ako se ikada realizira, zapravo će biti čisto obrambene naravi?
- Američki predsjednik Obama izjavio je 2009. da će proturaketni štiti služiti samo za zaštitu od iranskih atomskih bombi. Ali sada postoji međunarodni sporazum s Iranom koji sprječava mogući vojni atomski projekt Teherana. Međunarodna agencija za atomsku energiju provodi kontrole, sankcije Iranu se ukidaju, ali unatoč tome na američkom proturaketnom štitu radi se i dalje. Nedavno je potpisan sporazum sa Španjolskom, u Rumunjskoj se priprema stacioniranje, u Poljskoj će to biti slučaj 2018., u Turskoj se postavlja radar. Čemu sve to?
 
• Sada se detaljno objasnili koje je pogreške s gledišta Rusije učinio Zapad. A koje je pogrješke učinila sama Rusija?
- I mi smo pogriješili jer smo reagirali prekasno. Da smo od početka jasnije branili naše nacionalne interese, svijet bi sada bio u ravnoteži. Nakon raspada Sovjetskog Saveza imali smo vrlo mnogo vlastitih problema za koje smo bili krivi samo mi, a to su propast gospodarstva, raspad socijalnog sustava, separatizam i, naravno, teroristički napadi koji su potresali našu zemlju. Za to ne možemo krivce tražiti u inozemstvu.
 
• U posljednjem intervjuu za ovaj list koji ste dali prije deset godina rekli ste da Njemačka i Rusija nikada nisu bile toliko bliske kao 2005. Što je još ostalo od tog posebnog odnosa?
- Uzajamna simpatija naših dvaju naroda bila je i još uvijek jest temelj naših odnosa.
 
• Pa u tom se pogledu nije ništa promijenilo?
- (Putin se podrugljivo smješka) Unatoč antiruskoj propagandi masovni mediji u Njemačkoj nisu uspjeli naštetiti toj simpatiji.
 
• Mislite li pritom na Bild.
- Ne mislim na Vas osobno. Ali jasno je da su mediji u Njemačkoj pod golemim utjecajem zemlje s druge strane Atlantika.
 
• To nam je novost. Kakav je danas njemačko-ruski odnos?
- Godine 2005. imali smo vrlo dobar odnos: trgovinska razmjena iznosila je 80 milijardi dolara godišnje, ruske investicije omogućile su otvaranje na tisuću radnih mjesta u Njemačkoj. Veliki broj njemačkih tvrtki ulagao je u Rusiju, postojali su brojni kulturni kontakti. A danas? Bilateralna trgovinska razmjena manja je za čak 50 posto, iznosi svega 40 milijardi eura.
 
• Zar Münchenska konferencija o sigurnosti koja se održava za nekoliko tjedana ne bi bila dobra prilika za ponovno poboljšanje ozračja?
- Ja u München ne ću doći.
 
• Što mislite o teoriji da postoje dva Vladimira Putina? Prvi do 2007. koji je bio prijatelj Zapada i usko povezan s Gerhardom Schröderon. A nakon toga je došao drugi, hladnoratovski Putin.
- Ja se nisam promijenio, ja se osjećam jednako mladim kao i onda, i dalje sam dobar prijatelj Gerharda Schrödera. Ali u međunarodnim odnosima među državama, situacija je drukčija: u tim odnosima nisam ni prijatelj, ni zaručnica ni zaručnik. Ja sam predsjednik 146 milijuna Rusa i moram se boriti za njihove interese. Mi smo spremni težiti postizanju kompromisa na osnovi međunarodnog prava.
 
• Vi ste 2000. godine izjavili da je najvažnija pouka iz Hladnog rata sljedeća: Nikada više konfrontacije u Europi. Danas je ta konfrontacija ponovno prisutna. Kada će se vratiti prvi Putin, onaj koji je prijatelj Zapada?
- Još ću jednom ponoviti, kod mene je sve kako je bilo. Uzmite na primjer borbu protiv terorizma. Nakon napada 11. rujna 2001. ja sam bio prvi koji je stao na stranu američkog predsjednika G. W. Busha. A sada nakon napada u Parizu, stao sam na stranu francuskog predsjednika F. Hollandea. Terorizam predstavlja prijetnju svima.“
 
• Približava li opasnost od islamističkog terorizma Rusiju i Zapad?
- Da, mi bismo trebali diljem svijeta uže surađivati u borbi protiv terorizma koji je veliki izazov. A ako se mi ne slažemo uvijek baš u svakoj točki, to nitko ne bi trebao uzeti kao izliku da nas proglasi neprijateljem.
 
• Kada već govorite o izazovu: Je li Krim uistinu vrijedan narušavanja odnosa Rusije i Zapada?
- Što mislite vi kada kažete Krim?
 
• Jednostrano pomicanje granica u Europi koja posebno poštuje državne granice.
- A ja pod tim podrazumijevam ljude. Državni udar koji su u Kijevu u veljači 2014. izveli nacionalisti utjerao je strah u kosti 2,5 milijuna Rusa na Krimu. Što smo mi učinili? Mi nismo ratovali, nismo pucali, nijedna osoba nije ubijena. Naši vojnici samo su spriječili da ukrajinske postrojbe na Krimu zabrane građanima  Krima da izraze svoje mišljenje. Na izborima, o čijem je održavaju odluku donio stari parlament Krima, većina je građana rekla da želi živjeti u Rusiji. To je demokracija, volja naroda.
 
• Ali državne granice u Europi ne mogu se iznenada dovoditi u pitanje?
- Meni nisu važne granice ni državni teritoriji, već sudbina ljudi.
 
• A što je s međunarodnim pravom?
- Jasno je da se međunarodno pravo mora poštivati. To je na Krimu i bio slučaj. Prema Povelji UN-a svaki narod ima pravo na samoodređenje, uzmite samo primjer Kosova. Tada su instancije UN-a odlučile da se Kosovo može osamostaliti od Kosova i da su interesi srpske središnje vlade na drugom mjestu.
 
• Ali prije toga srpska središnja vlast vodila je rat protiv kosovskih Albanaca i prognala ih na tisuće. To je razlika.
- Činjenica je da se vodio dugi rat i da su Srbija i njen glavni grad Beograd bili bombardirani i raketirani. To je bila ratna intervencija Zapada i Natoa protiv tadašnje preostale Jugoslavije. A sad vas pitam: Ako Kosovari kao narod imaju pravo na samoodređenje, zašto to pravo ne bi imali građani Krima. Ja bih rekao: Svi trebaju poštivati jedinstvena međunarodna pravila i ne smiju ih mijenjati svaki put kad im to odgovara.
 
• Ako na Krimu nije došlo do kršenja međunarodnog prava kao što vi tvrdite, kako objašnjavate građanima Rusije teške ekonomske sankcije Zapada i Europske unije?
- Ruski narod svjestan je situacije. Napoleon je jednom rekao da je pravda utjelovljenje Boga na zemlji. Ja vam kažem: Ponovno ujedinjenje Krima i Rusije je pravedno. Cilj sankcija Zapada nije pružiti pomoć Ukrajini, već geopolitički potisnuti Rusiju. One su besmislene i nanose štetu objema stranama.
 
• Koliko teško sankcije pogađaju Rusiju?
- Sankcije znatno štete Rusiji na međunarodnim financijskim tržištima. A još veća šteta nastaje zbog pada cijena energenata. U izvozu nafte i plina bilježimo velike gubitke prihoda koje moramo nadoknaditi na drugim mjestima. Ali postoji i jedna dobra stvar: Kada se od prodaje nafte zarađuje toliko novca da  se sve može kupiti u inozemstvu, onda to koči razvoj u vlastitoj zemlji.
 
• Dakle, sankcije su teško pogodile rusko gospodarstvo.
- Mi postupno stabiliziramo naše gospodarstvo. BDP je prošle godine pao za 3,8 posto, industrijska proizvodnja za 3,3 posto. Inflacija iznosi 12,7 posto. Vanjskotrgovinska bilanca i dalje je pozitivna, po prvi put u posljednjih nekoliko godina izvozimo znatno više robe s visokom dodanom vrijednošću, imamo 300 zlatne rezerve u vrijednosti iznad 300 milijardi dolara. Također smo pokrenuli više programa za modernizaciju gospodarstva.
 
• Zbog sankcija, Krima i krize u istočnoj Ukrajini prošle ste godine posebno mnogo razgovarali s kancelarkom Angelom Merkel. Kakav je danas Vaš odnos?
- Mi imamo vrlo poslovan odnos. Ja sam se s njome prošle godine sastao sedam puta, a najmanje smo dvadeset puta razgovarali telefonski. 2016. je godina njemačko-ruske razmjene mladih.
 
• Vjerujete li Angeli Merkel?
- Da, vjerujem joj, ona je vrlo iskrena osoba. Ali i ona podliježe određenim ograničenjima. Ona se istinski se trudi riješiti krize, pa tako i na jugoistoku Ukrajine. Ipak, ono što Europska unija izvodi sa sankcijama je teatar apsurda.
 
• Teatar apsurda? Ali na istoku Ukrajini stvari su daleko od onoga kakve bi trebale biti da bi se mogle ukinuti sankcije.
- Kijevska središnja vlast ne pokazuje volju za provedu Sporazuma iz Minska. Ne može se tražiti od Moskve ono što zapravo mora učiniti vlada u Kijevu. Najvažnija je ustavna reforma, odnosno t. 11. Sporazuma iz Minska. (Putin je ponovno uzeo omot sa spisima i čita t. 11. Sporazuma iz Minska na ruskom jeziku, zatim nastavlja.) Ta ustavna reforma, koja se trebala provesti do kraja 2015. trebala je područjima na istoku Ukrajine donijeti autonomiju. To se nije dogodilo, a 2015. je istekla. Za to nije kriva Rusija.
 
• Pa zar se ta ustavna reforma ne treba provesti tek nakon što separatisti i postrojbe središnje vlasti na istoku Ukrajine ne prestanu pucati jedni na druge?
- Ne, to u Sporazumu ne stoji. Prvo se mora provesti ustavna reforma, a tek zatim je moguće stvaranje povjerenja i osiguranje granica. Evo pročitajte ovdje. (Putin stavlja dokumente na stol.) Sve je na engleskom jeziku, možete to zadržati.
 
• Hvala.
- Nema na čemu.
 
• Smatrate li da Angela Merkel nije dobro pročitala i shvatila Sporazum iz Minska? Ona se zauzimala za produljenje sankcija Rusiji.
- Kancelarka i njeni europski partneri trebali bi se pomnije baviti problemima na istoku Ukrajine. Možda trenutačno imaju previše vlastitih problema. Doduše, Njemačka i Francuska nedavno su se potužile na to što je ukrajinska središnja vlast određene dijelove odredbi o autonomiji ograničila na tri godine, a one bi trebale vrijediti trajno.
 
• Nakon svih razgovora i kontakata, divite li se Vi njemačkoj kancelarki?
- Divim li joj se? Ne, ja to nikada nisam rekao. Ja je kao i uvijek cijenim jer je profesionalna i iskrena.
 
• Kada Vas je kancelarka posjetila u Sočiju u siječnju 2007., na susret ste poveli svog psa Konija. Jeste li znali da kancelarka osjeća izvjestan strah od pasa i da bi se mogla osjećati poprilično nelagodno?
- Ne, to nisam znao. Želio sam je razveseliti. Kada sam saznao da ne voli pse, ispričao sam joj se.
 

Nikolas Blome, Kai Diekmann i Daniel Biskup, Bild

Zahvaljujući procvatu frackinga SAD je smanjio svoju ovisnost o stranoj nafti

 
 
U odnosu između Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije nastupilo je ozbiljno zahladnjenje. Rijad se ponaša neovisnije nego ikada. No unatoč tome partnerstvo bi se moglo održati s obzirom da je u regiji mnogo toga na kocki.

„Unatoč očitim razilaženjem u mišljenjima o regionalnim sigurnosnim prijetnjama i mogućim odgovorima na njih, američka-saudijska suradnja na području sigurnosti se nastavlja“, tako je znanstvena služba američkog Kongresa prije nekoliko mjeseci objektivno rezimirala odnos između Washingtona i Rijada. Dramatičnih opisa ne manjka: „Prijateljstvo“ između radikalno oprečnih sila, koje je staro više od osam desetljeća, proteklih je godina bilo toliko često uzdrmano da su mnogi stručnjaci očekivali prekid odnosa. No Saudijska Arabija i SAD mnogo su puta prebrodile „ledeno doba“ i ostale bliske. Njihovo savezništvo preživjelo je naftne krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća kao i 11. rujna 2001. kada je saudijski predvodnik Al-Kaide Osama Bin-Laden napao Ameriku. Američko zauzimanje za demokratske pokrete u Egiptu i drugim zemljama vrlo je preplašilo plašljivu kraljevsku obitelj jer kada je Washington ostavio na cjedilu diktatora Mubaraka, koji mu je bio pouzdan partner, činilo se da mu ni zaklinjanje na vjernost Rijadu ne znači mnogo. Atomski sporazum s Iranom, na čijem je postizanju predsjednik Barack Obama marljivo radio, Riad je prihvatio „škrgućući zubima“.  Ali kraljevska kuća ne vjeruje u uspjeh tog sporazuma, ona očijuka s nuklearnim naoružanjem i grčevito se bori protiv jačanja utjecaja svog najvećeg neprijatelja.
 
Zahvaljujući procvatu frackinga SAD je smanjio svoju ovisnost o stranoj nafti, a saudijski utjecaj na cijenu nafte na svjetskom tržištu slabi. Krvoproliće u Siriji, koje je Obama dugo smatrao „građanskim ratom drugih“, omogućilo je nastanak džihadističke kvazi-države u susjedstvu Saudijske Arabije koja sada ne samo da predstavlja terorističku prijetnju obitelji Al Saud, već ujedno potkopava njezin legitimitet kao čuvarice muslimanskih svetinja. Amerika promatra s jezom kako Saudijci bezobzirno koriste američko oružje kako bi se izborili za svoje interese, prvo u Bahreinu, a sad i u Jemenu.
 
Saudijci su se oglušili na upozorenja Washingtona te su prije nekoliko dana ne samo zastrašili svoje građane masovnim vješanjima, nego su i izrekli smrtnu presudu protiv šijitskog ajatolaha Nimra Baqira al Nimra te potom očekivanu reakciju Teherana uzeli kao povod za prekid diplomatskih odnosa. Sve se to dogodilo svega nekoliko dana nakon što je SAD posjeo neprijatelje za isti stol kako bi započeo razmrsivanje sirijskog čvora. Wahington je progutao svoj bijes; Obamina vlada nije mogla donijeti odluku o osuđivanju vješanja. „Pozivamo obje strane na deeskalaciju i vjerujemo da će razgovori o Siriji između Assadova režima (koji podupire Iran) i protivne strane (koju potiče Saudijska Arabija) početi 25. siječnja“, danima su ponavljali glasnogovornici Bijele kuće i State departmenta.
 
Državni tajnik John Kerry telefonski je razgovarao s Teheranom i Rijadom. Ali Washington je upozorio da se ne vidi u ulozi posrednika i da ne može biti riječi o ekvidistanci prema Iranu i Saudijskoj Arabiji: „U Teheranu nemamo ni veleposlanstvo, a sa Saudijskom Arabijom nas povezuju „mnogo jače i efektivnije veze“, izjavio je glasnogovornik Bijele kuće. Obama prvo nije posezao za telefonom jer je svjestan koliko je ograničen njegov utjecaj u Rijadu. U svibnju ga je kralj Salman iznevjerio kada je otkazao svoje sudjelovanje na samitu s arapskim zemljama Perzijskog zaljeva u Camp Davidu. Salman je, doduše, došao u srpnju, i dao svoje zeleno svjetlo za sporazum s Iranom. Ali nepovjerenje počiva na uzajamnosti.
http://russia-insider.com/sites/insider/files/empire-saudi-usa-king.si_.jpg
Desetljećima je američko-saudijsko odnos počivao na sljedećem paktu: SAD je štitio Saudijsku Arabiju i zbog toga imao povlašten pristup njenoj nafti. 1945., dakle Trinaest godina od osnivanja države i sedam godina nakon što je američka kompanija Oil of California (danas Chrevron) počela crpiti naftu u Saudijskoj Arabiji, predsjednik Franklin D. Roosvelt zapečatio je sporazum s kraljem Abdulazizom. SAD se tijekom Hladnog rata oslanjao na dva stupa u regiji. Chomenijeva revolucija 1979. slomila je onaj iranski, ali zato je Rijad napredovao i s vremenom postao glavni kupac američke industrije oružja.
 
Saudijska Arabija danas posjeduje toliko modernog naoružanja da Riad s ponosom pokazuje svoje mišiće. Ali neuspjeh u Jemenu jasno je pokazao Saudijcima da će još dugo ovisiti o američkim savjetnicima. A to krije opasnost za kraljevsku kuću. Činjenica da je predsjednik George Bush 1991. stacionirao u Saudijskoj Arabiji stotine tisuća vojnika kako bi oslobodio Kuvajt od iračke okupacije išla je na ruku sunitskim ekstremistima. Na mnoge muslimane utječu poruke IS-a koji kraljevsku obitelj naziva „robovima križara i saveznika Židova“. Kada je George W. Bush nakon 11. rujna 2001. ušao u Irak, na raspolaganju mu nije stajala nijedna saudijska baza. 
 
Washington je desetljećima tražio od Riada da poveća svoju proizvodnju nafte i tako snizi cijene. Ali u samo nekoliko godina SAD je zahvaljujući postupku frackinga postao neovisniji o tuđoj nafti. 2014. saudijske isporuke nafte u SAD su se prepolovile. Još 2013. samo 13 posto saudijskog izvoza nafte bilo je namijenjeno SAD-u, dok su više dvije trećine bile namijenjene istočnoj Aziji. Ipak, ovisnost SAD-a o arapskoj nafti nije u potpunosti prestala. Ali za razliku od nekoć, Washingtonu je sada problem velika proizvodnja nafte jer zbog pada cijena fracking se na mnogim mjestima više ne isplati. U svakom slučaju suradnja u borbi protiv terorista baca u sjenu pakt „nafta u zamjenu za vanjsku sigurnost“. Bliski odnosi s Iranom za SAD su i dalje nedostižni. Prema tome, Washington će i dalje biti upućen na Riad te će zbog toga morati progutati još mnogo bijesa. Povod za pesimizam daju već i pregovori o Siriji. Na kocki je i obrambeni potencijal Iraka. Samo dan prije smaknuća Nimrea Rijad je pod američkim pritiskom ponovno otvorio svoje veleposlanstvo u Bagdadu – jer su svi svjesni da se bez nagodbe šijita i sunita u Iraku ne može dobiti rat protiv IS-a.
 
Na unutarnjopolitičkom planu Obama se gotovo ne mora opravdavati za svoju vjernost Rijadu. Gotovo nijedan visokorangirani političar nije se u posljednje vrijeme žalio na to koliko vlada prigušuje svoju kritiku zbog kršenja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji. Štoviše, Republikanci predbacuju Obami to što je ostavio na cjedilu stare prijatelje u regiji. Njihovi predsjednički kandidati prepiru se samo oko pitanja je li nužno da budu svrgnuti svi diktatori koji obećavaju stabilnost odnosno treba li deklariranim partnerima kao što su saudijski kralj i egipatski vojni diktator Sisi progledati kroz prste, ali ne i tiranima kao što je Sirijac Assad. Na masovne likvidacije u Saudijskoj Arabiji blago je reagirala i demokratkinja Hillary Clinton (čija obiteljska zaklada od Saudijaca prima osmeroznamenkaste iznose): „Ja mislim da to nije bila pametna odluka.“
 

Andreas Ross, F.A.Z.

Madrid prijeti vojskom i "zakonima"

 
 
Gradonačelnik katalonskog grada Girone, Carles Puigdemont, novi je predsjednik Katalonije nakon što je u nedjelju dobio podršku 70 od 135 zastupnika regionalnog parlamenta u kojem je najavio odcjepljenje te sjeveroistočne pokrajine od Španjolske. “Mjeseci koji slijede neće biti niti lagani niti komotni. Ovo nisu vremena za kukavice“, istaknuo je 53-godišnji Puigdemont u obraćanju parlamentu. “Živjela slobodna Katalonija”, kazao je na kraju govora. Puigdemont je postao predsjednik nakon teških pregovora dviju strana koje zagovaraju neovisnost, koalicije “Zajedno za Da” i antikapitalističke stranke Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), koje su tek nakon tri mjeseca postigle sporazum.
http://i.telegraph.co.uk/multimedia/archive/03044/artur_mas_3044765b.jpg
Artur Mas
 
U subotu je “Zajedno za Da”, sastavljena od konzervativne Demokratske konvergencije Katalonije (CDC) i lijeve Republikanske ljevice Katalonije (ERC), prihvatila da njihov kandidat Artur Mas odstupi s mjesta predsjednika u zamjenu za podršku CUP-a s kojim je dobila natpolovičnu većinu u parlamentu. Mas je predsjedao Katalonijom od 2010. godine, a CUP se protivio njegovom reizboru zbog mjera štednje i ideološkog razilaženja nazivajući ga “buržujem”. U subotu, nekoliko sati prije isteka roka za postizanje sporazuma, usuglašen je Masov stranački kolega Puigdemont. Njega je u nedjelju u parlamentu potvrdilo 70 zastupnika, 63 su bila protiv, a dvoje suzdržano.  Sporazum sa CUP-om osigurao je stabilnu vladu koja u idućih 18 mjeseci želi uspostaviti neovisnu republiku Kataloniju.
 
“Obećavam da ću ostaviti kožu na tom putu”, istaknuo je novi predsjednik. Puigdemont je najavio pregovore sa španjolskom državom i sa europskim dužnosnicima kako bi Katalonija dobila svoj ustav. Bruxelles je naime dosad odbijao ideju nezavisne Katalonije. “Unijet ćemo srčanost i hrabrost, a ne strah i odricanje”, napomenuo je. “Ovaj proces nezavisnosti je neophodan želimo li se pobrinuti za ono što žele građani”, dodao je Puigdemont. Na pokrajinskim izborima 27. rujna pobijedila je koalicija “Zajedno za Da”, no nije uspjela osvojiti nadpolovičnu većinu pa joj je trebala podrška CUP-a, koji se obvezao do kraja mandata podržavati proces odcjepljenja. Španjolski ustavni sud je u studenom jednoglasno blokirao rezoluciju o nezavisnosti donesenu u katalonskom parlamentu. “Ta deklaracija je otvorila ustavotvorni proces te vjerujem da ćemo imati instrumente da ga završimo”, poručio je Puidemont rođen u selu Amer, udaljenom 25 kilometara od Girone.
 
Sa 16 godina počeo je raditi kao novinar, među ostalim pišući nogometne izvještaje, a studirao je katalonsku filologiju. Bio je glavni urednik lokalnih novina u Gironi, a politički se aktivirao u pokretu mladih koji su tražili nezavisnost 1980-ih. Nastavio se baviti  novinarstvom, a 2002. je postao direktor institucije Kuća katalonske kulture u Gironi. Za gradonačelnika je izabran 2007. godine. U svom obraćanju u parlamentu imao je sličan diskurs kao Artur Mas govoreći o procesu nezavisnosti no nije zaboravio na ciljeve partnerskog CUP-a o kojem će ovisiti stabilnost nove vlade. “Izgradit ćemo pravedniju zemlju, s više jednakosti, obrazovaniju i zdraviju. Jednu zemlju koja će nuditi posao, i to kvalitetniji posao”, rekao je.
 
Iz Madrida je, pak, ubrzo stigao odgovor. Tehnički španjolski premijer Mariano Rajoy, predsjednik Narodne stranke desnog centra s konferencije za novinare u nedjelju je poručio da će zakonima braniti cjelovitost Španjolske. “Pravna država je potvrdila da (deklaraciji o nezavisnosti) nedostaje demokratski legitimitet”, izjavio je Rajoy ponovivši da je ona suprotna španjolskom ustavu. Prema ustavu donesenom 1978., referendumi su dopušteni jedino na razini čitave Španjolske. “Bilo kakva odluka koja bi mogla idućih dana biti donesena u Kataloniji, a koja bi povrijedila zakon, imat će trenutni odgovor države s instrumentima koje dopušta aktualno zakonodavstvo”, poručio je. “Ne će biti nikakvog ustavotvornog procesa jer se suverenitet nalazi u španjolskom narodu”, dodao je.
 
Narodna stranka je u nedjelju ponovno pozvala oporbenu stranku lijevog centra PSOE i stranku centra Građane na stvaranje velike koalicije koja bi odgovorila zahtjevu iz Katalonije. Te tri stranke protive se referendumu o nezavisnosti, no PSOE je još ranije poručio da ne dolazi u obzir koalicija i podrška Narodnoj stranci. Bez nje Narodna stranka i Građani nemaju dovoljan broj zastupnika za stvaranje vlade. Premijer Rajoy je na parlamentarnim izborima 20. prosinca pobijedio, no nije dobio natpolovičnu većinu u parlamentu te je prisiljen koalirati. U Španjolskoj se u posljednjih 35 godina na vlasti mijenjaju Narodna stranka i PSOE te zemlja nema iskustva u stvaranju koalicija na nacionalnoj razini. Nova protestna stranka Podemos koja ima 69 od 350 zastupnika u nacionalnom parlamentu jedina podržava organiziranje referenduma u Kataloniji. Predsjednik katalonskog ogranka PSOE-a, Miquel Iceta, poručio je: “Ne nezavisnosti, ne nezakonitosti i ne izboru ovog predsjednika”. No njegov šef u Madridu, Pedro Sánchez, nije se oglasio povodom novog Rajoyevog poziva na stvaranje velike koalicije na nacionalnoj razini.
 

Tomislav Pavelić

Anketa

Mogu li rukometaši do zlata?

Nedjelja, 21/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1076 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević