Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Europa promatra Iran kao alternativnu zrakoplovnu rutu  

 
 
EU i Iran će tijekom sljedećih mjeseci pregovarati o horizontalnom sporazumu o zračnom prometu, što se smatra prvim korakom u jačanju suradnje koja bi mogla smanjiti utjecaj Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara kao središta za duge letove. Značajni posjet osam europskih povjerenika  Iranu 16. travnja označio je početak nove faze u bilateralnim odnosima između EU-a i Irana, druge po veličini zemlje u regiji. Obje strane smatraju zračni promet  jednim od područja za produbljivanje suradnje kao i za iskorištavanje potencijala države koja se nalazi u središtu zrakoplovnih ruta od istoka prema zapadu, ali koja treba žurno modernizirati sektor zračnog prometa.
http://onemileatatime.boardingarea.com/wp-content/uploads/2016/01/Iran-Air.jpg
Povjerenica za promet, Violeta Bulc, rekla je za EurActiv.com da će „važno pitanje“ ovog novog razdoblja biti pregovori o horizontalni sporazumu s iranskim vlastima. „Ovo je jednostavna i brza procedura pregovaranja između Irana i Europske komisije, koja će u potpunosti  uskladiti sporazume o servisiranju koje Iran ima sa zemljama članicama sa zakonodavstvom EU-a“, dodala je. Ovaj horizontalni sporazum se također smatra prvim korakom za jačanje  veza civilnog zrakoplovstva sa zemljom koja bi mogla rival Dubaiu ili Abu Dhabiu kao strateškim čvorištima. Jedan dužnosnik EU-a je naglasio da je važan element koji se isticao u razgovorima između europskih vlasti i Irana tijekom njihovog posjeta Iranu je uloga koju bi Iran mogao igrati kao alternativna ruta prema zemljama Zaljeva.
 
Ova potreba za traženjem novih mogućnosti pojavila se nakon što su neke europske zrakoplovne kompanije i države članice optužile naftom bogate države da subvencioniraju svoje nacionalne prijevoznike i time im pomažu da se  prošire u Europi. Premda se očekivalo da će EU započeti pregovore o sveobuhvatnom sporazumu s Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima do ožujka, države članice neće dati mandat Komisiji prije ljetne stanke. EU ostvaruje spori napredak u sklapanju sporazuma o zračnom prometu sa zemljama Zaljeva
 
Zemlje članice EU-a nisu uopće započele raspravljati o davanju mandata Europskoj komisiji za sklapanje sporazuma o zračnom prometu sa  zemljama u Perzijskom zaljevu, u kojima zračni promet brzo raste,  unatoč pritisku iz Bruxellesa za dobivanje zelenog svjetla od ranog proljeća. U svjetlu tih poteškoća, kao i zbog interesa za pronalaženje mogućnosti za smanjenje ovisnosti o Kataru i UAE-u, dužnosnik EU-a je dodao da bi horizontalni sporazum s Iranom mogao biti „važan element“ u postizanju  sveobuhvatnijeg sporazuma s Iranom u srednjoročnom razdoblju. Pogodnosti za Iran istaknuli su drugih akteri. Izvor iz industrije, koji je odbio biti imenovan, komentirao je da Iran želi i može postati važna regionalna sila u zrakoplovnom sektoru. No, njegove mogućnosti u velikoj mjeri ovise o tome koliko će Iran, osobito njegova perjanica,  zrakoplovna tvrtka Iran Air, povećati svoju flotu.
http://oekastatic.orf.at/static/images/site/oeka/20140939/karte.5291744.jpg
Prema nekim procjenama, Iran će trebati oko 400 novih zrakoplova u idućih deset godina. Drugi izvori iz industrijskog sektora bili su skeptični te su napomenuli da  tri glavna zračna prijevoznika iz Zaljeva (Etihad, Qatar Airways i Emirates) neće nikome dopustiti da uzme njihov dio kolača. Povjerenica za promet počinje dugu bitku protiv zrakoplovnih subvencija zemalja Zaljeva Povjerenica za promet Violeta Bulc pokušava izjednačiti uvjete na tržištu između europskih zrakoplovnih tvrtki i njihovih konkurenata iz država Zaljeva, koje svojim zračnim prijevoznicima  zbog ogromnih  subvencija osiguravaju veliku prednost.
 
„Entuzijazam je super, ali uistinu smatram da Iran neće brzo postati regionalna sila“, rekao je izvor blizak industriji zračnih prijevoznika. Iranska vlada pristala je kupiti 118 zrakoplova od Airbusa, uključujući i neke najnovije modele, za 27 milijardi dolara.  U međuvremenu je Boeing posjetio Iran nekoliko dana prije dolaska izaslanstva EU-a kako bi razgovarao o prodaji najnovijih modela zrakoplova, među kojima su 737, 787 i 777. Kupnja novih zrakoplova bit će ključna za uklanjanje Iran Aira s crne liste tvrtki kojima je u EU zabranjen rad.
 

Jorge Valero, Euractiv, Bruxelles

Ne pitajte otkud stižu kalašnjikovi: odgovor je često Srbija, Hrvatska ili Bugarska

 
 
Arsenal koji je otkriven u stanu Rede Kriketa, osumnjičenog terorista koji je uhićen 24. ožujka u blizini Pariza, uključuje eksploziv, kalašnjikove marke AK-47 i automatski pištolj iz Hrvatske. Teroristi koji su izveli napade u Parizu prošlog studenog koristili su se kalašnjikovima AK-47 koje je proizvela Zastava, srbijanska tvornica oružja. Braća Kouachi, koja su napala satirički časopis Charlie Hebdo prošlog siječnja, koristili su se streljivom za kalašnjikove koje je proizvedeno u Bosni i Hercegovini. Što god su drugo još dijelili ti teroristi, jednu su zajedničku stvar zasigurno imali: sklonost oružju s Balkana.
http://www.novosti.rs/upload/images/2016//03/31n/sv-oruzje.jpg
Red Kriket
 
Tendencija pojavljivanja oružja s Balkana u terorističkim napadima u Europi nije iznenađujuća. Poslije ratova u kojima se 1990-ih raspala Jugoslavija, u regiji je ostala golema zaliha oružja. Prema procjenama iznesenim u jednoj studiji, broj oružja u privatnim rukama na Balkanu veći je od 6 milijuna, a većina je tog oružja neprijavljena. Srbija ima najvišu koncentraciju privatnog oružja po glavi stanovnika u Europi. Na kontinentu s toliko strogim zakonima o posjedovanju oružja, balkansko oružja pokazalo se kao blagoslov i za organizirani kriminal. Francuska je policija ustanovila kako je od 26 komada oružja koji su zaplijenjeni pripadnicima lokalnih bandi u Marseilleu devet komada bilo kalašnjikovi iz bivše Jugoslavije. Francuzi izvještavaju da albanski krijumčari oružja u zemlju unose po 20 komada odjednom, skrivene u podu kombija. Slovačka policija je 2014. zaustavila kamion prepun oružja i granata koji se kretao iz Bosne prema Švedskoj.
 
Međutim, takve malene isporuke u sjeverozapadnu Europu zapravo su sitan dio industrije oružja u regiji, kaže Ivan Zveržanovski, koordinator SEESAC-a, organizacije koja radi na nadzoru malenog oružja na Balkanu. Veliki su naručitelji strane vlade, od kojih su mnoge zapadne. Američki, australski, britanski i kanadski vojni teretni zrakoplovi 2014. prikupili 22 milijuna šarži streljiva za kalašnjikove i drugo oružje iz Albanije i dostavili ih snagama kurdske Pešmerge koji se bore protiv Islamske države  (IS) u sjevernome Iraku. U tom je slučaju strjeljivo bilo besplatno: Albanija ga je donirala kako bi si priskrbila političke bodove u Washingtonu, kaže Evelyn Farkas, bivša dužnosnica američkog ministarstva obrane. No u većini slučajeva riječ je o unosnim ugovorima. Većina paravojnih postrojbi koje zapadne zemlje podupiru na Bliskome istoku koriste se oružjem iz bivšeg komunističkog bloka, osobito jeftinim, pouzdanim i dugovječnim kalašnjikovima AK-47. S obzirom da ih zapadne zemlje ne proizvode, balkanske zemlje dobro im dođu. Amerika kupuje kalašnjikove srbijanske Zastave od kasnih 2000-ih, i to uglavnom za iračke i afganistanske sigurnosne snage.
 
Dio tog oružja dospije do lokalnih pazara ili ih ukradu kada paravojne postrojbe dođu do arsenala koji pripada vladama. U jednome istraživanju ARES-a o streljivu koje koristi IS na jednome području Iraka 2015. ustanovljeno je da 17 posto oružja dolazi s Balkana. Videozapisi na društvenim mrežama pokazuju kako se sirijske paravojne postrojbe služe hrvatskim puškama – gotovo sigurno zahvaljujući pošiljci od 10 000 komada koja je prodana iračkim snagama u sklopu posla u vrijednosti od 100 milijuna eura 2014. i 2015. Hrvatsko oružje koje su hrvatske tvrtke 2012. prodale Saudijskoj Arabiji izvezeno je u Jordan, gdje ga dijele sirijskim pobunjenicima, a cijeli je posao poduprla CIA.
 
Iako većina tvornica oružja na Balkanu posluje zakonito, neke od njih su ilegalne. Nevladine skupine mogu doći do „potvrda o krajnjim korisnicima” koje su potrebne za međunarodne poslove posredstvom dobro povezanih konzultanata, kaže jedan izvor iz Srbije. Prema jednom drugom izvoru, paravojne postrojbe u Jemenu, koji se nalazi pod UN-ovim embargom na oružje, dobivaju oružje iz država Perzijskog zaljeva. Zapadne zemlje koje podupiru paravojne postrojbe, navodi taj izvor, „gledaju im kroz prste” Bugarsko oružje koje je navodno trebalo biti namijenjeno zemljama Perzijskog zaljeva pojavljuje se u Jemenu, Libiji i u Sudanu. Dva desetljeća poslije završetka ratova na Balkanu, čini se da trgovina oružjem u regiji ne posustaje. U američkome zračnom napadu na bazu IS-a u Libiji 19. veljače ubijene su dvije osobe srpske nacionalnosti koje su bile povezane sa srbijanskim veleposlanstvom i otete još u studenome. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić kazao je da radije ne bi raspravljao o razlozima otmice. Bili su, rekao je, „povezani s nekim poslovima s trgovinom oružjem”.
 

The Economist, London, urednički komentar

Arapski je drugi jezik u Švedskoj, a treći u Francuskoj i Nizozemskoj

 
 
Ovu je vijest iz Preporoda 18. travnja 2016. objavio sarajevski portal www.saft.ba:
»Stockholm –  Dr. Mikael Parkvali je predvodio istraživanje na sveučilištu Stockholm koji je najpopularniji jezik u Švedskoj, a da nije švedski. Istraživanje je pokazalo da je arapski jezik drugi jezik u toj skandinavskoj zemlji, izvijestio je Washington Post.
Pored Švedske arapski je danas drugi jezik i u Danskoj. Pored ovih zemalja arapski je veoma raširen u Francuskoj i Nizozemskoj gdje je na trećem mjestu po zastupljenosti. Inače, u Švedskoj se ne vodi službena evidencija o korištenju jezika zbog kulturne osjetljivosti: “Vlasti smatraju da mapiranje jezika zapravo znači mapiranje etničke pripadnosti”, napominje Parkvali. Prema švedskom zakonu, postoji pet priznatih manjinskih jezika – finski, laponski, romski, jidiš i mejankieli. Državni radio Sveriges Radio je nedavno najavio skoro emitiranje programa i na arapskom jeziku. Ajša Hadžimešić Hafizović, Preporod«
 

Ajša Hadžimešić Hafizović

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Srijeda, 21/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 639 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević