Get Adobe Flash player
Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Sljedeće godine neka Tomislav Ivić štafetnu palicu preda...

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Definicija jednog nacionalnog identiteta negativnim naglašavanjem,...

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Pupovčeve velikosrpske Novosti šire najgori govor mržnje protiv...

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

Pupovče, spusti se u Šaranovu Jamu i pobroji virtualne...

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Partizani su se borili za obnovu Jugoslavije, a ne za slobodnu...

  • Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:53
  • Što danas Hrvate sjedinjuje?

    Što danas Hrvate sjedinjuje?

    srijeda, 19. lipnja 2019. 08:04
  • Faktograf je poticatelj govora mržnje

    Faktograf je poticatelj govora mržnje

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:21
  • I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:50
  • Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:13

Političko-korporativna sprega ovladavanja bogatstvima regije

 
 
Nekoliko višedimenzionalnih kriznih situacija u regiji, sasvim jasno ukazuju da je pred Zapadnim Balkanom nestabilna politička godina. Napetosti u odnosima između Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine eskaliraju još od posljednjih listopadskih parlamentarnih izbora na kojima je Željko Komšić izabran (glasovima Bošnjaka) za člana Predsjedništva BiH, što je znatno doprinijelo usložnjavanju političkih prilika u susjednoj državi. Početak gradnje Pelješkog mosta bio je razlog da bošnjačke vlasti optuže Hrvatsku da Bosni i Hercegovini uskraćuje pristup otvorenom moru (prema Konvenciji o pravu pristupa otvorenom moru (UNCLOS). Nije nevažno napomenuti kako je Pelješki most prvi projekt novog Puta svile ili kineske inicijative „Pojas i put“ („Belt and Road“) u Hrvatskoj, te da kao takav nimalo nije „sjeo“ Sjedinjenim Državama koje na kineske investicije u regiji gledaju vrlo sumnjičavo. I konačno, posljednji incident u nizu – špijunska afera prema kojoj su hrvatske obavještajne agencije provodile tajnu „false flag“ operaciju u BiH čiji je cilj bio, prema tvrdnjama ministra sigurnosti, Dragana Mektića, „predstaviti BiH kao utočište terorista“ – zasigurno je bitno narušio odnose dviju susjednih država. Iako je Hrvatska odbacila ove optužbe kao „potpuno besmislene, koje ne zaslužuju ni komentar“, a bošnjačke vlasti i dalje ustraju na njima, činjenica je kako hrvatska javnost ne raspolaže stvarnim podacima o sigurnosnom stanju na području Bosne i Hercegovine, poglavto u kontekstu sloma tzv. Islamske države u Siriji i povratka radikalnih islamista. Statistički podaci koje je objavio Centar za globalnu sigurnost (New York) za zaključno 2017. godinu, zapravo ukazuju na broj od 900 članova ID sa Zapadnog Balkana (Kosovo – 317; BiH – 248; Makedonija – 140; Albanija – 90;), što je samo naizgled znatno manje u usporedbi sa zemljama Zapadne Europe, ali nikako ako se uzme u obzir omjer broja stanovnika i građana koji su se priključili DAESH-u. Sasvim je sigurno da susjedna država, kao i ostale države regije, za Hrvatsku i dalje ostaje sigurnosni izazov, a odgovor na pitanje – što sa povratnicima – stvara „glavobolju“ svim zapadnoeuropskim državama koje su svjesne činjenice da se nalaze pred vrlo ozbiljnim, teško razrješivim, pravnim, sigurnosnim i etičkim problemom.
https://www.balcanicaucaso.org/var/obc/storage/images/thaci-will-not-become-president-a-civic-hero-will-167344/1050553-1-eng-GB/Thaci-will-not-become-president-a-civic-hero-will.jpg
Hashim Thaçi
 
Nadalje, pregovori o konačnom rješenju statusa Kosova i normalizaciji odnosa sa Srbijom koji traju još od 2013., postupno su, uz pomoć tzv. međunarodne zajednice koja je inicirala „unutarnji dijalog“, pripremili srpsku javnost na priznanje realnosti, odnosno kosovske državnosti. Rezultat su prosvjedi građana predvođeni oporbenim strankama koji se od prosinca 2018. godine, svake nedjelje, održavaju širom Srbije, ali i na djelovima Kosova naseljenim Srbima. Izuzev iskazivanja nezadovoljstva unutarnjom politikom, u fokusu proturežimskih prosvjeda je Kosovo. Građanske demonstracije su zahvatile i Crnu Goru i Albaniju, zbog čega se Europska unija našla pred novim izazovom – mogućim „balkanskim proljećem“, koje postojeću strukturnu krizu integracije, svakako, pojačava. Naime, u kontekstu suprotstavljenih interesa SAD-a, NATO-a i EU (osobito moćnih članica) koji održavaju na vlasti marionetske, protunarodne režime ogrezle u korupciji i kriminalu i građana koji su napokon progledali i traže poštivanje izbornih procedura, demokratskih načela, slobodu misli i govora, dakle drukčiju vrstu politike, koja nudi mogućnost dostojanstvenog života, regija zapada u uspostavljeni „kontrolirani kaos“ unutar kojeg ključaju potisnuti (uvijek konfliktni interesi) naroda, zemalja i njihovih građana.
 
Nedavno je njemačka političarka, Doris Pack, stanje u regiji ocijenila kao iznimno opasno, kaotično, na korak od stanja iz 90.-tih kada su izbili oružani sukobi uzrokovani raspadom bivše Jugoslavije, te je upozorila na opasnost od promjene granica. Međutim, za najutjecajnije međunarodne aktere (SAD, NATO, Velika Britanija) – normalizacija odnosa Srbije i Kosova u vidu potpisanih sporazuma (koji uključuju i razmjenu teritorija) tijekom 2019. g., jedan je od prvih zahtijeva. Trenutno najosjetljivije pitanje u regiji je finalizacija sporazuma između Srbije i Kosova, zbog čega su srpski i kosovski predsjednici, Aleksandar Vučić i Hashim Taçhi, već tijekom jeseni 2018. godine promovirali ideju o razgraničenju Srba i Albanaca, ideju o razmjeni teritorija ili „korekciji granica“. Kosovo je, nesumnjivo, emocijama duboko prožeto identitetsko pitanje suvremene Srbije, međutim, istovremeno i vrlo složeno pitanje u regionalnom balkanskom prostoru. Napetosti u regiji stalno se pojačavaju, a vrijeme za postizanje sporazuma između Beograda i Prištine istječe. Mnoštvo povremenih incidenata, ali i fake newsa u javnom prostoru, lako mogu postati okidač za reakcije s obje strane i izazvati novo nasilje nakon kojeg će teritorijalna podjela postati vrlo izgledna opcija. Stoga su svi regionalni akteri izloženi snažnim diplomatskim pritiscima.
 
Nedavno je nacrt konačnog, detaljnog ili „sveobuhvatnog“ sporazuma između Srbije i Kosova objavljen na društvenim mrežama Kosova, te je time postao dostupan i najširoj javnosti. Prema IBNA (Independent Balkan News Agency), sporazum će biti usklađen sa zahtjevima Sjedinjenih Država, iako SAD stalno ponavljaju da ne žele „propisivati oblik konačnog rješenja” koje, opet, mora biti  primjenjivo i na Srbiju i na Kosovo i doprinijeti dugoročnoj stabilnosti regije. Prema njemačkom dnevniku „Frankfurter Rundschau“ plan podjele Kosova postoji, te uključuje povlačenje nove granice između Albanaca i Srba na sjeveru Kosova i pripajanje Kosovu nekoliko (pretežito Albancima) naseljenih sela iz Srbije. Općina Preševo koja se nalazi na jugu Srbije u potpunosti bi trebala pripasti Kosovu, dok će Bujanovac dobiti status posebnog distrikta (bescarinska zona) podijeljenog između Srbije i Kosova, s upravom Europske unije. Pećka patrijaršija i srpske crkve na Kosovu dobiti eksteritorijalni status
 
Plan sadrži sedamnaest točaka koje se odnose na teritorijalno razgraničenje, ali i na eksploataciju i upravljanje kosovskim rudnicima i ogromnim hidropotencijalom. Prema Energetskoj strategiji Kosova (2013.) koju je objavilo kosovsko Ministarstvo ekonomskog razvoja, Kosovo raspolaže velikim zalihama lignita (bazeni Dukagjini i Drenica oko 12 milijardi tona), ali i olova, cinka, srebra, nikla, mangana, molibdena i bora, pa se, stoga, na Kosovu vodi borba za 1 000 milijardi dolara vrijednog rudnog blaga.
 
Prema Sporazumu, najveći rudarski kompleks bivše države – Trepča (procjenjuje se na oko 500 milijardi eura prirodnih resursa), također dobiva poseban status. Trepču preuzima zajednički američko-francusko-kineski konzorcij koji dobiva koncesiju i pravo na eksploataciju na 99 godina. Energetskim sektorom će upravljati Sjedinjenje Države, Austrija i Njemačka. Naime, u bitku za eksploataciju kosovskih resursa već odavno su se uključile najveće svjetske korporacije – Envidity Energy Inc. kojom presjedava bivši zapovjednih NATO-a, general Wesley Clark, „filantrop“ George Soros surađuje s albanskim milijarderom Sahita Mujom na eksploataciji lignita, Avrupa Minerals, američka globalna korporacija za istraživanje rudnog bogatstva angažirana je na nekoliko lokacija (Kamenica, Kosovska Mitrovica, Režanj), te Lydian International korporacija usmjerena na istraživanja u rudniku zlata u Orahovcu (http://www.kosovahaber.net/?page=3,10,9386.).
 
Nadalje, prema sporazumu, vojna baza „JUG“ u Cepotinu, srpski „Bondsteel“ postaje američka baza s oko 1700 vojnika (između ostalih 50 % Srba; 50 % Albanaca).  Otvaranje „srpskog Bondsteela“ (što je naziv američke vojne baze na Kosovu), 2009. godine, na jugu Srbije, u općini većinski naseljenom Albancima, izazvalo je niz kontroverznih i podeljenih stavova. Za srpsku vladu, ali i stanovnike južne Srbije, baza „Jug“ bila je jamac stabilnosti, dok su je predstavnici albanske zajednice doživljavaju kao prijetnju. Vremenom je vojna baza „Jug“ dobila status najmodernije baze u regiji, zbog svog idealnog položaja i pogleda koji „na dlanu“ ima Kosovo i Makedoniju. Sada je pod kontrolom NATO-a.
 
I na kraju vrlo frekventni paneuropski prometni Koridor 10 (Salzburg–Ljubljana–Zagreb–Beograd–Niš–Skoplje–Veles–Solun) bit će također zaštićen od strane NATO-a na razdoblje od 15 godina, tako da će se sve (sukobljene) strane moći slobodno kretati po njemu. Očekuje se da će ovaj sporazum garantirati VS UN-a, EU i NATO. Sporazum bi trebao biti potpisan do 13. lipnja 2019., a parlamenti obje zemlje trebale bi ga ratificirati do listopada 2019. Potpuna implementacija ovog sporazuma počela bi 1. studenog 2019. godine. Dakle, plan je pripremljen, međutim, veliko je pitanje nudi li održivo rješenje dugogodišnje krize u regiji, s obzirom na „izdvojene stavove“, npr. Njemačke, te Rusije i Kine. Ili je riječ o još jednom u nizu diplomatskih sporazuma ili čudesnih rješenja diplomatskih čarobnjaka (kakvih smo se nagledali – Dayton, Ohridski sporazum…) koji u sebi imaju ugrađene „detonatore“ pomoću kojih održavaju trajno stanje konstruktivnog kaosa u regiji.
 

Dr. sc. Jadranka Polović,https://www.geopolitika.news/analize/dr-sc-jadranka-polovic-zapadni-balkan-i-metodologija-konacnog-rjesenja/

SAD već odavno zahtijeva da se Njemačka jače angažira unutar NATO-a

 
 
Američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell ponovo je izazvao srdžbu zemlje domaćina zbog miješanja u njemačku politiku. Potpredsjednik FDP-a Wolfgang Kubicki zahtijeva čak njegovo protjerivanje iz zemlje.
https://p5.focus.de/img/fotos/crop9032372/7411337482-cfreecrop_21_9-w1280-h720-otx0_y0-q75-p5/5b14d80260b21778c7f56868-568x320-1-jun-04-2018-7-27-43-poster.jpg
Richard Grenell
 
To je za američkog veleposlanika Richarda Grenella očito bilo previše. Ono što je objavio njemački savezni ministar financija Olaf Scholz (SPD) nije se svidjelo američkom diplomatu: udio izdataka za obranu trebao bi prema planu proračuna porasti lagano na 1,37 BDP-a. Ali, srednjoročno planiranje predviđa da izdaci za obranu do 2023. ponovo padnu na 1,25 posto - i to iako SAD već odavno zahtijeva da se Njemačka jače angažira unutar NATO-a. "Članice NATO-a su jasno dale na znanje da će se do 2024. kretati prema dva posto, a ne udaljavati se od toga", izjavio je Grenell Njemačkoj novinskoj agenciji dpa.
 
Da američki veleposlanik kritizira visinu planiranih izdataka za obranu mnogi vide kao miješanje u unutarnje stvari Njemačke. Zastupnik u Bundestagu i potpredsjednik FDP-a Volfgang Kubicki čak zahtijeva da Grenell napusti Njemačku.  Kubicki je u utorak izjavio da bi savezni ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) "Richarda Grenella trebao odmah proglasiti nepoželjnom osobom (persona non grata)". "Tko se kao američki diplomat ponaša kao visoki komesar jedne okupacijske sile taj mora naučiti da i naše strpljenje ima granica." Grenell krši Bečku konvenciju prema kojoj se veleposlanik ne smije miješati u unutarnje stvari jedne zemlje, smatra Kubicki.
 
"Potpuni diplomatski promašaj"
 
I voditelj poslova Zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu Carsten Schneider odbacuje kritiku američkoga veleposlanika. "Gospodin Grenell je potpuni diplomatski promašaj", kaže Schneider dodajući da on šteti transatlantskim odnosima. "Sve to više podsjeća na junačenje nekog neotesanca." Šef parlamentarne skupine CSU-a u Bundestagu Alexander Dobrindt smatra nedopustivim da iz američkog veleposlanstva daju Njemačkoj upute. "One uopće nemaju nikakvog utjecaja", tvrdi Dobrindt dodajući da Bundestag ne prihvaća savjete sa strane. Proračun je "suverena odluka Savezne Republike Njemačke i Njemačkog Bundestaga". Voditelj poslova Zastupničkog kluba stranaka CDU i CSU Michael Grosse-Brömer kaže da bi američki veleposlanik, ako već komentira njemački proračun, morao imati u vidu barem pregled o ukupnom angažmanu Savezne Republike. On napominje da je Njemačka angažirana primjerice u Maliju, gdje Sjedinjene Države nemaju svojih snaga.
 
Stalne provokacije
 
To da njemački političari tako jasno ustaju protiv Grenella i njegovih izjava povezano je s ranijim događajima. Otkako je američki predsjednik Donald Trump u svibnju 2018. poslao Grenella (52) za veleposlanika u Berlin upada u oči da on neprestano komentira njemačku politiku i postavlja zahtjeve. Kratko nakon preuzimanja dužnosti on je tako izjavio da njemačke tvrtke ne bi trebale poslovati s Iranom nakon američkog napuštanja sporazuma s tom zemljom o korištenju atomske energije. U veljači 2019. upozorio je Njemačku i druge europske zemlje da ne zaobilaze američke sankcije protiv režima u Teheranu.
 
Osim toga Grenell je upao u oči izjavom da želi ojačati "druge konzervativce u cijeloj Europi", što je neuvijena najava da namjerava ubuduće podupirati desnopopulističke stranke. Grenell se umiješao i u raspravu o gradnji plinovoda Sjeverni tok 2 - i u jednom pismu zaprijetio američkim sankcijama tvrtkama koje sudjeluju u gradnji, s obzirom da taj projekt, po njegovom mišljenju, u lošiji položaj dovodi Ukrajinu i povećava opasnost ruske intervencije. A prije nekoliko dana je prijeteće pismo poslao njemačkom saveznom ministru gospodarstva Peteru Altmaieru (CDU) u kojem najavljuje smanjenje razmjene informacija tajnih službi s njemačkim vlastima ako Njemačka dopusti sudjelovanje kineskoga koncerna Huaweija u izgradnji nove mreže mobilne telefonije 5G. Sve u svemu, to je dug popis zahtjeva, miješanja u odluke i prijetnji, koje polako ali sigurno na kušnju stavljaju strpljenje brojnih njemačkih političara.
 
Merkel se ne uzbuđuje
 
Jedna koja ništa ne kaže o stilu američkog veleposlanika je Angela Merkel. Ali, sadržajno mu se i ona suprotstavila. U utorak je nastojala "nešto staviti na pravo mjesto", rekla je savezna kancelarka. Merkel je ukazala da je Njemačka svoje izdatke za obranu s nekadašnjih 1,18 posto BDP-a unatoč većim stopama gospodarskog rasta svake godine povećavala i da 2020. doseže 1,37 posto BDP-a. Brojke o srednjoročnom planiranju ona ne smatra pouzdanim. "Odlučujući su realni izdaci, a oni su uvijek korigirani prema gore", naglasila je savezna kancelarka Merkel.
 

https://www.dw.com/hr/njema%C4%8Dkoj-ameri%C4%8Dki-veleposlanik-ide-na-%C5%BEivce/a-47988358

Tehnomenadžerska struktura želi prikriti vlastite grijehe iz prošlosti i oprati nelegalno stečeni novac

 
 
Kod naših "komšija" sve po starom. Nikako ne mogu shvatiti kako je problem u njihovim glavama, a ne u garniturama koje biraju na vlast. Eto, večeras su predvođeni Draganom Đilasom i Boškom Obradovićem upali u zgradu RTS-a (državne televizije) uz povike: "Vučiću, pederu!" i "Uhapsite Vučića!" Čuju se i povici "Ustaše!", "Ustaše!" I "Gotov je!", "Gotov je!" Načinjena je i manja materijalna šteta, stigla je interventa policija, ministar policije Stefanovića najavljuje oštre sankcije i spreman je braniti gazdu (do daljnjeg - ovisno o situaciji).
https://www.kurir.rs/data/images/2017/04/05/20/1150533_protest-beograd_ls.jpg
Dragan Đilas je bivši gradonačelnik Beograda i bivši lider Demokratske stranke, uz to i poslovni čovjek - koji se, kako upućeni tvrde, posljednjih godina dobro okoristio u sivoj zoni srpskog biznisa, kao i krug oko njega, iz "Saveza za Srbiju". Riječ je o jednoj tehnomenadžerskoj strukturi čija je namjera prikriti vlastite grijehe iz prošlosti i oprati nelegalno stečeni novac - tako barem tvrde dobro upućeni. Tako se, primjerice, za Borka Stefanovića (čija je "krvava košulja" postala simbol revolta i pokretač protesta) već godinama javno govori kako je prodao NIS (Naftnu industriju Srbije Rusima za 20 % njezine vrijednosti). Boško Obradović je opet, lider pro-fašističke organizacije "Srpski pokret Dveri" koja je u Srbiji parlamentarna stranka i najčešće nastupa s klero-fašističkih pozicija. Sve je to, naravno, daleko od težnje za nekim suštinskim promjenama. Srbija se i dalje vrti u krugu svojih megalomanskih velikosrpskih ambicija, ne shvaćajući da će sve ono što su u zadnjih 30-ak godina pokušali gurnuti pod tepih, doći kad-tad na naplatu. A do tada…čekamo što će "ratoborni" Šešeljev nasljednik i njegov bivši potrčko Aleksandar Vučić poduzeti.
 
Kad je o susjedima riječ, prijeti bez pardona, oštar je, arogantan, otresit i odlučan do te mjere da se sav zajapuri i izobliči. Baš me zanima hoće li mu takav blef proći u vlastitoj kući - ili se već krije negdje u Banovcima (kao i njegov prethodnik i idol Sloba Milošević u vrijeme ožujskih demonstracija 1991., kada je na zdanje TV Beograd kidisao Vuk Drašković sa suprugom Danicom i svojim četnicima).
 

Zlatko Pinter

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Ponedjeljak, 24/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1461 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević