Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Kupite li naše borbene avione, ulazite u brak s nama na dugi rok

 
 
Švedski ministar obrane Peter Hultqvist boravio je u Zagrebu samo deset dana prije predaje ponude Hrvatskoj za nabavku 12 borbenih aviona. U razgovoru za Jutarnji list otkriva zašto bi se hrvatska vlada trebala odlučiti za švedski Gripen umjesto ponuda iz Grčke, Izraela, Južne Koreje, ili Sjedinjenih američkih država.
https://images.cdn.yle.fi/image/upload/fl_keep_iptc,f_auto,fl_progressive/q_88/w_3200/w_3200,h_1800,c_crop,x_0,y_190/w_1100/v1414477520/14-svyle-196891544f3662426f9.jpg
• Zašto Švedska ponovno uvodi obavezno služenje vojnog roka?
- Vidimo da profesionalna organizacija ne ispunjava svoje ciljeve. Treba nam više vojnika u vojsci i sada imamo strategiju u kojoj kombiniramo profesionalce s ročnicima. Ovo nam omogućuje da imamo više kompletnih jedinica i odluka o obaveznom služenju vojnog roka unaprijedit će nam i olakšati vojnu organizaciju.
 
• Postoji li ruska prijetnja Gotlandu?
- Na Gotlandu smo investirali u vojne snage. Ondje gradimo kompaniju koja proizvodi strojeve. Sljedeće godine uložit ćemo u protuzračnu obranu otoka. Odlučili smo da ćemo na Gotlandu postaviti nove pukovnije i taj mali otok ima veoma važnu vojnu i stratešku poziciju u Baltičkom moru. Nikad ne razgovaramo o prijetnjama, nego o realnostima, poput one da je Rusija aneksirala Krim, da još ratuju u Ukrajini i da su izvršili pritisak na baltičke zemlje. To je stvarnost koje trebamo biti svjesni. Rusija također unapređuje svoje vojne snage i o tome trebamo misliti. Zbog novog sigurnosnog okruženja u našoj regiji nadogradili smo našu strategiju nacionalne obrane. Povećali smo i izdavanja za obranu za 24,7 posto od 2014. do 2020. godine.
 
• Rusija je rekla da bi ulazak Švedske u NATO bio prijetnja njegovoj nacionalnoj sigurnosti. Kako komentirate tu izjavu? Kako Švedska gleda na planove zajedničke obrane u sklopu EU-a?
- Ne ćemo se pridružiti NATO-u kao članica. Zadovoljni smo partnerstvom i vojnim programom s drugim zemljama. Nije na Rusima da nam kažu što trebamo raditi. Mi smo suverena zemlja. Što se tiče zajedničkih planova obrane unutar EU, slažemo se s donesenim odlukama u Uniji i stojimo iza odluka koje su donesene.
 

Dean Žugčić, Jutarnji list

Kršćanskoga sve manje i manje

 
 
Tko će nakon izbora vladati Njemačkom? Narodna „fronta“ u bojama daleke Jamajke čija je samo zastava šarena, a inače je sjajna i slavna po crnim atletičarima i atletičarkama na kratke staze - Afrojamajkancima. „Crni“ je „duo pakunug“ CDU/CSU, s nijansama crne. „Žuti“ su liberali, zeleni su zelenke - i eto „fronte“. Ali nije samo to - „crveni“, fol SPD će se povući u oporbu, na pričuvni položaj za buduće vladanje, kako AfD ne bi bila najjača oporbena stranka u Bundestagu. Lukavo, lukavo, nema što. Sva ta „šarena“ njemačka priča može zavarati samo daltoniste opranoga mozga, zašivenih usta, licemjere... Dobro, doduše, plaćenih. A to „kršćanski“ pa „socijaldemokratski“, „duopak“, ajme majko moja. Ne znaš što je manje. Ipak to - „kršćansko“ sve se više smanjuje. Odavno. Uskoro ga ne će biti. Hoće li se vratiti „runo“ ili ništavilo, nevažno. Nu tako ide i put putuje, pa što ću tome ja - s Balkana, kojega su davni, pametni, Nijemci odavno „locirali“ kao niži ološ.
http://www.dw.com/image/39484923_303.jpg
Glavna značajka protekle predizborne kampanje bio je i još jest sad postizborno medijski totalitarizam. Nekako mi se činilo kako u Njemačkoj, a i po Euniji, ali i šire, izlazi, moj uvid je isključivo iz vladajućeg virtualnoga medijskog totalitarizma - samo jedna „pravda“ (istina). Što bi se reklo nema čak ni „drugog programa“; samo Prvi. Tek nakon izbora stidljivo se probija zračak pluralizma, „demokracije“, čega li već, pa je tako F.A.Z. objavio komentar o AfD-u pod naslovom „Razbijač tabua“, a ima i, opet stidljivih, komentara kako 1.300.000  njegovih glasača nisu baš svi rasisti i neonacisti.
 
Ne zanima me ustvari AfD, pa ni njegova sudbina, vidim kako su mu već „fraknuli“ jednu od osnivačica Frauke Petry, ali tako se to radi. Budućnost AfD-a nije bajna, rascrvotočit će ga. Zanimaju me „narodno-frontovske“ njemačke stranke. Recimo njihovo različito stajalište prema Rusiji i Americi. Njemački „jamajkanci“ svi su za – Rusiju, da se mi ne lažemo, isto je i s Lijevima, SDP-om i AfD-om. Samo neki glasno, a neki malo tiše to pokazuju. Neke stranke bi odmah priznale Krim ruskim, neke malo kasnije. I nije Krim bitan, osim Rusiji, ostat će ruski, al' prevažna je Ukrajina - „ostatak“ Ukrajine. Njezina me sudbina zanima, naime hoće li Njemačka, stranke i partije, crne, crvene, žute i zelene po treći puta u sto godina pustiti Ukrajinu „niz vodu“ i koliko će to ukrajinskih života koštati?
 
Što se pak tog „Balkana“ tiče Njemačku će prvenstveno on zanimati kao tržište, kao prostor za prodaju njemačkih proizvoda, otvaranje lidlova i kauflandova… Na tom tragu slaže se i nova carinska unija (Albanija, Makedonija, Crna Gora, Kosovo, Srbija, BiH) „na foru“ pripreme za pristupanje Euniji. Nego postoji li koji značajniji industrijski pogon kojega je njemački kapital izgradio na nekoj hrvatskoj „livadi“. Ne mogu se sjetiti niti jednoga, nema čak ni banke, Volksbank je prije nekoliko godina prodan Rusima (Sberbank). Predstoji slaganje ove četveročlane koalicije, nu to će ići malo teže, posebno zbog izrazito suprotstavljenih interesa CSU-a s jedne i FDP-a i Zelenih s druge, a problema bi moglo biti i između FDP-a i Zelenih. Malo desniji CSU se ipak nalazi u najtežoj situaciji. Tko zna, možda se na koncu sastavi i nova stara koalicija sa SDP-om, uostalom Angela Merkel će ga i pozvati na razgovor, suradnju. Kako bilo njemačka stranačka scena više nikad ne će biti ista. I ovdje, kao uostalom i drugdje tradicionalne političke stranke su u dubokoj krizi, a ponegdje su čak i nestale.
 

Mato Dretvić Filakov

Za sve zlo u Španjolskoj kriva je središnja vlast u Madridu i netaktični Rajoy

 
 
»Europska unija trebala bi posredovati u svađi s Katalonijom«, piše Thomas Urban iz münchenskoga Süddeutsche Zeitunga i nastavlja: »Središnja vlada u Španjolskoj žestoko napada separatiste – i truje ozračje. Bruxelles mora spriječiti sudar«. U nastavku Urban piše kako »Kazneni postupak protiv zastupnika u parlamentu zbog jedne rasprave, zabrana okupljanja, prekid poštanskog prometa, blokada mrežnih stranica nije unutarnji problem Španjolske. Svađa pogađa cijeli EU jer dodiruje temeljno pitanje na koji način u demokraciji valja rješavati  temeljne sukobe interesa.«
http://www.publico.es/files/article_main/uploads//2014/12/12/548ad248d991b.jpg
Konzervativna središnja vlada Mariana Rajoya policijskim metodama i jurističkim pritiscima pokušava razbiti demokratski masovni pokret. Vlada je konfrontaciju doduše deklarirala kao „obranu demokracije“, ali tako se demokracija ne može braniti. Štoviše, treba se bojati da će mladi naraštaj u Kataloniji još jače željeti odcjepljenje od Španjolske. Ozračje bi moglo biti zatrovano godinama.
 
Sadašnji sukob temelji se na dugom nizu Rajoyevih teških pogrješnih procjena, a on je proteklih godina zapravo stekao međunarodni ugled jer  mirnom rukom pokušava svladati tešku gospodarsku krizu u zemlji. Ali očito nikada nije shvatio značenje empatije i spremnosti za dijalog u politici. Tako je njegova stranka prije deset godina dala da ustavni sud sruši autonomni statut za tu regiju, koji su već bili prihvatili i parlament i Katalonci na referendumu. To je bio početak katalonskog pokreta za neovisnost, koji je dotad dobivao jedva deset posto na regionalnim izborima.
 
Druga fundamentalna Rajoyeva grješka bila je to što je javno odbio zahtjev Katalonaca da se iznova pregovara o fiskalnom ujednačavanju među regijama. Katalonci stoga ne govore bez temelja da natrag dobivaju samo mali dio sredstava iz poreza koje su sami prikupili: izraz „pljačka regije“ odavno postiže velik učinak. Konzervativci u Madridu nisu shvatili da se u republikanskom građanskom društvu u Kataloniji politika uvijek shvaćala kao nagodba interesa. Tako Rajoy nikada nije pokušao ispitati kakvi bi kompromisi ispod državne neovisnosti Kataloncima bili prihvatljivi.
 
Španjolskoj u svađi regija hitno treba pomoć EU-a. Deset dana prije planiranog referenduma EU se nalazi pred problemom kako bi se još mogao spriječiti veliki sudar iako formalno za to nije mjerodavan.  Političari EU-a moraju prenijeti Rajoyu da Kataloncima mora nešto ponuditi, politički i emocionalno. Shvatljiva bi zapravo bila nova pravila financijskog ujednačavanja, što bi zadovoljilo barem dio secesionista. Tome bi svakako trebalo dodati povijesnopolitičke geste koje bi deaktivirale jednu drugu nadasve kontroverznu temu: represiju nad Kataloncima u Francovu režimu. Put iz bezizlazne situacije otvorit će se samo ako prestane kazneni progon katalonskih političara. Oni se pozivaju na demokratsko temeljno pravo, a ono je uostalom u doba brexita i referenduma u Škotskoj sasvim shvatljivo. I u Barceloni bi trebali pokazati spremnost za kompromis. Sadašnji je referendum naime loše pripremljen i već stoga u Europi nema šanse.
 

Tomislav Pavelić

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1137 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević