Get Adobe Flash player
Kamo ide istočna Hrvatska?

Kamo ide istočna Hrvatska?

Demografsko stanje, prognoze i traženje izlaska iz krize Slavonije,...

Kapetan Zoran, kapetan najniže klase

Kapetan Zoran, kapetan najniže klase

Sekin brat na rusko-beogradskoj televiziji protiv Domovinskoga...

Šujica je podržala Istanbulsku konvenciju

Šujica je podržala Istanbulsku konvenciju

Nisu slučajno britanski vojnici bili tamo gdje se optužuje...

Rat je oduvijek bio – hibridni

Rat je oduvijek bio – hibridni

Hibridni oliti "građanski rat u...

Nezajažljivost ubire danak

Nezajažljivost ubire danak

Jedina satisfakcija prevarenom narodu je kako ti "koji ništa...

  • Kamo ide istočna Hrvatska?

    Kamo ide istočna Hrvatska?

    srijeda, 06. prosinca 2017. 17:44
  • Kapetan Zoran, kapetan najniže klase

    Kapetan Zoran, kapetan najniže klase

    srijeda, 06. prosinca 2017. 17:37
  • Šujica je podržala Istanbulsku konvenciju

    Šujica je podržala Istanbulsku konvenciju

    utorak, 05. prosinca 2017. 19:59
  • Rat je oduvijek bio – hibridni

    Rat je oduvijek bio – hibridni

    utorak, 05. prosinca 2017. 19:14
  • Nezajažljivost ubire danak

    Nezajažljivost ubire danak

    utorak, 05. prosinca 2017. 19:07

Trump je ispunio predizborno obećanje o izraelskom glavnom gradu

 
 
Predsjednik Trump u srijedu je ispunio obećanje iz predizborne kampanje kada je priznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela. Taj  potez nije početak radikalne politike kako tvrde kritičari, a Trump ga je popratio prihvaćanjem rješenja dviju država koje predsjednici obiju stranaka odavno podržavaju. Kongres je Jeruzalem priznao kao glavni grad Izraela 1995. zakonom na koji  predsjednik Clinton nije  stavio veto. Drugi predsjednici načelno su se slagali, pa čak se njime i služili u kampanjama, ali na dužnosti su odustajali od prava na formalno priznanje ili selidbu američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem. Razlika je u tome da je Trump očito mislio ono što je govorio kao kandidat.
https://www.infochretienne.com/wp-content/uploads/2017/01/israel-conf.jpg
Trump je svoju odluku u srijedu nazvao „priznanjem stvarnosti“ i u pravu je. U Jeruzalemu se nalaze izraelski parlament, vrhovni sud i rezidencije predsjednika i premijera, a američki predsjednici i ministri vanjskih poslova sa svojim se izraelskim kolegama susreću ondje. Ali službena je američka politika to da se Izraelci i Palestinci moraju složiti o budućem statusu Jeruzalema, jer i Palestinci taj grad žele kao glavni grad. Predsjednik Trump ne staje ni na čiju stranu. U izjavi Bijele kuće priznaje se da je „Jeruzalem izuzetno osjetljivo pitanje“ i ne pravi razlika između zapadnog Jeruzalema, gdje se nalazi izraelska vlada, i istočnog Jeruzalema, kojim Izrael upravlja od Šestodnevnog rata 1967.
 
Trump je svoj potez kombinirao s novim pokušajem postizanja mirovnog sporazuma između Izraelaca i Palestinaca i ne isključuje palestinsku državu kao dio rješenja. Vladini dužnosnici to su u srijedu opet ponovili, rekavši da se napredak postiže iza scene. Sumnjičavi smo s obzirom na dugu povijest neuspjeha, ali SAD se trudi. Jedan način na koji bi Palestinska uprava mogla dati znak da ozbiljno misli jest da prestane plaćati obiteljima Palestinaca koji ubijaju nedužne Izraelce. Predstavnički dom u utorak je izglasao zakona Taylora Forcea kojim bi se smanjila američka pomoć Palestincima dok ne prestanu plaćati ubijanje. Glasovanje u senatu moglo bi se održati ovaj mjesec.
 
Arapski vođe osudili su preseljenje veleposlanstva, ali pitamo se kako će dugo bijes trajati. Arapi suniti suočavaju se s prijetnjom islamskog terorizma i iranskog imperijalizma, a Palestinci su trećorazredni problem. Ako je preseljenje američkog veleposlanstva, najavljeno pred više od 20 godina, dovoljno da potopi mirovne pregovore, možda baza za mir još ne postoji.
 

The Wall Street Journal, SAD (urednički komentar)

Trump bi mogao oponašati Ronalda Reagana, prodrmati diplomatski establišment, obnoviti američku vojnu moć...

 
 
Dosad je Trumpova politika bila manje strašna nego što je obećao. Istina, povukao je Ameriku iz Pariškog sporazuma o klimi, zbog čega će biti teže zauzdati klimatske promjene, i napustio Transpacifičko partnerstvo. Međutim, nije se navrat-nanos povukao u izolacionizam.  Nije napustio NATO; zapravo, neki istočnoeuropski saveznici Amerike više vole njegov agresivan govor od hladne distanciranosti Baracka Obame. Nije započeo nikakav rat. Povećao je američku obranu afganistanske vlade i pomogao da Irak vrati gradove koje je bio zauzeo IS.
http://www.livetradingnews.com/wp-content/uploads/2017/01/breaking-news-donald-trump-wins-he-will-be-the-45th-president-of-the-united-states-of-america.png
U dijelovima svijeta kojima posvećuje malo pozornosti, recimo u Africi, verzija politike prijašnje administracije ide dalje na autopilotu s manje ljudi.  Trump se nalazio na 12-dnevnom putovanju po Aziji i teško ga je odbaciti kao čovjeka koji se uopće ne bavi svijetom. Trump bi mogao oponašati Ronalda Reagana, prodrmati diplomatski establišment, obnoviti američku vojnu moć i projicirati takvu snagu prema van da će se preplašena Sjeverna Koreja srušiti kao Sovjetski Savez. Drugi su uvjereni da će možda nanijeti kratkoročnu štetu ugledu Amerike u svijetu, ali 2020. neće biti ponovno izabran i stvari će se vratiti u normalu. Trump je jasno dao do znanja da više voli bilateralne sporazume nego multilateralne, jer na taj način velika zemlja kao što je Amerika može natjerati manje da čine ustupke.
 
On otvoreno prezire stav da bi se Amerika trebala zalagati za univerzalne vrijednosti kao što su demokracija i ljudska prava. Ne samo da se divi diktatorima, on izričito hvali nasilništvo, recimo masovno ubijanje osumnjičenih za kriminal na Filipinima. On to ne čini iz diplomatskog takta, nego očito iz uvjerenja.  To je novo. Prijašnji američki predsjednici podržavali su despote zbog hladnoratovske realpolitike. („On je gad, ali naš gad,“ kažu da je kazao Harry Truman o antikomunističkom tiraninu u Nikaragvi.) Trumpov je stav više: „On je gad. Super!“ Ohrabruje autokrate da se ponašaju još gore, recimo Saudijsku Arabiju ovaj tjedan, gdje je dramatična politička čistka koju je proveo prestolonasljednik dobila Trumpov blagoslov. To Kini olakšava da demokraciju američkog tipa proglasi prošlošću, a druge zemlje navodi da kopiraju autokratski kineski model.
 

Darko Kovačić

Konvoj je bio dug sedam kilometara, i nakon Rake skrenuo je u smjeru Eufrata, blizu iračke granice

 
 
Stotine boraca IS-a napustili su Rakku. To im je dopustila američka vojska u želji da se spriječi krvoproliće. Turska kritizira taj dogovor. Kamo su otišli borci Islamske države? To je jedno od pitanja koje se postavlja od okončanja teritorijalnog postojanja IS-a u Iraku i Siriji. Jedno istraživanje britanskog BBC-ja baca malo svjetla na to pitanje. BBC je, naime, otkrio da je prilikom oslobađanja nekadašnje utvrde IS-a sklopljen sporazum koji je vjerojatno mnogima spasio život, ali isto tako stotinama boraca IS-a omogućio da pobjegnu iz grada.
https://static.independent.co.uk/s3fs-public/thumbnails/image/2016/05/31/00/iraq-east-mosul.jpg
Nakon što su paravojne postrojbe SDF-a, u kojima dominiraju Kurdi, uz pomoć američkih specijalnih postrojbi 12. listopada oslobodile Rakku u javnost su procurila nepotvrđena izvješća da je prije toga sklopljen sporazum u okviru kojeg su borci IS-a s jednim dijelom oružja evakuirani iz grada. U društvenim medijima kružili su video-zapisi koji su prikazivali konvoj teretnih vozila i autobusa u kojima su navodno borci IS-a transportirani iz grada, pred očima Sirijskih demokratskih snaga koje su nedugo nakon toga objavile da su oslobodile grad.
 
Sada je taj deal prvi put potvrdila istraga BBC-a. Prema sporazumu Rakku je 12. listopada napustio konvoj od gotovo 50 teretnih vozila, 13 autobusa i stotina privatnih zrakoplova IS-a, u kojem je grad moglo napustiti najmanje 250 boraca IS-a i 3 500 članova njihovih obitelji. Prije toga postignut je dogovor između IS-a i lokalnih vođa pregovaračkih timova. Na pregovorima je navodno bio nazočan i jedan predstavnik Zapada, ali on navodno nije aktivno sudjelovao u njima. BBC je tada razgovarao s vozačima teretnih vozila kao i svjedocima koju su promatrali evakuaciju, kao i predstavnicima koji su ispregovarali deal, ali bez navođenja imena. Konvoj je bio dug do sedam kilometara, a malo nakon Rake skrenuo je u smjeru Eufrata, blizu iračke granice.
 
Cilj sporazuma bilo je spasiti živote i civila preostalih u gradu, kao i boraca SDF-a koji su tada oslobodili grad uličnim borama. Naime, strahovalo se od toga da će se opkoljeni borci IS-a boriti do posljednje kapi krvi i da bi broj žrtava mogao biti visok. A sve se događalo uz znanje američke vojske. Časnik Ryan Dillon, koji je sudjelovao u oslobađanju Rakke, izjavio je za BBC da je oko 250 boraca IS-a evakuirano iz grada i da je to na kraju bila odluka sirijskih partnera. „Oni su se borili i ginuli, oni su na kraju sklopili deal“, izjavio je Dillon. Još u svibnju taj je plan po riječima američkog ministra obrane Jima Mattisa zvučao posve drukčije. On je tada govorio o je da cilj vojne operacije nije biti protjerati IS s njegova teritorija, već okupirati njegove utvrde kako bi se spriječilo da se strani borci vrate kući.“
 
Zapravo borci iz IS-a iz inozemstva uopće nisu sudjelovali u dealu iz Rakke. Ali vozači teretnih vozila potvrdili su da su zajedno s drugima evakuirani i borci iz Francuske, Turske, Azerbajdžana, Pakistana, Jemena, Saudijske Arabije, Kine, Tunisa i Egipta. Istraživanje BBD-a također je otkrilo da je postojala raširena mreža krijumčara koji su već prije evakuacije izveli iz grada u prvom redu borce IS-a iz inozemstva, tražeći za svoju uslugu 600 dolara po osobi odnosno 1500 dolara po obitelji. Krijumčarski put, koji su koristili brojni IS-ovi borci iz Europe te njihove obitelji, vodio je preko pokrajine Idlib na sjeveru Sirije. Taj dogovor očito je spriječio veće krvoproliće u Rakki, ali je ujedno omogućio bijeg stotinama boraca IS-a koji su se dokazali u borbama. Iako su mnogi od njih od tada već ubijeni, uhićeni ili razočarani, mnogi bi se strani borci mogli okrenuti novim zadaćama: primjerice misiji izvođenja terorističkih napada u Europi.
 
Turska je osudila navodni sporazum sirijskih Kurda sa IS-om o povlačenju boraca IS-a iz Rake. „Istrage“ o sporazumu SDF-a sa IS-om o povlačenju velikog broja terorista vrlo je opasan i navodi na brojne zaključke“, priopćilo je tursko ministarstvo vanjskih poslova u utorak navečer. Ono je također potvrdilo svoje zadrške prema Sirijskim demokratskim snagama koje podržava SAD. „Sporazum pokazuje da je Turska bila u pravu kada je odvraćala SAD-a od suradnje s kurdsko-arapskim SDF-om. Ovaj sporazum novi je dokaz za to da suzbijanje jedne terorističke organizacije pomoću druge terorističke organizacije može jedino rezultirati njihovim dogovorom“, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Ankari.
 
Turska već odavno kritizira američku vojsku zbog toga što je postrojbama SDF-a u borbi protiv džihadista pomagala oružjem, specijalnim jedinicama i zračnim napadima. Ankara kurdske Jedinice narodne zaštite (YPG), smatra kralježnicom SDF-a zbog njihovih uskih veza sa zabranjenom Radničkom strankom Kurdistana (PKK). Na posljedice bijega brojnih terorista iz Rake upozoravaju i Ujedinjeni Arapski Emirati. Borci IS-a pobjegli su iz sirijskog grada, nastavili su put prema Libiji, Somalije, afričke zemlje južno od Sahare, neki su stigli čak do Filipina, a neki su se vratili i u Europu“, izjavio je voditelj programa za borbu protiv terorizma u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Ali al-Nuaimi. (t.p.)

Anketa

Koju ocjenu dajete govoru hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u UN-u?

Utorak, 12/12/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 841 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević