Get Adobe Flash player
Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Spomenik general-majoru Bratiću u vojarni Vojske Srbije dokaz srbijanske...

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Plenković: Trebate znati da nijedno pravosudno tijelo u RH nije službeno...

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Autor pjesme "Srbe na vrbe" je Slovenac Marko...

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Sve dok Hrvatska prijestupnike javno i kolektivno ne osuđuje bit će...

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

Prema Željki Proleterki partizani su imali pravo na mržnju i...

  • Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 10:34
  • Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:46
  • Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 13:30
  • Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:40
  • SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    utorak, 12. studenoga 2019. 19:49

Pet godina zapadnih sankcija — poklon za rusku privredu

 
 
Sankcije koje su prije pet godina SAD i EU nametnule Rusiji imale su za cilj kazniti Moskvu zbog situacije u Ukrajini, ali su joj, naprotiv, donijele veliku korist i stimulirale ekonomski rast, pa je Rusija od zemlje ovisne od uvoza hrane postala jedna od najvažnijih igrača na svjetskom izvoznom tržištu. Poljoprivreda je u Rusiji postala najbrže rastuća grana ekonomije, pa sada ova zemlja izvozi više poljoprivrednih proizvoda nego oružja.
Slikovni rezultat za Russia - cow farm
Ruski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda porastao je 16 puta od 2000. godine. Rusija je postala svetski lider u izvozu pšenice, a po pojedinim robnim proizvodima svrstala se među tri najveća izvoznika u svijetu. Osim toga, ruski proizvođači već u potpunosti osiguravaju cijelu državu piletinom i svinjetinom, iako je ranije sve to uvoženo, i to u velikim količinama.
 
„Po pitanju zamjene uvoza, uspjeli smo uraditi mnogo. S moje točke gledišta, najvažnije je da je poljoprivredni sektor dobio vrlo ozbiljan poticaj za razvoj, i sada zadovoljavamo svoje potrebe kada je riječ o gotovo svim poljoprivrednim prehrambenim proizvodima. To su i šećer i svinjetina i proizvodi od povrća i tako dalje. Jedino nismo dostigli tako visok nivo kada je riječ o mlijeku i o proizvodnji goveđeg mesa. Međutim, ovdje se mora reći da je to industrija koja ima duži razvojni ciklus od petogodišnjeg perioda, iako smo se time bavili i prije nego što je embargo uveden s naše strane, kao odgovor na američke sankcije. To zahtijeva veoma velika ulaganja i općenito je ta industrija u svim zemljama prilično problematična i nije je lako razvijati“, kaže ruski ekspert Mihail Beljajev.
On dodaje da je Rusija već postala glavni izvoznik pšenice. Pored toga, izvoze se i druge vrste žitarica, biljno ulje i meso, a glavni kupac u oblasti poljoprivrednih proizvoda je — Kina.
 
„To je, po mom mišljenju, veliko dostignuće. Kako je to postignuto? To se u određenoj mjeri kritizira. Iako su to bile prinudne mjere, glavna stvar je rezultat. Pokazalo se da smo se u određenoj mjeri ’ogradili‘, točnije: ograničavanje konkurencije iz drugih zemalja koje se bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda stvorilo je povoljne uvjete za razvoj naše poljoprivredne proizvodnje, koju smo počeli aktivno stimulirati. Ove dvije mjere su dale takav rezultat“, kaže Beljajev. Beljajev odbacuje kritike da su zbog sankcija i protumjera cijene na prehrambene proizvode porasle, a da Rusija ne proizvodi dovoljno delikatesa.
„Kao prvo, delikatese iz uvoza se već u određenoj mjeri zamjenjuju domaćim proizvodima, i to prilično uspješno, a tu prije svega mislim na sireve i druge proizvode, a što se tiče rasta cijena, moram reći da tijekom ovih pet godina inflacija nije mirovala. Stoga, trebalo bi sagledati povećanje cijena poljoprivrednih proizvoda u okviru općih cijena i razumjeti da cijene poljoprivrednih proizvoda rastu brže nego što rastu cijene osnovnih proizvoda. Mislim da ovdje treba aktivnije raditi naša protumonopolska služba, koja bi trebalo vidjeti kako se cijene formiraju upravo na krajnjoj maloprodajnoj vezi i smatram da će ovdje situacija biti dovedena u red. Također smatram da, ako želimo da se ovi uspjesi nastave, i to ne samo u poljoprivrednom sektoru, već uopće i u svim ostalim, ne bi trebalo pridavati veliku pažnju takvim vanjskim faktorima, već bi trebalo započeti više stimulirati opću ekonomsku klimu, što će nam omogućiti da intenziviramo i investicijski i proizvodni proces“, smatra Beljajev.
 
Podsjetimo, odnosi Rusije i Zapada su se pogoršali 2014. godine zbog situacije u Ukrajini. EU i SAD počele su da uvede restriktivne mjere, ne samo protiv pojedinaca i ruskih kompanija, nego i protiv čitavih sektora ruske ekonomije. Kao odgovor na to, Rusija je ograničila uvoz hrane iz zemalja koje su joj uvele sankcije: SAD, EU, Kanade, Australije i Norveške. Tako je rat sankcijama uspjela preokrenuti u svoju korist. Za pet godina smanjila je uvoz hrane za 31,2 posto — sa 43,3 milijarde dolara 2013. godine na 29,8 milijardi 2018. godine. Ruski poljoprivrednici uspjeli su osigurati potreban opseg proizvodnje da bi zadovoljili domaće potrebe i da bi aktivno razvijali izvoz. Prema podacima ruskog Ministarstva poljoprivrede, 2018. godine Rusija je izvezla hranu u vrijednosti od 25,8 milijardi dolara, u usporedbi sa 16,8 milijardi dolara 2013. godine. Očekuje se da će se do 2024. godine izvoz hrane povećati na 45 milijardi dolara godišnje. Da bi se postigla ovaj cilj, država će izdvojiti 406,8 milijardi rubalja.
 
Veliki broj zapadnih medija često piše o „ekonomskom krahu“ Rusije uslijed sankcija zapadnih zemalja, ali ruski dužnosnici su u više navrata isticali da su im sankcije pomogle da reorganiziraju svoju privredu, kao i domaću proizvodnju, te da osnaže trgovinske odnose s drugim zemljama, poput Kine i Indije, Latinske Amerike i niza drugih zemalja. Čak i neki zapadni analitičari ističu da su zapadne sankcije i ruske kontrasankcije bile „poklon“ za rusku poljoprivredu. Kako kažu analitičari — efekt od protumjera bio je takav da su neki predstavnici grana ruske ekonomije, koje su samo djelomice u vezi s poljoprivredom, također počeli moliti da im uvedu sankcije.
 
Nedavno uvedene američke carine na različitu robu prisiljavaju mnoge zemlje da traže druga tržišta za prodaju i kupovinu različite robe. Na primjer — Kina ubrzano postaje tržište za soju i suncokret iz Rusije, čime zamjenjuje američke proizvode. Ruski mediji su na osnovi statističkih podataka Federalne carinske službe izračunali da bi gubici stranih zemalja od prehrambenog embarga, koji je Rusija uvela kao odgovor na sankcije Zapada, mogli da iznose oko 8,3 milijarde dolara godišnje. Većina proizvoda se uvozila iz zemalja EU-a — gotovo 5,9 milijardi dolara. Glavni dobavljači bili su Poljska, Austrija i Nizozemska. Najviše su se uvozile mesne prerađevine — isporuke su iznosile 818 hiljada tona i procijenjene su na 2,1 milijarde dolara. Na drugom mjestu su bili mliječni proizvodi — 464 tisuće tona za 1,8 milijardi dolara, a na trećem — riba i morski plodovi — 546 tisuća tona za 1,7 milijardi.
 
„Naravno — 8,3 milijardi dolara je malo novca za EU, ali je činjenica da je to i primjetno. Primjetno je zato što su ti gubici koncentrirani u određenim industrijama i u određenim regijama, pa su oni veoma značajni. Na primjer, za sjevernu Italiju gubici su bili uočljivi, kao i za niz industrija u Njemačkoj i za poljoprivredni sektor Francuske. U nizu industrija i regija ovi gubici izazivaju vrlo ozbiljno nezadovoljstvo i zabrinutost“, kaže za Sputnjik ruski ekspert Andrej Suzdaljcev. Prema njegovim riječima — zemlje koje su zbog sankcija i kontrasankcija izgubile svoj tržišni udio u Rusiji, malo je vjerojatno da će ga ikada vratiti. Kako je objasnio, radi se o tomu da danas nije problem proizvoditi, već prodati, i izuzetno je teško pronaći nova tržišta. Ekspert podsjeća da je Rusija više puta upozoravala svoje partnere da će, ako napuste rusko tržište, biti praktično nemoguće vratiti se, jer će njihovi proizvodi biti zamijenjeni ili ruskim proizvodima ili proizvodima iz zemalja koje ne podržavaju sankcije.
 

Olivera Ikodinović, https://rs-lat.sputniknews.com/analize/201908061120567851-pet-godina-zapadnih-sankcija--poklon-za-rusku-privredu/

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Utorak, 19/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1959 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević