Get Adobe Flash player
Kamo ide istočna Hrvatska?

Kamo ide istočna Hrvatska?

Demografsko stanje, prognoze i traženje izlaska iz krize Slavonije,...

Kapetan Zoran, kapetan najniže klase

Kapetan Zoran, kapetan najniže klase

Sekin brat na rusko-beogradskoj televiziji protiv Domovinskoga...

Šujica je podržala Istanbulsku konvenciju

Šujica je podržala Istanbulsku konvenciju

Nisu slučajno britanski vojnici bili tamo gdje se optužuje...

Rat je oduvijek bio – hibridni

Rat je oduvijek bio – hibridni

Hibridni oliti "građanski rat u...

Nezajažljivost ubire danak

Nezajažljivost ubire danak

Jedina satisfakcija prevarenom narodu je kako ti "koji ništa...

  • Kamo ide istočna Hrvatska?

    Kamo ide istočna Hrvatska?

    srijeda, 06. prosinca 2017. 17:44
  • Kapetan Zoran, kapetan najniže klase

    Kapetan Zoran, kapetan najniže klase

    srijeda, 06. prosinca 2017. 17:37
  • Šujica je podržala Istanbulsku konvenciju

    Šujica je podržala Istanbulsku konvenciju

    utorak, 05. prosinca 2017. 19:59
  • Rat je oduvijek bio – hibridni

    Rat je oduvijek bio – hibridni

    utorak, 05. prosinca 2017. 19:14
  • Nezajažljivost ubire danak

    Nezajažljivost ubire danak

    utorak, 05. prosinca 2017. 19:07

Sto godina kasnije Kremlj se boji revolucije

 
 
Turbulencije se i dalje projiciraju na aktualnu Rusiju, a njeni čelnici su opsjednuti kontrolom. Stotinu godina od boljševičke revolucije Rusija nije ona zemlja koju je zahvatila euforija zbog prekretnice koju je na kraju ograničila i monopolizirala Komunistička partija Sovjetskog Saveza. No ipak, listopadske turbulencije i dalje se projiciraju na aktualnu Rusiju i u prvom redu djeluju poput preventivnog alarma za njene čelnike koji su opsjednuti time da izbjegnu eventualno prelijevanje drugih revolucija na Rusiju, bilo Majdanske (2013. – 2014.) iz Ukrajine ili turbulencija u sjevernoj Africi.
http://cdn.differencebetween.net/wp-content/uploads/2012/03/Difference-Between-Soviet-Union-and-Russia.png
Sustav koji je razvio Vladimir Putin od svog dolaska na vlast 2000. unaprijed reagira na bilo kakvu naznaku mogućeg gubitka vlasti (iluzornu ili realnu). Primjeri za to su izlike, koje nisu utemeljene u zakonodavstvu, koje koriste lokalne vlasti u Moskvi i drugim gradovima kako bi zabranile pravo oporbenih aktivista na prosvjedovanje. 5. studenog više stotina osoba uhićeno je u više ruskih gradova jer su izašle na ulice na poziv Vjačeslava Maljceva, utemeljitelja pokreta pod nazivomArtpodgotovka (koji se krajem listopada deklarirao kao ekstremist), a koji je za taj dan najavio revoluciju. Među uhićenjima bilo je i sljedbenika oporbenog političara Alekseja Navalnija.
 
Rusija se još nije riješila naslijeđa Sovjetskog Saveza. Tijela Lenjina i drugih očeva utemeljitelja i dalje su na Crvenom trgu (nasuprot restorana i luksuznim buticima), a navike ukorijenjene u sovjetsko doba jače su nego što su mislili oni koji su željeli 1991. okrenuti novu stranicu. Pukovnik Putin radio je u Odboru državne sigurnosti Sovjetskog Saveza (KGB) i u špijunaži u Istočnoj Njemačkoj, gdje je boravio u trenutku pada Berlinskog zida. Način na koji Putin misli i djeluje obilježilo je njegova obuka u tajnim službama, a mnogi političari i dužnosnici u njegovom okruženju dolaze iz istog miljea, tako da ti sektori imaju dominantu ulogu u državnoj administraciji. Velika razlika u odnosu na sovjetsko doba jest u tome da su onda sigurnosne službe bile podvrgnute ideologiji, liniji i kontroli Komunističke stranke, a sada su one te koje odlučuju o svemu te su u povlaštenom položaju u odnosu na druge institucije.
 
U ožujku iduće godine u Rusiji se održavaju predsjednički izbori, a sve upućuje na to da Putin kani osvojiti još jedan šestogodišnji mandat. U njegovom mandatu bilo je različitih razdoblja, a prema službenom narativu Rusija, potpuno otvorena svijetu, razočarala se u licemjerne zapadne zemlje koje su samo pokušavale profitirati od završetka Gladnog rata. od 2014., zbog politike u Ukrajini, odnosi sa Zapadnom dodatno su se narušavali. Sankcije i protusankcije proizašle iz ozračja nepovjerenja rezultirale su novim ekonomskim, političkim i psihološkim barijerama. U službenom narativu, sankcije stimuliraju i pokreću Rusiju. No zapravo, životni standard Rusa je opao, integracija Krima u državno tkivo i troškovi za vojsku, idu na uštrb ulaganja u socijalu, zdravstvo i obrazovanje. Ruski proračun i dalje ovisi o ugljikovodicima, a važne gospodarske reforme nisu se realizirale.
 
S Putinom, upravljanje državom transformiralo se u vertikalu kojom se upravlja iz centra. Formalno postoje tri neovisne grane vlasti koje uzajamno djeluju; u praksi, sustav je piramidalan i njime upravlja iz predsjedničke administracije (kao nekoć iz aparata Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza) gdje se odlučuje o politici koja se izvršava u parlamentu, u regijama, a i na sudovima kada je riječ o važnim pitanjima.
 
U Dumi, donjem domu Parlamenta, dominira Ujedinjena Rusija i druge političke stranke koje se prilagođavaju liniji Kremlja. Komunistička partija Rusije sa 42 zastupnika druga je politička snaga u Dumi, a početkom ove godine imala je 162 000 članova. “Lenjin, Staljin, pobjeda”, “Naša domovina je revolucija”, “Sovjetski Savez je naš ponos i slava”, “1917. – 2017.: Nastavlja se”, “protiv diktature oligarha i dužnosnika”, “protiv korupcije i samovolje”, “za uvođenje sustava progresivnih poreza”, samo su neke od krilatica Komunističke partije Rusije. Komunistička partija Rusije podržava Putinovu vanjsku politiku, a posebno je s entuzijazmom podržala aneksiju Krima. Na jednoj ceremoniji posvećenoj 1917. koja je nedavno održana u Dumi, lider komunista Genadij Zjuganov, izjavio je kako su potrebne odluke kojima će se spriječiti revolucija, i da “kapitalizam ne bi mogao riješiti nijedan od socijalnih problema”, navodeći Kinu kao primjer zemlje koja smanjuje socijalne razlike.
 
Sustav koji je učvrstio Putin ima čvrstu neinstitucionalnu jezgru koju čine neki od njegovih suradnika iz vremena kada je radio kao dogradonačelnik Sankt Petersburga, ali i prijatelji iz mladosti. Putin se zapravo ponaša poput arbitra između različitih skupina koje su prisutne u njegovu okruženju i manevrira među njima. Zapadne sankcije koje pogađaju mnoge od tih osoba primorale su ih da zbiju redove oko lidera, ali i na žrtve (za što očekuju dobiti obeštećenje); na primjer mnogi od njih morali su vratiti djecu i obitelji iz inozemstva, odustati od života u luksuznim vilama u Europi i međunarodnih poslova. Sve te grupacije podržat će Putina na izborima, ali već među njima raste zabrinutost jer gledaju prema budućnosti nakon 2024.
 
„Svim grupacijama na vlasti zajedničko je to što su svi pravi lopovi”, izjavio je ekonomist Vladislav Inozemcev u jednom razgovoru za rusku informativnu službu Znak. „Čitav vrh vlasti zapravo je zločinačka banda koja samo pljačka zemlju“, izjavio je Inozemcev, navodeći kao primjere jednog pukovnika FSB-a čiji je stan bio prepun gotovine, šefa carine koji je novčanice držao u kutijama cipela, potpredsjednika Vlade koji je kupovao nekretnine u Londonu, te generala nadležnog za borbu protiv organiziranog kriminala u Ministarstvu unutarnjih poslova za kojega je utvrđeno da je vlasnik nekretnine na Floridi u vrijednosti od 38 milijuna dolara.
 
U Sovjetskom Savezu propaganda je bila visoko razvijena aktivnost, a sovjetskoj tradiciji pribjegava i aktualni sustav kako bi održao neprijateljsku sliku Zapada „koji je okrenut protiv nedužne i neshvaćene Rusije“. Insinuacije i pretpostavke sve su domišljatije. Prošli tjedan, ne osvrćući se na pritužbe boraca za zaštitu ljudskih prava, Putin je govorio o „sustavnom i profesionalnom prikupljanju biološkog materijala Rusa“. No odmah nakon toga, zahvaljujući glasnogovornicima i politolozima bliskim Kremlju, zakukuljene riječi lidera pretvorile su se u optuživanje američkih tajnih službi da rade na razvoju selektivnog bakteriološkog oružja protiv Rusije. „Dokle god Putin bude živ, u Rusiji se ne će promijeniti ništa“, uvjeren je Inozemcev. „Putin će biti predsjednik do posljednjeg daha, tako da promjene ne će započeti prije početka 2030-ih, ali period „pucanja“ započet će sredinom 2020-ih i bit će vrlo zanimljiv“, prognozira spomenuti ekonomist. Živi bili pa vidjeli.
 

Pilar Bonet, El País, Madrid

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Koju ocjenu dajete govoru hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u UN-u?

Utorak, 12/12/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 850 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević