Get Adobe Flash player
Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Stanković nijednom nije niti spomenuo Domovinski...

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Početkom 1990. tadašnji oficir JNA nije se nimalo razlikovao od...

Srbin koji voli domovinu!

Srbin koji voli domovinu!

Peđa Mišić: "Branili smo obitelj, djecu, kuću, ulicu,...

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Sramotan odnos Hrvatske prema šestorici Hrvata u Den...

Ljevičarima je sve dozvoljeno

Ljevičarima je sve dozvoljeno

U Hrvatskoj možeš svaki dan pljuvati po Hrvatima iz...

  • Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:05
  • Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:01
  • Srbin koji voli domovinu!

    Srbin koji voli domovinu!

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:25
  • Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:21
  • Ljevičarima je sve dozvoljeno

    Ljevičarima je sve dozvoljeno

    srijeda, 22. studenoga 2017. 23:57

Nepovjerljivi prema Rusiji, Finci opet razmišljaju o NATO-u

 
 
Vojna asertivnost Rusije vojni savez učinit će temom na sljedećim predsjedničkim izborima. Finska je desetljećima održavala delikatan odnos s Rusijom izbjegavajući svaki potez koji bi mogao izazvati „medvjeda koji spava“ na istočnoj granici. Sada jedan umirovljeni viši diplomat zahtijeva da njegova zemlja riskira da se zvijer razljuti – zbog ulaska Finske u NATO. „Naša zemlja zaslužuje otvorenu raspravu o vanjskoj i sigurnosnoj politici,“ kazao je Hannu Himanen, finski veleposlanik u Rusiji do 2016. Nakon četiri godine u Rusiji Himanen je uvjeren da bi se njegova zemlja trebala prestati brinuti da će razljutiti Rusiju i početi razmišljati o tome da svoju sigurnost poveća pristupanjem zapadnom vojnom savezu. U nedavno objavljenoj knjizi „Zapad ili Istok – Finska i povratak geopolitike“ on kritizira i finske čelnike koji su, kaže on, predugo izbjegavali iskrenu javnu raspravu o vanjskoj politici – a to su argumenti koji potiču  polemiku pred predsjedničke izbore u siječnju.
 
Sve je više znakova da je Finska možda spremna za takvu raspravu – i zato što je jedan predsjednički kandidat zagovornik NATO-a. Nils Torvalds  iz Švedske pučke stranke jedini je jasno za NATO među sedam kandidata koji se natječu za mjesto predsjednika. Taj bivši novinar i zastupnik u Europskom parlamentu odlučio je dignuti glas o tražiti da se Finska odluči i postane članica zapadnog vojnog poretka.  „Svaka rasprava o vanjskoj politici u Finskoj morat će se baviti NATO-om,“ kazao je Torvalds. „Ne budemo li raspravljali danas, nećemo biti spremni u budućnosti.“
 
Nije slučajno da se Finska polako okreće raspravi o NATO-u. Ovi predsjednički izbori prvi su izbori nakon ruske aneksije Krima 2014. i izbijanja rata u Ukrajini. Otad su narasle tenzije između snaga NATO-a i Rusije u Baltičkom moru. Susjedi Finske upozoravaju da bi njihova regija mogla biti sljedeće žarište sukoba s Rusijom. Ponovljeni upadi ruskih mlažnjaka u baltički i sjeverni zračni prostor samo su povećali nelagodu. Reagirajući na ruske provokacije, Švedska – najbliža vojna saveznica Finske i članica NATO-a – remilitarizirala je svoj udaljeni otok Gotland u Baltičkom moru prvi put nakon završetka Hladnoga rata, a u rujnu je bila domaćin velike vojne vježbe sa zemljama NATO-a. NATO je u međuvremenu u Poljsku, Estoniju, Latviju i Litvu poslao četiri bojne skupine veličine bataljuna da bi odvratile rusku vojsku. Dužnosnici po regiji kažu da brzo uzvraćaju i prilagođuju se novoj generaciji ruskih  ratnih kapaciteta. 
 
Finska, koja je odlučila pojačati obranu od svoje istočne susjede, snažno investira u obranu i održavanje svoje vojske koja ima 280.000 ljudi. U finskom sustavu predsjednik vodi vanjsku i obrambenu politiku zajedno s parlamentom. Unatoč povećanom sigurnosnom ozračju predsjednički kandidati u javnosti malo govore o članstvu u NATO-u. Himanen to pripisuje onome što on naziva „bijednom“ kulturom rasprave u Finskoj kad je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti, nastalom iz teške povijesti Finske sa Sovjetskim Savezom. Nakon dva krvava rata s Rusima Finci su za vrijeme Hladnoga rata hodali po tankoj crti između Istoka i Zapada pomoću politike neutralnosti koja im je omogućila da usklade europsku integraciju i dobre odnose s Moskvom. To je često značilo da Finska potiskuje interne političke rasprave da bi se prilagodila željama svoje velike susjede na istoku.
 
Nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. Finska se naglo okrenula Zapadu pridruživanjem Europskoj uniji i usvajanjem eura. Alpo Rusi, koji je od 1994. do 1999. bio savjetnik za vanjsku politiku bivšeg predsjednika Marttija Athisaarija, kaže da se u tom razdoblju raspravljalo o članstvu u NATO-u.  Ali oni koji su donosili odluke mislili su da nije potrebno ući u savez jer je završetkom Hladnoga rata počelo novo, sigurnije razdoblje. Himanen se nada da će sadašnja najniža točka u odnosima između Moskve i Zapada, i njegova knjiga, pridonijeti oživljavanju rasprave dok počinje sezona izbora.  „Ljudi će možda reći da sam preglasan,“ kazao je Himanen. „Ali ja se samo služim jezikom i govorim  o stvarima koje bi u svakoj drugoj zapadnoeuropskoj demokratskoj državi bile osnovne.“ Ali, još uvijek većina kandidata na izborima izražava standardne pozicije unutar tradicionalnog političkog spektra.
 
Pekka Haavisto, kandidat Zelene lige, kaže da nije za pristupanje NATO-u. Ali u nagovještaju otvorenosti kazao je da bi Finska trebala tražiti članstvo ako Švedska odluči pristupiti. Laura Huhtasaari, kandidatkinja desne Stranke Finaca, zagovara to da se Finska u obrani i dalje oslanja na sebe. U jednom e-mailu napisala je: „Trenutačno, u svjetlu sadašnjih informacija, ne podržavam članstvo u NATO-u“. Niinisto, koji je sada na vlasti i prije izbora ima podršku od impozantnih 76 posto, traži da se izgledi članstva u NATO-u ostave otvorenima za budućnost, ali prihvaća suradnju sa savezom. Rekao je da bi članstvo morala podržati većina Finaca, po mogućnosti referendumom. (…) Podrška je i dalje slaba – krajem 2016. 25 posto bilo je za članstvo, Ali od rata u Ukrajini narastao je broj Finaca koji su neodlučni kad je riječ o pristupanju NATO-u, što ukazuje na promjenu stava.
 
Torvalds, kandidat koji podržava članstvo, protiv je referenduma o članstvu. „Drugi političari skrivaju se iza referenduma,“ rekao je. „Na taj način ništa ne moraju reći. To je kukavička politika.“ Međutim, Charly Salonius-Pasternak, iz Finskog instituta za međunarodne poslove, kaže da je dvosmislenost političara vezana za NATO zapravo strateška prednost. Ako nisu jasno za ili protiv NATO-a, kandidati mogu pokušati pridobiti veće dijelove biračkog tijela.  A držeći vrata otvorena članstvu u NATO-u, finski političari osjećaju da mogu bolje balansirati u odnosima s Moskvom.  „Stvaranje nesigurnosti kod onih u Kremlju o tome što će Finska učiniti jedan je od glavnih motiva finske politike u zadnjih nekoliko desetljeća,“ rekao je Salonius-Pasternak.
 

Reid Standish, Politico, SAD

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Subota, 25/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 822 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević