Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

Privatno ispred zajedničkoga

 
 
• Što je više novinarska vijest? Koliko mora biti stara da izdrži glas i interes javnosti? Istina je da su vijesti, novinarski gledano, potrošna roba, što se najbolje vidi u ovoj situaciji slaganja nove vlasti. Posebice od pojave Mosta. Stoga bi se moglo reći: Za sve su krivi Most i Božo Petrov! Da, Most. Kuda ide Most? Kamo je stigao? Gdje mu je odredište? Svi oni koji su se bojali pobjede Domoljubne koalicije na čelu s HDZ-om priželjkivali su da Most dobije što više saborskih mandata i u tomu su uspjeli. Svi oni koji su se bojali teškoga poraza SDP-a na čelu s nepredvidivim Zoranom Milanovićem u Mostu su vidjeli mogućeg partnera da se ipak zadrže na vlasti i donekle im se želja ostvarila. No, ne zadugo. Drago Prgomet je pokvario plan i Mostu i onima koji su, glasujući za Most ustvari nešto drugo htjeli. Svojom prevelikom političkom ambicijom sve je vratio na početak, jer nakon njegova šurovanja s Milanovićem u stanu ministra Ante Kotromanovića, kojega ne plaća, više ništa nije isto. Taj Milanovićev sastanak u stanu tipični je jugokomunistički postupak tzv. partijskih ilegalaca koji su se skrivali u prvoj Jugoslaviji po zagrebačkim stanovima. Može sada Milanović uz Prgometa kupiti još neke mostaše, ali u javnosti će ostati i Milanović, i Prgomet, a i cijeli Most, kao interesna skupina koja nije dosljedno poštivala volju birača što god se pod tim mislilo. Tu je i vijest prema kojoj Božo Petrov uvjetuje SDP-u da se upravo riješi ministra Kotromanovića - a Prgomet se tajno sastaje u njegovu stanu - te Miranda Mrsića, Predraga Matića i još nekih njegovih u javnosti omraženih ministara, pa čak i da su "odgovorni za najteže vrste kriminala, koje se zbirno mogu označiti i ratnim profiterstvom" (http://www.znet.hr/2015/11/procurili-povjerljivi-dokumenti-mosta-zbog-upletenosti-u-korupcijsku-mrezu-u-novoj-vlasti-ne-zele-matica-kotromanovica-i-mrsica/). Dakle, ostaje pitanje tko će sastaviti vlast? HDZ ili SDP s Mostom? HDZ i SDP zajedno? Tko zna? Može svakako. A ni novi izbori ne bi bili daleko. Činjenica je da čelnici Mosta nisu dorasli političkom trenutku kada su najavljivali da ne će ulaziti u vlast, a posebice kada su najavljivali da će biti „korektiv vlasti“. Malo stariji znaju kako je nastradao Dražen Budiša kada je sa četvrtinom vlasti na izborima svu vlast predao Ivici Račanu, a kada se je nakon dvije godine ipak htio vratiti na vlast, Račan i ostali su ga ismijali od čega se Budiša do danas nije oporavio. To znači da se ne ulazi u politiku ako se ne želiš baviti politikom. Isto tako znači da onaj tko je slabiji partner u političkim kombinatorikama i vladajućim koalicijama ne može baš sve uvjetovati. Postotak je ono koliko se traži i dobije, a ne da s manje od 20 posto zastupnika tražiš da se buduća vlast podredi manjini, a ne većini. Stoga, htjeli mi to priznati ili ne, samovoljno Prgometovo pregovaranje s Milanovićem poništilo je izborni rezultat Mosta i još jednom potvrdilo kako kod njega i mnogih drugih u izbornoj utrci najmanje je brige za opće interese, a najviše za one osobne. Posebice privatne.
http://i2.wp.com/kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/11/drago-prgomet-1-333x227.jpg
Drago Prgomet
 
• Tri dana prije izbora objavljena je tobožnja anketa agencije Ipsos Puls a prenijela je Nova TV. Prema toj anketi SDP je trebao dobiti 60 mandata, a HDZ 57. Ovaj podatak je samo podsjećanje kako je isti taj Ipsos Puls proveo anketu na biralištima na dan izbora i opet navlačio na stranu SDP-a.
 
• Ovako je za bošnjački Dneni avaz iz Sarajeva uoči izbora zborio Stjepan Mesić: „Mogu se samo nadati da će građani prepoznati da je njihova budućnost u projektima okrenutima prema budućnosti, a ne u stalnom vraćanju u prošlost i u podgrijavanju sukoba i podjela što su obilježile neke ranije generacije i njihov život“. To je na tragu Milanovićeve opasne tvrdnje NEMA POVRATKA NA STARO!, a koja je podsjećanje na 1945. godinu krvavoga obračuna partizana i njegovih komunista s Hrvatima. Poslije rata za koga su komunisti rekli da želi povratak na staro, značilo je da će biti ubijen, likvidiran ili u najboljem slučaju da će završiti u logoru.
 
• Tijekom kampanje Zoran Milanović i njegovi SDP-ovci mahali su zastavama, pa čak uzvikivali Hrvatska, Hrvatska! U noći izbora zastava nije bilo. Bacili su zastave u smeće. Do novih izbora.
 
• U tjednu uoči izbora nekako je „slučajno“ suđeno raznim akterima političke scene u Hrvata. Sve u cilju pomaganja Partiji na vlasti. Isto tako uoči samih izbora od strane lijevih aktera stalno su napadane osnovne poluge hrvatske države, pa tako i Ustavni sud. "Slučajno" su uoči samih izbora javno napadnute dvije sutkinje toga suda za nešto što je teško dokazati. To je ponukalo predsjednicu Ustavnoga suda Jasnu Omejec da sve te napade nazove manipulacijama. "Tim i sličnim manipulacijama u javnom prostoru prijeđene su sve dopuštene granice ponašanja sukobljenih strana tj. udruga i njihovih članova, ministra financija, banaka i drugih zainteresiranih u slučaju švicarskog franka", rekla je Omejec.
 
• Što želi Most? Kažu da žele reducirati broj županija s 20 na šest. To je preopasno. Činjenica je da tri milijarde kuna iz hrvatskoga proračuna godišnje ide za tzv. civilne udruge, od kojih je velika većina onih koje rade na rastakanju hrvatskoga zdravog bića. Dakle, novaca ima i za županije, i za siromašne gradove i općine, samo ga treba pravilnije rasporediti. Inače, županije ne troše puno novaca. Manje od proračuna grada Zagreba, ali i od proračuna grada Splita. Gradovi nisu samo gradovi po imenu, nazivu, nego i po povijesnim kriterijima. Općine su ipak nešto druge. One su osnovne ćelije hrvatskoga društva koje imaju svoje značenje. Pa čak i one koje nemaju izvora prihoda. No, ni njih se ne smije ukidati, jer su jedina brana iseljavanju ljudi prema velikim ili većim gradovima u državi. Govori se o pripajanju nekih općina nekim bogatijim općinama. I to je neko rješenje. No, puno veća je opasnost ukidanje županija i krojenje hrvatskoga teritorijalnog ustroja na pet ili šest cjelina. To je povratak na staro. To je povrtak na Kraljevinu SHS i drobljenje Hrvatske na pet odnosno šest cjelina koje su poslužile Beogradu da rashrvati Hrvatsku. Siguran sam da psihijatar Božo Petrov ne zna za teritorijalne podjele Hrvatske iz 1921., 1929. ili iz 1931. godine kada je današnja Hrvatska sa puno više Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskome istočnom Srijemu do Zemuna i Surčina i Boki kotorskoj skoro do Bara bila napučena Hrvatima. Ali ako ne zna Božo Petrov, moraju znati oni drugi. Ako već ne znaju oni koji ga financiraju (Branko Roglić, Ivica Todorić, Emil Tedeschi...), onda oni koji s njima pregovaraju moraju znati kako bi to bilo preopasno. O tom njihovu opasnom naumu oglasio se i Florian Bieber, profesor za jugoistočnu Europu i voditelj Centra za jugoistočne europske studije na Sveučilištu u Grazu. „Dosad Most nema jasne strukture i opasnost od neuspjeha velika je kad se postane etablirana stranka i dio vlade; tada se mora jasno deklarirati i naravno razočarati mnoge birače. To bi onda moglo raskomadati stranku“, kaže Bieber. Most je osnovan 2012. u Metkoviću. Osnovao ga je Božo Petrov, koji je godinu kasnije postao metkovski gradonačelnik. Program Mosta sastoji se od pet točaka: decentralizacija zemlje, reforma uprave i teritorijalne podjele uključujući i spajanje općina i regija, zatim reforma poreznog sustava, reforma pravosuđa i konačno devalvacija kune.
http://www.albeu.com/dokumenta/foto/bieber10.jpg
Florian Bieber
 
• Slovenci postavljaju ogradu na slovensko-hrvatskoj granici. Za razliku od vremena kada su Mađari postavljali ogradu-žicu, kada su ih napadali posvuda po Europi, Slovence Angela Merkel čak i ohrabruje. No, Sloveija postavlja žicu i na hrvatskome teritoriju, i to na čak sedam hrvatskih katastarskih čestica, čime je Slovenija prešla graničnu crtu s Hrvatskom. Uslijedio je odgovor iz Zagreba, no Slovenci ne skidaju žicu s hrvatskoga teritorija. Državni tajnik u slovenskom ministarstvu unutarnjih poslova Boštjan Šefic ne priznaje da je žica postavljena na a hrvatskoj strani. "Ne radi se o obilježavanju granice nego reguliranju migracijskog toka, o čemu smo obavijestili arbitražni sud i sve ostale. Postavljanje tehničkih zapreka odvija se isključivo na slovenskom teritoriju i ne prejudicira tijek granice", dodao je Šefic, čime je potvrdio nastavak slovenskih aspiracija prema hrvatskome teritoriju.
 
• Opasna su ta Dublinska pravila, posebice nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel najavila da će ubuduće migrante u Njemačkoj vraćati u Hrvatsku, a ne u Grčku, jer time Hrvatska, a ne Grčka postaje „prva država Unije u koju su ušli”. Hrvatska se vadi tako, iako registrira izbjeglice, da te podatke ne šalje u europsku bazu EURODAC, koja sadržava podatke – otiske prstiju – koji služe za identifikaciju tražitelja azila. »Prvo morate dokazati da je netko ušao u Hrvatsku kao prvu zemlju EU-a. A mi podatke o registriranima nismo ni sa kim dijelili«, poručuju iz Vlade na odlasku. Koliko će to upaliti, još ćemo vidjeti.
 
• EU pretpostavlja da će u godini 2016. doći 1,5 milijuna migranata, a do 2017. doći će tri milijuna migranata. Ti se podatci poklapaju s očekivanjima Europske komisije, koja također pretpostavlja da će do 2017. u Europu stići tri milijuna izbjeglica. Milijun ove godine nadmašit će 1,5 milijuna izbjeglica 2016. Godine 2017. treba računati s pola milijuna, objasnila je Komisija na predstavljanju gospodarskih izgleda 2015.-2017. Povjerenik EU-a Pierre Moskovici objasnio je da će navala izbjeglica na gospodarski rast EU-a „slabo ali pozitivno djelovati“. Ove je godine već 780.000 ljudi prešlo Sredozemlje u smjeru Italije ili Grčke bježeći od ratova u Siriji, Afganistanu, Iraku ili od sukoba u Africi. Godine 2014. bilo je 216.000 onih koji su tražili azil – kao ove godine u listopadu. William Spindler, glasnogovornikUN-ovog visokog komesarijata za izbjeglice (UNHCR),upozorio je da bi broj izbjeglica  smrtno stradalih za vrijeme plovidbe bez prikladnih mjera zimi mogao narasti. Dosad je ove godine umrlo više od 3400 ljudi.
 
• O značaju Turske za Europu i NATO oko pitanja migranata govore mnogi i time „zaboravljaju“ na kršenje ljudskih prava i druge zapadnjačke načine pacificiranja onih drugih u toj državi u Maloj Aziji. Stručnjaci su mišljenja kako problem dalje povećava to što Turska kao islamska država, koja doduše nije članica Europske unije, ima drugu najveću NATO-vojsku, a ako se jednu islamsku državu s takvom masom bude integriralo u EU, to će ponovno predstavljati ozbiljni izazov. Njemačka kancelarka Angela Merkel svjesna je da, ako Njemačka zatvori svoje granice pred izbjeglicama, da će na jugoistoku Europe. Mađarski politički analitičar László Földi dodaje kako po njegovu mišljenju kancelarka točno zna „da je već rat, samo je oružje još ispod stola“. Ovaj stručnjak je mišljenja kako NATO imigracijski proces treba zaustaviti ne na granicama Europe, nego već na obalama Afrike, no Sjedinjene Države još nisu zainteresirane za to. „Ako se na kontinent i dalje nekontrolirano bude prelijevala tolika masa, to će značiti smrt Europe“, smatra Földi. Dodao je kako, ako europske zemlje ne uspiju razviti zajedničku politiku, one će dizati ograde i EU će se raspasti jer ne će postojati šansa za zajedničku zaštitu. Po mišljenju Földija, danas više nije bitna zaštita EU-a nego zaštita Europe, u koju spadaju i države jugoistoka Europe.
 
Sveti Otac Franjo primio je u srijedu u Vatikanu u audijenciju predsjedatelja Predsjedništva BiH Hrvata i katolika Dragana Čovića, zajedno s 50-ak predstavnika državnog i crkvenog organizacijskog odbora koji je organizirao Papin pastoralni posjet Sarajevu 6. lipnja 2015. Tom prigodom papa Franjo je u obraćanju uputio pozdrave „svim narodima i zajednicama u BiH“ te pozvao sve da se „ujedine i rade zajedno, te uspostave dijalog“. Još je dodao: „Molim vas da pozdravite s moje strane vaš narod, cijeli narod.“ Kao i u Sarajevu, ni ovaj put papa Bergoglio nije spomenuo Hrvate!
http://static.klix.ba/media/images/vijesti/b_151111074.jpg?v=1
Papa Franjo i Dragan Čović
 
• Američki nosač zrakoplova Harry S. Truman dolazi u Jadran. Dolazak Trumana u Split upozorenje je Vladimiru Putinu da postoji, za sada neslužbena ideja da se jedan dio NATO-ova združenog zapovjedništva iz Napulja, zajedno s osobljem, prebaci u Hrvatsku, u Split. To je tema o kojoj će tek biti razgovora na najvišoj državnoj razini na relaciji Zagreb-NATO.
 
• Ovako američki Foreign Policy vidi rješenja problema u Siriji: „Vjerojatno će se pojaviti krhotina alavitske države uz Sredozemlje čiji će glavni grad biti Damask. Uz nju će se nalaziti kurdska enklava na sjeverozapadu zemlje. A u središnjem dijelu zemlje, gdje danas dominira tzv. islamska država, vladat će suniti. (Nadajmo se da će to biti bastion umjerenih sunita.) Možda se postigne federativno rješenja donekle nalik na današnji Irak, što bi se također moglo ispitati.“
 
• UNESCO se u ponedjeljak izjasnio protiv punopravnog članstva Kosova u toj instituciji, nakon što je manje od dvije trećine država glasovalo za. Glasovanju su se oštro usprotivile Rusija i Srbija, nastojeći isprva utjecati na odgodu glasovanja. Da bi postao članom UNESCO-a (specijalizirana agencija UN-a za intelektualna i etička pitanja na području obrazovanja, znanosti i kulture, osnovana 16. studenog 1945. godine), Kosovu je bilo potrebno dobiti dvije trećine glasova. Od 142 države, koliko ih je glasovalo, 92 su bile za, 50 ih je glasovalo protiv, a 29 ih se suzdržalo, što znači da su za izglasavanje članstva nedostajala tri glasa. Od odcjepljenja od Srbije 2008. Kosovo je priznalo 111 država, no težnju te zemlje da postane punopravna članica UN-a blokira Moskva.
 
• Sastali su se Državno odvjetništvo Hrvatske i Tužiteljstvo BiH i nakon sastanka priopćili kako trebaju nastaviti dosadašnju dobru suradnju u procesuiranju slučajeva ratnih zločina. Izaslanstvo Tužiteljstva BiH predvodio je glavni tužitelj Goran Salihović, a Posebnog odjeljenja za ratne zločine pri hrvatskom Državnom odvjetništvu Mladen Bajić. Kako se navodi u priopćenju, na sastanku je razmotrena zajednička suradnja u procesuiranju predmeta ratnih zločina i prekograničnog kriminala, posebno slučajeva u kojima se osumnjičeni, dokazi i svjedoci nalaze na području obje države. Nakon ovoga susreta za očekivati je nova uhićenja Hrvata samo zato što su se branili od srbijanskoga agresora od 1991. do 1995. ili u razdoblju od 1993. do 1994. godine od muslimanskih militanata u BiH.
 

Marijan Majstorović

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Ponedjeljak, 28/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2153 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević